Hranidba srneće divljači

( L. Capreolus Capreolus )

Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY-ND

 Uvod

 Srna obično prema vrsti hrane koju koristi pripada skupini biljojeda

 Način uzimanja hrane joj je brst (zimskih i ljetnih izboja drvenastih

vrsta, cvatovi biljaka), a manje paša (livade, pašnjaci i biljne vrste
kultivirane stepe-oranične kulture)

 Često se sreće u rubnim djelovima šuma, poglavito u mladim šumskim

sastojanima
 Fiziološke posebnosti srneće divljači

 Svrstavanjem preživača morfofiziološkim posebnostima, srna pripada

prvoj skupini tipu selektori koncentriranih krmiva (brsni tip preživača)

 U odnosu jelensku, srneća divljač ima predželudce (burag, kapura,

listavac) manjeg volumena

 Rezultati analize sadržaja buraga srneće divljači pokazuju da postotak

bjelančevine iznosi 31%, a celuloze 21%, dok je u sadržaju buraga
jelenske divljači 20% bjelančevine i 35% celuloze
 Sadržaj bubrega pojedinih vrsta preživača, koji pasu na istim pašnim
površinama nisu isti

 U pravilu sadržaji bubrega selektora koncentriranih krmiva sadrže viši

udio proteina, nego prosječna zelena masa koju konzumiraju
 Potrebe srneće divljači

 Tjelesne mase srneće divljači mogu biti vrlo različite od lovišta do lovišta, a u
pozitivnoj su koleraciji s nadmorskom visinom staništa, odnosno u negativnoj s
gostoćom populacije

 Najčešće se navode tjelesne mase od 20 do 30 kg za mužjake i 17 do 25 kg za

ženke

 Porodna težina laneta iznosi oko 1,5 kg i može poslužiti kao orijentacija
 Prehrana srneće divljači

 Prehrana srneće divljači uključuje biljke, izdanke, pupoljke, mlado lišće

 Zimi jedu sijeno, grane planinskog jasena, divlje trešnje, lipe, mahovina i
lišajeva dobiveni ispod snijega
 U izuzetnim slučajevima mogu jesti i iglice
 Srne daju posebnu prednost lako probavljivoj sočnoj hrani
 Ljeti uživaju u brusnicama, borovnicama i šumskim jagodama
 Gljive jedu u malim količinama
 Vole pasti na livadama sa začinskim biljem ili poljima djeteline
 Sa zemlje beru žir, kesten, plodove divljih voćaka, bukvicu
 U proljeće i ljeto konzumiraju se luk, ljiljani, maslačak, žitarice i razni usjevi
 Ponekad se približe vodenim površinama u potrazi za sočnim biljkama
(vodenim)

 Vole posjećivati prirodno i umjetno lizanje soli, koje lovci koriste kada
pronalaze plijen

 Čista voda srnećoj divljači nephodno je potrebna

 Reprodukcija

 Posebnost u reprodukciji srneće divljači očituje se fenomenom embriotenije

 Ovaj fenomen je jedan od mehanizama prilagodbe i sinkronizacije prirodnih
ciklusa, kako bi mladunčad došla na svijet u najpovoljnije vremenske i
hranidbene uvijete
 Iz ovoga proizlazi da se hranidbene potrebe podmiruju najvećim djelom iz
uzdružnog obroka, da bi se tek negdje u travnju i svibnju potrebe povećale
 Potrebe za energijom oko 50%, za bjelančevinama oko 100%, za mineralima i
vitaminima 100% mogu podmiriti u to doba i prirodni izvori krmiva
(vegetacija)
 Laktacija

Srna uglavnom vodi dva laneta, što nije baš uvijek poželjno, te se smatra da su
potrebe za energijom u laktaciji povećane za oko 100%, bjelančevina za 150%, a
mineralima i vitaminima za 150%

Zelena krmiva, poglavito paša i boravak na otvorenom prostoru, pri ne izrazito

intenzivnom načinu gospodarenja, bit će dovoljno za produkciju kvalitetnog, i
vitaminima bogatog mlijeka
 Rast i razvoj rogovlja

 Računa se da se uz dodatak uzdružnog obroka od oko 50% energije i

bjelančevina, te i do 100% minerala i vitamina, za hranidbu podmlatka
najbolji učinci postižu se izlaganjem krmiva
 Zbog načina života u malim skupinama i izrazite uske teritorijalnosti,
nerealno je organizirati posebne srneće hranilice
 RAZVOJ ROGOVLJA
 Srna obična pripada porodici punorožaca, koja se odlikuje posebnim
fenomenom , svojstvom odbacivanja rogova
 Hranidba srnjaka u razdoblju rasta rogovlja ima vrlo značajnu i gotovo
presudnu ulogu.
 Tim veću, jer srnjak odbacuje rogovlje u studenom (ponekad koncem
listopada), a novo mu raste tijekom zime do ožujka
 Stoga je pri planiranju prihrane, za potrebe rasta rogovlja pojedine sastavnice
hranjiva potrebno uvećati i to energiju, bjelančevine, minerale i vitamine.
 HRANIDBA DIVLJAČI U SLOBODNOJ PRIRODI
 Srneća divljač je po svojoj prirodi stanovnik guste vegetacije, najčešće šume
s dosta razvijenim slojem grmlja.
 Temeljni izvor i način hranidbe je brst
 U slobodnoj prirodi srneća divljač svoje potrebe za hranjivim tvarima
uspješno podmiruje iz prirodnih izvora hrane, pri tome je jedino
problematično krmivo – sol
 Srneća divljač je orijentirana na područja s dominacijom četinjača, ona će
nastojati brstiti upravo crnogorične vrste, ali i polugrmove
 U proljeće, prije listanja drveća, srna naglo prelazi na proljetnice,a pri tome
ih konzumira vrlo selektivno-najhranjivije dijelove
 Također voli ozime kulture, paša u proljeće
 Ljeti mladunčad pored majčinog mlijeka sad već obilno koriste i biljnu hranu,
kako bi im probavni sustav morfološki i fiziološki prebrodio ozbiljan pad
laktacije srna
 Vegetacija u vrijeme ljeta u punom je zamahu, pojedine biljne vrste donose
već plodove, svi prirodni izvori hrane su aktivni i srne imaju najviše hrane u
ovom periodu
 U jesen je hrana još postojana i dostupna sve do početka zime
 Trave i zeljaste biljke su prevladavajući oblik hrane
 Osnovni i gotovo jedini cilj je prezimiti uz što manji gubitak tjelesne mase i
to uglavnom na račun energije iz masnih tkiva, kojih srneća divljač nema
mnogo
 Zimi postoje, skromni a ponekad i nedostupni izvori hrane, stoga moramo
provoditi zimsku prihranu, posebice srnjaka ali i ostalih kategorija srneće
divljači
 Zimi se srneća divljač udružuje u manja krda (20 grla) i obuhvaćaju grla u
srodstvu, zato pri izlaganju hrane u lovištu treba načiniti veći broj hranilišta
na kojima se zimska prihrana izlaže od 01.11 do 31.03.
 U zimskoj prihrani izlaže se:
 Sijeno po volji
 Zob ili krmna smjesa 0,25 kg/grlu
 Stočna repa (ribana) 1kg/grlu
 Sol po volji 3 do 5 kg/grlu godišnje
Hranidba srneće divljači u uzgajalištima
 Unatoč dobro organiziranoj hranidbi, gdje imaju manje od 500 m2 po
grlu,srneća divljač se teško održavaju u ograđenim prostorima više od tri
godine.
 U uzgajalištima s dovoljno prirodnih izvora hrane, 1000 i više m2po grlu, uzgoj
je uspješniji
 Ukoliko u uzgajalištu nema dovoljno dostupne šumske vegetacije, pored
obroka nužno je osigurati krmiva koja će srneća divljač brstiti ( zimske i
ljetne izbojke voćkarica, hrasta, graba, javora, jasena, vrba i topola)
 Dobro je ponuditi zelena krmiva sa oraničnih površina ili livada
 Svakodnevno omogućiti svježu pitku vodu
HVALA NA PAŽNJI