žanra u Engleskoj Engleska muzika do Persla Madrigalistička škola, muzika za virginal (https://www.youtube.com/watch?v=FWQKSnPrjG4) Razvoj pozorišta, izvođenja italij. opera 16. vek – intermeci (komadi sa pevanjem) Masks, maskarade iz karnevala (uz balet!), na dvorovima: - I uvodni deo, II svečana povorka (8 – 16 great mask), III centralni deo (main mask, vokalno-instr. muzika), IV završni deo – ples Virginalisti nisu pisali masks kao “nižu formu” Maske
Kristofer Gibons ‚(Gibbons), Metju Lok (Locke), Nikolas Lanije (Lanier) koji je uveo el. italijanskog rečitativa u maske Društveno- istorijske prilike u 17. veku Građanski rat, doba Komonvelta Reformacija crkve – engleski puritanizam odbacio je sve što je bilo vezano za muziku Pobuna protiv crkvene muzike i maski rezultirala je razvojem pozorišta Vilijam Dejvenan: Zabavljanje prvih dana (1656) (više autora, dijalog između Diogena i Aristofana o operi, izvedeno u pozorištu, a ne na dvoru!) Opsada Rodosa, prva engl. opera (V. Dejvenan – tekst, muzika Henri Kuk, Metju Lok, Henri Lous) Stjuartovci i Čarls II (1660) Doba restauracije – kralj pomaže razvoj muzičkog života Razvoj opere po uzoru na evropsku Po uzoru na francuski dvor Kraljeve 24 violine Henri Persl (Purcell, 1659 –1695) Kao dete pevao u dvor. kapeli, učio orgulje, lautu, violinu 1677. član Kraljevskih violina za koje i komponuje Orguljaš u Vestminsterskoj kapeli Muzika za tragediju Sila ljubavi Jedina prava opera Didona i Enej (1689) Didona i Enej Za ženski internat, porudžba učitelja Džoziasa Prista Libreto po Vergilijevoj Eneidi napisao Noam Tejt Sinteza francuskih i italijanskih uticaja (razvijeni ariozo, italijanski rečitativ, hor i balet, kao i uvertira = francuski uticaj lagani-brzi-lagani) Odbacuje spektakl francuske opere Orkestar skroman, gudači, čembalo, viola da gamba tj. violončelo Struktura opere Uvertira, prolog (bez muzike), tri čina Uvertira – LBL, c mol Kružna logika razvoja drame – od tuge ka sreći i povratak u tugu I čin –uvodi u zbivanje II čina – zaplet, Enejev nastup – reč+ariozo III čin (Začeci žanr scena – mornari, veštice, engl. folklor) Sadržaj Trojanski princ Enej na proputovanju ka Italiji svraća u Kartaginu i tu se zaljubljuje u kraljicu Didonu Opera počinje u trenutku kada treba da se organizuje veridba, Belinda razveseljava gospodaricu Didonu Tema: ovozemaljska ljubav protiv volje bogova Boja glasova dobro oslikava likove: Mezzo sopran - Didona, koloraturni sopran - Belinda, tenor ili bariton - Enej Arije i rečitativi 1. Sa horom (uvek sporedne ličnosti, glas i kontinuo naspram hora i orkestra) 2. Na ground bas (3, po jedna u svakom činu, 1. i 3. su Didonine, 2. peva “druga žena”; treća Didonina bez čembala!) 3. Arijete – uticaj koloraturne italijanske arije Perslov rečitativ – slobodni ariozo (francuski, izbegava V – I u kadenci, 9 secco, 3 accompagnato) Tonsko slikanje reči (storm, shake, flow) Hor
Aktivan učesnik u radnji
Na način 1. madrigala, 2. moteta,3. fragmentarno građen jer komentariše nečije druge reči, stanje isl. Izgleda da je hor činio i baletski ansambl jer često posle horske numere slede plesovi Začetak žanr scena – mornari, veštice, sluškinje Tipični postupci barokne opere
Propast ljubavi zbog “više sile”
Prevara, preoblačenje čak i u uzvišenoj temi Dualizam dobra i zla Scene koje najavljuju nesreću – oluja Madrigalizmi (hromatika i silazno kretanje na pomen smrti), odsustvo kontinua gde to dramska radnja zahteva (gudači kao mistični svet)