Slide 1

1. ZASTO tema... Osobno rukovodenje rekonstrukcijama -

velike po obimu i slozenosti ---vrijednost ca 7 mil EUR
- Nerazumijevanje sa grad ne zbog neimanja volje vec
zbog razlicitih pristupa zadanom projektu
- Gradevinaru najbitnije zadovoljiti hotelijera PRO(E)DAT
ZAVRSEN HOTEL PO POZNATM CJENAMA
OSTVART PREDVENU DOBT
- HOTELJERU ZADOVOLJT VLASNKA NVESTTORA
PRODAVAT NEPOZNATM KUPCMA PO
NEPOZNATM CJENAMAMenadzer hoteIa ima za
razIiku od svojih koIega u drugim gospodarskim
djeIatnostima priviIegiju iIi otezavajucu okoInost da
svakodnevno moze biti, a najcesce i jeste obavijesten
o kvaIiteti usIuge koju kreira i nudi direktno od
krajnjeg korisnika. Dobro je dok te sugestije, zeIje iIi
zaIbe menadzer moze rjesavati svojim znanjem,
umijecem, sarmom i dodatnim osobnim naporom iIi
radom svog osobIja
2
W .
3
Cilj ovog istrazivanja je dokazati da hotelijeri ili
investitori mogu svojim odlukama prilikom samog
projektiranja i
u ranim fazama izgradnje utjecati na uspjesnost
hotela (objekta) u samoj eksploataciji.
4
PROCITATI PODATKE
OBJASNIT 'HOTELE I RESTORANE
5
Prema Hrvatskoj narodnoj banci od 2000-2009.god
direktna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su 20,427
milijardi EUR.
U sektor Iinancijskog posredovanja bez osiguravajucih i
mirovinskih Iondova ulozeno je 7,858 milijardi EUR ili
38,47, a u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini
2,507 milijardu EUR ili 12,28.
U istom periodu u hrvatske hotele i restorane ulozeno je
543,4 milijuna EUR ili samo 2,66, u proizvodnju hrane i
pica ulozeno je 268,5 mil.EUR ili 1,31, a u poljoprivredu
i lov 57,2 mil.EUR ili 0,28.
MOZDA NAM INVESTICIJE U HOTELIJERSTVO
NISU POTREBNE JER IMAMO PREVISE HOTELA
ILI NEMAMO PROSTORA ZA IZGRADNJU
6
rvatska je po broju objekata najbIiza Cipru, aIi ako
usporedimo povrsinu RepubIike Cipar koja iznosi 5652 km
2
koja je 10 puta manja od rvatske i broj stanovnika prema
popisu 2005.g. Cipar ima 854.300 stanovnika) koji je 5 puta
manji od rvatske broj objekata na Cipru dobiva dodatnu
vrijednost. Grcka koja je otpriIike 2,3 puta veca od rvatske i
ima 2,5 vise stanovnika ima 2008. godine 11 puta vise hoteIa i
sIicnih objekata od rvatske.
http://www.statistics.gr Povrsina Grcke iznosi 131.990 km
2
, a
prema popisu stanovnistva iz 2001.godine imaIa je 10.964.000
stanovnika
OPrema Eurostatu "oteIi i sIicni objekti" podrazumijevaju:
hoteIe, aparthoteIe, moteIe, roadside inn, "beach hoteIs",
rezidencijaIne kIubove, privatni smjestaj (rooming and
boarding houses op.a.) i sIican smjestaj.
OZa Tursku su podaci neazurirani, a za usporedbu uzet je
podatak iz 2006.godine kada je imaIa najmanje prijavIjenih
objekata tj.9508.
7
struktura hotelskog smjestaja po kategorijama hotela.
3,4 5 * CPAR 70,98 HRVATSKA 83,02% TALJA 66,35 GRCKA 37,91
SA 4 5 ZVJEZDCA U CPRU JE 61%SLJED HRVATSKA SA 40,63%ZATM
GRCKA SA 37,50%DOK NAJMANJ UDO SOBA U 4 5 ZVJEZDCA MA
TALJA SA 30,95%
GRCKA NAJVEC UDO MAJU HOTEL SA 2 ZVJEZDCE, CAK 45,70%, DOK
U TALJ CPRU NAJVEC UDO MAJU HOTEL SA 3 ZVJEZDCE. AKO
USPOREUJEMO APSOLUTNE BROJKE PRMJECUJEMO DA TALJA PO
BROJU HOTELA SA 3 ZVJEZDCE PREMASUJE UKUPNE KAPACTETE
OSTALE TR ZEMLJE ZA CAK 7.362 HOTELSKA OBJEKTA
soba po kategorijama
CPAR 3, 4 5 ZVJEZDCA DRZE 90,82%, SLJED HRVATSKA SA 86,43%,
ZATM TALJA SA 83,43%. NAJLOSJU STRUKTURU MA GRCKA SA SVEGA
60,93% SOBA U HOTELMA SA 3,4 5 ZVJEZDCA. Ako
U GRCKOJ SOBE SA 1 2 ZVJEZDCE MAJU UDO OD CAK 39,07%, U
TALJ TAJ UDO ZNOS 16,57%, U HRVATSKOJ 13,57%, A NAJMANJE
NEKVALTETNH SOBA MA CPAR SVEGA 9,17%.
Kreveti po kategorijama
CPAR U HOTELMA SA 3,4 5 ZVJEZDCA MA 91,13%, KREVETA SLJED
HRVATSKA S 85,87% TALJA S 84,76%, A NA POSLJEDNJEM MJESTU JE
GRCKA S 49,74%.
KREVET U (4 5 ZVJEZDCA) CPAR, CAK 61,13%, SLJED HRVATSKA SA
UDJELOM OD 39,32%, ZATM GRCKA SA 34,74%, DOK TALJA MA
NAJMANJ UDO NAJKVALTETNJH POSTELJA TJ. 31,43%.
KREVET SA 1 2 ZVJEZDCE U GRCKOJ MAJU UDO OD 50,26%, ZATM
TALJA KOJA TAKVH POSTELJA MA 15,23%, HRVATSKA 14,30%, A CPAR
MA SVEGA 8,87% MANJE KVALTETNH POSTELJA.
HRVATSKA JE JEDNA ZEMLJA KOJA NEMA NT JEDAN HOTEL SA 1-OM
ZVJEZDCOM.
8
Obala dugacka je 5.835 km.
Za gradevinska podrucja odredena je obalna crta u duzini od 1558
km ili 26,71% od ukupne obalne crte.
Od 1558 km obalne crte koja je predvidena za gradevinsko podrucje
do 2004. godine bilo je iskoristeno 836 km. 14,33% od ukupne
duzine obalne crte i 53,66 % od obalne crte namjenjene izgradnji
Na podrucju promatranih zupanija nalazi se 439 hotela, sto cini
76,08% od ukupnoga broja hotela u Hrvatskoj. Ako taj broj hotela
podijelimo sa izgradenim dijelom GP-a vidimo da se na svaki 1,9 km
nalazi 1 hotel.
Kada duzinu obalne crte ukupnih GP-a podijelimo sa postojecim
hotelima dolazimo do rezultata da 1 hotel dolazi na svaka 3,5 km.
Analogno tome dolazimo do rezultata da u slobodnim i jos
neizgradenim GP-om, na 722 km obalne crte imamo prostora za jos
379 hotela ili da u ukupnom GP-u imamo prostora za jos 203 hotela.
9
Planovi razvoja i urbanisticki planovi
Od 9 ispitanih 5 ispitanika bilo je upoznato sa
sadrzajima sva tri urbanisticka plana.
Jedan ispitanik bio je upoznat sa master planom
zupanije i generalnim urbanistickim planom,
jedan ispitanik je upoznat sa master planom
zupanije, a
dvoje ispitanika nisu bila upoznata ni sa jednim
planom.
10
SEST ispitanika prije pocetka RADOVA
ZRADL su sve 3 STUDJE u
PREDNVESTCJSKOJ FAZ.
JEDAN SPTANK JE ZRADO STUDJU
MOGUCNOST NVESTCJSKU STUDJU.
JEDAN SPTANK JE MAO ZRAENU
STUDJU MOGUCNOST, A
1 SPTANK NJE MAO NT JEDNU
STUDJU U PREDVESTCJSKOJ FAZ.
11
12
Prema odgovorima i ocjenama ispitanika
investitor ima ili treba imati najvise povjerenja u
vlastite sluzbe i menadzere hotela.
Iako je ovakva ocjena za pohvalu, hotelske
kompanije najcesce nemaju zaposlene strucnjake
svih profila koji su potrebni u izgradnji
ili rekonstrukciji objekata pa iskustvo i
sposobnost pojedinih menadzera-hotelijera
postaje vrlo bitan cimbenik uspjesnoga vodenja i
zavrsetka investicije.
Bakhoum R., Regulation and standards, Boston
Architectural Center, Boston, 2002.
ZRAD JE PRCJENU PTREBN PR$TRA U
GRAD$M TELU $A 3* (MD-$CALE) $A 100
$BA.
ZAMLJEN TEL MA PRZEMLJE 6 AT'A $A
$BAMA, 2 $TEPENTA 2 LTA (ZA G$TE
$BLJE).
13
Od 23 obradena hotela 19 je dostavilo podatke o ukupnoj
povrsini objekta, i to 1 hotel sa 5 , 8 hotela sa 4* i 10 hotela
sa 3*. Radi usporedbe u grupu hotela 3* dodali smo hotel
"BOSTON Hotel sa 4* prosjecno ima 197 soba i 408 kreveta
i povrsinu od 16.214 m
2
. Po sobi je na raspolaganju 86m
2
, a
po krevetu 44 m
2
. Najvecu povrsinu objekta ima hotel
"Excelsior" u Lovranu, cak 23.760 m2. Soba "Excelsiora"
ima na raspolaganju 135 m
2
i daleko premasuje po komIoru
prostora slijedeci hotel sa 4* "Admiral". Oba hotela imaju
priblizno isti broj soba i kreveta. Sa priblizno istim bruto
povrsinama hotela, hotel "Istra" u Rovinju ima 103 vise
soba i 111 vise kreveta od "Excelsiora". Soba hotela "Eden"
raspolaze sa 72 m
2
sto je za 47 manje od sobe u
"Excelsior"-u.
U grupi hotela sa 3* povrsinom prostora po sobi odskace
hotel "Kvarner" i to zbog velike povrsine u "Kristalnoj
dvorani"(655 m2) i vanjske terase. Cak 4 hotela imaju po
sobi na raspolaganju gotovo istu povrsinu kao i hotel
"Boston" koji nam sluzi kao primjer. Po povrsini, broju soba i
kreveta najveci je hotel "Park", ali po sobi ima samo 74 m2 i
po krevetu 39 m2.
14
IZ PRIKAZANE TABLICE I GRAFIKONA VIDIMO DA HOTEL "EXCELSIOR"
IMA NAJMANJI UDIO POVRSINE SOBA U ODNOSU NA UKUPNU
POVRSINU HOTELA, SVEGA 20,02. SLIJEDE GA HOTEL "KVARNER" SA
20,73 I HOTEL "ADMIRAL" SA 22,16. NAJVECU POVRSINU SMJESTAJA
IMA HOTEL "FUNIMATION", CAK 12.800 M2, A UDIO U UKUPNOJ
POVRSINI JE 54,47.
NAJBLIZI PRIMJERU IZ BOSTONA SU HOTEL "PALACE" SA 69,54 I
HOTEL "ADRIANA" SA 63,10 POVRSINE U SOBAMA.
Hoteli sa 4* imaju prosjecno 34,48 povrsine hotela u sobama sto se moze
protumaciti brojem i velicinom sadrzaja kojima hoteli raspolazu.
UDIO SMJESTAJNOG DIJELA U HOTELIMA SA 3* JE BOLJI. 42,56%
PUNO VECI UDIO SMJESTAJA OD PROSJEKA GRUPE U POVRSINI
HOTELA IMA HOTEL "PALACE" CAK 69,54, A SLIJEDI HOTEL
"MEDITERAN" SA 52,94.
Tri hotela sa najlosijim omjerom smjestajnog dijela i ostalih povrsina hotela su
izgradeni u 70-im i 80-im godinama proslog stoljeca. zakljucke da:
SE PREDINVESTICIJSKE STUDIJE NISU RADILE, ILI SU BILE POGRESNE
(LAZNE)
MENADZMENT INVESTITORA NIJE KVALITETNO ODRADIO POSAO
GLAVNI CILJEVI IZGRADNJE NISU BILI USPJESNI HOTELSKI
PROIZVODI, VEC NESTO DRUGO
JE CIJENA ZEMLJISTA, IZGRADNJE I OPREMANJA BILA IZRAZITO
NISKA.
15
Turizam i hotelijerstvo kao privredna
grane u Hrvatskoj imaju vec
desetljecima deklarativnu podrsku svih
drzavnih struktura.
Turizam se kao takav poima kao
djelatnost u kojoj se na vrlo
jednostavan i lak nacin dobro
zaraduje.
Podrazumijeva se da se ljetnom
turistickom "zetvom" moze ili treba
spasavati proracun na bilo kojoj razini.
17
Zaklfucak citaf
18 aklfucak
citaf
ovaj rad je ukazao na svu osjetljivost turizma i hotelskog
poslovanja, jer na turizam utjece sve, od klime, vode,
erodirane obale, do demografije, ratova, terorizma, bolesti
i prirodnih katastrofa.
Ugradnja "osiguraca" za sve nevolje koje mogu zadesiti
turizam i hotelijera nije moguca,
ali pravilnim pristupom koje je temeljeno na iskustvu
hotelijera uz uvazavanje istrazivanja, spoznaja i rjesenja
kojima se priprema za buducnost, vremena "mrsavih
krava" mogu biti samo laksa.
19 aklfucak
citaf
Hvala pozdrav
20