Mišićni sustav i bolesti

sustava organa za kretanje u

čovjeka
Građa mišićnoga sustava
• Normalno, mišićni sustav se sastoji od mišića
• Građeni su od mišićnih snopića sastavljenih od mišićnih vlakana
• Svako mišićno vlakno nastaje uzdužnim spajanjem većega broja mišićnih
stanica
• Tijelo odrasloga čovjeka ima oko 600 mišića
• Svaki je mišićni snopić obavijen prozirnom mišićnom ovojnicom od vezivnoga
tkiva
• U našem tijelu razlikujemo dvije vrste mišića:
• Poprečno – prugasti mišići – svi mišići kostura uključujući i srčani mišić (rade u paru)
• Glatki mišići – grade stijenke žila i unutarnjih organa
Najdeblji u sredini
Potrebno za rad mišića
• Kako bi mišići mogli normalno funkcionirati (raditi) potrebna im je energija
• Potrebnu energiju dobivaju razgradnjom hranjivih tvari (hrana) uz pomoć
kisika došli do mišića putem krvotoka
• Ipak najvažnija hranjiva tvar za dobivanje energije - glukoza
• Glikogen – složeni šećer (sl. Škrobu) od kojeg se dobiva energija
• Dok trčimo (sprintamo) mišići razgrađuju tvari ali bez kisika (anaerobno
disanje), tada dolazi do proizvodnje mliječne kiseline koja može izazvati umor,
vrućinu…
• Aerobno disanje se odvija u ativnostima koje zahtijevaju manje energije
poput hodanja, plivanja
• Tada se razgradnja tvari odvija biološkom oksidacijom
Upravljanje mišićima
• Istezanjem ili napinjanjem mišića pokreću se kosti
• Mišići mogu samo vuči ne mogu gurati zato mnogi mišići rade u paru
• Kad se mišić stegne npr. biceps on postaje kraći i deblji što uzrokuje povlačenje
podlaktice prema ramenu
• Istovremeno triceps se steže i izravnava ruku
• U nozi na isti način natkoljenica (mišić) steže za savijanje noge dok se mišić
kvadriceps opušta
• Ako bi mišići radili sami on koji su pričvršćeni za kosti bili bi beskorisni
• Mnoge mišiće pokrećemo svojevoljno (zvani voljni ili poprečno-prugasti) dok
postoje i mišići koji imaju vlastita središta koja ih pokreću (srčani mišići i glatki
mišići)
Bolesti i ozlijede sustava organa za kretanje
• Iskrivljenje kralježnjice – lose držanje, premalo aktivnosti u razvoju mladog
organizma
• Zdravo i ravno stopalo –
Pitanja za ponavljanje 1.
• Kada je Ivan Mažuranić rođen?
• 1809.
• 1814.
• 1815.
• 1820.
2.
Koliko je imao braće?
•6

•5

•3

•4
3.
Sa koliko je godina počeo pisati?
• 15

• 16

• 18

• 17
 4.
Koje je godine započeo svoj mandat kao hrvatski ban?
• 1833.

• 1871.

• 1683.

• 1873.
5.
Tko ga je umirovio?
• Franjo Josip III.

• Franjo Veliki IV.

• Franjo Josip I.

• Franjo Veliki II.

6.
Čim se bavio za vrijeme njegove mirovine?
• Matematikom i fizikom

• Astronomijom i tehničkim

• Kemijom i biologijom

• Matematikom i astronomijom
TOČNO
2. 3. 4. 5. 6.
NETOČNO
2. 3. 4. 5. 6.
Hvala na pažnji!
Oliver Cvitković
17.4.2024.
Vrsar