TRANSFORMATORI

Transformator je naprava koja omoguuje da se pojava meusobnog

djelovanja dvaju induktivno povezanih strujnih krugova iskoristi radi prijenosa
elektrine energije iz jednog u drugi. Transformatori imaju viestruku primjenu
u praksi, a najea im je primjena za transformaciju elektrine energije. Mogu
biti izvedeni kao jednofazni i trofazni transformatori. S obzirom na nain
hlaenja energetske transformatore dijelimo na tzv. uljne i suhe
transformatore.
TEORIJA JEDNOFAZNOG TRANSFORMATORA










Shematski prikaz jednofaznog transformatora
Jednofazni transformator ima dva namota, koji su obino galvanski
potpuno odvojeni tako da su povezani jedino induktivno, dakle samo
magnetskim poljem to ga stvara jedan od njih. Namot sa N
1
zavoja,
koji se prikljuuje na izvor naizmjeninog napona U
1
, naziva se
primarnim namotom. Na namot sa N
2
zavoja, na koji se prikljuuje
potroa Z odnosno postrojenja koja za svoj pogon trebaju napon
veliine U
2
, naziva se sekundarni namot.
Jezgra transformatora je izvedena od dinamolimova, dakle od
feromagnetskog materijala. Jezgra transformatora slui da po
mogunosti sav magnetski tok u, proizveden primarnim namotom,
provede i kroz sekundarni namot, tj. da rasipanje magnetskog toka
uini to manjim. Osim toga takva izvedba jezgre transformatora
omoguuje i relativno malu struju magnetiziranja koja slui za stvaranje
magnetskog toka.
Za objaenjenje naina rada transformatora poimo od pretpostavke da
je trenutna vrijednost naizmjenine struje u primarnom namotu data
Izrazom: i = Im sin e t
Struja i proizvede u jezgri transformatora naizmjenini magnetski tok u,
koji je u fazi sa strujom i . Trenutna vrijednost magnetskog toka u je dat
Izrazom:u = um sin e t .
Poto je magnetski tok u vremenski promjenljiv, ispunjen je uvjet da on
indukuje napone u primarnom i sekundarnom namotu transformatora.
Indukovani napon u primarnom namotu E
1
je dat izrazom:









Vremenski tokovi struje i, toka u
i
indukovanog napona u primarnom namotu
jednofaznog transformatora U
i1

.
1 1
dt
d
N E
u
=
Ako se u prethodnom izrazu koristi izraz za tok dobije se da je:


Trenutna vrijednost E
1
se moe izraziti i pomou efektivne vrijednosti u
obliku:
Izjednaavanjem prethodne dvije jednadbe dobije se da je:


gdje je f frekvencija napona, kojim se napaja primarni namot
transformatora.
Za indukovani napon E
2
u sekundarnom namotu transformtora istim
postupkom se dobije izraz: E
2
= 4.44 f N
2
u
m
Podjele li se jednadbe za E
1
i E
2
dobije se odnos:
Vidimo da je kod transformacije napona odnos napona primara i
sekundara dat odnosom broja zavoja odgovarajuih namota
transformatora.




. cos sin
1 1 1
t N t
dt
d
N E
m m
e e e u = u =
t U E
m
e cos 2
1 1
=
m m m
N f N
f
N E u = u = u =
1 1 1 1
44 . 4
2
2
2
t e
.
2
1
2
1
2
1
U
U
N
N
E
E
~ =
Ako se na sekundarni namot transformatora prikljui potroa Z
kaemo da je nastalo stanje optereenja transformatora.
Jednostavnosti radi, pretpostavimo da je to optereenje omskog
karaktera. Snaga tog omskog potroaa je data izrazom P
2
= U
2
I
2
.
Snaga koju transformator uzima iz mree na primarnoj strani P
1
je
jednaka P
2
uveana za gubitke transformatora P
g
. Dakle, moe
se pisati da je P
1
= P
2
+ P
g
.
Stepen djelovanja transformatora moe se prikazati u obliku:



Stepen djelovanja energetskih transformatora iznosi:
To znai da su gubici P
g
transformatora relativno mali u odnosu na
snagu P
1
, pa ako te gubitke zanemarimo dobijemo da je P
1
~ P
2
.

. 1
1 1
1
2
1
P
P
P
P P
P
P
g g
=

= = q
. 98 , 0 9 , 0 ~ q
Izrazimo li snage P
1
i P
2
sa naponom i strujom dobijemo da je
U
1
I
1
~ U
2
I
2
,

a odatle dobije se da je:

Na osnovu prethodnog izraza moe se zakljuiti da je odnos struja u
namotima transformatora obrnuto proporcionalan odnosu broja zavoja
odgovarajuih namota transformatora.
Iz dosadanjih razmatranja se vidi da se transformator pri optereenju
ponaa upravo kao da su oba njegova namota galvanski spojena.
Svakoj promjeni sekundarne struje optereenja I
2
prilagoava se
transformator na taj nain da iz mree uzme tano odreenu ukupnu
struju I
1
. Kao most za prenos elektrine energije iz primarnog namota u
sekundarni slui glavni magnetski tok u
1g
. Tu prividnu galvansku vezu
dva namota moe se slikovito prikazati pomou nadomjesne sheme
transformatora.
1
2
1
2
2
1
N
N
U
U
I
I
= ~

KRATKI SPOJ NA SEKUNDARU TRANSFORMATORA

Stanje kratkog spoja nije normalno stanje, ali sa kojim moramo raunati
da moe nastati. Naime, struja koja nastaje kod kratkog spoja
transformatora je velika pa moe izazvati u transformatoru i elementima
kruga kuda tee, velika mehanika i toplotna naprezanja
Zbog toga namoti transformatora, izolatori, kablovi, itd., na koje moe
da djeluje struja kratkog spoja, moraju biti dimenzionirani obzirom na
oekivanu struju kratkog spoja
1 1 2
) ( I X j R U U
r

+ =
Najvee struje kratkog spoja nastaju kada doe do kratkog spoja na
stezaljkama namota sekundara transformatora. Nadomjesna shema
transformatora za sluaj kratkog spoja je data na slici






Nadomjesna shema transformatora kod kratkog spoja na stezaljkama
sekundarnog namota
Stanje kratkog spoja na stezaljkama sekundarnog namota
transformatora matematski moemo prikazati u obliku Z' = 0, odnosno
U2' = 0 .
Izraz za sekundarni napon transformatora se sada moe pisati u obliku:









Nadomjesna shema transformatora kod kratkog spoja na stezaljkama
sekundarnog namota
Struju I
1
koju transformator uzima iz mree naziva se se struja kratkog
spoja. Oznaimo je sa I
1k
. Apsolutna veliina i fazni pomak struje I
1k
,
kod napona U
1
, mogu se odrediti iz izraza:






. ) ( 0
1 1
I X j R U
r

+ =
2 2
1
1
r
k
X R
U
I
+
=
.
1
R
X
tg
r
k
=
Poznato je da je kod transformatora velike snage radni otpor R znatno
manji od X
r
. Stoga se kod tih transformatora moe raunati struja
kratkog spoja i njen fazni pomak i pomou jednostavnijih izraza
dobijenih uz pretpostavku da je R = 0:
1k
= 90 induktivno
Vidljivo je kod tih transformatora da je struja kratkog spoja isto
induktivna.
Struja I
2k
, koja tee u sekundaru namota transformatora kod kratkog
spoja stezaljki sekundara, moe se izraunati koristei se izrazom


r
k
X
U
I
1
1
=
.
2
1
1
2
N
N
I
I
k
k
=
Do sada se esto operiralo sa veliinama X
r
i R, i te veliine je mogue
odrediti eksperimentalno. Kratko spojimo sekundar transformatora pa
mjerimo struju kratkog spoja i njen fazni poloaj, kao to je prikazano
na slijedeoj slici. Na osnovu podataka o izmjerenoj struji i njenom
faznom pomaku prema naponu, koristei prethodne izraze mogu se
izraunti veliine X
r
i R promatranog transformatora.








Shematski prikaz spoja transformatora kod odreivanja napona kratkog
spoja
Kod primarnog napona U
1n
transformatora struja kratkog spoja bi bila
prilino velika pa se mjerenja provode kod smanjenog primarnog
napona U
1
= U
k



Kod smanjenog primarnog napona Uk odgovarajue se smanji i
struja kratkog spoja. Veliina napona U
k
se odabire tako da kod tog
iznosa napona u krugu sekundara transformatora potee struja
jednaka nominalnoj struji sekundara (I
2n
)*. Napon Uk se naziva
naponom kratkog spoja. U pravilu on se daje u procentima
nominalnog napona U
1n
. Ako procentualni napon kratkog spoja
oznaimo sa u
k
onda je on definiran izrazom:



* Pod pojmom nominalne struje namota transformatora
podrazumjevamo veliine struja kojim moemo trajno opteretiti
namote transformatora a da pri tome ne nastane njihovo
nedozvoljeno zagrijavanje.
Procentualni napon kratkog spoja je uvijek dat na tablici transformatora.
U tablici se daju i drugi vani podaci transformatora. Kod
transformatora manjih snaga (102000 kVA) iznosi relativni napon
kratkog spoja 3,5 do 6 %, a kod transformatora velikih snaga i visokih
napona 10 do 12 %.
. 100
1
=
n
k
k
U
U
u
Na osnovu podataka o naponu kratkog spoja moe se izraunati struja
kratkog spoja koristei izraz

gdje je: I
1k
struja kratkog spoja kod nominalnog napona mree U
1n
;
I
1n
nominalna struja primara;
u
k
procentualni napon kratkog spoja.
Na primjeru transformatora sa u
k
= 5 % izraunate su veliine struja
kratkog spoja primara i sekundara:




Mehanika vrstoa namota transformtora mora biti dimenzionirana
tako da su namoti transformatora sposobni izdrati nastalu struju krtkog
spoja u vremenu dok ne proradi odgovarajua zatita od kratkog spoja
transformatora.


(%)
100
1 1
k
n k
u
I I =
. 20
20
5
100
2 2
1 1 1
n k
n n k
I I
I I I
=
= =
GUBICI TRANSFORMATORA

U namotima i eljeznoj jezgri transformatora nastaju gubici. Ukupni
gubici P
g
u transformatoru mogu se prikazati izrazom
P
g
= P
cu
+ P
Fe

gdje su: P
cu
-gubici u namotima transformatora,
P
Fe
- gubici u eljezu jezgra transformatora.
Gubici u namotima jednofaznog transformatora mogu se odrediti na
osnovu izraza:
Gubici u eljezu jezgra transformatora P
Fe
su dati izrazom:
P
Fe
= P
v
+ P
h

gdje su: P
v
gubici u jezgru transformatora zbog vrtlonih struja,
P
h
gubici u jezgru transformatora zbog magnetiziranja
.
2
2
2 1
2
1
R I R I P
cu
+ =
GUBICI U ELJEZU TRANSFORMATORA ZBOG VRTLONIH
STRUJA
eljezno jezgro transformatora se ne smije izvesti od masivnog
materijala. Naime, koriteni feromagnetski materijali (praktiki eljezo)
su takoer elektrini vodljivi materijali. Pretstavi li se jezgro
transformatora u presjeku, kao to je prikazano na slici, vidi se da ono
predstavlja u promjenljivom magnetskom polju elektrini kratkospojeni
zavoj. U svakom tako zamiljenom zavoju, kroz koji tee vremenski
promjenljivi magnetski tok, indukuje se napon koji potjera struje koje se
nazivaju vrtlonim strujama. Te vrtlone struje su to vee to je
vodljivost jezgre vea. Vrtlone struje izazivaju zagrijavanje jezgra. To
zagrijavanje masivne jezgre transformatora uslijed vrtlonih struja moe
biti tako veliko da temperatura jezgra poraste u vrlo kratkom remenu na
nedozvoljenu vrijednost. Radi toga se kod elektrinih ureaja kod kojih
postoji promjenljivo magnetsko polje ne smije koristiti puni
feromagnetski materijal u jezgri, nego se kod njih jezgra izvodi od
izoliranih dinamolimova.
Takvom izvedbom jezgre znatno se smanjuju vrtlone struje, a time i
gubici u jezgri zbog postojanja vrtlonih struja (P
v
).














Tokovi vrtlonih struja u masivnoj jezgri a); tokovi vrtlonih struja u lameliranoj
jezgri b)

Vrtlone struje, a time i gubitke P
v
, smanjuju se jo i time to se
dinamolimovima dodaje silicij ime se uveava njihov elektrini otpor.
Dinamolimovi jezgri transformatora imaju veinom debljinu 0,35 mm, a
meusobno se izoliraju na taj nain to se jo i povrinski lakiraju.
Gubici vrtlonih struja se mogu izraunati na osnovu izraza:


gdje je: o
v
koeficijent ovisan o debljini lima i vrsti materijala;
f frekvencija napona mree sa koje se napaja primar
transformatora;
B
m
maksimalna indukcija u jezgri transformatora;
G masa lima od koje je izvedena jezgra transformatora.

G B f P
m v v
2 2
o =
GUBICI U ELJEZU TRANSFORMATORA ZBOG MAGNETIZIRANJA

Kod magnetiziranja jezgre transformatora naizmjeninom strujom, osim
gubitaka uslijed pojave vrtlonih struja, nastaju i gubici u jezgri uslijed
magnetiziranja odnosno zbog pojave histereze. Za vrijeme svake
periode naizmjenine struje u jezgru se odvija proces koji odgovara
jednoj petlji histereze. Pri tome se troi odreena elektrina energija po
jedinici volumena eljezne jezgre.
Transformatora, koja je srazmjerna povrini petlje histereze. To znai
da se zbog magnetiziranja naizmjeninom strujom u jezgri
transformtora stvara toplina koja ima za posljedicu dodatno
zagrijavanje transformatora.
Za izraunavanje gubitaka zbog magnetiziranja eljezne jezgre u praksi
se koristi empirika formula:
gdje je: o
h
konstanta koja ovisi o vrsti materijala jezgre;
f frekvencija napona sa koje se napaja primar
transformatora;
B
m
maksimalna indukcija u jezgri transformatora;
G masa jezgre transformatora.
G B f P
m h h
2
o =
TEORIJA TROFAZNOG TRANSFORMATORA
Poznato je da se u tehnikoj praksi najvie koriste trofazne mree. Radi
toga se vrlo esto upotrebljavaju trofazni transformatori.










Transformacija trofaznog napona pomou tri jednofazna transformatora

Trofazni napon moe se transformirati pomou tri jednofazna
transformatora tako da se transformira svaka faza posebno. Faze
primarnog ili sekundarnog namota transformatora pri tome su spojene
u zvjezdu ili trokut.
Transformacija pomou jednofaznih transformatora se koristi kod
velikih snaga kada bi dimenzije trofaznog transformatora bile prevelike.
Na slici je ilustriran postepeni prelaz izvedbe trofaznog transformatora
polazei od tri jednofazna transformatora. Tri jednofazna
transformatora meusobno prostorno pomaknuta za odreen ugao sa
jednom stranom jezgra u neposrednom dodiru. Time se na funkciji
jednofaznog transformatora nita ne mijenja. Te tri strane jezgra se
mogu pretvoriti u jednu stranu, koja vodi sva tri magnetska toka ija je
veliina jednaka vektorskoj sumi tokova u
x
, u
y
i u
z
.
Tokove u
x
, u
y
i u
z
stvaraju struje koje su fazno pomaknute za 120
elektrinih stepeni. Zbog toga i ti tokovi imaju meusobne fazne
pomake od 120.











Shematski prikaz prelaza izvedbe trofaznog transformatora od tri jednofazna

Ako su sva tri toka jednaka, njihova vektorska suma je jednaka nuli pa
zajedniki dio feromagnetske jezgre nije ni potreban. Stoga trofazni
transformator moe izgledati kao to je prikazano na narednoj slici










a) b)
Vektorski prikaz magnetskih tokova trofaznog transformatora a);
stvarna izvedba jezgra i raspored namota trofaznog transformatora b)

Dakle, sva tri stuba feromagnetske jezgre sa namotima su u istoj
ravnini. Stvarna izvedba feromagnetskog jezgra je takva da jaram i svi
stubovi jezgre transformatora imaju isti presjek .
Kod energetskih transformatora, jezgra sa namotima stavlja se u
metalni kotao transformatora u koja se nalijeva tzv. transformatorsko
ulje. Jezgra i namoti transformatora su potopljeni u transformatorsko
ulje. Zadatak transformatorskog ulja je da povea elektrinu vrstou
namota i pobolja hlaenje jezgra i namota transformatora.Trofazni
transformator moe biti na sekundarnoj strani optereen tako da je
njegova svaka faza optereena istim teretom i tada govorimo o
simetrinom optereenju. Moe biti optereen i nesimetrino
(nejednako optereenje po fazama). Ako je trofazni transformator
simetrino optereen, ponaanje trofaznog transformatora je isto kao i
jednofaznog pa tada teorija jednofaznog transformatora vrijedi i za
trofazni transformator.
GRUPE SPOJEVA TROFAZNIH TRANSFORMATORA
Trofazni transformator moe imati razliite spojeve primarnog i
sekundarnog namota. Oznaka vrste spoja namota svakog trofaznog
transformatora se nalaze na njegovoj tablici. Te oznake mogu biti
sljedee:





Osim toga slovna oznaka spoja se dopunjuje jo i brojem koji oznaava
fazni pomak napona sekundara u odnosu na primarni napon
odgovarajue faze.
Oznaka spoja se, dakle, sastoji od velikog slova, malog slova i broja.
Kao primjer navedimo najee primjenjivane grupe spojeva trofaznog
transformatora Yy0, Dy1 i Yz1.

Naziv spoja namota Namot vieg napona
(nv)
Namot nieg
napona(nn)
Spoj u zvijezdu
Y y
Spoj u trokut
D d
Cik-cak spoj
Z y
Osim toga slovna oznaka spoja se dopunjuje jo i brojem koji oznaava
fazni pomak napona sekundara u odnosu na primarni napon
odgovarajue faze.
Oznaka spoja se, dakle, sastoji od velikog slova, malog slova i broja.
Kao primjer navedimo najee primjenjivane grupe spojeva trofaznog
transformatora Yy0, Dy1 i Yz1.








Spoj namota i vektorski dijagram trofaznog transformatora sa grupom spoja
Yy0
Fazni pomaci faznog napona sekundara prema primarnom naponu se
izvode kao viekratnici kuta 30. Kako i kazaljke na satu kada se
nalaze na poloaju dva susjedna broja zatvaraju ugao od 30, zgodno
je fazni pomak sekundarnog i primarnog napona transformatora
predstavljati poloajem kazaljki na satu. Ako velika kazaljka predstavlja
vektor vieg napona, a mala kazaljka vektor nieg napona, onda
poloaj kazaljki za svaki sat daje odreeni fazni pomak faznog napona
sekundara prema faznom naponu primara transformatora.

PARALELNI RAD TROFAZNIH TRANSFORMATORA
Dogaa se da jedan trofazni transformator ne moe da napaja
elektrinom energijom sve potroae jednog pogona odnosno
preduzea. Za rjeenje toga problema postoje dvije mogunosti:
zamjeniti postojei transformator novim vee snage ili njemu paralelno
spojiti drugi transformator. Ovo drugo rjeenje ima vie prednosti pa se
u praksi najee koristi.
Sa slike je vidljivo ta podrazumijevamo pod pojmom "paralelnog rada
trofaznih transformatora".












Paralelni rad transformatora

Primarni namoti paralelno radeih trofaznih transformatora napajaju se
sa iste (primarne) mree napona U
1
, a sekundarni namoti daju trofazni
napon U
2
sekundarne mree. Paralelni rad dva ili vie trofaznih
transformatora je mogu ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
transformatori moraju imati iste primarne i sekundarne napone,
transformatori moraju imati istu grupu spoja,
transformatori moraju imati isti napon kratkog spoja uk,
transformatori trebaju biti priblino iste snage. Odnos snaga smije
biti najvie 1:3.
SPECIJALNI TRANSFORMATORI
Postoji, itav niz transformatora za specijalne namjene. Oni rade na
istom principu kao i normalni energetski transformatori, ali se od njih
razlikuju po nekim svojim karakteristikama i konstruktivnim izvedbama.
SVARNI TRANSFORMATORI
Svarni transformator treba imati napon praznog hoda dovoljnog iznosa
za palenje elektrinog luka, to jest napon reda 60-70 V i krutopadajuu
karakteristiku. To znai da se kod promjene napona sve do kratkog
spoja (moment dodira elektrode sa predmetom koji se zavaruje) struja
naglo ne mijenja, tj. njena veliina ne prelazi vrijednost 2 In.








Principijelna shema svarnog transformatora za elektroluno zavarivanje

TRANSFORMATORI ELEKTROLUNIH PEI

Energetski transformatori, koji napajaju elektrolune pei, nazivaju se penim
transformatorima. Njihova konstruktivna izvedba razlikuje se od obinih
energetskih transformatora zbog osobitih uslova rada elektrolunih pei
velikih struja, estih kratkih spojeva, raznih sekundarnih napona na razliitim
stadijima taline itd.
Karakteristine osobine transformatora elektrolunih pei su:
niski naponi sekundarnog namota (deseci i stotine volti),
velike struje sekundarnog namota, koje mogu dostii kod pojedinih stanja i
struje do 100 kA,
veliki dijapazon promjene sekundarnog napona kod velikog broja stepena
regulacije,
otpornost na este kratke spojeve,
sposobnost za znatna vremenska preoptereenja,
hermetinost i neosjetljivost na prljavi radni ambijent.
Peni transformatori mogu biti kako jednofazni tako i trofazni. Magnetski dijelovi
penih transformatora se izvode na isti nain kao i kod energetskih.
Primarni namot penih transformatora se izvodi za napone do 35 kV zakljuno.
U elektrolunim peima za proizvodnju elika u periodu topljenja uloka je
potrebna vea snaga radi ega se namot primara transformatora spaja u trokut,
a kod rafinacije metala, kada je potrebna manja snaga, namot primara se spaja
u zvijezdu.