Elementi mrea kondenzatori

STUDENTI:
5. GRUPA:
Mili Mato Molnar Ksenija Pani Dragan Petrovi Branko Plazoni Ana Plea Mario (Dragan) Plea Mario (Josip) Raljevi Marko Reinspach Davor Vukasovi Vedran 1698 1621 1595 1691 1640 1634 1636 1737 1632 1690

Uvod
Kapacitivnost je svojstvo vodia da na sebi moe zadrati odreenu koliinu naboja, u odreenim naponskim prilikama. Kondenzator je naprava sastavljena od dva vodia meusobno izolirana koje naelektriziramo nabojima +Q, a drugi sa Q. Kapacitivnost ovog sustava ovisi o geometriji to znai o povrini i udaljenosti vodia i dielektrika izmeu njih. Kapacitet ima svojstvo akumuliranja elektrine energije.

Vrste kondenzatora
Stalni kondenzatori
Papirni ili blok kondenzatori Kondenzatori s folijama od plastine mase

Promjenjivi kondenzatori
Zakretni kondenzatore Kondenzatori za fino namjetanje

Keramiki kondenzatori
Liskunski kondenzatori Kondenzatori od stakla Elektrolitski kondenzatori

Osnovni parametri kondenzatora

- Nazivni kapacitet (Cn) - Nazivni radni napon (Un) - Kut gubitka - Ispitni napon - Probojni napon - Dielektrina vrstoa - Izolacijski otpor

Dielektrine karakteristike nekih izolatora Materijal

Porcilan Staletit Rutile mase Titandioksid PVC-ploe Polistirol Polietilen Polister Teflon Silikoni Tinjac Mikanit Platno, svila Kvarc Staklo Tvrda guma Pertinaks Prepan Bakelit Parafin Bitumen Drvo-suho Kauuk Mramor Ulje-transf. Uljano platno Flogopoit Muskovit

Relativna dielektrinost
6 36 100 5000 60 100 35 2.3 2.8 2.2 2.3 3 2.3 2.5 3.5 4.5 6.5 4.5 6 3.5 4.3 4.4 4.7 3.5 5 2.5 4 45 2 2.2 3.2 2.2 2.4 3.3 1.1 4.3 2.5 5 79 2 2.5 3.5 7 56 67

Dielektrina vrsto kV/mm

30 35 20 30 10 20 10 20 40 50 50 70 20 50 160 40 20 70 35 45 30 35 20 40 10 10 8 10 10 13 13 10 10 10 60 0.3 - 5 15 140 1.4 2.8 8 30 30 80 50

Tg*10 kod 3 MHz

50 100 35 3 20 38 150 400 24 2 2.5 20 40 28 5 70 1.7 18 18 1 60 61 100 90 350 200 10 5 10

Obiljeavanje kondenzatora
Kondenzatori se obiljeavaju na vie naina. Najjednostavniji je sustav RMA, a sastoji se od tri obojene toke s odgovarajuom strelicom koja oznaava smjer itanja. Boja prve toke oznaava prvu brojku, boja druge drugu i tree broj nula iza prve brojke
B TK B E A C

D A D F E D

Za obiljeavanje keramikih kondenzatora sustav se sastoji od 5 prstenova,kod kojeg zadnja etiri mogu biti zamjenjena tokama. Boja prvog prstena slijeva oznaava temperaturni utjecaj na dielektrik, drugi prsten ili toka prvu brojku, trei prsten drugu brojku, etvrti prsten broj nula i peti prsten toleranciju

Brojevi znae NAZIVNU VRIJEDNOST KAPACITETA (nita iza slova znai pikofarade, ''n'' iza slova - nanofarade

Prvo slovo (veliko znai +/toleranciju u [%]

Slovo za C <10 pF Slovo za C >10 pF

B 0,1

C 0,25

D 0,5

F 1

G 2

H 2,5

J 5

K 10

M 20

P +1 00 -0

R +3 0 20

S +50 -20
u 25 0

Z +80 -20 w 500

Drugo slovo(malo) NAZIVNI NAPON u voltima [V]

a 50=

b 12 5=

c 160=

d 25 0=

e 350=

g 70 0=

h 10 00 =

v 350

Ako nema slova znai 500V

Simboli za kondenzatore u shemama

a) Simbol kondentzatora b) Zakretni kondenzator sa stalno promjenjivim kapacitetom c) Trimer kondenzatori

d) Elektrolitski kondenzatori e) Kapacitivne diode

f) Kapaciteti u seriji s diodom

Spojevi kondenzatora
Karakteristika svakog kondenzatora je kapacitivnost i radni napon. Da bismo dobili veu kapacitivnost ili vei radni napon, kondenzatori se vezuju u grupe. Kondenzatori mogu biti spojeni paralelno, serijski ili kombinirano. Nekoliko kondenzatora vezanih u grupu naziva se baterijom kondenzatora

Serijski spoj kondenzatora

U1 U2 U3

a C1

a C2

a C3

1 1 1 1 C C1 C2 C3

Paralelni spoj kondenzatora

+
a U1 U C1 b U2 a C2 b U3 a C3 b

C C1 C 2 C 3

Mjeoviti spoj kondenzatora

Mjeoviti spoj je kombiniranje paralelnog i serijskog spoja kondenzatora. Pri mjeovitom spoju svaki spoj ( paralelni ili serijski ) zadrava svoje osobine. Svaki mjeoviti spoj se moe svesti na paralelni ili serijski spoj.

Kapacitivno djelilo napona

+
C1 U C2 U2 U1

C2 U1 U C1 C2

C1 U2 U C1 C2

Kapacitivno djelilo struje

i

+
i1 U C1 C2 i2

C1 i1 i C1 C 2

C2 i2 i C1 C2

Energija kondenzatora
Energija kondenzatora, kao sposobnost izvrenja rada, nastaje kao posljedica elektrinih sila, tj. polja meu razdvojenim nabojima, pa kaemo da kondenzatoru energiju daje elektrino polje.

CU 2 Q 2 QU Wc C u du 2 2C 2 0

Proraun kapacitivnosti

Kapacitivnost suosnika ili cilindrinog kondenzatora

Kapacitivnost ploastog kondenzatora

Kapacitivnost kuglastog kondenzatora

Primjena kondenzatora
- Uklanjanje neeljenih naponskih vrhova bloka napajanja
-Filtriranje ispravljenog izmjeninog napona u stabilan istosmjerni napon - Blokiranje istosmjernog signala i proputanje izmjeninog signala - Odvoenje izmjeninog signala na masu

- Filtriranje neeljenih djelova izmjeninog signala

- Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa otpornikom - Diferenciranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa otpornikom

Primjena kondenzatora
- uvanje (dranje) naelektriziranosti da bi drao tranzistor u ukljuenom (otvorenom) ili iskljuenom (zatvorenom) stanju

- Dranje naelektriziranosti da bi ga oslobodio preko elektronske cijevi ili svjetlosne diode u obliku brzog i snanog impulsa
- Kondenzatorski mikrofon (je tipini pretvara mehanikih (zvunih) vibracija u elektrine signale. Djelovanjem sile na membranu mikrofona mijenja se kapacitet izmeu membrane i fiksne ploe. Uslijed toga mijenja se u istom ritmu izlazni napon iz mikrofona ) - Kondenzatorski zvunik (Zvunik ima obrnuti zadatak: elektrine signale pretvara u zvuk. Kondenzatorski zvunik sastoji se od elastine membrane i fiksne ploe)