Kombajn Praktina nastava M.

Grgi

Kombajn

Heder -vitlo (motovilo) Zadatak

Prihvata i po potrebi podie polegle stabljike prije nailaska kose

Pridrava stabljiku prilikom konje Pokoenu masu gura prema horizontalnom transporteru

Namjetanje kod vitla Namjetanje visine Uzduno namjetanje Namjetanje poloaja zubaca Namjetanje obodne brzine (broja okretaja) Kod poleglog usijeva vitlo se postavlja vie naprijed Kod uspravnog usijeva zupci trebaju stajati okomito

Namjetanja kod vitla Kod poleglog usijeva zupci nagnuti prema natrag radi to boljeg podizanja stabljike Broj okretaja vitla ovisi o stanju usijeva Vei broj okretaja kod poleglog usijeva Manji broj kod uspravnog usijeva Sva namjetanja voza obavlja sa svog mjesta u kabini

Horizontalni puasti transporter

Horizontalni puasti transporter Sastoji se od dvosmjerne punice koja pokoenu masu gura ka sredini korita Uvlani prsti koji se nalaze na sredini zahvataju itnu masu i odbacuju je kroz otvor na koritu gdje je prihvaa kosi transporter i odnosi do vralice Broj okretaja horizontalnog treansportera se smanjuje u rijetkom usijevu

Kosi transporter

Kosi transporter Sastoji se od beskonanih lanaca s metalnim lopaticama koje itnu masu vuku donjom stranom Kod rada treba kontrolirati zategnutost lanaca i sigurnosnu spojku

Vralica Zadatak vralice: Izdvaja zrna iz klasova odvaja ih od slame , pljeve i ostalih neistoa.

Vralica - djelovi Hvata kamena Bubanj Korpa (podbubanj ili oblovina) Odbojni biter Slamotresi Odbojno platno

Bubanj s podbubnjem

Bubanj Sastoji se od nekoliko rozeta privrenih na jednu osovinu na ijim se vrhovima nalaze narebrane letve Promjer bubnja je od 450 -800 mm Broj okretaja bubnja mijenja se pomou varijatora i kree se od 400-1300 O/min Broj okretaja bubnja moe se proitati na kontrolnom ureaju u kabini vozaa Bira se u ovisnosti o kulturi koju anjemo

Bubanj Za kvalitetan rad mjerodavna je obodna brzina koja ovisi o broju okretaja Obodne brzine bubnja za pojedine kulture Za penicu , jeam ra 25- 31 m/s Za soju 13-18 m/s Za uljanu repicu 18-25 m/s Za kukuruz 14-20 m/s Za lucernu 23- 28 m/s Za suncokret 14- 16 m/s

Oblovina (korpa , podbubanj) Izvedena je reetkasto tako da se kroz nju prosijavaj ovrena masa Razmak bubnja od korpe moe se namjetati prema potrebi Taj je razmak na ulazu vei ,a na izlazu manji Namjetanje se izvodi pomou poluge iz kabine vozaa ovisno o kulturi ,zrelosti , vlanosti i zakorovljenosti

Razmaci bubnja i oblovine

Kultura Jeam Prednji razmak (mm) 10 Stranji razmak (mm) 3

Penica ,zob,ra
Grah

20
20

10
15

Uljana repica, kukuruz

30

20

Kako dolazi do odvajanja zrna iz klasova itna masa prolazi izmeu bubnja i korpe potiskivana letvama bubnja Broj udara letva (bubnja)po duini stabljike ima bitan utjecaj na odvajanje zrna iz klasova Najvie se zrna odvaja na ulazu itne mase u predio izmeu bubnja i oblovine oko 60% ,u sredini 22% i nakraju 18%

 itna masa koja je prola izmeu bubnja i podbubnja potiskuje se pomou odbojnog bitera (bubnja) prema slamotresu Ona je sada ovrena i sastoji se od slame i 15 % ovrenog zrna koje treba odvojiti od slame i pljeve

SLamotresi (istresaljke) Izveden je stepenasto Odvaja ovreno zrno iz slame i izbacuje dugu slamu iz kombajna Postavljeni su nagnuto prema sabirnom stolu ispod bubnja tako da istreseno zrno kotrljanjem doe do sabirnog stola Imaju najmanju propusnost pa esto dolazi do zaguenja Na njima su senzori koji upozoravaju vozaa kad doe do zaguenja (uspori!)

Slamotres

Sabirni stol Nalazi se ispod podbubnja Na njega pada sva ovrena masa koja je prola kroz oblovinu i koja se kotrlja od slamotresa Ima oscilirajue gibanje Zbog tog oscilirajueg gibanja zrna lee na dnu ,a pljeva i kratka slama su gore iznad zrna

Sabirni stol Zavrava se eljastim elastinim prstima kroz koje zrno propada na prvo sito ,a kratka slama se otpuhne zranom strujom koju proizvodi ventilator

Ureaj za ienje Sastoji se od: Ventilatora Gornjeg sita Donjeg sita

Ventilator U sklopu ventilatora postoje usmjerivai zrane struje Zadatak im je usmjeriti zranu struju na prednji dio gornjeg sita gdje se otpuhava kratka slama Na donjem situ zrana struja otpuhava pljevu

Gornje sito Izvedeno je kao podesivo Mora biti tako otvoreno da kroz njega propadnu sva zrna sa to manje primjesa Namjetanje zapoinje postupnim otvaranjem dok se u masi zrna ne primjete vee koliine neistoa Nakon toga polako zatvaramo dok ne dobijemo eljenu istou zrna To isto ponavljamo kod donjeg sita

 Sita imaju oscilirajue gibanje 300-320 u minuti Odvajanje zrna od kratke slame i pljeve odvija se uzajamnim djelovanjem sita i zrane struje Koliinu i brzinu zrane struje moemo regulisati smanjenjem ulaznog otvora za zrak ili promjenom broja okretaja ventilatora Zrana struja se moe usmjeravati sa usmjerivaima na prednji dio gornjeg sita Loe podeena zrana struja "daje" neisto zrno Zrno s donjeg sita pada na slivni lim a odatle na spiralni transporter koji zrno odnosi u spremnik za zrno (bunker) Neovreni klasovi padaju u korito spiralnog transportera za neovrene klasove koji ih odnosi do bubnja na ponovnu vridbu

Tehnoloki proces rada kombajna

Imamo sljedee radne operacije Kosidba Transport pokoene mase Odvajanje zrna iz klasova Odvajanje zrna iz slame ienje i sortiranje zrna Odlaganje ili usitnjavanje slame Sakupljanje zrna u spremnik za zrno