JOHN STOREY KULTURALNI STUDIJI I PROUAVANJE POPULARNE KULTURE

1.DIO: KULTURALNI STUDIJI I PROUAVANJE POPULARNE KULTURE: UVOD

Cilj ove knjige je da upuzna studente i ostale itatelje sa prouavanjem suvremene popularne kulture te da predloi mapu za razvoj britanskih kulturalnih studija kroz diskusiju o raznim teorijama i metodama za prouavanje popularne kulture.
KULTURALNI STUDIJI I POPULARNA KULTURA

Kulturalni studiji nisu monolitno tijelo teorija i metoda. Kulturalni studiji imaju viestruke diskurse (Hall). Oni su set nestabilnih formacija (Hall). Kulturalni studiji oduvijek su oznaeni debatom, neslaganjem i intervencijom. 70-ih centralnost klase u kulturalnim studijima uznemirena je inzistiranjem feminizma na vanosti roda i povlaenjem pitanja o nevidljivosti rase od strane crnih studenata. Znai, kulturalni studiji pod utjecajem su tih drugih teorijskih razvoja, no i oni su takoer utjecali na njih. Ne postoji jasan odgovor na pitanje to su britanski kulturalni studiji. Problem je u tome to je velik dio britanskih kulturalnih studija ne-britanskog porijekla: Francuska (Althusser, Barthes, Bourdieu, de Certeau, Foucaul, Lacan), Austrija (Freud), Njemaka (Marx), Italija (Gramsci), Rusija (Bakhtin, Volosinov), vicarska (de Saussure). Britanskog porijekla su djela Hoggarta, Williamsa, Thompsona i Halla. Kulturalni studiji bave se ukljuujuom definicijom kulture, bave se ne samo prouavanjem najboljeg to je miljeno i reeno (kao to je to rekao Arnold) ve prouavanjem svega to je miljeno i reeno. Kultura je kako ivimo prirodu, dijeljna znaenja koja stvaramo i susreemo u svakodnevnom ivotu. Kultura nije neto esencijalno, utjelovljeno u odreenim tekstovima(bilo koja roba, predmet ili dogaaj koji moe biti oznaen) nego je ona prakse i procesi stvaranja znaenja sa i iz tekstova koje susreemo u svakodnevnom ivotu. Kulture su stvorene iz proizvodnje, cirkulacije i potronje znaenja. Dijeliti kulturu znai interpretirati svijet na prepoznatljivo sline naine. Kultura kao prakse i procesi proizvodnje zajednikih znaenja. Kutluralni studiji ne misle da su kulture harmonine, organske cjeline. Kulturalni studiji smatraju da su tekstovi iz kojih su stvorene kulture vienaglasne (multi-accentual), tj. mogu oznaavati na razne naine. Sukob oko znaenja svijeta je neizbjean (slobodan prijevod). Upravo je taj sukob odnos izmeu kulture i moi sredinji interes kulturalnih studija. U tom su podruju najznaajnija djela Foucaulta i Gramscija. Na kulturalne studije su utjecali (i oni su zauzvrat utjecali na njih) : feminizam, poststrukturalizam, postkolonijalizam, psihoanaliza, postmodernizam i queer teorija. No, djela Gramscija i Foucaulta su ipak kljuna za britanske kutluralne studije.

Uvoenje Gramscijevog koncepta hegemonije u britanske kutluralne studije 70-ih dovelo je do ponovnog promiljanja popularne kulture: 1. proizvelo je ponovno promiljanje politike popularne kulture koja je sad viena kao kljuno mjesto za proizvodnju i reprodukciju hegemonije. Kapitalistika industrijska drutva drutva su podjela (prema spolu, rasi, klasi...). Kulturalni studiji smatraju popularnu kulturu jednim od kljunih mjesta gdje su te podjele utemeljene; ona je arena za borbu i pregovaranje izmeu interesa dominantnih grupa i interesa potinjenih grupa. Raei unutar okvira hegemonije, Hall uvodi novi pojam aritkulaciju znaenje mora biti izraeno (tekst mora oznaavati) i ono je uvijek izraeno u specifinom kontekstu (u drugom kontekstu tekst moe oznaavati neto drugo). Tekst nije izvor znaenja nego mjesto gdje je mogua artikulacija znaenja (razliite artikulacije znaenja). Tekstovi su vienaglasni (multi-accentual), mogu biti artikulirani s raznim naglascima od strane raznih ljudi u raznim kontekstima za razne politike. Znaenje i polje kulture su uvijek mjesta pregovaranja i sukoba, arena u kojoj hegemonija moe biti dobivena ili izgubljena. 2. proizvelo je ponovno promiljanje samog koncepta popularne kulture. To je ukljuivalo stavljanje u aktivan odnos dva prethodno dominantna, ali antagonistika naina miljenja popularne kulture: a) popularna kultura kao kultura nametnuta od strane kapitalistike kulturne industrije kultura kojoj je svrha profit i ideolika manipulacija. U ovu tradiciju spadaju Frankfurtska kola, strukturalizam, neke verzije poststrukturalizma, politika ekonomija. Popularna kultura kao struktura. b) popularna kultura kao kultura koja spontano proizlazi odozdo, autentina folk, radnika ili sub-kultura glas naroda. U ovu tradiciju spadaju neke verzije kulturalizma, socijalna povijest, povijest odozdo. Popularna kultura kao djelovanje. Iz perspektive kulturalnih studija popularna kultura je nijedno od ovog dvoje ve kompromisna ravnotea (Gramsci) izmeu tog dvoje. Mi proizvodimo kulturu i sami smo proizvedeni kulutrom; postoji i djelovanje i struktura. Uvijek moramo imati na umu dijalektiku igru izmeu djelovanja i strukture, izmeu proizvodnje i potronje (Gramsci). Priklanjanje uz Gramscija dovodi do fokusiranja na odnos izmeu proizvodnje i potronje, dok uz Foucaulta dovodi do reprezentacije, odnosno do produktivne prirode reprezentacije. Kulturalni studiji zauzimaju kontstruktivistiki pristup reprezentaciji. Stvari ne oznaavaju po sebi, ono to znae mora biti reprezentirano u i kroz kulturu. Reprezentacija (kroz procese opisivanja, konceptualizacije i supstitucije) konstruira znaenje onoga to je reprezentirano. Svijet postoji izvan reprezentacije, ali jedino kroz reprezentaciju svijet moe imati smisla, odnosno znaenje. Reprezentacija je stoga praksa kroz koju inimo stvarnost smislenom i kroz koju dijelimo i osporavamo znaenja o sebi, od drugima i o svijetu.

Znaenje nije fiksno, ve je rezultat odreenih naina reprezentiranja prirode u kulturi, ono nikad ne moe biti fiksno, zavreno i istinito; znaenje e uvijek samo biti kontekstualno, kontingentno i uvijek pod utjecajem promjenjivih odnosa moi. Iz fukoovske perspektive, reprezentacija se uvijek odvija u diskurzu koji organizira to smije i ne smije biti reeno o odreenom tekstu. Znaenje se proizvodi u diskurzima i oni su mjesto gdje mo proizvodi znanje. Dominantni naini znanja o svijetu proizvedeni od strane onih koji imaju mo napraviti da njihovi naini znanja cirkuliraju diskurzivno u svijetu, generiraju reime istine koji preuzimaju autoritet nad nainima na koje mi mislimo i djelujemo, tj. omoguuju nam subjektne pozicije iz kojih se moe stvarati znaenje i djelovati. Mo nije negativna kategorija, ona je produktivna, ona proizvodi stvarnost. Zbog toga je reprezentacija kljuni koncept u fokusu kulturalnih studija na odnose izmeu kulture i moi.