ELEKTRINA MJERENJA

BROJILA ELEKTRINE ENERGIJE

Za mjerenje i registriranje potronje elektrine energije upotrebljavaju se razliite vrste elektrinih brojila. Mjerenje utroene elektrine energije svodi se na mjerenje snage potroaa p(t) i vremena t za koje je potroa prikljuen na mreu. Utroena energija je u svakom trenutku proizvod p(t)dt :

A = p(t) dt .
0

(1.)

Jedinica snage u SI sistemu je wat (W), a jedinica vremena je sekunda (s), odnosno jedinica energije je dul (J=Ws). U praksi se, umjesto dula ee upotrebljavaju njegovi multipli, kao to su kWh (1 kWh = 1000 W 3600 s = 3,6106 J) ili (MWh). Podjela elektrinih brojila se moe izvriti na vie naina. Prema vrsti elektrine struje brojila se djele na istosmjerna i izmjenina. Izmjenina brojila mogu biti jednofazna i trofazna. Trofazna brojila mogu biti dvosistemska ili trosistemska. Prema vrsti elektrine energije koju mjere brojila se mogu podjeliti na brojila aktivne, reaktivne ili prividne energije. Prema konstrukciji brojila se mogu podjeliti na elektrodinamska, indukciona, elektronika itd. Elektrodinamska brojila se u pravilu koriste kao istosmjerna, a indukciona i elektronska brojila kao izmjenina. Za razliku od analognih mjernih instrumenata opisanih u poglavlju 5 brojila nemaju direkcioni protumoment, pa njihov pomini dio (rotor) moe da se obre oko osovine. Osovina je povezana sa brojaem obrtaja na ijem se brojaniku moe oitati utroena elektrina energija. Da bi brojilo pokazalo mjerenu energiju potrebno je da brzina vrtnje pominog dijela (rotora) bude srazmjerna snazi potroaa, to jest:
= d =kP dt (2.)

Uvrtavajui predhodnu relaciju u relaciju (1.) dobije se:

Brojila elektrine energije

203

ELEKTRINA MJERENJA
t

A = p(t)dt =
0

t 2N 1 dt = d = = , k0 k k k0

(3.)

gdje je N broj obrtaja brojila u vremenu t. Iz relacije (3.) vidi se da se iz broja obrtaja N, uz poznatu konstantu brojila k (obr/kWh) na brojaniku moe direktno oitati utroena elektrina energija.

1. ELEKTRODINAMSKA BROJILA
Elektrodinamska brojila se najee upotrebljavaju kao jednosmjerna brojila. Principijelna shema elektrodinamskog brojila data je na slici 1.

8 7 4 2 1 3 Ns1 5 Ns2 6 1 Rz 1|2|4|0 9

I Rs U

Slika 1. Izgled elektrodinamskog brojila elektrine energije

Struja potroaa prolazi kroz nepokretni namotaj (1), koji je podijeljen na dvije sekcije (Ns1, Ns2) i stvara magnetno polje. U magnetnom polju ovog namotaja postavljen je naponski namotaj (2), koji se obre oko osovine (3). Naponski namotaj, koji se sastoji od vie pravougaonih svitaka, se preko kolektora (4), dirki i otpornika za zatitu Rz vezuje na napon potroaa U. Poznato je da je elektrodinamski kretni moment proporcionalan strujama kroz strujni i naponski namotaj, a isto tako struja naponskog namotaja

204

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA

proporcionalna je naponu. Zakretni moment je dakle proporcionalan proizvodu napona i struje, odnosno snazi potroaa:

M1 = k 1 P .

(4.)

Pod dejstvom ovog kretnog (aktivnog) momenta, naponski namotaj (2) poinje da se vrti. Kako se na istoj osovini nalazi i aluminijski kolut (5), postavljen izmeu permanentnog magneta (6), obrtanjem koluta javlja se otporni momenat indukovanih vihornih struja, koji je proporcionalan ugaonoj brzini obrtanja osovine: M2 = k2 . (5.)

Kada se ova dva momenta (aktivni i otporni) izjednae kolut se obre ravnomjernom brzinom. Brzina obrtanja osovine brojila proporcionalna je snazi potroaa:
= k1 P. k2

(6.)

Prema tome, elektrina energija W, utroena u vremenskom periodu t bie proporcionalna broju obrtaja koluta koji osovina brojila uini za to vrijeme. W = Pdt =
0 t

N k k t k2 t dt = 2 d = 2 2 N t = t , k1 kB k1 0 k1 0

(7.)

gdje je W energija utroena u posmatranom periodu t, Nt broj obrtaja osovine u tom vremenu, kB konstanta brojila (obr/kWh). Obrtanje osovine se preko puastog prenosnika (7) prenosi na brojanik (8). Moment trenja u leaju rotora koji bi kod malih struja potroaa, zbog slabog zakretnog momenta, mogao izazvati greke jednostavno se kompenzira dodatnim namotajem (9). Ovaj namotaj je spojen u seriju sa naponskim namotajem. Kako je naponski namotaj stalno spojen na mreu struja kroz pomoni namotaj tee i onda kada nema optereenja. Da se zbog djelovanja pomonog polja rotor ne bi vrtio i onda kada nema potronje aluminijski kolut se dodatno mehaniki koi. Kao to su elektrodinamski instrumenti, tako su i elektrodinamska brojila osjetljiva na utjecaj stranih magnetnih polja, jer je magnetno polje koje stvara strujni namotaj dosta slabo (magnetna indukcija reda 1015(mT)). Zbog toga se esto ova brojila izvode sa eljeznom jezgrom. Kod takvih brojila je manja potronja, vei moment, a osjetljivost na strana magnetna polja mala.

Brojila elektrine energije

205

ELEKTRINA MJERENJA

Kod proirivanja mjernog opsega istosmjernih elektrodinamskih brojila vrijede ista pravila kao za proirivanje mjernog opsega analognih instrumenata (poglavlje 5). Dakle strujni mjerni opseg brojila proiruje se paralelnim dodavanjem otpornika strujnom svitku, a naponski mjerni opseg serijskim dodavanjem predotpora naponskom svitku. Elektrodinamska brojila mogu se upotrebljavati i u kolima izmjenine struje, isto kao i elektrodinamski vatmetar. Prisustvo kolektora je slaba taka ovih brojila, tako da su ona potpuno potisnuta iz primjene u kolima izmjenine struje.

2. INDUKCIONA BROJILA
Principijelna shema indukcionog brojila prikazana je na slici 2.
5 6

2 I

Slika 2. Izgled indukcionog brojila za jednofazni sistem izmjenine struje

Namotaj naponskog elektromagneta (1) sa mnogo zavoja tanke ice prikljuen je na napon potroaa U, a kroz namotaj strujnog elektromagneta (2) sa nekoliko navoja debele ice prolazi struja potroaa I. Oba elektromagneta djeluju svojim izmjeninim magnetnim fluksevima na aluminijski kolut (3), koji moe da se obre oko osovine (4). Kada se kolut (3) obre njegov broj obrtaja preko puastog prenosnika (5) registruje

206

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA

brojanik (6). Djelovanje koionog otpornog momenta proporcionalno je ugaonoj brzini obrtanja . Da bi bila jasnija teorija indukcionog brojila treba analizirati principijelnu shemu indukcionog vatmetra, koja je data na slici 3. Naizmjenini fluksevi struje potroaa Is, koja za naponom U kasni za ugao , i struje naponskog kola In, indukuju u kolutu vihorne struje Iws i Iwn, koje su fazno pomaknute (zaostaju) za strujama Is i In za ugao /2. Na obrtanje koluta djeluju dva momenta: moment uzajamnog djelovanja struje potroaa Is i vihorne struje Iwn (struja Iwn u kolutu je stvorena djelovanjem izmjeninog fluksa struje naponskog namotaja In), i moment uzajamnog djelovanja struje naponskog kola In i vihorne struje Iws (struja Iws u kolutu stvorena je djelovanjem izmjeninog fluksa struje potroaa Is).

Is

L U In R

m m2 m1

1'
Iws

' 2

Iwn

Slika 3. Indukcioni vatmetar

Brojila elektrine energije

207

ELEKTRINA MJERENJA

Vektorski dijagram je dat na slici 4. Sa dijagrama se vidi da struja naponskog kola In kasni za naponom U za ugao /2.

Iwn
/2

s
Is

Iws

In
Slika 4. Vektorski dijagram napona, struja i flukseva indukcionog mjernog sistema

Indukciono brojilo, principijelno, moe se posmatrati kao indukcioni motor sa kratkospojenim rotorom (u ovom sluaju rotor predstavlja aluminijski kolut). Stator su elektromagneti (1) i (2) sa strujama Is i In. Za struje Is i In moe se pisati:
is = 2 I s sin t , i n = 2 I n sin(t ) ,

(8.)

gdje su Is i In efektivne vrijednosti izmjeninih struja is i in, respektivno. Struje is i in stvaraju sopstvene magnetne flukseve:
' 1 = 2 1 sin t ,

'2 = 2 2 sin(t ) .

(9.)

' Predpostavlja se da su struje is i in u fazi sa fluksevima 1 i '2 , to je priblino tano. Fluks u stvarnosti kasni za strujom za neki mali ugao zbog gubitaka u eljezu i usljed vihornih struja.

208

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA
' Izmjenini magnetni fluksevi 1 i '2 induciraju u aluminijskom kolutu elektromotorne sile:

e1 =

' d 1 d '2 i e2 = dt dt

(10.)

' Elektromotorne sile e1 i e2 fazno zaostaju za fluksevima 1 i '2 za ugao /2. Ove elektromotorne sile proizvode u kolutu vihorne struje Iws i Iwn. Moe se uzeti da su struje Iws i Iwn pomjerene fazno (zaostaju) za fluksevima ' 1 i '2 za ugao /2.

Trenutne vrijednosti vihornih struja u kolutu su: e1 = R1

' d 1 dt = 2 1 cos t = I cos t , IM R1 R1

I ws =

(11.)

I wn =

e2 = R2

d '2 dt = 2 2 cos(t ) = I UM cos(t ) . R2 R2

Obino se uzima da je R1 = R2 = R.
' Predpostavi li se, prvo, da kolut stoji, magnetni fluks 1 djeluje na vihorne

struje Iws, a magnetni fluks '2 djeluje na vihorne struje Iwn. Rezultat toga je obrtni moment M, koji pokree kolut brojila. Na dio vihornih struja Iwn u polju fluksa '2 djeluje elektromotorna sila:

F1 = B 2 I wn l ,

(12.)

' a na dio vihornih struja Iws u polju fluksa 1 djeluje elektromagnetna sila:

F2 = B1 I ws l ,

(13.)

gdje su: - B1 i B2 - trenutne vrijednosti magnetne indukcije (gustine magnetnog ' fluksa 1 i '2 ), - l duina strujnog kola u polju elektromagneta.

Brojila elektrine energije

209

ELEKTRINA MJERENJA

Smjerovi sila F1 i F2 su suprotni, to se moe lako utvrditi pravilom lijeve ruke. Momenti ovih sila su: m1 = F1 d = B 2 I wn l d = k 1 I wn '2 ,
' m 2 = F2 d = B1 I ws l d = k 2 I ws 1 .

(14.)

Ako se uzme za pozitivan smjer, smjer kretanje kazaljke na satu (gledano odozgo) rezultantni moment sile e biti:
m = m1 m 2 = k1 2 1 2 ( sin t cos cos t + cos 2 t sin ) + R2

k 2 2 1 2 (sin t cos cos t + sin 2 t sin ) . R1

(15.)

Obzirom na simetrinost poloaja elektromagneta, kao i vihornih struja, moe se uzeti da je: k1 =k2 =k i R1 =R2 =R, pa je: m= 2k 1 2 sin . R (16.)

Dakle, trenutna vrijednost aktivnog obrtnog momenta proporcionalna je proizvodu efektivnih vrijednosti flukseva 1 i 2 , njihovoj frekvenciji i sinusu ugla izmeu njih. Iz izraza (16.) vidi se da je vrijednost momenta konstantna (ne sadri lan t). Moe se uzeti da je fluks 1 proporcionalan struji I1 (ili Is), ako je magnetna permeabilnost konstantna. Proizvod krune uestalosti i fluksa 2 (ili n ) proporcionalan je naponu U na krajevima namotaja naponskog elektromagneta, uz uslov da je omski otpor namotaja elektromagneta zanemariv u odnosu na njegov induktivni otpor. Odnosno moe se pisati da je:
M= 2k UI1 sin , R

(17.)

odnosno (uvrtavajui da je P = UI1 cos ):

210

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA

M=

2 k sin . P R cos

(18.)

Aktivni moment e biti srazmjeran aktivnoj snazi ako je zadovoljen uslov: sin =1 cos sin = cos += 2 (19.)

Ovaj uslov e biti ispunjen kada fluks 2 naponskog elektromagneta fazno kasni za /2 u odnosu na napon U (Slika 5). Iako je induktivni otpor naponskog namotaja veliki, struja kroz njega pomjerena je za ugao koji je manji od /2. Magnetni fluks 2 moe se dodatno pomjeriti (do /2) dodavanjem kratkospojenih namotaja naponskom elektromagnetu.

I1 I2

Slika 5.Vektorski dijagram

Sada je aktivni moment jednak:

M= 2k P = k 1P R

(20.)

Usljed obrtanja aluminijskog koluta u meugvou elektromagneta (1) i (2), kao i stalnog magneta (7) u kolutu se indukuju i druge vihorne struje koje stvaraju koioni moment M 2 = k 2 koji je srazmjeran brzini vrtnje koluta. Iz jednakosti aktivnog i koionog momenta izvodi se ovisnost utroene elektrine energije od broja obrtaja za odgovarajui vremenski period: W = p dt =
0 t

k2 t k2 N . 2N= dt = k1 0 k1 kB

(21.)

Brojila elektrine energije

211

ELEKTRINA MJERENJA

Kada se indukciono brojilo eli koristiti za mjerenje reaktivne energije, polazei od jednaine (17.), uvrtavajui da je Q = UI1 sin dobije se: M= 2k sin . Q R sin (22.)

Aktivni moment e biti srazmjeran reaktivnoj snazi ako je zadovoljen uslov: sin =1 sin sin = sin = . (23.)

Ovaj uslov e biti ispunjen kada je fazni pomak napona i struje potroaa fazno jednak faznom pomaku izmeu flukseva naponskog i strujnog elektromagneta. U praksi se to postie dodavanjem paralelnog otpora RS strujnom namotaju, odnosno dodavanjem predotpora RP naponskom namotaju kako je to prikazano na slici 10.6. Vrijednosti otpora se biraju tako da se udovolji zahtjevu (23.).

Rp

Slika.6. Prikljuak jednofaznog brojila reaktivne energije.

Za mjerenje prividne snage obino se koristi kombinacija brojila aktivne i reaktivne energije, iji se brojevi okretaja geometrijski zbrajaju. Kako je brzina vrtnje brojila aktivne energije proporcionalna aktivnoj energiji ( n p = k p Wp ), a brzina vrtnje brojila reaktivne energije proporcionalna reaktivnoj energiji ( n q = k q Wq ) to je geometrijska suma ovih brzina proporcionalna potroenoj prividnoj energiji:
2 n s = n 2 + n q = k s Ws . p

(24.)

212

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA

3. ELEKTRONSKA BROJILA
Kod veih potroaa elektrine energije, naroito na viim naponskim nivoima, danas se najee koriste elektronska brojila. Ova brojila se sve vie koriste i u niskonaponskim mreama. Pogreke ovih brojila su znatno manje nego mehanikih brojila, pa se ve izrauju sa granicama greke od 0,1 %. Principijelna blok shema jednog elektronskog brojila data je na slici 7. Elektronsko brojilo se u principu prikljuuje preko naponskih i strujnih mjernih transformatora (1) i (2) koji prilagoavaju mjereni napon i struju ulazu u mnoa (3). Najvaniji dio ovih brojila je mnoa (3), jer o njemu ovisi i tanost mjerenja. Veinom se koriste impulsni mnoai iji je zadatak da proizvodi pravokutne impulseija je povrina proporcionalna umnoku ulaznih veliina.

1-2
u(t) i(t)

6 UIf

NF Filter

8
Slika 7. Principijelna shema rada elektronskog brojila

Jedna od ulaznih veliina (napon potroaa) upravlja irinom niza impulsa, a druga ulazna veliina (struja potroaa) upravlja amplitudom impulsa. Istosmjerna komponenta izlaznog impulsa iz mnoaa, izdvojena niskopropusnim filterom, direktno je proporcionalna aktivnoj snazi potroaa. Ovaj istosmjerni signal se vodi na pojaalo (5) i dalje u pretvara napona (struje) u frekvenciju (6). Broj impulsa u vremenu, iza tog pretvaraa srazmjeran je energiji potroaa W = Pt . Impulsi se dovode brojau koji ih biljei na brojaniku (7). Impulsi se mogu voditi i na izlazne kontakte (8) koji omoguavaju prijenos podataka na daljinu.

Brojila elektrine energije

213

ELEKTRINA MJERENJA

Ova brojila su obino opremljena i indikatorom smjera protoka energije koji djeluje na osnovu predznaka napona na izlazu iz pojaala (5) i preko odgovarajuih sklopki ukljuuje brojae za primnjenu, odnosno predatu energiju. Kada je brojilo predvieno i za mjerenje reaktivne energije, u naponskom krugu iza mjernog transformatora dodaje se sklop za zakretanje faze za 900. Elektronska brojila imaju znatno manju vlastitu potronju od indukcionih brojila, malu ovisnost pokazivanja o promjeni napona i frekvencije i potpuno neovisnost o poloaju pri ugradnji.

4. PREGLED I OVJERA BROJILA

Kao i svi ostali mjerni instrumenti, tako i brojila elektrine energije, s obzirom na granice greke moraju zadovoljiti odgovarajue propise. Odreivanje greki, odnosno definiranje tanosti brojila neto je komplikovanije nego kod ostalih mjernih instrumenata. Kako brojilo mora da radi u veoma irokim granicama optereenja (npr od nekoliko W do nekoliko kW), pri emu se moe mjenjati i faktor snage, metroloki propisi definiu granice greki za razne veliine struje i razne faktore snage, a proizvoai daju podatke u svojoj dokumentaciji dijagramima u zavisnosti od struje za razliite cos (na primjer: cos=1, cos=0,5 induktivno, cos=0,5 kapacitivno za brojila aktivne energije.). Prema propisima brojila se djele u etiri razreda tanosti 0,2; 0,5; 1; 2. Elektronika (statika) brojila izrauju se za klase tanosti 0,2 S i 0,5 S. Brojila se mogu umjeriti pomou: vatmetra i asovnika, etalonskog brojila.

4.1. Ovjera brojila vatmetrom i asovnikom

Na izvor jednofazne struje iji je napon jednak nazivnom naponu brojila (smije da se mjenja samo 2 do 5 % u ovisnosti o klasi tanosti brojila) prikljuuje se promjenjivi potroa. Prema emi na slici 8 ovjerava se jednofazno indukciono brojilo pomou preciznog vatmetra i toperice. Vrijeme t se mjeri topericom i broji se broj obrtaja N ploice. Elektrina energija koju registruje brojilo je: Wp = N 3600 10 3 (Ws), kB (25.)

214

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA

gdje je kB konstanta brojila (obr./kWh). Snaga P se oitava na vatmetru. Stvarna potronja elektrine energije iznosi: Ws = P t (Ws). Procentualna greka brojila je:
p= Wp Ws Ws 100 (% ) . (.27.)

(26.)

Mjerenje se izvodi pri razliitim optereenjima. Na osnovu dobijenih podataka odrede se greke i grafiki prikae njihova ovisnost o optereenju. Ovisnost greke o faktoru snage odreuje se mjerenjem kod stalnog optereenja sa razliitim faktorom snage. Ako je izvor napona vrlo stabilan (promjene napona manje od 0,1 %) greka brojila se moe odrediti i kao:
p= t ts 100 (% ) , ts

(28.)

gdje je ts stvarno vrijeme potrebno brojilo da napravi N obrtaja (mjereno topericom), a t vrijeme koje se dobije na osnovu oitanja na vatmetru kao:

t=

N 3600 10 3 (s). k BP

(29.)

Brojilo

I W U V A P

Slika 8. Ovjera brojila sa vatmetrom i asovnikom

Brojila elektrine energije

215

ELEKTRINA MJERENJA

4.2. Ovjera brojila sa etalonskim brojilom

Slika.9. Ovjera brojila sa etalonskim brojilom

Ovjera brojila pomou etalonskog brojila (Slika 9.) izvodi se tako to se strujne grane ispitivanog i etalonskog brojila spoje u seriju, a naponske grane oba brojila paralelno. Pri razliitim optereenjima uporeuju se oitanja ispitivanog i etalonskog brojila i odreuje greka kao: p= Wisp Wetal Wetal 100 (% ) , (30.)

gdje je: - Wisp energija oitana na ispitivanom brojilu - Wetal energija oitana na etalonskom brojilu Etalonsko brojilo mora imati bolju klasu tanosti, i obino se za ovakva ispitivanja koristi elektronsko brojilo. Pri ovom ispitivanju nije potrebna velika stabilnost napona, kao kod ispitivanja vatmetrom i topericom, pa se ova metoda moe upotrebljavati i pri ispitivanju na terenu i u manje opremljenim laboratorijama

4.3. Ovjera brojila sa vjetakim optereenjem

Ispitivanje brojila pomou stvarnog optereenja zahtjeva izvor relativno velike snage. Na primjer za brojilo 220 V, 30 A potreban je izvor snage vee od 6(kW). Zato se pri ispitivanju brojila vrlo rijetko koristi stvarno optereenje, ve se obino koristi tzv. vjetako optereenje kako je to prikazano na slici 10.

216

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA

Brojilo

Slika 10. Ovjera brojila sa vjetakim optereenjem

U tom sluaju strujni krug brojila je odvojen od naponskog (prekidanjem veze naponskog i strujnog kruga na prikljunici brojila) i svaki krug je prikljuen na svoj izvor. Izvor na koji je prikljuen naponski krug brojila optereen je samo malom strujom. Izvor na koji je prikljuen strujni krug brojila moe imati mali napon (do nekoliko V). Tako se brojilo moe ispitati uz minimalnu potronju energije, a odvojeno napajanje strujnog i naponskog kruga omoguava lake podeavanje napona, struja i faznih pomaka.

5. NAINI PRIKLJUENJA BROJILA NA MREU

Monofazna brojila elektrine energije imaju dva para ulaznih stezaljki. kako je to prikazano na slici 11. Propisi nalau da se stezaljke strujnog elektromagneta spajaju na fazni vodi i to tako da je krajnja lijeva stezaljka predviena za ulaz faznog vodia, a druga lijeva za izlaz faznog vodia. Jedna stezaljka naponskog svitka je tvorniki spojena sa krajnjom lijevom stezaljkom, tako da se kod prikljuka brojila ne treba posebno izvoditi taj spoj. Ali taj spoj treba odstraniti kada se brojilo ovjerava ili kada se prikljuuje preko strujnih i naponskih mjernih transformatora. Desni par stezaljki predvien je za prikljuak nultog vodia te je na njega prikljuen drugi kraj naponskog svitka.

Brojila elektrine energije

217

ELEKTRINA MJERENJA

Slika.11. Prikljuenje monofaznog brojila elektrine energije

Treba naglasiti da se kod prikljuenja brojila ne smiju zamjeniti ulazni i izlazni vodii ili vodii faznog i nultog vodia. Zamjena faznog i nultog vodia uzrokuje neregistrovanje energije potroaa koji kao povratni vod koriste zemljovod. Nazivne struje brojila za direktan prikljuak su prema metrolokim uslovima za indukciona brojila 10, 15, 20 i 30 (A). Direktan prikljuak brojila kod veih struja upotrebljava se samo u rijetkim sluajevima i obino se tada koriste strujni mjerni transformator i brojilo nazivne struje 5(A). Na slici 12. prikazan je takav nain priljuivanja jednofaznog brojila aktivne energije. Naponski svitak se direktno spaja na mreu.

L N

S1 P1

S2 P2

Slika 12. Poluindirektni spoj jednofaznog brojila aktivne energije

Kod viih napona treba i naponski svitak brojila prikljuiti preko naponskog mjernog transformatora (Slika 13.).

218

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA

L N

a A

b B

S1 P1

S2 P2

Slika 13. Indirektni spoj jednofaznog brojila aktivne energije

U trofaznim mreama upotrebljavaju se dvije vrste brojila. U mreama sa nul vodom (etverovodne mree), kakve su uglavnom niskonaponske mree, koristi se indukciono brojilo sa tri mjerna sistema (trosistemsko brojilo). U trovodnim mreama (bez nultog vodia) koristi se brojilo sa dva sistema (dvosistemsko brojilo) prikljueno u Aronovom spoju. Na slici 14. prikazan je poluindirektni nain prikljuivanja trosistemskog brojila aktivne energije, a na slici 15. direktan prikljuak dvosistemskog brojila.

L1 L2 L3 N

S1 P1

S2 S1 P2 P1

S2 S1 P2 P1

S2 P2

Slika 14. Poluindirektni spoj trofaznog trositemskog brojila aktivne energije 219

Brojila elektrine energije

ELEKTRINA MJERENJA

L1 L2 L3
Slika 15. Direktni prikljuak trofaznog dvosistemskog brojila aktivne energije

6. POSEBNE IZVEDBE ELEKTRINIH BROJILA

Potronja elektrine energije nije stalna tokom dana. U pojednim djelovima dana distributivni sistem je preoptereen, a u drugim djelovima podoptereen. Radi toga tarifna politika stimulira potroae na ravnomjernu potronju. Cijene energije nie su u vrijeme slabijeg optereenja i obratno. Da bi brojilo moglo registrirati potronju i u jednoj i u drugoj tarifi posebno potrebno je da ima dva brojanika. Kod elektromehanikih brojila brojanici se ukljuuju i iskljuuju posebnim tzv. uklopnim satom ili impulsima koji se alju mreom (mreno tonfrekventno upravljanje MTU). Elektronika brojila posjeduju vlastiti elektronski uklopni sat. Tarifnom politikom se potroai nastoje odvratiti i od prekoraenja instalisane granine snage, to jest od izrazito poveane potronje u nekim kraim vremenskim intervalima. Stoga se izvode posebna tzv vrna brojila koja registruju samo potronju nastalu pri prekoraenju granine snage. Ova brojila se obino izvode tako to se brojilu dodaje jedan konstantan protumoment koji odgovara vrijednosti granine snage. Ako je aktivni moment manji od ovog protumomenta brojilo se ne obre. Da bi se stimulisala jednolina potronja upotrebljavaju se i brojila sa pokazivaem maksimuma koja registruju najvei utroak energije u 15, 30 ili 60 minutnom intervalu.

220

Brojila elektrine energije