Skripte Mehanika I Kalorika

ODABRANA POGLAVLJA FIZIKE
(mehanika i toplina)
Vinja Mikac Dadi Vesna Dimbeg-Mali
Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu Zagreb, listopad 2008.
Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)
Sadraj: I Mehanika krutog tijela 1. Zadaci iz kinematike 1.1. Jednostavna gibanja 1.1.1. Jednoliko gibanje du pravca 1.1.2. Jednoliko ubrzano gibanje du pravca 1.2. Sloena gibanja 1.2.1. Vertikalni hitac 1.2.2. Horizontalni hitac 2. Dinamika 2.1. Osnovne zakonitosti dinamike 2.2. Zakoni ouvanja 2.3. Sudari 2.4. Kruno gibanje, centripetalna sila II Mehanika tekuina 1. Statika tekuina 1.1. Hidrauliki tlak 1.2. Hidrostatiki tlak 1.3. Uzgon III Kalorika i termodinamika 1. Kalorika 1.1. Toplina, unutarnja energija i temperatura 1.2. Kalorimetrija 1.3. Latentne topline i T/Q dijagram 1.4. Promjene parametara stanja kod krutih tijela i tekuina 1.5. Promjene parametara stanja kod plinova 2. Termodinamika 2.1. Prvi postulat ravnotee 2.2.Termodinamiki procesi 2.3. Adijabatska promjena stanja plina 2.4. Prvi zakon termodinamike 2.5. Radovi u promjenama stanja plina 2.6. Carnotov kruni proces 2.7. Drugi zakon termodinamike 2.8. Primjeri krunih procesa IV Prilog Ispitni testovi Ispitna pitanja Literatura
V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali
Str 3 3 3 3 5 9 9 10 13 13 20 21 23 26 26 26 28 29 31 31 31 31 33 37 37 43 43 44 45 46 47 48 51 52 57 72 75 1
I.
1.
1.1.
MEHANIKA KRUTOG TIJELA

KINEMATIKA
JEDNOSTAVNA GIBANJA
1.1.1. Jednoliko gibanje du pravca Jednoliko gibanje du pravca je takvo gibanje, kod kojeg je promjena puta u odabranoj jedinici vremena, pa i najmanjoj, uvijek konstantna (nepromijenjena). Takva fizikalna veliina naziva se brzina. Ako je odabrana jedinica vremena najmanja mogua (t 0), tada govorimo o pravoj brzini i definiramo je:
v pr = lim
Kaemo da je prava brzina
s ds = t 0 t dt
(1)
v pr promjena puta u jedinici vremena koja tei nuli (t0).
Takvu promjenu neke funkcije f(x) promatranu u najmanjem intervalu neke fizikalne veliine dy (x) o kojoj ona zavisi u matematici nazivamo prvom derivacijom , te moemo analogno dx ds definirati brzinu kao prvu derivaciju preenog puta u vremenu . Jednostavnije reeno, dt prava brzina znai poznavanje promjene puta u "svakom trenu", a to znai u svakom pa i najmanjem moguem vremenskom intervalu. Ako je prava brzina konstantna, onda je ona jednaka srednjoj brzini (v ) pa moemo tvrditi:
v pr = v = konst ,
gdje je
(2)
v=
s sk s p = t t k t p
(2a)
U gornjem izrazu s/t predstavlja konane razlike, odnosno konane promjene vremena t i pripadne konane razlike puteva s. Pod konanom razlikom podrazumijevamo promjenu koja nije beskonano mala, nego je odreena ("velika"). Izrazi sp i tp su poetni put i i poetno vrijeme (poetni uvjeti) a sk i tk su konani put i konano vrijeme. Dogovorom zamjenjujem poetne uvjete izrazima sp s0 i tp 0 dok konani uvjeti u opim izrazima nemaju ogranienja i zato ih prikazujemo sk s i tk t. Izraz (2a) tada je:
v=
s s0 , t
(2b)
uz napomenu da simbolu brzine v ne pripisujemo oznake srednje vrijednosti ili prave brzine budui da su one iste. Kinematiki izrazi za v(t) i s(t) kod jednolikog gibanja du pravca postaju:
v (t ) = konst s (t ) = s 0 + v t ,
(3)
to u pripadnim dijagramima moemo prikazati pravcima, Sl.1. i Sl.2.. v(t) s(t)
s0 t Sl.1. Sl.2. t
Primjeri: 1. Kolika je brzina molekula nekog plina koja prevali put od 8m za jednu stotninu sekunde? Izrazite brzinu u m/s i u km/h.
R: v = 800m/s = 2880km/h
2. ovjek uje odjek svoga glasa od vertikalne stijene nakon 3 sekunde. Kolika je udaljenost stijene od ovjeka ako je brzina zvuka 340 m/s?
R: s = 510m
3. Biciklista vozi ravnom cestom tako da pojedine dijelove puta savladava razliitim brzinama. Ako 2/5 puta vozi brzinom 30 km/h, 1/10 puta brzinom 60 km/h, 1/3 puta puta brzinom 80 km/h i ostatak puta brzinom 40 km/h, izraunajte srednju brzinu bicikliste (u km/h i u m/s).
R: v = 42.9km/h ~ 12 m/s
Uputa: srednju brzinu izraunamo pomou relacije: v =
tuk vremena ostvarenih u pojedinim dijelovima puta s , tuk = t1 + t 2 + t3 + t 4 . Vrijeme t1 , je na primjer,
, a ukupno vrijeme je jedanako zbroju
2 s 5 jednako: t1 = .) 30
1.1.2. Jednoliko ubrzano gibanje du pravca Jednoliko ubrzano gibanje du pravca je takvo gibanje, kod kojeg je promjena brzine u odabranoj jedinici vremena konstantna (nepromijenjena) veliina. Takva fizikalna veliina naziva se akceleracija ili ubrzanje. Ako je odabrana jedinica vremena najmanja, tei prema nuli (t 0), tada govorimo o pravoj akceleraciji i definiramo je:
a pr = lim
v dv = t 0 t dt
(4)
Kaemo da je akceleracija prva derivacija brzine po vremenu. Ako je prava akceleracija konstantna veliina, onda je ona jednaka i srednjoj akceleraciji (a ) to moemo izraziti:
a pr = a = konst ,
gdje je:
(4a)
a=
v vk v p v vo = = t t k t p t
(4b)
Zamjene poetnih i konanih veliina u ovom gibanju analogne su zamjenema kod jednolikog gibanja du pravca, uz napomenu da se kod jednolikog ubrzanog gibanja ta zamjena odnosi na brzine. Tako su u izrazu (4b) oznaene konana brzina i konano vrijeme sa vk i tk, a poetna brzina i poetno vrijeme sa vp i tp. Uz uvjete da konana brzina poprima bilo koju vrijednost v, to znai da u gornjem izrazu vrimo zamjenu vk v, a poetna brzina je v0 i odgovarajua zamjena je vp v0 i analogno, konano vrijeme poprima vrijednost t to znai tk t i poetno vrijeme je nula to znai tp 0. Uz navedene pretpostavke mogu se kinematiki izrazi za akceleraciju a(t) i brzinu v(t) prikazati slijedeim relacijama:
a (t ) = konst v (t ) = v 0 + a t .
Pripadni dijagrami su: a(t)
(5)
v(t)
v0
Sl.3. Sl.4. Jo nam nedostaje izraz za promjenu puta ovisnu o vremenu s(t), koju moemo izvesti iz v(t) dijagrama u kojima je povrina ispod krivulje brzine jednaka preenom putu. Na Sl.5. i Sl.6.
prikazana je ovisnost brzine v(t) za jednoliko i jednoliko ubrzano gibanje du pravca u kojima moemo oitati pripadne povrine (preene puteve): a 2 s = v t kod jednolikog gibanja i s = v0 t + t kod jednoliko ubrzanog gibanja du pravca. 2 U sluaju da krivulja v(t) opisuje nejednoliko gibanje i pripadna povrina ini nepravilan lik Sl.7., tada se povrina izraava pomou integrala:
s (t ) = v(t ) dt ,
0
(6)
to za sada nee biti predmet naih razmatranja. v(t) v(t) v(t)
s
t Sl.5.
s
t
s
t
Sl.6.
Sl.7.
Izrazi za ovisnost promjene puta o vremenu s(t) za jednoliko ubrzano gibanje mogu se prikazati jednadbama dobivenim iz grafikih prikaza analognih Sl. 6. uz razliite poetne uvjete:
s (t ) =
1 a t2 2
(a ) (b) (c)
( 7a - 7c)
1 s ( t ) = v0 t + a t 2 2 1 s ( t ) = s0 + v 0 t + a t 2 . 2
Izrazi su parabole, ija tjemena su ili u ishoditu koordinatnog sustava ili su pomaknuta du osi puta ili vremena (znanje o paraboli). Izrazi (6a-6c) razlikuju se u poetnim uvjetima v0 i s0, koji su jednaki nuli ili razliiti od nule.
Slobodni pad Jedno od jednostavnih jednolikih ubrzanih gibanja je slobodni pad. To gibanje ima konstantnu r akceleraciju koju nazivamo akceleracijom sile tee ili gravitacijom i oznaavamo sa g . Gravitacija je uzrokovana gravitacijskom silom (Zemlje ili bilo kojeg velikog tijela) koja djeluje na svako tijelo u polju djelovanja te sile. Vrijednost gravitacije se mijenja ovisno o geografskoj irini radi spljotenosti Zemlje; na ekvatoru je najmanja a na polovima je najvea. Isto tako gravitacija se mijenja ovisno o udaljenosti od tla (horizontalne ravnine dogovorene poetne visine, h=0, koja je najee predstavljena morskom povrinom). Poveavanjem udaljenosti od morske povrine gravitacija se smanjuje. Za srednju vrijednost gravitacije uzima se vrijednost na geografskoj irini 450 i morskoj povrini (h = 0 m) i iznosi 9.81m/s2. gpol = 9,83 m/s2 RZ, pol
450, g = 9,81 m/s2
gekvator = 9,78 m/s2
RZ,ekvator
gpol > gekvator
Sl.8. Gravitacija g ovisna je o geografskoj irini Primjeri: 4. Tijelo je baeno slobodno s visine 100m (v0 = 0 m/s). Izraunajte: a) vrijeme trajanja slobodnog pada i b) konanu brzinu kojom tijelo padne na tlo (g=9.81m/s2).
R: a) tuk=4.5s, b) vuk=45m/s =162km/h
5. Tijelo je baeno slobodno s visine 100m poetnom brzinom 72km/h. Izraunajte: a) vrijeme trajanja slobodnog pada i b) konanu brzinu kojom tijelo padne na tlo. Usporedite rezultate 4. i 5. zadatka.
R: a) tuk= 2.9s, b) vuk= 176.4km/h
6. Tijelo se giba jednoliko ubrzano pri emu u prvih 5 sekundi pree 40m a u slijedeih 5 sekundi pree 100m. Izraunajte: a) akceleraciju gibanja i b) poetnu i konanu brzinu.
R: a) a = 2.4m/s2, b) v0 = 2m/s i vuk = 26m/s
7. Dva tijela baena su s iste visine tako, da je prvo tijelo baeno bez poetne brzine, a drugom je poetna brzina 30m/s. Drugo tijelo je palo 2 sekunde ranije na tlo od prvog tijela. S koje visine su baena tijela?
R: H=80 m Uputa: ako prvom tijelu treba vrijeme t za pad s visine H, tada drugom tijelu treba vrijeme t-2 za pad s iste visine.
8. Vlak se zaustavlja na stanici, pri emu prvih 50m pree u 5 sekundi a slijedeih 50m u 7 sekundi. Konana brzina vlaka je nula, a akceleracije u navedenim dijelovima puta su razliite. Izraunajte: a) akceleracije u oba dijela puta i b) poetnu brzinu vlaka.
R: a) a1 = 12/7 m/s2 i a2 = -100/49 m/s2, b) v0 = 40/7 m/s = 20,57 km/h
9. Tijelo pada slobodno s neke visine poetnom brzinom 5m/s. Posljednjih 20m ukupnog puta prijee u vrijeme od 0.4s. Izraunajte: a) visinu s koje je tijelo poelo padati i b) konanu brzinu.
1.2. SLOENA GIBANJA
Sloena gibanja su ona gibanja koja se sastoje od dva ili vie jednostavnih gibanja koja se ostvaruju istovremeno. Uobiajena sloena gibanja su: vertikalni hitac, horizontalni hitac, kosi hitac i kruno gibanje.
1.2.1. Vertikalni hitac
Vertikalni hitac je sloeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja du pravca okomitog na horizontalnu podlogu (smjer suprotan od djelovanja akceleracije sile tee) koje je zadano poetnom brzinom v0 i istodobnog slobodnog pada du istog pravca ali suprotnog smjera. Gibanje moemo jednostavno prikazati:
---
v(t uk ) = 0
v0 gt
B ---
v ( t ) = v0 g t
v0
A ---
v ( 0) = v 0
Sl.9. Komponente brzina vertikalnog hica Gibanje poinje u toki A poetnom brzinom v0. U bilo kojoj toki B brzinu moemo prikazati izrazom v(t) = v0 gt, a gibanje zavrava u toki C, gdje je v(tuk) = 0. U vezi gornjeg razmatranja kinematiki izrazi za s(t) i v(t) prikazani su u (7):
v(t ) = v0 g t , s (t ) = v0 t 1 g t2 . 2
(8)
Izraze za ukupno vrijeme trajanja vertikalnog hica (vuk ) i pripadni put (domet, H) moemo nai iz uvjeta: v(t) = 0 za t = tuk, pa slijedi:
v t uk = 0 , g
2 v0 . suk = H = 2g
(9)
Naglasimo da je ukupno vrijeme trajanja gibanja tijela od izbaaja u vertikalni hitac i vraanja u poetnu toku (povratak na tlo) dvostruko, tACA = 2tuk, jer povratni dio gibanja s vrha hica (toka C), koji predstavlja slobodni pad, traje isto vrijeme, (t uk = Primjeri: 9. Tijelo je baeno vertikalno poetnom brzinom 40 m/s. Izraunajte: a) ukupno trajanje hica, b) domet hica i c) visinu na kojoj e se nai tijelo nakon 3 sekunde gibanja.
R: a) tuk = 4 s, b) H = 80m i c) h = 75 m
v0 ). g
10. Tijelo je baeno vertikalno i vratilo se nakon 6 sekundi. Izraunajte: a) poetnu brzinu tijela, i b) domet hica.
R: a) v0 = 30m/s, b) H = 45m
11. Tijelo je baeno vertikalno i nakon dvije sekunde postigne brzinu 30m/s. Izraunajte: a) poetnu brzinu tijela i b) najveu visinu do koje e tijelo stii.
R: a) v0 = 50 m/s, b) H = 125 m
1.2.2. Horizontalni hitac
Horizontalni hitac je sloeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja du pravca paralelnog s horizontalnom podlogom i istodobnog slobodnog pada. Tijelo se pri tom poinje gibati jednoliko, na visini H udaljenoj od horizontalne podloge, poetnom brzinom v0. Pripadni dijagram tog gibanja moe se prikazati u ravnini y , x. y
v0 v0
gt
v(t)
xmax = D
Sl.10. Komponente brzina horizontalnog hica.
10
Brzina u bilo kojoj toki gibanja dana je izrazom:
v (t ) =
(v
2 0
+ (g t ) .
2
(10)
Ukupno vrijeme trajanja gibanja ovisno je o visini H i jednako je
2H t uk = g .
(11)
Pripadni domet ostvaruje se u x-smjeru gibanja (xmax = D) u trajanju tuk i vrijednost mu iznosi:
2H D = t uk v0 = v0 g
Primjeri:
(12)
12. Tijelo je baeno horizontalno s visine 150m poetnom brzinom 45m/s. Izraunajte: a) ukupno trajanje hica, b) domet hica i c) brzinu tijela prilikom pada na tlo.
R: a) tuk = 5.5 s, b) D = 247.5 m i c) vuk = 70.9 m/s = 255 km/h
13. Tijelo je baeno horizontalno s visine 200m i poetnom brzinom 30 m/s. Kolika je: a) konana (ukupna, vuk), brzina tijela i b) visina tijela u odnosu na horizontalnu podlogu nakon 3 sekunde gibanja?
R: a) v(3) = 152.7 km/h, d = 155m iznad tla
14. Tijelo je baeno s visine 120 m u horizontalnom smjeru i konana brzina koju je tijelo postiglo prilikom pada na tlo iznosi 55 m/s. Izraunajte: a) poetnu brzinu kojom je tijelo izbaeno, i b) domet tijela.
R: a) v0 = 25 m/s, b) D = 122.5 m
15. Tijelo 1 baeno je s visine 100 m paralelno s osi x poetnom brzinom 20 m/s. Istodobno je s tla (ispod tijela 1) baeno tijelo 2 nekom poetnom brzinom i pod nekim kutem tako da se oba tijela sudare u toki x = 30 m, koja se mjeri u smjeru koordinate izbaaja oba tijela. Izraunajte poetnu brzinu, v0, i kut, 0, pod kojim je izbaeno tijelo 2.
R: 0=74,910, v0=76,8 m/s
16. Kamen bacimo s vrha tornja visine 30 m poetnom brzinom 40 m/s pod kutem 600 prema horizontali. Izraunajte vrijeme proteklo od izbaaja do pada kamena na tlo. (Slika)
11
R: tuk = tI + tII = 3,46 + 4,24 = 7,7 s 17. Dva tijela izbaena su iz poetnih toaka na slijedei nain: tijelo 1 izbaeno je iz ishodita koordinatnog sustava poetnom brzinom v01 pod kutem u odnosu na x-os, a tijelo 2 baeno je istodobno s tijelom 1 na visini 1125 m iznad prvog tijela horizontalnom brzinom 20 m/s. Kolikom poetnom brzinom i pod kojim kutem moramo izbaciti drugo tijelo, ako elimo da se sudare nakon 5 sekundi?
v02 = 20 m s-1
v01
Sl.uz 17. zadatak
12
2. DINAMIKA
Dinamika je dio mehanike koji prouava zakonitosti gibanja i posebno uzroke gibanja, pri emu su uzroci gibanja razne vrste sila.
2.1. OSNOVNE ZAKONITOSTI DINAMIKE
Osnovne zakonitosti dinamike definirane su Newtonovim aksiomima.
1. Newtonov aksiom
Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja du pravca sve dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni.
Ovaj zakon opisuje uvjete ravnotee, odnosno uvjete u kojima neko tijelo miruje ili se giba jednoliko du pravca. Iz zakona uoavamo da je tijelo u ravnotei onda, ako je zbroj sila na tijelo jednak nuli, pa ga piemo:
r Fi = 0 ,
n i =1
(13)
gdje su Fi sile koje djeluju na tijelo.
2. Newtonov aksiom
r Ovaj aksiom opisuje jednu od najvanijih fizikalnih veliina, silu F , koja opisuje djelovanje na neko tijelo. r r Ako na tijelo djeluje sila F , ona je proporcionalna akceleraciji a pri emu je faktor proporcionalnosti jednak fizikalnoj veliini koja oznaava odupiranje tijela gibanju i nazivamo je troma masa mtr .
Aksiom u kojem je izraena opisana ovisnost moemo izraziti jednadbom:
r r F = m tr a .
(14)
Mjerna jedinica za silu u SI sustavu je 1 N (njutn), koju moemo prikazati pomou osnovnih m mjernih jedinica: 1 N = 1kg 1 2 s
aksiom (axi - cijenim, usvajam) oevidna spoznaja; osnovno naelo V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali
13
3. Newtonov aksiom
Ako dva tijela djeluju jedno na drugo, tada su sile meudjelovanja iste i suprotnih smjerova.
Ovaj aksiom izraavamo slijedeom relacijom:
r r F1, 2 = F2 ,1 .
(15)
Ovaj zakon primjenjujemo u interakcijama dva tijela, na pr. u sudarima.
Sila trenja
Trenje izmeu povrina dvaju tijela
Fizikalni sistemi u kojima pratimo gibanja u dinamici najee su ravne podloge ili kosine. Ako su povrine izmeu tijela potpuno glatke (idealne), tada ne govorimo o trenju, odnosno o interakciji tijela s podlogom. Ako su u promatranim fizikalnim procesima dodirne povrine izmeu tijela neravne (realne) tada govorimo o interakciji izmeu povrina koju opisujmo silom trenja, Ftr. Tada tu silu moramo ukljuiti u ostale sile koje djeluju na tijelo i zajedno uzrokuju rezultantno gibanje. Moramo naglasiti da sila trenja ne uzrokuje gibanje i ona djeluje u smjeru suprotnom od kretanja tijela (rezultantne sile). Iznos sile je jednak umnoku koeficijenta trenja i sume sila koje djeluju okomito na podlogu na kojoj se nalazi tijelo:
n r r Ftr = F ,i . 1 =1
U ovom izrazu okomite sile su najee: itava teina tijela, G; dio itave teine (kosina), G i (ili) dio vanjske sile koja djeluje pod nekim kutem u odnosu na ravninu gibanja Fv . Koeficijent trenja , je fizikalna veliina ija mjerna jedinica je 1 (bezdimenzionalna fizikalna veliina), a vrijednosti koje moe poprimiti kreu se od (0-1). U tablicama se mogu nai koeficijenti trenja za pojedine sisteme podloge i tijela. Napomena: na donjim slikama kutevi pripadaju nagibu kosine a kutevi odgovaraju smjeru djelovanja vanjske sile, pa je u oba sluaja Fv,y = Fv sin .
14
Ftr
Fv
Ftr G G G
a)
b)
Fv Fv,y Ftr Fv,x
Fv,y G
Fv,x
c) d) Na slici su navedeni primjeri a), b), c) i d) u kojima razliite sile ( ili dijelovi sila) doprinose trenju. U sluaju a) trenje je uzrokovano itavom teinom tijela G, pa je : Ftr = G, a u b) primjeru trenje je uzrokovano komponentom teine G i trenje je: Ftr = Gcos. Ako na tijelo djeluje vanjska sila pod nekim kutom , c) sluaj, tada je trenje uzrokovano itavom teinom umanjenom za komponentu vanjske sile Fv,y : Ftr = (G - Fv,y), A na kosini, d) primjer, trenje je uzrokovano komponentom G umanjenom za komponentu vanjske sile Fv,y : Ftr = (G - Fv,y).
15
Sila trenja pri prolasku tijela kroz sredstvo Moramo spomenuti i silu trenje koja se javlja pri prolasku tijela kroz neko sredstvo; na primjer zrak. Tu silu nazivamo silom otpora sredstva Fotp a rad utroen na tu silu oznaavamo Wotp. Sila otpora u nekom sredstvu ovisi o vie parametara, kao to su brzina gibanja tijela, oblik tijela ili gustoa sredstva, pa za tu silu ne prikazujemo jednadbe koje se razlikuju za posebne sluajeve i ponekad nisu jednostavne. Silu otpora sredstva raunamo iz izraza za rad te sile:
r r Wotp = Fotp s ,
pri emu je s put na kojem djeluje sila otpora Fotp uz pretpstavku da je ta sila konstantna (priblino konstantna) du promatranog puta. Rad sile otpora nalazimo iz relacija za ouvanje energije u nekom promatranom sistemu, primjer 17.. Primjeri: 15. Tijelo mase 5kg baeno je s visine 100m poetnom brzinom v0 = 20m/s. Izraunajte: a) konanu brzinu tijela ako je zanemareno trenje i b) silu trenja i izgubljenu energiju u obliku rada sile trenja (u %) ako je konana brzina 30m/s.
R: a) 176.4 km/h, b) Ftr = 37.5 N, Wtr/Epo = 62.5%
16. Automobil mase 1400 kg kree se poetnom brzinom v1 = 20 m/s. Za koliko je potrebno poveati vunu snagu motora da bi se brzina auta na putu od 1200 m poveala 2 puta? (Sila trenja je zanemarena)
R: P = 21 kw
17. Kamen mase 300g bacimo s mosta visokog 25 m vertikalno dolje brzinom 12 m/s. Tijelo stigne na povrinu vode brzinom 18 m/s. Odredite silu otpora (trenja) zraka i rad koji je tijelo utroilo svladavajui tu silu.
Epoetna (A)
v0
h
Epoetna(A) = Wotp + Ekonana(B) Wotp = E(A) - E(B) Wotp = mgh + 1/2 mv02 - mvuk2 Wotp = 48 J
Ekonana (B) vuk
Fotp = Wotp /h Fotp = 1.92 N
16
18. Tijelo mase 10 kg nalazi se na ravnoj podlozi. Koeficijent trenja tijela i podloge je 0.2. Kakvo gibanje vri tijelo i koliki put pree u 30 min, ako na njega djeluje sila: a) Fv = 15N, b) Fv = 20N, c) Fv = 30N.
R: a) Fv < FTR , mirovanje, b) Fv = FTR , labilna ravnotea, c) Fv > FTR , a = 1m/s2, s = 1620 km
19. Tijelo se sputa s vrha kosine visinske razlike vrha i dna 200 m kuta nagiba 150 bez poetne brzine. Izraunajte: a) vrijema trajanja gibanja do dna kosine, b) konanu brzinu tijela. (trenje je zanemareno).
R: a) tuk = 24.4s, b) vuk = 227.7km/h
a) Tijelo se sputa radi komponente teine: G = G sin. h

G
Rezultantna sila na tijelo: FR = G maR = mg sin, a = 2.59
m s2
h h = sin , l = = 773m * sin l
tuk = b) vuk *
l = 24.4 s a = 2al = 63.2m/s = 227.7 km/h 2
je duljina kosine
20. Tijelo mase 10kg giba se s vrha kosine kuta nagiba 100 i visinske razlike 150 m uz koeficijent trenja 0.15. Izraunajte: a) vrijeme trajanja gibanja do dna kosine, b) konanu brzinu tijela i c) gubitak poetne energije gibanjem po kosini.
R: a) tuk = 1.4min, b) vuk = 76km/h c) WTR = 12761,( WTR /Epo ) 100% = 85% gubitka
17
21. Kamion mase 10 tona sputa se niz kosinu visinske razlike 300m, nagiba 100 i koeficijenta trenja 0.2 poetnom brzinom 54 km/h. Kolika treba biti sila motora, vanjska sila (Fv) i snaga ako kamion eli zadrati konstantnu brzinu gibajui se niz kosinu. U kojem smjeru djeluje sila motora? za v = konst Fi = 0
FTR v = konst G ||
slika: Fv + G - Ftr = 0 Fv = 2.3103N iz predznaka sile i slike uoavamo da je smjer vanjske sile (motora) niz kosinu (prema dolje); onaj koji smo pretpostavili
Fv
P = Fv v = 34.5kw
22. Kamion mase 10 tona sputa se niz kosinu visinske razlike 100m, kuta nagiba 100 i koeficijenta trenja 0.2. Poetna brzina kamiona je 72km/h. Izraunajte: a) srednju snagu motora i b) vrijeme silaska kamiona do dna kosine, ako elimo da se kamion na dnu kosine zaustavi?
R: a) Fv = - 6.04 kN, P = 60.04 kw; b) tuk = 57.6min tuk = 57.6 s Fv = - 3.7 kN, P = 37 kw
a) rezultantno gibanje je usporavanje (vkon< vpo),

FTR
Frezult
aR =
v2 po 2l
, aR = - 0.347m/s2
Fv
G|| G
iz jednadbe: FR = G - FTR - Fv moemo izraunati vanjsku silu: Fv = - 3.7 kN, srednja snaga je:
P = Fv v = 37 kW
v= v po + vkonaon 2
, gdje je
= 10
m s
b) t uk =
2l = 57.6 min aR
18
23. ovjek gura teret mase 30 kg vanjskom silom paralelnom s podlogom koeficijenta trenja 0.3. Kolika je vanjska sila ovjeka koja uzrokuje jednoliko gibanje du podloge?
R: Fv = 90N
24. ovjek gura teret mase 30 kg vanjskom silom prema dolje tako da sila zatvara kut od 370 s horizontalnom podlogom (negativan kut) iji koeficijent trenja je 0.3. Kolika je vanjska sila ovjeka koja uzrokuje jednoliko gibanje du podloge?
R: Fv = 145N
25. ovjek vue teret mase 30 kg vanjskom silom prema gore tako da sila zatvara kut od 370 s horizontalnom podlogom iji koeficijent trenja je 0.3. Kolika je vanjska sila ovjeka koja uzrokuje jednoliko gibanje du podloge? Usporedite rezultate zadataka 24., 25. i 26. i pokuajte ih diskutirati.
R: Fv = 92 N
Potencijalna energija
Svaka sila posjeduje podruje u kojem djeluje; to podruje nazivamo polje sile, na pr. gravitacijsko polje Zemlje. Tijelo koje se nalazi u podruju djelovanja neke sile (u klasinoj mehanici je to uglavnom gravitacijska sila) posjeduje potencijalnu energiju, Ep, pomou koje to tijelo moe vriti rad. Na primjer, tijelo podignuto na visinu h moe vriti rad, sputajui se s te visine ili nategnuta opruga (sata, na pr.) takoer vri rad vraajui se natrag u ravnotei poloaj. Izvreni rad u polju djelovanja neke sile moemo izraziti pomou poznate relacije:
r r dW = F ds ,
to u sluaju gravitacijske sile, koja djeluje u svim smjerovima, radijalno, ima oblik:
r r dW = Fgr dr .
Ukupni rad to ga izvri sila jednak je integralu diferencijalne veliine dW , koji e u r skalarnom produktu dati vrijednosti samo u j , odnosno u y smjeru:
W=
yB
yA
r r F gr dr = mg ( y B y A ) .
19
Veliina mg y zove se gravitacijska potencijalna energija tijela na visini y . Ako pretpostavimo da je tijelo u poetnom poloaju na visini y A = 0 , tada potencijalna energija ima izraz:
E p = mg y B = mg h ,
Gdje je h visina tijela iznad one ravnine koju smo pretpostavili kao poetni poloaj.
2.2. ZAKONI OUVANJA U dinamici moramo obratiti panju na zakone ouvanja koji vrijede u svakom dobro definiranom (zatvorenom) fizikalnom sistemu. Za svaki fizikalni proces vrijedi zakon ouvanja energije i zakon ouvanja koliine gibanja.
Zakon ouvanja energije tvrdi da ukupna energija nekog tijela u zadanom fizikalnom procesu ostaje sauvana u svakoj toki procesa. Pri tom mislimo na kinetiku energiju, Ek, i potencijalnu energiju, Ep, a mogu se javiti i energije "gubitka" u obliku trenja. Na primjeru slobodnog pada moe se potvrditi da je ukupna energija nekog tijela na poetku slobodnog pada, na kraju slobodnog pada i u bilo kojoj toki slobodnog pada uvijek ista. Zakon ouvanja energije izraavamo relacijom:
Ek, po + Ep, po = Ek,kon + Ep,kon
(18)
gdje su Ek,po i Ek,kon poetne i konane kinetike energija a Ep,po i Ep,kon poetne i konane potencijalne energije. O zakonu ouvanja koliine gibanja govorimo onda kada tijela izmijenjuju impulse i pri tom mijenjaju brzine. Moe se pokazati da je u takvim meudjelovanjima zbroj koliina gibanja tijela prije sudara jednak zbroju koliina gibanja poslije sudara. Fizikalna veliina koliina gibanja jednaka je umnoku mase i brzine nekog tijela. Zakon ouvanja koliine gibanja prikazujemo relacijom:
r r r r m1 v1 + m2 v2 = m1 v1 + m2 v2
(19)
r r u kojoj su izrazi v1 i v 2 brzine tijela prije meudjelovanja dvaju tijela (izmjene impulsa), a r r brzine tijela nakon navedenih meudjelovanja. izrazi v1 i v 2
20
2.3. SUDARI Prilikom sudara dvaju tijela izmijenjuju se energije i impulsi u skladu sa zakonom ouvanja energije i zakonom ouvanja koliine gibanja. Ovisno o vrstama energija koje se pojavljuju u sudarima, definiramo savreno elastine i savreno neelastine sudare. Sudari koji se deavaju na jednom pravcu su centralni sudari, a ostali sudari su oni koji se deavaju pod kutem.
Elastini sudari
U savreno elastinom sudaru, dva tijela mase m1 i m2 i pripadnih brzina v1 i v2 izmijene impulse prilikom sudara, pri emu svaka estica promijeni kinetiku energiju, odnosno brzinu. Prilikom navedenog sudara ne govorimo o potencijalnoj energiji, budui da je ona konstantna (ne mijenja se) prilikom sudara.
r v1
m2 m1
r v2
m1
r v1
m2
r v2
izmjena impulsa
Sl. 12. Centralni elastini sudar
Zakoni koji vrijede za savreno elastian sudar su:
r r r r , m1 v1 + m2 v2 = m1 v1 + m2 v2 1 1 1 1 2 2 + m2 v2 2 m1 v12 + m2 v2 = m1 v1 2 2 2 2
Primjer: 26. Tijelo mase 8kg i brzine 10m/s sudari se elastino i centralno s tijelom mase 5kg i brzine 8m/s. Izraunajte brzine tijela nakon sudara, ako se prije sudara tijela gibaju: a) u istom smjeru i b) u suprotnim smjerovima.
R: a) v1' = 8.46m/s; v2' = 10.46m/s, b) v1' = -3.85m/s; v2' = 30.10m/s
(20)
21
Neelastini sudari
U savreno neelastinom sudaru tijela mase m1 i m2 i pripadnih brzina v1 i v2 izmijene impulse na taj nain da se tijela nastave gibati zajednikom brzinom v a prilikom sudara dolazi do razvijanja topline radi poveanja unutarnje energije sistema (deformacije). Na taj nain je zbroj kinetike energije prije sudara vei nego iza sudara. U izraz zakona ouvanja zato ulazi toplina Q, koja uz ostale energije osigurava sauvanje energije tokom procesa.
r v1
m2 m1
r v2
r v
m1 + m2
izmjena impulsa
Sl.13. Centralni neelastini sudar Zakoni koji vrijede za savreno neelastian sudar su:
r r r m1 v1 + m2 v 2 = ( m1 + m2 ) v , 1 1 1 2 m1 v12 + m2 v 2 = ( m1 + m2 ) v 2 + Q. 2 2 2
(21)
U gornjim jednadbama v je brzina oba tijela koja se gibaju zajedno nakon sudara (zajednika brzina) a Q je toplina razvijena tokom sudara. Primjer: 27. Kamion mase 3 tone i brzine 90 km/h sudari se centralno i neelastino s kamionom mase 10 tona i brzine 54 km/h tako da su im brzine prije sudara suprotnog smjera (frontalni sudar). Izraunajte: a) brzinu oba kamiona nakon sudara i b) koliinu topline razvijenu tokom sudara (u %)
R: a) v1' = -3.85m/s, v2' = 30.1m/s; b) Q/Epo 100% = 89.5%
22
2.4. KRUNO GIBANJE, CENTRIPETALNA SILA Jednoliko gibanje po krunici ubrajamo u sastavljena gibanja, ali ga obino upoznajemo u dinamici radi centripetalne i centrifugalne sile koje ne moemo zaobii u objanjenju ovog gibanja. Jednoliko kruno gibanje kao sastavljeno gibanje moemo prikazati slikom:
r v0
r r
r r a cp , F cp
90
r v0
r v0
Sl.14. Gibanje po krunici
r U smjeru tangente na krunicu tijelo ima brzine v 0 (obodnu brzinu) koja je konstantna po iznosu a smjer se mijenja tokom kruenja tijela. Okomito na tangentu a u smjeru prema centru djeluje centripetalna sila Fcp; u tom istom smjeru djeluje i centripetalna akceleracija koja je posljedica promjene smjera obodne brzine. Moe se pokazati da su izrazi za obodnu brzinu i centripetalnu akceleraciju ovisni o radiusu r i periodi kruenja T na slijedei nain:
r r r 2r = 2r f v0 = T
r r v02 acp = r , r
(21)
pri emu je perioda kruenja vezana s frekvencijom relacijom T = 1/f. Tijelo koje se giba krunicom ostaje na putanji krunice radi konstantnog djelovanja centrifugalne sile Fcf, koja djeluje u suprotnom smjeru od djelovanja centripetalne sile a po iznosu su te dvije sile jednake:
r r Fcf = Fcp .
(22)
Apsolutni iznosi vrijednosti za centripetalnu i centrifugalnu silu su mv2/r. Centrifugalna sila je ustvari inercijalna sila koja se javlja u ubrzanim sustavima i djeluje na tijela koja se u tim sustavima gibaju kao dodatna sila u smjeru suprotnom od akceleracije sustava. Ako tijelo nije vezano za centar kruenja, tada centrifugalna sila moe izbaciti tijelo iz putanje krunice. U sluaju gibanja auta na krunom dijelu ceste izbacivanje iz putanje spreava se na dva naina: a) nagibom ceste prema unutranjosti zavoja i b) poveanjem trenja u smjeru okomitom na gibanje, tj u smjeru suprotnom od FCF.
23
Primjeri: 28. Auto prelazi zavojem radijusa 50m brzinom 20m/s. Koliki mora biti nagib ceste da bi rezultantna sila koja djeluje na auto bila okomita na povrinu ceste?
r = 50m v = 20m/s =?
r
konani poloaj ceste
FCF
iz slike moemo oitati: tg = Fcf / G tg = ( m v2/r )/ (mg ) = v2/rg tg = 400/500 = 38.60
FR
29. Auto prelazi zavojem ceste radijusa 50m brzinom 20m/s. Ako je zavoj bez nagiba, koliki mora biti koeficijent trenja da bi sila trenja savladala centrifugalnu silu FCF ? v = 20m/s r = 50m =? Ftr FCF = FCF Ftr G = mv2/r mg = mv2/r = 400/500 = 0.8
30. Cesta na zavoju ima nagib od 150 uz dodatak poveanja koeficijenta trenja na 0.3 radi spreavanja sletanja auta na zavoju ceste radi centrifugalne sile. Kojom brzinom moe auto ui sigurno u zavoj? r = 50m = 150 = 0.3 v=? Ftr
konani poloaj ceste
iz slike vidimo da je rezultantna sila u smjeru centrifugalne sile jednaka:
FCF
F
F = FCF - Ftr F = m v2/r - mg cos
FR
nagib ceste nai emo iz omjera F = tg sila: G nakon uvrtavanja sila dobivamo:
v=
[rg( cos + tg )]
v = 16 m/s = 59.5 km/h
24
31. Koliku bismo brzinu trebali dati satelitu S da krui oko Zemlje usporedo s njezinom povrinom i blizu nje, ako zanemarimo trenje (otpor zraka) ?
Uputa: Satelit e vriti jednoliko gibanje po krunici radijusa RZ i bit e u ravnotenom poloaju ako su centripetalna sila FCP, u ovom sluaju teina tijela G, i centrifugalna sila, FCF jednake po apsolutnom iznosu, slika.
RZ = 6370 km = 6.37 106 m g = 9.81 m/s2

vI S FCF vI FCP
ravnotea se postie:
RZ
FCP G mg vI vI
= FCF = FCF = mvI 2 / RZ = ( RZ g )1/2 = 7.9 103 m/s
Dobivena brzina vI naziva se prva kozmika brzina. 32. Koju brzinu trebamo dati satelitu da napusti gravitacijsko polje Zemlje?
Uputa: Da bismo odredili brzinu trebamo izraunati rad koji e to tijelo treba izvriti savladavanjem gravitacijske sile Zemlje pri udaljavanju s njene povrine, RZ, u beskonanost, . Minimalni rad tijelo dobije na raun kinetike energije iju pripadnu brzinu moramo odrediti.
satelit naputa gravitacijsko polje Zemlje
W = Fgr dr = K (Mzm / RZ 2)dr

v II
W = K ( Mzm / RZ 2 ) r = - g m RZ
RZ
radi EP = EK gmRZ = mv2 / 2
Zemlja
v II =
2 g RZ = 11.2 km/h
(podaci za g i RZ isti kao u zadatku 31.)
dobivena brzina v II se naziva druga kozmika brzina.
25
II MEHANIKA TEKUINA Upoznavanje svojstava tekuina povezano je s ispitivanjima svojstava mnotva estica koje su u meusobno slabijim energetskim vezama nego estice krutih tijela. Sjetimo se, kod razmatrana gibanja krutih tijela moemo tijelo neke mase uz odreene pretpostavke smatrati sistemom koji se ponaa kao materijalna estica. Kod tekuina takav prikaz nije mogu, te veina fizikalnih veliina koje opisuju tekuine imaju karakteristike mnotva estica (tlak, volumen, gustoa, unutarnja energija). Mehanika svojstava tekuina dijelimo na statiku i dinamiku tekuina, pri emu se u dinamici upoznajemo s idealnim i realnim tekuinama. 1. STATIKA TEKUINA Ako tekuina miruje, govorimo o statici tekuina. Fizikalne veliine koje trebamo upoznati u statici tekuina su: 1) hidrauliki tlak 2) hidrostatski tlak 3) uzgon 4) napetost povrine
1.1. HIDRAULIKI TLAK Neka se tekuina nalazi u posudi koja je zatvorena klipom povrine S. Ako na klip djelujemo vanjskom silom Fv, tada uzrokujemo tlak koji se prenosi na tekuinu. Taj tlak zovemo hidraulikim tlakom. Moemo dakle rei da je hidrauliki tlak onaj tlak koji nastaje u tekuini radi djelovanja vanjske sile. Taj tlak ima svojstvo da se iri jednako u svim smjerovima kroz tekuinu, a to znai da je tlak u svakoj toki nestlaivog i mirnog fluida jednak. U razmatranju se ne uzima u obzir vlastita teina tekuine, odnosno djelovanje sile tee na tekuinu, to emo obraditi u poglavlju o hidrostatikom tlaku. Ovu zakonitost nazivamo Pascalovim zakonom za vanjski tlak tekuine. Koristei navedeno svojstvo hidraulikog tlaka, mogue je uz djelovanje male sile F1 na jedan otvor tekuine povrine S1 dobiti mnogo veu silu F2 na otvoru povrine S2, to je prikazano na sl.15.
26
F1 S1 p1 p2
F S2
p1= p2
Sl.15. Hidrauliki tlak i primjena u hidraulikoj prei Hidrauliki tlak p1 uzrokovan silom F1 na epu povrine S1 ima vrijednost koja je ista u
p1 =
F1 S1
itavoj tekuini i prenaa se na drugi ep povrine S2:
p2 =
Tlak p2 stvara silu F2 koja ima vrijednost: Radi p1 = p2
F2 S2
F2 = p 2 S 2 .
F2 = F1
S2 . S1
Sila F2 na veem otvoru toliko puta vea od sile F1 na manjem otvoru koliko je povrina povrina S2 vea od povrina S1. Shema na sl.15. predstavlja ujedno i princip rada hidraulikih ureaja (prea, konica, dizalica). Primjer: 33. Kod hidraulike pree manji ep ima povrinu 25 cm2 a povrina veeg epa je 0.5 m2. Na manji ep djeluje sila od 90 N. Izraunajte: a) koliko puta je sila tekuine na veliki ep vea od vanjske sile na mali ep, i koliko ona iznosi i b) masu (najveu) tijela koju bi sila na veliki ep mogla uravnoteiti. F1 = 90 N S1 = 25 cm2 S2 = 5000 cm2
R: F2 = 90 200 N = 18 000 N, to moe uravnoteiti teinu mase 1 800 kg ili 1,8 tona
27
1. 2. HIDROSTATIKI TLAK Tekuina gustoe t miruje u posudi. Na sve estice tekuine djeluje sila tea, odnosno privlana sila Zemlje. elimo saznati koliki je tlak u dubini h tekuine na neki element povrine S.
patm
h
S
Stupac tekuine
Sl.16. Hidrostatiki tlak Moemo rei da je ukupni tlak u tekuini na dubini h jednak zbroju vanjskog atmosferskog tlaka, patm i tlaka teine stupca tekuine visine h i povrine baze S, kojeg emo oznaiti s ph. Atmosferski tlak uzrokovan je teinom stupca zraka koji se protee od Zemljine povrine do vrha atmosfere. Tlak uzrokovan teinom same tekuine zove se hidrostatiki tlak, a njegov iznos moe se prikazati relacijom:
ph =
Gh t g V h t g S h = = = t g h S S S
(23)
Ukupni tlak koji djeluje u svim tokama tekuine u dubini h jednak je:
p uk = p a + t g h
Primjer:
(24)
34. Na koju dubinu trebamo zaroniti da bismo postigli ukupni tlak od 10 atm (1 atm = 101306 Pa), ako je gustoa morske vode t = 1030 kg/m3 a vanjski atmosferski tlak iznosi 1 atm? ( g = 9.81 m/s2) pa = 1 atm
t = 1030 kg/m3
10 atm = 1 atm + t g h 9atm h= t g
Uz podatak: 1 atm 105 Pa h = 90.2 m
28
1.3. UZGON Ako je neko kruto (vrsto) tijelo gustoe uronjeno u tekuinu gustoe t, tada na sve plohe tijela djeluju hidrostatski tlakovi u raznim dubinama, h, i moe se pokazati da je zbroj svih tlakova jednak razlici tlaka na donju i gornju plohu. Smjer navedene razlike tlakova je suprotan od teine tijela, sl.17.
p2 h1 t
S
h2 p1
Sl.17. Hidrostatiki tlakovi na tijelo uronjeno u tekuinu Razliku tlakova p = p2 p1 moemo prikazati pomou izraza za hidrostatike tlakove:
p = t g h
a ta razlika uzrokuje silu koju nazivamo uzgon:
(25)
(26) gdje izraz V oznaava volumen uronjenog krutog tijela. Ako promatramo neko tijelo koje je uronjeno u tekuinu, moemo rei da na njega djeluju dvije sile: G0, prava teina, koja na tijelo djeluje u zraku i U, uzgon u suprotnom smjeru od teine, pa kaemo da tijelo u tekuini ima prividnu teinu G' :
U = p S = t g h S = t g V
G = G0 U
(27)
Odnos izmeu prave teine G0 i uzgona U moe biti takav da je: a) prava teina vea od uzgona (G0 > U) kada tijelo tone, b) jednaka uzgonu (G0 = U ) kada tijelo pliva i c) manja od uzgona (G0 < U) kada tijelo djelomino izranja iz tekuine. U ovom zadnjem sluaju moramo paziti da uzgonu doprinosi samo onaj dio volumena koji je uronjen u tekuinu, a kojeg oznaavamo s V'. Navedeni sluajevi su prikazani na sl.18.
29
U2 = G0 U1 < G0 U2 U1
1 2
U3 U3 > G0 V G0
3
'
G0
G0
Sl.18. Odnos uzgona i teine u zraku za tijelo uronjeno u tekuinu Primjeri: 35. Mramorna kuglica radiusa 2 cm nalazi se u vodi. Izraunajte: a) prividnu teinu kuglice, i b) smanjenje teine kuglice u odnosu na teinu u zraku. (vode = 1000 kg/m3, mr = 2800 kg/m3)
R: a) Prividna teina jednaka je teini kuglice u zraku umanjene za veliinu uzgona: G = G0 - U, pri emu pravu teinu raunamo iz izraza G0 = Vmr mr g, uz Vmr = 4/3 r3 (r = 2 10-2 m), koja iznosi G0 = 0.920 N.Uzgon raunamo iz izraza U = Vkuglice vode g = 0.329 N, pa je kuglica teka G' = 0.920 - 0.329 = 0.591 N. b) Smanjenje teine prikazujemo izrazom
U 100% , to iznosi 36%. G0
36. Komad olova pliva na ivi. Koliki dio olova je uronjen u ivu? (Pb= 11.3 g/cm3, Hg = 13.6 g/cm3)
R: Iz uvjeta za ravnoteu G0 = U dobijemo omjer:
V uronjeni dio olova a V je itavi dio.
V = 0 , 83 ,ili 83%, gdje je V
30
III KALORIKA I TERMODINAMIKA

1. KALORIKA
1.1. TOPLINA, UNUTARNJA ENERGIJA I TEMPERATURA
Kalorika je dio fizike koji ispituje toplinsku energiju; njena svojstva, prijelaze izmeu razliitih sistema i mogunosti prijelaza u druge energije. Toplinsku energiju povezujemo s energijom srodne vrste, unutarnjom energijom, pa ju i pomou te energije definiramo. Unutarnja energija je zbroj svih energija estica nekog sistema, pri emu mislimo na kinetike energije, potencijalne energije, energije translacije i rotacije estica. Kod idealnih plinova, koje smatramo malim esticama kod niskih tlakova i relativno visokih temperatura, od navedenih energija unutarnjoj energiji doprinose samo kinetike energije estica. Naime, kod idealnih plinova ne postoje meudjelovanja izmeu estica (potencijalna energija) radi veliine estica, a isto tako su energije rotacije kod takvih estica zanemarene. Ukupna unutarnja energija nekog sistema proporcionalna je temperaturi. Toplinsku energiju definiramo kao unutarnju energiju koja prelazi iz jednog sistema na drugi u odreenim uvjetima. Naime ako se dva tijela, koja se nalaze na razliitim temperaturama dovedu u termiki kontakt, tada e jedan dio unutarnje energije prei s tijela s viom temperaturom na tijelo s niom temperaturom. Dio unutarnje energije koji prelazi izmeu dva tijela sve do njihove termike ravnotee (izjednaavanja temperature) je toplinska energija. Fizikalnu veliinu temperaturu spominjemo u objanjenju i unutarnje energije i toplinske energije. Obje energije su proporcionalne s temperaturom, to znai da njihovo poveanje (ili dovoenje) uzrokuje poveanje temperature, to vrijedi i obrnuto. Pravo znaenje temperature moe se upoznati u kinetikoj teoriji plinova, koju za sada neemo razmatrati. Stoga moemo spomenuti jednostavnije znaenje temperature koja opisuje stupanj zagrijanosti nekog tijela. Temperatura se mjeri unutar razliitih temperaturnih skala, od kojih su najee Celsiusova i termodinamika temperaturna skala. U Celsiusovoj temperaturnoj skali granine (fiksne) toke su ledite i vrelite vode kod normiranih uvjeta koje iznose 0 C i 100 C, a jedinica je 1 C. U temodinamikoj temperaturnoj skali definirana je donja granina toka, apsolutna nula koja iznosi - 273.15 C, a jedinica je 1K (kelvin), za koji vrijedi 1K = 1 C. Oznaka za unutarnju energiju je U, za toplinu Q a za temperaturu T; mjerna jedinica za unutarnju energiju i toplinu je J (dul) u SI sustavu mjernih jedinica.
1.2. KALORIMETRIJA
Kalorimetrija je dio kalorike u kojem se ispituju izmjene topline unutar dvaju tijela razliitih temperatura, pri emu se izmjena vri bez gubitaka
Q1 = Q2
(28)
31
to znai da je toplina Q1 koju daje tijelo 1 jednaka toplini Q2 koju prima tijelo 2. Oznake apsolutnih vrijednosti za topline stavljene su radi jednostavnijeg rauna; jedna od toplina, i to ona odvedena trebala bi imati negativan predznak, a dovedena pozitivan. Mjerenja u kalorimetriji vre se najee u dobro izoliranim posudama, kalorimetrima, koje omoguuju izmjenu topline bez gubitka. U navedenim mjerenjima mjere se kalorimetrijske veliine koje su u vezi s dovoenjem topline na neko tijelo, a koje emo saznati ako prikaemo opi izraz za toplinu dovedenu (ili odvedenu) na neko tijelo:
Q = m c t
(29)
U gornjem izrazu m je masa, c specifini toplinski kapacitet i t = tk tp razlika konane i poetne temperature tijela. U zadacima iz kalorimetrije razlika temperature t bit e uvijek pozitivna vrijednost u izrazu izjednaavanja toplina (apsolutni iznosi), pa za tk uzimamo veu vrijednost. Ako u izraz (21) uvrstimo izraze za pripadne topline (22) tijela 1 i tijela 2, i pretpostavimo da tijela nakon izmjene topline postiu zajedniku temperaturu (temperaturu smjese) T, tada dobivamo relaciju:
m1 c1 t1 = m2 c2 t 2 ili m1 c1 (T t1 ) = m2 c2 (t 2 T )
U gornjem izrazu uoavamo da tijelo mase m1 i specifinog toplinskog kapaciteta c1 ima niu temperaturu t1 od temperature t2 tijela mase m2 i specifinog toplinskog kapaciteta c2,; oznake su prikazane na sl.19. m2, c2, t2 (metal)
Q1 = Q2
(30)
m1, c1, t1< t2 (voda) Sl.19. Izmjena toplina u kalorimetru Ako prilikom izmjene toplina svako tijelo ostaje u svojem agregatnom stanju, moemo dobiti izraz za temperaturu smjese, T:
T=
m 1 c1 t1 + m 2 c 2 t 2 m1 c1 + m 2 c 2
(31)
32
Primjeri: 37. U 5 litara vode temperature 11 C ubaen je komad mjedi mase 300 g temperature 400 C. Izraunajte temperaturu smjese nakon izmjene topline. (cvode = 4190 J/kg st, cmjedi = 380 J/kg st).
R: T = 13.1C
38. 3 litre vode temperature 17 C elimo zagrijati do vrenja grijalicom snage 1.5kW i faktora iskoritenja 70%. Koliko vremena traje potrebno zagrijavanje? (cvode = 4190 J/kg st)
R: Koristite izraz za koeficijent iskoritenja = Pdob / Pgrijalice, gdje je Pdob snaga grijalice kojom zagrijavamo vodu. Snaga daje elektrini rad Pdob = Wel / t, koji se pretvara u toplinsku energiju Wel = Q, pa je Q = Pdob t. Potrebna toplina za zagrijavanje vode je Q = mct. Konani izraz za vrijeme zagrijavanja je t = mct/Pdob, koje iznosi 11.04 min.
39. Grijalicom od 2 kW i koeficijenta iskoritenja 80% zagrijavamo 2 litre vode poetne temperature 15 C u trajanju 5 minuta. Na koju temperaturu smo zagrijali vodu? (cv = 4190 J/kg st)
R: Zadatak se izrauje na slian nain kao zadatak 38.uz uvjet da traimo razliku temperature iz koje dobijemo: t = tk tp, tk = tp + t, pa je tkonano = 72.3 C
1.3. LATENTNE TOPLINE I T/Q DIJAGRAM
Ako prilikom izmjene topline jedno (ili oba) tijela mijenjaju agregatna stanja, tada izrazu za dovedenu (ili odvedenu) koliinu topline dodajemo toplinu koja je potrebna za prijelaz iz krutog u tekue ili iz tekueg u plinovito stanje. Toplinu koja se dovaa nekom tijelu na temperaturi prijelaza iz krutog stanja u tekue, na temperaturi taljenja Ttalj, nazivamo latentnom toplinom taljenja talj, a onu koju dovaamo na temperaturi isparavanja Tisp, nazivamo latentnom toplinom isparavanja isp. Obje latentne temperature definirane su u odnosu na toplinu dovedenu po jednom kilogramu nekog tijela, pa su izrazi za latentne topline:
talj =
Q m t = t talj
isp =
Q m t = t isp
(32)
Iz izloenog moemo dati jednostavnu definiciju latentnih toplina. Latentne topline su one topline koje se dovode na masu jedanog kilograma nekog tijela kod temperature taljenja ili isparavanja radi savladavanja privlanih sila izmeu estica ureenijeg agregatnog stanja (krutog na pr.) pri prijelazu u manje ureeno (tekue), pri emu temperatura tijela ostaje nepromijenjena. Mjerne jedinice za latentne topline su J/kg. Vrijednosti za latentne topline isparavanja su uglavnom vee od latentnih toplina taljenja za isti sistem, pa ja na primjer za vodu je isp = 22.6105 J/kg, a za led je talj = 3.3105 J/kg. Moemo naglasiti da se latentne topline dovaaju prilikom prijelaza iz ureenijeg stanja u manje ureeno a oslobaaju se u
33
obrnutom procesu. Ovisnost temperature tijela i dovedene topline prikazuje se na T/Q dijagramu, sl.20. T(K) Tisp Tt A T
c
Cp CV
B Ttalj
ct
Q(J)
Sl.20. Ovisnost temperature nekog sistema o dovedenoj temperaturi, T/Q dijagram
Iz T/Q dijagrama moemo proitati izraz za ukupnu koliinu topline koju je potrebno dovesti tijelu mase m, da bismo ga zagrijali s temperature vrstog stanja T (toka A) na temperaturu tekueg stanja Tt (toka B):
Q = m c (Ttalj T )+ m talj + m ct (Tt Ttalj )
(33)
Obratimo panju na nagibe krivulja u T/Q dijagramu u krutoj, tekuoj i plinovitoj fazi. U krutoj fazi nagib je vei jer je c < ct, jer je meusobna ovisnost nagiba i specifinog toplinskog kapaciteta prikazana relacijom:
1 T = mc Q , i
gdje je
(34)
tg =
1 m ci
(34a)
jednak nagibu pravca u T/Q dijagramu; vrijednosti ci mogu pripadati toplinskim kapacitetima za vrsto c i tekue ct stanje. to je vei ci, to vei je nagib pravaca za vrsto ili tekue stanje. U plinovitom stanju uoavamo da postoje dva nagiba koja odgovaraju molarnom toplinskom kapacitetu za izobarnu promjenu, CP i molarnom toplinskom kapacitetu za izohornu promjenu, CV. Odnos ta dva kapaciteta je CP/CV = , gdje je adijabatski koeficijent koji iznosi 1.4 za dvoatomne molekule i 1.67 za jednoatomne molekule. Razlika izmeu
34
navedenih molarnih kapaciteta iznosi CP CV = R, gdje je R plinska konstanta i iznosi J 8.314 . K mol Molarni kapaciteti za plin, CP i CV definirani su slino specifinim toplinskim koeficijentima za krutu i tekuu faze, s razlikom da se molarni kapaciteti odnose na 1 mol tvari, a c se odnose na masu 1 kg:
1 Q Cp = , n T p =konst
CV =
1 n
Q T V =kont
(35)
Mjerna jedinica za CP i CV ista je jedinici plinske konstante R i iznosi
J . K mol
Primjeri: 40. Koliko topline moramo dovesti olovu mase 5kg na temperaturi taljenja 327C, da bismo ga potpuno rastalili? (talj, olova = 25 kJ/kg)
R: Q = 1.25105J
41. Komad leda mase 5kg moramo potpuno rastaliti. Koliko topline moramo pritom dovesti? (talj, led = 3.33105J/kg)
R: Q = 1.67106J
42. Led mase 2kg i temperature 15 C trebamo rastopiti i zagrijati na 80 C. Koliko topline trebamo pritom dovesti ? (cvode = 4190 J/kg st, cled = 2100 J/kg st, talj = 3.33 105 J/kg)
R: Ako koristimo relaciju (25) i prilagodimo je naem zadatku dobivamo Quk=1.403106J.

43. Iz zaleivaa je izvaen komad leda mase 300g temperature 15 C. Otapamo ga s 6 litara vode i dobijemo temperaturu smjese 20 C. Kolika je bila temperatura vode? (cvode = 4190 J/kg st, cled = 2100 J/kg st, talj = 3.33 105J/kg)
R: U rjeavanju opet koristimo relaciju slinu relaciji (25) koja e odgovarati toplini koju je led primio od toplije vode. Relacija za toplinu koju je voda pri tom predala ima jednostavan oblik Q = mct koji se koristi onda kada prilikom izmjene topline tijelo ne mijenja agregatno stanje. Iz jednadbe izjednaavanja toplina: Q1 = Q2 gdje s 1 oznaavamo vrijednosti za led a s 2 vrijednosti za vodu, dobit emo izraz: m1c1 (TT t1) + m1talj + m1c2 (T TT) = m2c2 (t2 - T) Iz gornjeg izraza moramo izluiti temperaturu t2, uvrstiti poznate vrijednosti i dobit emo rezultat za temperaturu vode t2 = 26.3 0C.
35
44. Komad leda mase 5kg temperature 30 C zagrijemo elektrinom grijalicom korisnosti 85%. Pri tom rastopimo led u vodu temperature 300C za vrijeme 15min. Izraunajte snagu grijalice. (cvode = 4190 J/kg st, cled = 2100 J/kg st, talj = 3.33 105 J/kg)
R: Poimo u razmatranju od topline koju trebamo dovesti ledu da ga zagrijemo od temperature 30 C do +30 C, iji je oblik opet onaj nalik relaciji (25). Izraunata koliina topline iznosi: Quk = 2.59106J. Tu koliinu topline dobivamo od 80% poetne snage grijalice u kojoj se elektrini rad pretvara u toplinu relacijom: Wel = Pdob tuk = 0.8 Pgr tuk, gdje je korisnost grijalice jednaka = Pdob/Pgr . Radi pretpostavke: dobivamo konani izraz Wel = Quk Quk = 0.8 Pgr tuk , Pgr = Quk / tuk 0.8
i snagu grijalice je Pgr = 3.39kW. -------------napomena: Pgr = ulazna snaga grijalice; Pdob = snaga grijalice u uvjetima koritenja (dobivena snaga)
45. U 2 litre vode temperature 20 C baen je komad aluminija mase 400g i temperature 600oC. Izraunajte a) koliko je vode prelo u paru, ako je konana temperatura 30 C i b) kolika bi bila temperatura smjese da nije dolo do isparavanja? (cAl = 920J/kg st, cvode = 4190J/kg st i isp = 22.6105J/kg)
aluminij m2, c2, t2
m voda m1, c1, t1
ispareni dio vode
Sl.21. Tokom izmjene topline isparen je jedan dio tekuine
R: U ovom zadatku moemo raunati prvo b) dio zadatka iz izraza za temperaturu smjese, jednadba (24). T = 44.4 C, bila bi temperatura smjese bez isparavanja dijela vode. U dijelu a) zadatka pretpostavimo isparavanje: jednadba izmjene topline za ovaj sistem moe se napisati: m1c1 (t2 T) = m1c1 (T t1) + m'c1 (Tisp T) + m' Ako iz gornje relacije izluimo m' dobit emo rezultat m' = 50 grama.
36
46. U staklenu bocu mase 120 grama ulijemo 300 grama vode. Temperatura vode i boce je 75 C. Za koliko se snizi temperatura vode ako u nju uronimo komad srebra mase 80 grama temperature 15 C? ( cvode = 4190J/kg st, cstakla = 840J/kg st i csrebra = 250J/kg st)
R: U opisanoj izmjeni topline sistemi kojima se odvodi toplina su boca i voda, a srebro prima toplinu. Zato je jednadba izmjene toplina jednaka:(m1c1 + m2c2) ( t T) = m3c3 ( T t3). U gornjoj jednadbi vrijednosti oznaene brojevima 1 i 2 pripadaju vodi i boci, njihova temperatura oznaena je s t, a vrijednosti oznaene brojevima 3 pripadaju ubaenom srebru. Ako iz jednadbe izluimo temperaturu smjese T i izraunamo je, dobit emo vrijednost 74.1 C, to znai da je smanjenje temperature vode jednako: t = T- t = 74.10C 750C = - 0.87 C
1.4. PROMJENE PARAMETARA STANJA KOD KRUTIH TIJELA I TEKUINA
Obratimo panju na promjene koje se deavaju nekom krutom tijelu ili tekuini kada im dovodimo toplinu. Pri tom nam sada nije objekt interesa izmjena topline, o emu smo govorili u prolom poglavlju, nego nas iskljuivo zanima koje fizikalne veliine se znatno mijenjaju kod navedenih agregatnih stanja dovoenjem topline. Ispitivanja pokazuju da su volumen i temperatura fizikalne veliine koje se mijenjaju i mi ih nazivamo parametrima stanja, dok je tlak fizikalna veliina, parametar, koji kod krutih tijela i tekuina ostaje gotovo konstantan. Volumen se mijenja ovisno o temperaturi na slijedei nain:
Vt = V0 (1 + t )
(36)
gdje je Vt promijenjeni volumen kod neke temperature t u odnosu na poetni volumen V0, pri emu je promjena volumena ostvarena razlikom temperature t. Koeficijent u gornjem izrazu naziva se volumni koeficijent toplinskog irenja (ili skupljanja), iji fizikalni smisao moemo shvatiti iz gornjeg izraza ako ga napiemo u obliku:
Vt V 0 = V 0 t V = V 0 t
V0 V0 t
(36a)
odakle slijedi izraz za volumni koeficijent toplinskog rastezanja:
(36b)
Volumni koeficijent toplinskog rastezanja je dakle promjena volumena nekog krutog ili tekueg tijela u odnosu na jedinini volumen ako ga zagrijemo za jedan stupanj, pa je mjerna jedinica ( ) = st 1 . Vrijednosti za toplinske koeficijente irenja nalazimo u tablicama i njihove vrijednosti na primjer za bakar i vodu su:
bakar = 7.210-5 st-1 i voda = 0.210-3st-1.

Navedeni koeficijenti su najee pozitivni i zato govorimo o irenju, ali mogu biti i negativni pa bi onda govorili o skupljanju. 1.5. PROMJENE PARAMETARA STANJA IDEALNIH PLINOVA
37
Plinovi pripadaju u agregatna stanja kod kojih se dovoenjem topline mijenjaju parametri: temperatura, volumen i tlak. Zakoni koji opisuju te promjene nazivaju se plinski zakoni. Oni opisuju promjene u kojima se mijenjaju dva parametra a trei parametar je konstantan. Poznajemo izotermnu promjenu stanja plina kod koje je temperatura konstantna a mijenjaju se tlak i volumen, zatim izobarnu promjenu kod koje je tlak konstantan i mijenjaju se temperatura i volumen i izohornu (izovolumna) promjenu kod koje je volumen konstantan i mijenjaju se temperatura i tlak. Plinski zakoni odnose se na idealne plinove u kojima su meumolekularne sile zanemarive radi veliine molekula i njihovih meusobnih udaljenosti. Volumen molekula je zanemariv te ih moemo smatrati materijalnim tokama i jedino meudjelovanje stvara se sudarima u obliku promjena kinetikih energija molekula i promjene unutarnje energije itavog sistema. Navedene promjene ipak dosta dobro vrijede i za realne plinove, posebno ako su realni plinovi male gustoe i niske temperature.
U plinskim zakonima plin je u termikom kontaktu s okolinom, to znai da se sistemu uvijek dovodi ili odvodi toplina. Izmjena topline s okolinom vri se u procesima koji su kontinuirani i spori. Ukratko emo opisati ope promjene stanja plina (plinske zakone) i odnose parametara unutar tih promjena:
Izotermna promjena stanja plina je promjena kod koje je temperatura plina konstantna a mijenjaju se volumen i tlak. Ustanovljeno je da su promjenjljivi parametri obrnuto razmjerne veliine, to prikazujemo relacijom:
p V = konst
ili
p1 V1 = p 2 V2
p1 V2 = p 2 V1
(37)
U relacijama (37) uoavamo da se obrnuta proporcionalnost dviju veliina izraava njihovim nepromijenjenim produktom; produkt je konstantan (konst). Takva ovisnost uz poveanje jedne veliine (na pr. volumena V1) uzrokuje smanjenje druge veliine (tlaka p1 u ovom sluaju) upravo za onaj iznos koji osigurava konstantan produkt tokom izotermne promjene. Grafiku ovisnost ove promjene prikazujemo u p-V dijagramu istostranom hiperbolom. Krivulje istih temperatura nazivaju se izoterme. p p
Q>0
T = konst
Q<0
T = konst
a) izotermna ekspanzija
b) izotermna kompresija
Sl.22. Izotermna promjena stanja plina
38
U izotermnoj promjeni kod ekspanzije dovodimo toplinu (Q > 0) a kod kompresije odvodimo (Q < 0). Vie o ovoj promjeni pa i o mogunosti dobivanja rada opisat emo u termodinamikim procesima. Izobarna promjena stanja plina je takva promjena kod koje je tlak plina konstantan a mijenjaju se temperatura i volumen koje su upravno razmjerne, to prikazujemo relacijom:
V = konst T
ili
V1 V2 = T1 T2
V1 T1 = V2 T2
(38)
a grafiki tu ovisnost prikazujemo u V-T dijagramu pravcem, a krivulje istog tlaka su izobare. V V
T
a) izobarna ekspanzija
T
b) izobarna kompresija
Sl.23. Izobarna promjena stanja plina Na sl.23. prikazano je a) izobarno zagrijavanje budui da temperatura T raste i b) izobarno hlaenje budui da temperatura T pada. Izraz za dovedenu ili odvedenu toplinu kod ove promjene moemo izraziti iz vrijednosti za izobarni molarni toplinski kapacitet, Cp, relacija (28): Q = n C p t (39) gdje je t razlika temperatura, koja moe biti pozitivna ili negativna ovisno o kojoj je i izmijenjena toplina pozitivna ili negativna. Izohorna promjena stanja je takva promjena kod koje je volumen plina konstantan a mijenjaju se temperatura i tlak koje su upravno razmjerne veliine, to moemo prikazati relacijama:
p = konst T
ili
p1 p2 = T1 T2
p1 T1 = p2 T2
(40)
39
u kojima je upravna proporcionalnost izraena nepromijenjenim omjerom dva parametra za razliite toke izohornog procesa. Grafiki tu ovisnost prikazujemo u p-T dijagramu pravcem, a krivulje istog volumena nazivamo izohorama.
a) izohorno zagrijavanje
b) izohorno hlaenje
Sl.23. Izohorna promjena stanja plina Analogno izobarnoj promjeni, i kod izohorne promjene govorimo o dovoenju topline ili zagrijavanju kod porasta temperature i o odvoenju topline ili hlaenju kod smanjenja temperature. Isto tako izraz za dovedenu ili odvedenu toplinu prikazujemo iz jednadbe za izohorni molarni toplinski kapacitet, relacija (28):
Q = n CV t
(41)
gdje je t razlika koja isto kao i kod izobarne promjene moe biti pozitivna ili negativna, pa su onda i analogne topline pozitivne (dovedene) ili negativne (odvedene). Moe se pokazati da se sve ope promjene stanja plina mogu prikazati jednom opom jednadbom koju nazivamo plinska jednadba, koja glasi:
p V = n R T
, gdje je n =
m M
(42)
U gornjoj jednadbi (41) n je broj molova, m je masa i M je molekularna masa plina ije mjerne jedinice mou biti g/molu ili kg/molu. Plinska jednadba moe se izvesti na taj nain da se na plin izvedu dvije uzastopne razliite promjene stanja plina. Iz ope plinske jednadbe moemo dobiti sve plinske zakone ako jedan parametar u jednadbi smatramo konstantnim. Primjeri: Napomena: Zadaci iz podruja ispitivanja promjena stanja (plinski zakoni) su dosta jednostavni, pa ih ne izdvajamo kao samostalne zadatke. Primjenu navedenih promjena koristit emo u termodinamici, odnosno u krunim procesima. Moemo ipak prikazati jednostavne primjere za svaku od promjena stanja plina.
40
47. 4 grama plina vodika (molekularna masa vodika, MH2 = 2g/mol) nalazi se kod temperature 300K i tlaka 5 bara. Ako plinu izotermno poveamo volumen 5 puta, izraunajmo konani tlak i volumen plina.
m = 4g n = m/M = 4/2 =2 mola T1 = 300 K = konst P1 = 5 bara = 5105 Pa -----p2 = ? V2 = ? Ako je V2/V1 = 5
Iz poetnih uvjeta p1 i T1 moemo iz plinske jednadbe izraunati poetni volumen: V1 = nRT1/p1 = 0.00998 m3 10 litara Iz jednadbe za izotermnu promjenu V2/V1 = p1/p2 slijedi: V2 = 50 litara (pet puta vei volumn) P2 = 1 bar (pet puta manji tlak)
48. Neku koliinu plina kisika kod temperature 27C i volumena 10 litara zagrijemo izobarno na temperaturu 127C. Izraunajte: a) koliki je konani volumen plina i b) koliki je tlak plina ako mu je masa 24 grama. (Mkisika = 32g/mol)
R: T1 = 270C+273 =300K T2 = 1270C+273 =400K V1 = 10 litara
a) Iz jednadbe za izobarnu promjenu stanja plina: T2/T1 = V2/V1 V2 = 13.3 litara b) Tlak plina je konstantan, pa ga moemo izraunati iz poetnih ili konanih uvjeta: n = m/M = 24/32 = 0.75 g/mol p = nRT1 / V1 = 0.758.314300/0.01 =1.87105Pa = 1.87 bara
49. U boci volumena 10 litara nalazi se komprimirani helij pod tlakom od 10 bara i temperaturom 0C. Izraunajte: a) kolika je masa plina u boci, b) koliki je tlak plina u boci ako se temperatura povisi na 27C i c) koliki je tlak plina ako se iz boce ispusti mase plina, kod vie temperature? (Mhelija = 4 g/mol)
R: a) Masu plina izraunat emo iz plinske jednadbe: p1V1 = mRT1/M m = p1V1M/RT1 = 17.6 grama, gdje su: p1 = 10 bara = 106 Pa, T1 = 273 K i V1 = 0.01 m3. b) Tlak emo izraunati iz izohorne promjene stanja plina.Promjena je naime izohorna, budui da je volumen boce konstantan. p2/p1 = T2/T1, p2 = p1T2/T1 = 10.99 bara, gdje su: T1 = 273 K, T2 = 300 K i p1 = 10 bara. c) Ako oduzmemo mase plina, tada ostaje: m = m = 13.2 grama, pa konani tlak kod temperature 300 K raunamo iz plinske jednadbe: p2 V1 = (m/M)RT2 p2 = mRT2/MV1 = 8.23105 Pa = 8.23 bara
41
50. Zadan je volumen jednog mola idealnog plina pri normiranim uvjetima, to znai kod tlaka zraka 1.01105 Pa (1atm) i 0 C. a) izraunajte volumen jednog mola idealnog plina i b) koliko ima molekula plina u 1m3 idealnog plina?
R: a) Iz ope plinske jednadbe za normirane uvjete: p0V0 = RT0, n = 1, moemo izraunati: V0 = RT0/p0 = 0.02247 m3 = 22.47 m3. b) Ako znamo da jedan mol idealnog plina sadri uvijek isti broj estica, NA, koji iznosi 6.0231023estica/mol (Avogadrova konstanta), tada neki drugi volumen sadri broj estica proporcionalan volumenu jednog mola: V0 : NA = Vx : Nx Nx = NA Vx/V0 = 2.681023 est./mol
42
2. TERMODINAMIKA
Termodinamika je onaj dio kalorike koji ispituje uvjete i mogunosti prijelaza toplinske energije u mehaniki rad. Shematski to moemo prikazati jednostavnom relacijom:
Q W
Procesi pretvorbe toplinske energije u mehaniki rad predstavljaju neophodan i nuan izvor energije potrebne za djelovanje i opstanak svih biolokih organizama. Stoga je poznavanje zakonitosti prijelaza i naina prijelaza vrlo vano u razumijevanju mogunosti i ogranienja iskoritavanja opih izvora toplinske energije. Ope zakonitosti prijelaza osnivaju se na prvom postulatu ravnotee i na dva osnovna zakona (principa) temodinamike.
2.1. PRVI POSTULAT RAVNOTEE
Prvi postulat ravnotee objanjava tenju prirodnih sistema za ravnotenim stanjima. Ta tenja ve je spomenuta kod upoznavanja sa unutarnjom energijom sistema u uvodnom dijelu kalorike. Ako dva tijela razliitih temperatura dovedemo u meusobnu (termiku) vezu, stanja e im se toliko dugo mijenjati dok se ne uspostavi termodinamika (toplinska) ravnotea. Uspostavljanje termike ravnotee ukljuuje prijelaz jednog dijela unutarnje energije sistema vie temperature na sistem nie temperature. Kao to znamo, taj dio unutanje energije nazivamo toplinom Q. Nakon uspostavljanja ravnotee ne opaaju se na sistemu nikakve promjene dokle god je sustav izoliran od okoline, a promjene nastaju izlaganjem sustava vanjskom djelovanju.
Q
T1 > T2
termika veza
T1 = T2
termika ravnotea
Sl.25 Navedeni zakon smatramo prvim postulatom ravnotee klasine termodinamike i iskazujemo ga:
Svaki sustav prirodnih tijela preputen sam sebi tei ravnotenom stanju, a kad ga postigne sustav nije vie sposoban da se sam od sebe (bez vanjskih djelovanja) mjerljivo promijeni.
43
2.2. TERMODINAMIKI PROCESI
Termodinamiki sistem predstavljen je idealnim plinom sa dobro definiranim (istim u svim tokama sistema) volumenom, tlakom i temperaturom. Zamislimo da je takav sistem predstavljen cilindrom s klipom u kojemu se nalazi idealni plin. Volumen, tlak i temperatura (paramatri stanja plina) takvog sistema vezani su jednadbom stanja idealnog plina. Ako na ovako definiranom termodinamikom sistemu vrimo promjene stanja plina mijenjajui sve ili samo neke parametre plina, tada govorimo o termodinamikim procesima. Do sada smo upoznali izohornu, izobarnu i izotermnu promjenu stanja plina i njihove veze s okolinom tokom izvoenja promjena. Naglasimo da je u svim opim promjenama stanja plina sistem u kontaktu s okolinom, to znai da toplinu dovodimo ili odvodimo. Tokom prijenosa topline sva tri parametra moraju zadovoljavati meusobni odnos sadran u jednadbi stanja plina; prijenos je postepen, kontinuiran i te promjene nazivamo sporim promjenama. Dovedenom toplinom poveavamo unutarnju energiju, a time i temperaturu sistema, u izobarnoj i izohornoj promjeni. U izotermnoj promjeni dovedena (ili odvedena) toplina se koristi na odravanje stalne temperature, pa i unutarnje energije, koja bi se prilikom ekspanzije plina smanjivala a kompresijom poveavala. U slijedeem poglavlju upoznat emo promjenu razliitu od navedenih, adijabatsku promjenu, koja se deava naglo i u kojoj se mijenjaju sva tri parametra. Takva promjena takoer se koristi u termodinamikim procesima i zajedno s opm promjenama stanja plina sudjeluje u razliitim procesima pretvorbe toplinske energije u mehaniki rad. Reverzibilni termodinamiki procesi Navedeni termodinamiki procesi mogu se vriti tako da se potrebni parametri stanja plina kod svake promjene mijenjaju veoma polagano, pa na taj nain sistem prolazi kroz niz ravnotenih stanja koja su opet potpuno odreena i kojima se proces moe odvijati u oba smjera, to znai i u suprotnom smjeru. To ustvari znai da je kod razmjene topline izmeu sisteme i okoline njihova temperatura gotovo jednaka. Takvi termodinamiki procesi nazivaju se reverzibilni (povrativi) procesi, i oni su iskljuivo potrebni u procesima pretvorbe toplinske energije u mehaniki rad. Ireverzibilni termodinamiki procesi U termodinamikim procesima koji se odvijaju isuvie brzo, sistem prolazi kroz niz neravnotenih stanja koja ine niz toaka koje se ne mogu opisati odreenom termodinamikom (matematikom) funkcijom. Primjer takvih prijelaza je kad sistem razmjenjuje toplinu s okolinom a da pri tom njihove temperature nisu jednake. Takvi procesi se ne mogu odvijati u oba smjera i nazivaju se ireverzibilnim (nepovrativim) procesima koji se ne mogu koristiti u krunim termodinamikim procesima. Kruni termodinamiki procesi Ako u termodinamikim procesima elimo izvesti pretvorbu toplinske energije u mehaniki rad koja je kontrolirana u svakoj toki i ponovljiva u velikom broju koraka, tada se navedenim procesima moramo svaki puta ponovno vraati u istu toku s mogunou neprekinutog odvijanja pretvorbe. Procesi koji su zatvoreni i sastoje se od reverzibilnih promjena stanja plina nazivaju se krunim procesima.
44
2.3. ADIJABATSKA PROMJENA STANJA PLINA
Adijabatska promjena stanja plina je ona promjena kod koje je plin izoliran od okoline, odnosno u toj promjeni ne postoji izmjena topline s okolinom. U praksi, ta se promjena odvija brzo, za razliku od spore izmjene opisane u opim promjenama stanja plina. Moemo rei da se adijabatska promjena deava toliko brzo da sistem ne uspije izmjeniti toplinu s okolinom ali i toliko sporo da su sva stanja kroz koja sistem prolazi ravnotena. U toj promjeni takoer moemo promatrati ekspanziju i kompresiju sistema. Kod adijabatske ekspanzije plin se hladi radi smanjenja tlaka, pa kaemo da se u toj promjeni uz tlak i volumen mijenjaju sva tri parametra stanja plina. Kod adijabatske kompresije plin se zagrijava radi poveanja tlaka. Moemo rei da je krivulja p = f(V) za adijabatsku promjenu u p - V dijagramu, krivulja koja je strmija od krivulje izoterme. Pokazuje se da je ta ovisnost dana jednadbom:
p V = konst
p
(43)
Q>0, T=konst
Q=0 T V1 V2 V
Sl.26. Adijabatska promjena stanja plina Adijabatska promjena odreena je trima jednadbama, Poissonovim jednadbama, u kojima su u svakoj jdnadbi prikazana po dva parametra. U izrazu (43) navedena je Poissonova jednadba u kojoj se mijenjaju tlak i volumen, a ostale dvije jednadbe moemo prikazati:
T V 1 = kons p
1
T = konst
ili
p T
= konst .
(44)
Konstanta , koja se pojavljuje u adijabatskim jednadbama, je omjer molarnog toplinskog kapaciteta plina kod izobarne promjene i istog kod izohorne promjene ( = Cp/Cv) te znosi 1.4 za dvoatomne i 1.67 za jednoatomne plinove. Moe se takoer pokazati da je razlika CP CV = R, gdje je R plinska konstanta, ve spomenuta u opoj plinskoj jednadbi.
45
2.4. PRVI ZAKON TERMODINAMIKE
Prvi zakon termodinamike definira naine koritenja toplinske energije dovedene na neki sistem. Taj zakon glasi: ako nekom sistemu dovodimo toplinu, tada se jedan njen dio mora (ili moe) troiti na poveanje unutarnje energije (zagrijavanje) sistema i (ili) na sposobnost da sistem vri rad, to izraavamo relacijom:
Q = U + W
(45)
Prvi zakon termodinamike je posljedica zakona ouvanja energije, koji kae da u izoliranom sistemu ukupna energija ostaje konstantna bez obzira na procese koji se u sistemu dogaaju. Poznavajui sve promjene stanja plina, interesantno je sagledati ih upravo u prvom zakonu termodinamike. U izotermnoj promjeni stanja plina konstantna je temperatura, to znai i unutarnja energija, pa je promjena unutarnje energije jednaka nuli, U = 0. Zato prvi zakon termodinamike za tu promjenu izraavamo relacijom:
Q = W
to znai da se itava toplina troi na vrenje rada.
(46)
U izohornoj promjeni volumen je konstantan to znai da plin ne vri rad, W = 0. Sva dovedena toplina koristi se na zagrijavanje sistema (poveanje unutarnje energije). Prvi zakon termodinamike za tu promjenu moe se prikazati:
Q = U
(47)
U izobarnoj promjeni tlak je konstantan. Poveanjem temperature poveava se unutarnja energija sistema a poveanjem volumena plin vri rad. Na taj nain su sva tri lana u prvom zakonu termodinamike za tu promjenu razliita od nule, i dovedena toplina ima oblik upravo definiran tim zakonom:
Q = U + W
(48)
Prilikom odvijanja adijabatske promjene plin je izoliran, pa je dovedena toplina jednaka nuli Q = 0. U toj promjeni sistem vri rad smanjujui unutarnu energiju (hladei se) to prikazuje relacija:
W = U
(49)
Sva navedena razmatranja odnose se na pozitivne predznake fizikalnih veliina prisutnih u prvom zakonu termodinamike koji definiraju dovedenu toplinu, poveanje unutarnje energije i izvreni rad. Analogna razmatranja vrijede i za odvedenu toplinu, smanjenje unutarnje energije i rad izvren na sistemu, kada su navedene veliine negativne.
46
2.5. RADOVI U PROMJENAMA STANJA PLINA
U termodinamici koristimo slijedei izraz za rad, u konanom:
W = p V
ili u diferencijalnom obliku
dW = p dV ,
pa je ukupni rad izvren promjenom volumena izmeu konanog, V2, i poetnog stanja, V1, jednak:
W =
V2
V1
p(V , T ) dV
(50)
U izohornoj promjeni stanja plina rad je jednak nuli, kao to smo ve spomenuli u poglavlju o prvom zakonu termodinamike, tj.
WV = 0
U izobarnoj promjeni stanja plina rad je jednak:
(51)
W p = p (V2 V1 )
(52)
pri emu i ovdje uoavamo da je rad pozitivan kada se volumen poveava (ekspanzija), jer je V2 konani a V1 poetni volumen plina. U izotermnoj promjeni stanja plina rad se takoer moe dobiti iz opeg izraza za rad (43), i on ima vrijednost:
WT = n R T ln
V2 V1
ili WT = n R T ln
p1 p2
(53)
gdje opet uoavamo da je rad pozitivan u procesu ekspanzije V2(konani)> V1(poetni). U adijabatskoj promjeni rad moemo prikazati relacijom:
WQ =0 =
n R (T1 T2 ) 1
(54)
gdje je T1 poetna temperatura, a T2 konana temperatura. Iz relacije slijedi da je rad u adijabatskoj promjeni pozitivan ako je poetna temperatura vea od konane, to znai da se plin hladi.
47
2.6. CARNOTOV KRUNI PROCES
Carnotov kruni proces je reverzibilni proces, koji se sastoji od etiri faze: izotermne i adijabatske ekspanzije i izotermne i adijabatske kompresije. U tom procesu se pretvara toplinska energija u mehaniki rad. Smjer procesa pri tom mora biti jednak smjeru kretanja kazaljki na satu. Ovaj proces ujedno predstavlja i princip rada optimalnog toplinskog stroja. Sve toplinske procese mogli bismo prikazati jednostavnom zatvorenom krivuljom u p-V dijagramu u kojem bi upravo povrina unutar krivulje predstavljala dobiveni rad Wdob u jednom ciklusu, to je prikazano na Sl.27., simbolian prikaz. p 1 Wdob 3 4 2
V Sl. 27. Shematski prikaz krunih procesa Postoje i drugi procesi koji se takoer esto koriste i svaki ima svoju primjenu (Jouleov, Ottov, Dieselov i Stirlingov) ali mi emo obratiti panju na objanjenje upravo Carnotovog procesa. Shematski prikaz rada svakog toplinskog stroja mogao bi se prikazati na sl. 28.:
T1 Q1 Wdob Q2
T2<T1
Sl.28. Shematski prikaz Carnotovog krunog procesa Karakteristika svih toplinskih strojeva je odvijanje procesa pretvorbe unutar dva spremnika topline, jednoga na vioj temperaturi, T1, iz kojega se oduzima toplina, Q1, i drugoga na nioj temperaturi, T2, kojemu se predaje jedan dio oduzete topline, Q2. Toplina koja se oduzima od toplog spremnika predaje se plinu (idealnom plinu), koji dio te topline odreenim promjenama pretvara u mehaniki rad, a ostatak topline na kojem nije izvrena pretvorba predaje se hladnom spremniku kao degradirana toplina. Pri navedenoj pretvorbi plin se ne mijenja, nego je on medij preko kojega se vri pretvorba energije. Moemo jednostavno rei 48
da je razlika dovedene i odvedene topline u jednom ciklusu procesa jednaka dobivenom radu za taj ciklus. Vano je naglasiti da je u svim procesima raznih toplinskih strojeva omogueno ponavljanje ciklusa nebrojeno puta, odnosno broj ciklusa odreuje se po volji i po potrebi. Openito moemo rei da se toplina oduzima u jednoj ili vie faza, to je za svaki pojedinani proces potpuno odreeno, a isto tako se i predaje hladnom spremniku u jednoj ili vie faza, to znai da su u gornjem objanjenju Q1 sve dovedene topline a Q2 sve odvedene topline. Carnotov proces moemo prikazati u p-V dijagramu, sl.29.:
1 QIV=0 I IV 4 III 2 II QII = 0 3 V Sl.29. Promjene stanja plina (faze) u Carnotovom krunom procesu U ovom procesu dovodimo toplinu Q1 samo u prvoj fazi, izotermnoj ekspanziji. U drugoj i etvrtoj fazi ne dovodimo toplinu jer su te promjene adijabatske. U treoj fazi, izotermnoj kompresiji, odvodimo toplinu Q2. Ako promotrimo obavljene radove, onda su oni u prve dvije faze (ekspanzije) pozitivni a u slijedee dvije (kompresije) negativni. Definirat emo koeficijent iskoritenja ovog krunog procesa kao omjer zbroja svih radova i svih dovedenih toplina. Koeficijent iskoritenja , definiramo upravo tako, budui da su radovi produkt pretvorbe termodinamikog procesa a dovedene topline su one veliine koje dovodimo u pretvorbu: QI>0, WI>0
QIII<0, WIII<0
W Q
i
i ( svi radovi )
j ( dovedene topline )
(55)
Radovi izvreni (ili utroeni) u pojedinim fazama procesa su redom:

49
W1 = n R T1 ln
V2 V1
W2 =
nR (T T ) 1 1 2
V4 V3
(56)
W3 = n R T2 ln
W4 =
nR (T T ) 1 2 1
Naglasimo da je izvreni rad pozitivan a utroeni rad (rad izvren na sistemu) je negativan. Ukupni dobiveni rad bit e jednak razlici izvrenih i utroenih radova. Radovi u adijabatskim fazama se meusobno ponitavaju, to se vidi iz gornjih izraza. Naime, u tim promjenama se u adijabatskoj ekspanziji plin ohladi za razliku T1 - T2 , dok se u kompresiji za istu temperaturnu razliku zagrije. Izraz u nazivniku koeficijenta iskoritenja , u jednadbi (47) je toplina dovedena u prvoj fazi, Q1 . Budui da je ta toplina dovedena u izotermnoj ekspanziji, ona je jednaka izvrenom radu, Q1 u toj promjeni (to slijedi iz prvog zakona termodinamike). Konani izraz za je tada:
nRT1 ln
V V2 + nRT2 ln 4 V3 V1 V nRT1 ln 2 V1
(57)
Uz poznavanje omjera volumena u adijabatskim fazama: T1 V2-1 = T2 V3-1 za toke (2) i (3) za toke (1) i (4)
T1 V1-1 = T2 V4-1 moemo izraziti konane omjere volumena: V2/V1 = V3/V4 , pa izraz za poprima jednostavni oblik:
T1 T2 T =1 2 T1 T1
(58)
Napomenimo jo jednom, T2 < T1, tj. T1 je temperatura toplijeg spremnika a T2 je temperatura hladnijeg spremnika. Iz izraza (50) zakljuujemo da koeficijent iskoritenja ne moe biti 100%. Koeficijent iskoritenja mogao bi biti 100% samo u sluaju da u adijabatskoj ekspanziji ohladimo plin na apsolutnu nulu, jer tada bi iznosio 1 (ili 100%). No to je nemogue, jer temperaturu apsolutne nule ne moemo postii (unutarnja energija takvog sistema bila bi jednaka nuli).
50
2.7. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
Drugi zakon termodinamike govori o uvjetima u kojima se toplinska energija moe pretvoriti u mehaniki rad. Jedan vid navedene pretvorbe ukljuuje nunu usmjerenost procesa, to znai da se prilikom pretvorbe toplina oduzima iz toplog spremnika, dobiva se pri tom odreena koliina rada i ostatak topline se predaje hladnom spremniku. Navedenu usmjerenost upravo moemo zakljuiti i iz izraza za koeficijent iskoritenja Carnotovog procesa:
= 1
T2 , T1
(59)
u kojem uoavamo da je > 0 samo onda kada je T2 < T1 . Drugi vid pretvorbe koji govori o njenim uvjetima je nemogunost potpune pretvorbe toplinske energije u mehaniki rad. Zahtjevi o nemogunosti potpune pretvorbe ne postoje u prijelazima izmeu energija drugih vrsta, na pr.: prijelaz elektrine energije u toplinsku, ili mehanike energije u toplinsku. Vano je naglasiti da se u injenici nemogunosti potpune pretvorbe ne krije eventualni gubitak prilikom prijenosa, jer je pretvorba izvedena bez gubitaka. Nemogunost potpune pretvorbe krije se u injenici da je toplinska energija potpuno druga vrsta energije od ostalih energija koje posjeduju sistemi. Od svih ostalih energija jedino je toplinska energija ona koju, kao dio unutarnje (vlastite) energije, nije mogue potpuno pretvoriti u neku drugu energiju. Ostale energije, u tom vidu, su energije koje su dovedene sistemu izvana (elektrina, mehanika, kemijska energija), pa se stoga u idealnim uvjetima pretvorbe one mogu i potpuno oduzeti tom istom sistemu.
51
2.8. PRIMJERI KRUNIH PROCESA
Napomena: U zadacima u kojima raunamo koeficijent iskoritenja krunih procesa koristit emo krune procese sa tri faze. Iako takvi procesi nisu u tehnikoj upotrebi, mi ih koristimo radi provjere znanja, budui da su jednostavniji za izradu. Moemo koristiti slijedee krune procese sa tri faze:
Primjer 1. p 1
QIII > 0, WIII = 0
QI > 0, WI > 0 III 3 II I
QII < 0, WII < 0 V Sl.30.
U ovom procesu su prisutne slijedee faze: I izotermna ekspanzija (T = konst) II izobarna kompresija (V T) III izohorno grijanje (p T) Koeficijent iskoritenja za taj proces je: W + WII = I QI + QIII
(60)
U izrazu (60) su svi lanovi pozitivni, osim rada u kompresiji, WII < 0. Proces bi bio potpuno isti ako bi poetak ciklusa bio u bilo kojoj drugoj toki. Tada bismo samo trebali paziti na oznake i redoslijed faza.
52
Primjer 2. p 2
QI > 0, WI = 0
QII = 0, WII > 0 I II 1 III QIII < 0, WIII < 0 3
V Sl.31 U ovom procesu prisutne su slijedee faze: I izohorno zagrijavanje (p T) II adijabatska ekspanzija III izobarna kompresija Koeficijent iskoritenja za taj proces je:
WII + WIII QI
(61)
U ovom izrazu je negativan rad u izobarnoj kompresiji, WIII < 0. Primjer 3. p

QI > 0, WI = 0
I 1 II
QII = 0, WII > 0 III 3 V Sl.32.
QIII < 0, WIII < 0
53
U navedenom procesu prisutne su slijedee promjene: I izohorno zagrijavanje II adijabatska ekspanzija III izotermna kompresija, pri emu je koeficijent iskoritenja dan izrazom:
WII + WIII QI
(62)
a rad je negativan u izotermnoj kompresiji, WIII. Primjer 4. p 1 QI > 0, WI > 0 I II III QIII < 0, WIII < 0 2
QII < 0, WII = 0
3 V Sl.33.
U ovom procesu prisutne su slijedee faze: I izobarna ekspanzija (zagrijavanje) (V T ) II izohorno hlaenje ( p T ) III izotermna kompresija (T = konst) Koeficijent iskoritenja za taj proces je:
WI + WIII QI
(63)
gdje je rad u izotermnoj kompresiji, WIII , negativan.
54
Zadatak iz predloenih krunih procesa: 51. Kruni proces vri se na zraku mase 87 grama, volumena 30 litara i tlaka 2 bara. U jednom ciklusu krunog procesa izvrene su slijedee promjene: a) izobarnom ekspanzijom povea se volumen tri puta, b) izohornom promjenom plin je ohlaen na poetnu temperaturu i c) izotermnom kompresijom vraen je zrak u poetno stanje. Koliki je koeficijent iskoritenja procesa? ( CV =20.5 J/K mol, = 1.4, MZR = 28.9 g/mol ) m = 87 grama MZR = 28.9 g/mol n = 3 mola V1 = 30 litara p1 = 2 105 Pa T1 = 240 K
R: Sada smo naznaili poetno stanje plina zadano parametrima p1, V1 i T1, pri emu smo temperaturu izraunali iz ope plinske jednadbe. Isto tako izraunali smo da se u ciklusu nalazi 3 mola plina zraka. Za proraun promjena u pojedinim fazama moramo skicirati zadani ciklus.
Proces moemo prikazati u p -V dijagramu, to je prikazano na Sl.34. : QI > 0 I
1 (p1,V1,T1)
2 (p1,V2,T2)
QII < 0 III QIII < 0 II
3 (p2,V2,T1) V Sl.34.
Iz slike vidimo da je
WI + WIII (64) QI to odgovara Primjeru 4., navedenih primjera. Poznavajui izraze za radove u izobarnoj i izotermnoj promjeni i toplinu dovedenu u izobarnoj promjeni, moemo izraunati: =
I Faza; V2 = 3V1 WI = p1 (V2 - V1) = 210523010-3 = 1.2 104 J QI = n Cp T QI = n CP (T2 - T1) QI = 4.14104 J
55
II Faza; V2 = konst. WII = 0; QII < 0, ne trebamo raunati III Faza; T1 = konst. WIII = n R T1 lnV1/V2 WIII = - 6.6103 J
Konana vrijednost koeficijenta iskoritenja je:
1, 2 104 + (6, 6 103 ) = 13% 4,14 104
56
V. PRILOG ISPITNI TESTOVI
57
58
ispitni test 1
1. Neko vozilo se jednoliko ubrzava iz poetnog poloaja u kojem mu je brzina 36km/h. Nakon 800 m kretanja postie brzinu od 126 km/h. Izraunajte akceleraciju i vrijeme potrebno za opisano gibanje. 2. Objasnite 3 osnovna zakona mehanike (Newtonovi aksiomi). Pojam sile, trome i teke mase, impuls sile i koliina gibanja. Definirajte snagu, rad i energije u mehanici i pripadne mjerne jedinice u kojima se mjere te veliine. 3. Auto mase 700 kg kree se du ravne ceste koeficijenta trenja 0,15. Ako je srednja snaga auta 40 Kw i prosjena brzina 72 km/h, izraunajte akceleraciju auta. 4. to prouava kalorika? Objasnite unutarnju energiju, toplinu i temperaturu nekog sistema. Zato nam je od svih agregatnih stanja u kalorici najvanija kalorika plinova? Objasnite sve promjene stanja plina; one koje se deavaju u ranotei s okolinom (spore) i onu koja se deava brzo; njihove jednadbe i grafike prikaze. 5. Zagrijavamo 0.5 litre vode poetne temerature 150C elekrinom grijalicom 3 Kw i faktora korisnosti 85%. Za koliko vremena moramo prekinuti grijanje ako elimo da voda upravo zavrije? (cvode = 4190 J/kg st, isp = 22,6105 J/kg, Tvrenja = 1000C) 6. 3 mola zraka zagrijano je na temperaturu 2270C i nalazi se pod tlakom od 5 bara. Na plin su izvrene slijedee promjene: a) izotermnom ekspanzijom tlak zraka se smanjio 3 puta i b) izobarnom ekspanzijom volumen se je poveao 12 puta u odnosu na poetni. Prikaite promjenu u p-V dijagramu i izraunajte ukupnu dovedenu toplinu i dobiveni rad u opisanoj promjeni. (Cv = 28,7 J/mol K, R = 8,314 J/mol K)
59
ispitni test 2
1. to opisuje kinematika? Koja su jednostavna gibanja? Objasnite ih i navedite im osnovne jednadbe i pripadne grafove. Sloena gibanja. Obratite panju na horizontalni hitac. Skicirajte horizontalni hitac i odredite mu komponente gibanja. 2. Newtonovi aksiomi. Objasnite sva tri aksioma. Pojam sile, mase i akceleracije. Koje su mjerne jedinice za sve navedene veliine? Kako definiramo rad, snagu i energiju (kinetiku i mehaniku)? 3. Kamion mase 4,5 tone i brzine 90km/h i kamion mase 3,0 tone i brzine 54km/h sudare se potpuno neelastino. Izraunajte razvijenu energiju (toplinsku) tokom sudara i njen udio u postocima u odnosu na poetnu energiju oba kamiona ako se kamioni gibaju u suprotnom smjeru. 4. to objanjava kalorika? to su toplina, unutarnja energija i temperatura? Kako se mijenjaju kruta tijela i tekuine dovoenjem topline a kako idealni plinovi? Objasnite promjene unutar agregatnih stanja dovoenjem topline u T/Q dijagramu. 5. Izraunajte koliinu topline koju je potrebno dovesti ledu mase 700 grama I temperature 500C da bismo ga otopili I zagrijali u vodu temperature 850C. (talj = 3.3105J/kg , isp= 22.6105J/kg, cleda = 2100J/kg st i cvode = 4190 J/kg st) 6. Izraunajte ukupni rad i izmjenu topline koji su izvreni na plin koliine 3 mola, temperature 300K i tlaka 2 bara, ako su na njega izvrene promjene: a) izotermnom ekspanzijom povean je volumen 3 puta i b) izobarnom ekspanzijom poveana je temperatura dva puta. Skicirajte promjenu u P-V dijagramu. (Cp =29,0 J/kg mol)
60
ispitni test 3
1. Neko vozilo se jednoliko ubrzava iz poetnog poloaja u kojem mu je brzina 36km/h. Nakon 800 m kretanja postie brzinu od 126 km/h. Izraunajte akceleraciju i vrijeme potrebno za opisano gibanje. 2. Objasnite 3 osnovna zakona mehanike (Newtonovi aksiomi). Pojam sile, trome i teke mase, impuls sile i koliina gibanja. Definirajte snagu, rad i energije u mehanici i pripadne mjerne jedinice u kojima se mjere te veliine. 3. Auto mase 700 kg kree se du ravne ceste koeficijenta trenja 0,15. Ako je srednja snaga auta 40 Kw i prosjena brzina 72 km/h, izraunajte akceleraciju auta. 4. to prouava kalorika? Objasnite unutarnju energiju, toplinu i temperaturu nekog sistema. Zato nam je od svih agregatnih stanja u kalorici najvanija kalorika plinova? Objasnite sve promjene stanja plina; one koje se deavaju u ranotei s okolinom (spore) i onu koja se deava brzo; njihove jednadbe i grafike prikaze. 5. Zagrijavamo 0.2 litre vode poetne temerature 170C elekrinom grijalicom 2.5 Kw i faktora korisnosti 75%. Za koliko vremena moramo prekinuti grijanje ako elimo da sva voda ispari? (cvode = 4190 J/kg st, isp = 22,6105 J/kg, Tvrenja = 1000C) 6. 3 mola zraka zagrijano je na temperaturu 2270C i nalazi se pod tlakom od 5 bara. Na plin su izvrene slijedee promjene: a) izotermnom ekspanzijom tlak zraka se smanjio 3 puta i b) izobarnom ekspanzijom volumen se je poveao 12 puta u odnosu na poetni. Prikaite promjenu u p-V dijagramu i izraunajte ukupnu dovedenu toplinu i dobiveni rad u opisanoj promjeni. (Cv = 28,7 J/mol K, R = 8,314 J/mol K)
61
ispitni test 4
1. Objasnite osnovna i sastavljena gibanja u kinematici materijalne toke. Definirajte prave i srednje kinematike veliine (brzinu, akceleraciju). Obratite panju na vertikalni hitac. 2. Objasnite 3 osnovna zakona mehanike (Newtonovi aksiomi). Pojam sile, trome i teke mase, impuls sile i koliina gibanja. Definirajte snagu, rad i energije u mehanici. 3. Kamion mase 3 tone sputa se niz kosinu visinske razlike 250m, kuta nagiba 150 i koeficijenta trenja 0.1. Poetna brzina kamiona je 90km/h. Na kamion ne djeluje vanjska sila. Izraunajte: a) vrijeme silaska kamiona do dna kosine I b) konanu brzinu. 4. Kalorika plinova. Objasnite osnovne promjene stanja plina; grafiki prikazi i jednadbe promjena. Plinska jednadba. 5. Komad leda mase 4kg temperature -500C zagrijemo elektrinom grijalicom korisnosti 75%. Pri tom rastopimo led u vodu temperature 600C za vrijeme 30 minuta. Izraunajte snagu grijalice. (cleda = 2100 J/kg st, cvode = 4190 J/kg st, talj = 3.3105J/kg) 6. Kruni proces vri se na 2 mola zraka temperature 600 K i tlaka 5 bara. U jednom ciklusu krunog procesa izvrene su slijedee promjene: a) izobarnom ekspanzijom povean je volumen zraka dva puta, b) izohornim hlaenjem smanjena je temperatura na poetnu vrijednost i c) izotermnom promjenom zrak je vraen u poetno stanje. Izraunajte koeficijent iskoritenja zadanog procesa. (CV = 20.5 J/K mol, = 1.4 )
62
ispitni test 5
1. Objasnite osnovna i sastavljena gibanja u kinematici materijalne toke. Definirajte prave i srednje kinematike veliine (brzinu, akceleraciju). Obratite panju na horizontalni hitac. 2. Tijelo se giba jednoliko usporeno pri emu u prvih 5 sekundi pree 500m a u slijedeih 5 sekundi pree 240m. Izraunajte : a) akceleraciju tijela i b) poetnu i konanu brzinu. 3. Objasnite 3 osnovna zakona mehanike (Newtonovi aksiomi). Pojam sile, trome i teke mase, impuls sile i koliina gibanja. 4. Kalorika plinova. Osnovne promjene stanja plina, grafiki prikazi i jednadbe promjena. Plinska jednadba. 5. Komad leda mase 4kg temperature -500C zagrijemo elektrinom grijalicom korisnosti 75%. Pri tom rastopimo led u vodu temperature 600C za vrijeme 30 minuta. Izraunajte snagu grijalice. (cleda = 2100 J/kg st, cvode = 4190 J/kg st, talj = 3.3105J/kg) 6. Kruni proces vri se na 2 mola zraka temperature 600 K i tlaka 5 bara. U jednom ciklusu krunog procesa izvrene su slijedee promjene: a) izobarnom ekspanzijom povean je volumen zraka dva puta, b) izohornim hlaenjem smanjena je temperatura na poetnu vrijednost i c) izotermnom promjenom zrak je vraen u poetno stanje. Izraunajte koeficijent iskoritenja zadanog procesa. (CV = 20.5 J/K mol, = 1.4 )
63
ispitni test 6
1. Vektor poloaja materijalne toke zadan je relacijom:
r(t) = (5t3 5t2 + 16t)i + (2t2 4t)j Odredite vektor brzine i iznos brzine u trenutku kada je akceleracija u x-smjeru jednaka nuli. Opiite vrstu gibanja u obje komponente gibanja.
2. Tijelo pada slobodno s neke visine poetnom brzinom 5m/s. Posljednjih 20m ukupnog puta prijee u vrijeme od 0.4s. Izraunajte: a) visinu s koje je tijelo poelo padati i b) konanu brzinu. 3. Auto mase 3t sputa se niz kosinu visine 17m i kuta nagiba 15o poetnom brzinom 18km/h, uz konstantnu silu djelovanja motora niz itavu kosinu. Za prvih 50m povea se brzina auta na 54 km/h. Izraunajte: a) silu djelovanja motora i b) srednju snagu motora. (koeficijent trenja je 0.14) 4. U skladitu papira volumena 210 m3 nou je temperatura 180C (M22 = 15.4 g/m3 ) i relativna vlaga je 55%. Ako se danju temperatura povea na 290C (M14 =28.7 g/m3 ), oekujemo i promjenu relativne vlage u skladitu. Koliko vlage moramo danju dodati u skladite ako elimo odrati konstantnu relativnu vlanost? 5. U 7l vode temperature 20o baen je komad eljeza mase 200g ugrijan na 500oC. Nakon izmjene topline prelo je u paru 5g vode. Izraunajte konanu temperaturu smjese. (Skica T-Q dijagrama) (CFe = 460 J/kg mol, Cvode = 4190 J/kg mol, isp =22.6.105 J/kg) 6. Kroz cijev polumjera 1 cm i duljine 40m protjee tekuina viskoznosti 0.04 Pa s koja je tjerana snagom pumpe 6 kw i koeficijenta iskoritenja 70%. Koliki je protok tekuine postignut u zadanim uvjetima? 7. 35g duika (MN2 = 28g/mol) zauzima volumen 15 l kod tlaka 2 bara. Na zadani plin izvren je kruni proces na slijedei nain: a) izovolumnom promjenom plin se ugrije na 300 o C zatim se b) adijabatskom ekspanzijom plin dovede na poetni tlak i c) izobarnom kompresijom plin se dovede u poetnu toku. Prikaite kruni proces u p-V dijagramu i izraunajte koeficijent iskoritenja opisanog procesa. ( = 1.4, Cv =20.8 J/mol st).
64
ispitni test 7
1. Vektori poloaja materijalnih toaka dani su relacijama: r1(t) = (3t + 7t2) i + (12t-9t2)j i r2(t)= 2t2i+ (4t2- 7t +3)j odredite: a) gibanja obiju toaka u x i y smjeru, i b) udaljenost toaka i razliku brzina (apsolutnu vrijednost razlike) nakon 2 sekunde (t= 2s). 2. Auto mase 7t sputa se niz kosinu koeficijenta trenja 0.2 te nagiba 150 stalnom brzinom 45 km/h. Izraunajte silu koenja motora i srednju snagu motora ako auto tokom gibanja niz kosinu zadraava jednoliko gibanje. (provjerite da li je sila motora koenje ili ubrzavanje) 3. Kroz cijev polumjera 2cm i duljine 20m protjee tekuina viskoznosti 0.04 Pa s koja je tjerana snagom pumpe 6 kw i koeficijenta iskoritenja 80%. Koliki je protok tekuine postignut u zadanim uvjetima? 4. Metalna kugla gustoe 8 g/cm3 uronjena je u vodu gustoe 1 g/cm3 i ima prividnu teinu u vodi 30 N. Izraunajte volumen kugle, pripadni radijus i njenu teinu (pravu) u zraku. 5. Iz zaleivaa je izvaen komad leda mase 500g temperature 200C. Otapamo ga sa 4 litre vode i dobijemo temperaturu smjese 20oC. Kolika je bila temperatura vode? ( cv= 4190 J/kg st, cl= 2100 J/kg st, talj=3.3105J/kg) 6. U skladitu papira volumena 120 m3 je temperatura 220C (M22 = 18.4 g/m3 ) i relativna vlaga je 50%. Ako se nou temperatura smanji na 140C (M14 =12.19 g/m3 ), oekujemo i promjenu relativne vlage u skladitu; izraunajte je. 7. Kruni proces vri se na zraku koliine 7 mola, volumena 35 litara i tlaka 8 bara. Na zrak je izvren slijedei kruni proces: a) izotermnom ekspanzijom povean je volumen 3 puta, b) izobarnom kompresijom smanjen je volumen na poetnu vrijednost i c) izohornim zagrijavanjem vraen je sistem u poetno stanje. Prikaite proces u p-V dijagramu i izraunajte koeficijent iskoritenja. (R = 8.314 J/K mol, CV = 20.5 J/K mol, = 1.4 )
65
ispitni test 8
1. Vektori poloaja materijalnih toaka dani su relacijama: r1(t) = (3t + 7t2) i + (12t-9t2)j i r2(t)= 2t2i+ (4t2- 7t +3)j odredite: a) gibanja obiju toaka u x i y smjeru, i b) udaljenost toaka i razliku brzina (apsolutnu vrijednost razlike) nakon 2 sekunde (t= 2s). 2. Auto mase 7t sputa se niz kosinu koeficijenta trenja 0.2 te nagiba 150 stalnom brzinom 45 km/h. Izraunajte silu koenja motora i srednju snagu motora ako auto tokom gibanja niz kosinu zadrava jednoliko gibanje. (provjerite da li je sila motora koenje ili ubrzavanje) 3. Dvije kugle, jedna mase 5kg i brzine 8m/s i druga mase 3kg i brzine 2m/s gibaju se jedna prema drugoj na ravnoj podlozi i sudare se centralno i neelastino. Izraunajte: a) gubitak energije u obliku toplinske energije u odnosu na poetnu energiju sistema (u %) i b) put koji e obje kugle prei do zaustavljanja ako koeficijent trenja izmeu podloge i kugli iznosi 0.2. 4. Metalna kugla gustoe 8 g/cm3 uronjena je u vodu gustoe 1 g/cm3 i ima prividnu teinu u vodi 30 N. Izraunajte volumen kugle, pripadni radijus i njenu teinu (pravu) u zraku. 5. Iz zaleivaa je izvaen komad leda mase 500g temperature 200C. Otapamo ga sa 4 litre vode i dobijemo temperaturu smjese 20oC. Kolika je bila temperatura vode? ( cv= 4190 J/kg st, cl= 2100 J/kg st, talj=3.3105J/kg) 6. U skladitu papira volumena 120 m3 je temperatura 220C (M22 = 18.4 g/m3 ) i relativna vlaga je 50%. Ako se nou temperatura smanji na 140C (M14 =12.19 g/m3 ), oekujemo i promjenu relativne vlage u skladitu; izraunajte je. 7. Kruni proces vri se na zraku koliine 7 mola, volumena 35 litara i tlaka 8 bara. Na zrak je izvren slijedei kruni proces: a) izotermnom ekspanzijom povean je volumen 3 puta, b) izobarnom kompresijom smanjen je volumen na poetnu vrijednost i c) izohornim zagrijavanjem vraen je sistem u poetno stanje. Prikaite proces u p-V dijagramu i izraunajte koeficijent iskoritenja. (R = 8.314 J/K mol, CV = 20.5 J/K mol, = 1.4 )
66
ispitni test 9
1. Vektor poloaja materijalne toke zadan je relacijom: r(t) = ( 5t3 5t2 + 12t) i + (5t2 3t + 1) j Odredite. a) vrstu gibanja u x i y smjeru i b) vektor i iznos akceleracije u trenutku kada je brzina u x smjeru tri puta vea od brzine u y smjeru. 2. Tijelo 1 baeno je s visine 20m paralelno s osi x poetnom brzinom 20 m/s. Istodobno je s tla (ispod tijela 1) baeno tijelo 2 nekom poetnom brzinom i pod nekim kutem tako da se oba tijela sudare u toki x = 30m, koja se mjeri u smjeru koordinate izbaaja oba tijela. Izraunajte poetnu brzinu i kut pod kojim je izbaeno tijelo 2. 3. Auto mase 5t sputa se niz kosinu, koeficijenta trenja 0.15, duine 200m i nagiba 150, poetnom brzinom 20 m/s. Izraunajte silu koenja motora i srednju snagu motora ako auto tokom gibanja niz kosinu zadrava jednoliko gibanje. 4. U cijevi tee idealna tekuina gustoe 103 kg/m3. Cijev je poloena tako da je donji (iri dio) na tlu, a gornji (ui dio) je na visini 5m od tla. Promjer ireg dijela cijevi je 3 puta vei od promjera ueg dijela cijevi, a brzina u irem dijelu je 5m/s. Izraunajte razliku tlakova koja osigurava kontinuirani protok tekuine u cijevi (izrazite tlak u barima). 5. Kugla radijusa 5cm i gustoe 6g/cm3 pliva na ivi gustoe 13.6 g/cm3, iznad koje je voda gustoe 1g/cm3. Izraunajte: a) dio volumena kugle (u%) koji je uronjen u ivu i b) izraunajte taj dio volumena u cm3. 6. Iz zaleivaa je izvaen komad leda mase 200g temperature 200C. Otapamo ga sa 4l vode temperature 850C. Izraunajte temperaturu smjese sistema nakon izmjene topline. ( cvode = 4190 J/kg st, cleda = 2100 J/kg st , talj = 3.3105 J/kg ) 7. Kruni proces vri se na zraku mase 87g (Mzraka = 28.9 g/mol), volumena 20 litara i tlaka 3 bara. U jednom ciklusu krunog procesa izvrene su slijedee promjene: a) izobarnom ekspanzijom povean je volumen 5 puta, b) izohornom promjenom ohlaen je plin na poetnu temperaturu i c) izotermnom kompresijom vraen je zrak u poetno stanje. Izraunajte koeficijent iskoritenja krunog procesa. ( R= 8.314 J/K mol, Cv = 20.5 J/K mol, = 1.4 )
67
ispitni test 10
1. Vektor poloaja materijalne toke dan je relacijom:
r(t) = (3.5t2 9t + 4)i + (2t2 + 3t + 12)j
opiite gibanje tijela u x i y smjeru i b) u trenutku kada su brzine u x i y smjeru jednake, odredite iznos brzine tijela i udaljenost tijela od ishodita. 2. Kamion mase 3t poinje se gibati uz kosinu nagiba 150 poetnom brzinom 90km/h, pri emu ne upotrebljava silu motora. Izraunajte: a) koliki put e prei kamion do zaustavljanja i b) pripadno vrijeme do zaustavljanja, ako je koeficijent trenja 0.15. 3. uplja kugla radiusa 5cm i 20cm ima gustou plata 1200kg/m3, a gustoa unutranjosti kugle je zanemarena. Da li kugla pliva, lebdi ili tone ako je uronjena u vodu gustoe 1000kg/m3 ? Kolika je teina lopte u vodi? 4. U cijevi tee idealna tekuina gustoe 103 kg/m3. Cijev je poloena tako da je donji (iri dio) na tlu, a gornji (ui dio) je na visini 5m od tla. Promjer ireg dijela cijevi je 3 puta vei od promjera ueg dijela cijevi, a brzina u irem dijelu je 5m/s. Izraunajte razliku tlakova koja osigurava kontinuirani protok tekuine u cijevi (izrazite tlak u barima). 5. Komad leda 2kg i temperature 200C zagrijavamo elektrinom grijalicom snage 3Kw i korisnosti 80%. Izraunajte vrijeme zagrijavanja u kojem elimo da se sav led potpuno ispari. (talj= 3.3105J/kg, isp= 22.6105J/kg, cled= 2100J/kg st, cvoda= 4190J/kg st) 6. Tijelo je izbaeno s tla poetnom brzinom 30m/s i pod kutem 300. Na udaljenosti 50m u x smjeru (smjeru tla) nalazi se visoki zid postavljen okomito na tlo. Izraunajte: a) na kojoj visini od tla e tijelo pogoditi zid i b) kolika je pri tom brzina tijela? 7. Zrak mase 289grama (Mzraka= 28.9 g/mol) ima poetnu temperaturu 300K i tlak 3 bara i sudjeluje u slijedeem krunom procesu: a) izobarnom ekspanzijom zraku se povea volumen 4puta, b) adijabatskom ekspanzijom zrak se ohladi na poetnu temperaturu i c) izotermnom kompresijom zrak se vraa u poetno stanje. Izraunajte koeficijent iskoritenja krunog procesa. ( Cp= 28.7 J/K mol, = 1.4. R= 8.314 J/K mol) 8. Prostorija dimenzija 463.5m3 ima relativnu vlanost 55% kod temperature 200C. Ako u prostoriju nepanjom dodamo 420 g vodene pare i pri tom zagrijemo prostoriju na 230C, izraunajte relativnu vlagu u novonastalim uvjetima. (M20= 17.3 g/m3, M23= 20.6 g/m3)
68
ispitni test 11
1. Zadan je vektor gibanja materijalne toke: r(t) = (5t2-2)i + (3t-2)j opiite gibanje toke du svake koordinate i b) izraunajte vektor i iznos brzine materijalne toke u vrijeme kada su koordinate toke u x i y smjeru jednake (neka je vrijeme t > 0). 2. Kamion mase 4t poinje se gibati (s dna, h = 0) uz kosinu nagiba 150 poetnom brzinom 90km/h, pri emu ne upotrebljava silu motora. Koliki put e prei kamion do zaustavljanja ako je koeficijent trenja 0.1? 3. Komad eljeza mase 5kg baen je u 20 litara vode temperature 400C. Prilikom izmjene topline ispareno je 50 grama vode i uspostavljena je termika ravnotea kod 450C (temperatura smjese). a) prikaite proces izmjene topline u pripadnim T/Q dijagramima; b) izraunajte poetnu temperaturu ubaenog eljeza. ( cH2O= 4190 J/kg st, cFe=460 J/kg st, isp= 22.6105 J/kg) 4. Realna tekuina viskoznosti 0,03 Pa s struji u cijevi duine 20 m i promjera 5 cm jednolikom srednjom brzinom tjerana pumpom snage 6 KW (koeficijent iskoritenja 100%). Tokom strujanja smanjena je temperatura tekuine, pa je za isti protok potrebno poveati snagu pumpe za 30%. Izraunajte: a) protok tekuine u cijevi i b) viskoznost tekuine kod smanjene temperature. 5. U skladinom prostoru papira volumena 80 m3 je relativna vlanost 60% kod temperature 210C (M21=18.3g/m3). Nou se temperatura smanji na 50C (M-5 = 3.2g/m3). U prostoriji moramo odrati konstantnu relativnu vlagu pa izbacujemo 720 grama vodene pare iz itave prostorije u svrhu zadravaja poetne relativne vlage. Da li smo to postigli, ako je promjena od 3% relativne vlage dozvoljena?
6. 5 mola nekog plina nalazi se na temperaturi 600 K i zauzima volumen od 50 litara. Na
plin se izvre dvije uzastopne promjene stanja: 1) izobarnom ekspanzijom plinu se povea volumen 3 puta, i 2) adijabatskom ekspanzijom plin se ohladi na 1000K. Prikaite promjene u p-V dijagramu i izraunajte pripadnu ukupnu dovedenu toplinu, Quk, izvreni rad, Wuk, i promjenu unutarnje energije, Uuk. (R = 8.314 J/K mol, CV = 20.5 J/K mol, = 1.4 )
69
ispitni test 12
1. Vektori poloaja materijalnih toaka dani su relacijama:
r1(t) = (4t2 - t) i + (-9t2 + 12t)j i r2(t)= 3t2i+ (4t2- 5t +2)j
odredite: a) gibanja obiju toaka u x i y smjeru, i b) udaljenost prve materijalne toke, r1(t), od ishodita u trenutku kada su brzine druge toke jednaka u x i y smjeru, (vx2 = vy2). 2. Auto mase 7t sputa se niz kosinu koeficijenta trenja 0.2 te nagiba 150 stalnom brzinom 45 km/h. Izraunajte vanjsku silu i srednju snagu motora ako auto tokom gibanja niz kosinu zadrava jednoliko gibanje. (provjerite smjer vanjske sile ) 3. Idealna tekuina tee u cijevi polumjera 1cm i duljine 20m protokom 120 litara/min. Idealnu tekuinu zamijenimo realnom, viskoziteta 0.07 Pa s, i elimo da tee istom srednjom brzinom kao i idealna tekuina. Izraunajte snagu pumpe, korisnosti 72%, koja e osigurati eljeno protjecanje realne tekuine. 4. uplja kugla vanjskog radijusa 12cm pliva na tekuini gustoe 900kg/m3 tako da je 40% uronjena u tekuinu. Izraunajte unutarnji radijus kugle, ako je gustoa kugle 500kg/m3. 5. Iz hladionika je izvaen komad leda mase 200g temperature 400C. Otapamo ga sa 1 litre vode i dobijemo temperaturu smjese 300C. Kolika je bila temperatura vode? Prikaite izmijenjene topline u T-Q dijagramima. (cv=4190 J/kg st, cl= 2100 J/kg st, talj=3.3105J/kg) 6. Skladini prostor visine 3m i povrine 70m2, relativne vlage 75% i temperature 17o (M17 =14.5g/m3) odijeljen je pominom pregradom u dva prostora iji volumeni se odnose V1 :V2 = 1 : 4. Iz manjeg prostora odvodimo vodenu paru u vei prostor, pri emu u manjoj prostoriji postiemo relativnu vlanost 45%. Izraunajte konanu relativnu vlagu u veem prostoru. (temperatura je konstantna) 7. Kruni proces vri se na zraku koliine 7 mola, volumena 35 litara i tlaka 8 bara. Na zrak je izvren slijedei kruni proces: a) izotermnom ekspanzijom povean je volumen 4 puta, b) izobarnom kompresijom smanjen je volumen na poetnu vrijednost i c) izohornim zagrijavanjem vraen je sistem u poetno stanje. Prikaite proces u p-V dijagramu i izraunajte koeficijent iskoritenja. (R = 8.314 J/K mol, CV = 20.5 J/K mol, = 1.4 )
70
Ispitna pitanja
I Mehanika materijalne estice

1. Jednostavna gibanja. Pojam srednje i prave brzine; srednje i prave akceleracije. Kinematike veliine s(t), v(t) i a(t) ovisne o vremenu za ta gibanja i pripadni grafovi. 2. Sloena gibanja, openito; istovremenost dogaanja osnovnih komponenata gibanja. Skicirati horizontalni,vertikalni i kosi hitac. Obratite panju posebno na vertikalni hitac i izrazite sve kinematike relacije za taj hitac. 3. Sloena gibanja, openito; istovremenost dogaanja osnovnih komponenata gibanja. Skicirati horizontalni,vertikalni i kosi hitac. Obratite panju posebno na horizontalni hitac i izrazite sve kinematike relacije za taj hitac. 4. Sloena gibanja, openito; istovremenost dogaanja osnovnih komponenata gibanja. Skicirati horizontalni,vertikalni i kosi hitac. Obratite panju posebno na kosi hitac i izrazite sve kinematike relacije za taj hitac. 5. to opisuje dinamika? Newtonovi aksiomi. Pojam teke i trome mase. Koja od navedenih masa je vezana za jedan od Newtonovih aksioma? 6. to je teina tijela? Kako ovisi teina tijela o geografskoj irini i o nadmorskoj visini? 7. to opisuje kinematika a to dinamika? Opiite razliku izmeu ta dva podruja mehanike. 8. koje su etiri osnovne vrste sila u prirodi? Koje su od ovih sila vezane za makrosvijet, a koje za mikrostrukturu tvari? 9. Zakoni ouvanja. Objasnite zakon ouvanja energije na primjeru nekog procesa ( na pr. slobodni pad ili gibanje niz kosinu). Isto tako objasnite zakon ouvanja koliine gibanja na nekom primjeru (na pr. sudari). 10. Pojam impulsa i koliine gibanja. Jednadba impulsa. Mjerne jedinice za koliinu gibanja i impuls. Kakvo je djelovanje impulsa na esticu? 11. Sudari. Elastini i neelastini. Opiite ih, skicirajte i prikaite ih pripadnim relacijama. 12. to je rad i kako se rauna? Prikaite rad sile u opem sluaju kada sila i put zatvaraju bilo koji kut (u konanom i integralnom obliku). Mjerna jedinica za rad u SI sustavu. 13. to je energija i u kojim se oblicima pojavljuje? Objasnite pojam kinetike i potencijalne energije. Izvedite izraz za kinetiku energiju materijalne toke. Isto tako izvedite izraz za potencijalnu energiju tijela u gravitacijskom polju Zemlje. Mjerne jedinice za energiju u SI sustavu. 14. Slobodni pad. Kako se akceleracija sile tee mijenja s geografskom irinom i nadmorskom visinom? Kada opisujemo slobodni pad kao jednostavno a kada kao sloeno gibanje? 15. Gibanje materijalne toke niz kosinu. Opiite vrste gibanja niz kosinu za sluajeve: a) tijelo (toka) se giba samo pod utjecajem vlastite teine, b) tijelo se giba pod utjecajem vlastite teine i vanjske sile u smjeru pravca kosine, uz kosinu i c) pod utjecajem vlastite teine i sile trenja. Skicirajte sve sluajeve i objasnite ih.
71
II Mehanika fluida (tekuina)

16. Statika fluida (tekuina). Objasnite hidrauliki i hidrostatiki tlak. U kojim se jedinicama mjeri tlak? to je uzgon? Izvedite izraz za uzgon. 17. Kako nastaje djelovanje uzgona na neko tijelo? Izvedite izraz za uzgon. Kakva je prividna teina tijela uronjenog u tekuinu? Kolika je prividna teina tijela kada je uzgon manji, isti ili vei od teine tijela u zraku? U kojim uvjetima tijelo tone, lebdi ili roni u tekuini? 18. Objasnite napetost povrine. Definirajte koeficijent povrinske napetosti. Skicirajte oblik povrine tekuine apsorbirane na neku podlogu u sluaju kada je sila kohezije unutar estica tekuine vea od sile adhezije izmeu estica tekuine i podloge i obrnuto. Objasnite kut vlaenja za filne i fobne plohe. U kojim jedinicama se mjeri koeficijent povrinske napetosti? 19. Dinamika fluida (tekuina). Definirajte idealne i realne tekuine. Jednadbe kontinuiteta i ouvanja energije (Bernoullijeva jednedba) za idealne tekuine. Objasnite statiki i dinamiki tlak tekuina. Definirajte protok tekuine, volumni i maseni. U kojim jedinicama se mjeri protok tekuine? Skicirajte vektore brzina idealne tekuine unutar nekog presjeka cijevi. 20. Dinamika fluida (tekuina). Definirajte idealne i realne tekuine. Laminarno gibanje realnih tekuina; objasnite silu viskoznosti i koeficijent viskoznosti. Jedinice za koeficijent viskoznosti u SI i cgs sustavu. Gibanje realnih tekuina kroz cijev. Izvedite raspored vektora brzine realne tekuine du pravca okomitog na smjer gibanja tekuine (Poiseuilleov zakon). Izraz za protok u sluaju realnih tekuina. 21. Kakva je razlika izmeu kinetike i dinamike viskoznosti? Izvedite jedinice za obje viskoznosti iz jednadbi za te fizikalne veliine. Turbulentno gibanje; objanjenje i uvjeti nastajanja tog gibanja. Kako se definira Reynoldsov broj?
III Kalorika
22. Kalorika krutih tijela i tekuina. Pojam unutarnje energije, topline i temperature. Koje temperaturne skale poznajete? Izraz za dovedenu toplinu na neko tijelo. Specifini toplinski kapacitet definiran iz izraza za toplinu; mjerna jedinica za specifini toplinski kapacitet. Koji parametri stanja krutih tijela i tekuina se mijenjaju dovoenjem topline na njih? Objasnite promjene. to je linearni i volumni koeficijent toplinskog rastezanja? 23. Kalorika plinova. Koji parametri stanja plinova se mijenjaju prilikom dovoenja ili odvoenja topline? Objasnite sve promjene stanja plina, zatim prikaite te promjene jednadbama i pripadnim grafovima. Objasnite razliku izmeu osnovnih promjena stanja plina i adijabatske promjene. 24. Objasnite adijabatsku promjenu stanja plina. Koji parametri stanja plina se mijenjaju kod te promjene? Koliko jednadbi opisuje adijabatsku promjenu stanja plina? Navedite te jednadbe (Poissonove jednadbe). Iz prvog zakona termodinamike izrazite rad za tu promjenu. 25. Opa jednadba stanja plina (opa plinska jednadba). Koje promjene stanja plina sadrava ta jednadba? to je mol neke tvari, a to molekularna masa? to je Avogardov broj? Koliko iznosi volumen jednog mola idealnog plina za normirane uvjete? Kako moemo izraunati volumen jednog mola idealnog plina, a kako moemo izraunati plinsku konstantu R?
72
26. Toplina dovedena nekom sistemu u sluaju ako sistem prelazi iz jednog agregatnog stanja u drugo (fazni prijelazi). T-Q dijagram i pojam latentnih toplina taljenja i isparavanja. Mjerna jedinica za latentne topline.
IV Termodinamika
27. to ispituje termodinamika? U kojim procesima pretvaramo toplinsku energiju u mehaniki rad ? to su reverzibilni (povrativi) a to ireverzibilni (nepovrativi) kruni procesi? Objasnite Carnotov kruni proces i izvedite koeficijent iskoritenja tog krunog procesa. Koje jo krune procese (tehniki izvedive) poznajete? 28. Prvi zakon termodinamike. Definirajte predznake svih fizikalnih veliina koje se pojavljuju u prvom zakonu termodinamike; izrazite taj zakon za sve promjene stanja plina. 29. Izrazite radove (i izvedite ih) za sve promjene stanja plina. Definirajte rad u kalorici plinova i prikaite rad za svaku promjenu u p-V dijagramu. Kakav je odnos vrijednosti rada izvrenog u izotermnoj i u adijabatskoj promjeni za istu promjenu volumena? Objasnite taj odnos. 30. Prikaite izraze za topline dovedene (ili odvedene) u izobarnoj, izohornoj i izotermnoj promjeni stanja plina. Definirajte pri tom molarne toplinske kapacitete kod izobarne i izohorne promjene.
73
Literatura:
1. 2. 3. 4. 5. P. Kulii: Mehanika i toplina, kolska knjiga, Zagreb, 1998. P. Kulii i grupa autora: Rijeeni zadaci iz mehanike i topline, kolska knjiga, Zagreb, 1998. B. Mikulii, M. Variak i E. Verni: Zbirka zadataka iz fizike, kolska knjiga, Zagreb, 2003. V. Mikac-Dadi, V. Dimbeg-Mali, K. Petric-Mareti i D. Modri: Vjebe iz fizike 1, Laboratorijske skripte za studente Grafikog fakulteta, Zagreb, 2007. web adrese: HyperPhysics Concepts: http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/hph.html NTNU JAVA Index: http://www.phy.ntnu.edu.tw/ntnujava/ PIRA: http://www.wfu.edu/physics/pira/webring/PIRAwebring.html The Physics Hypertextbook: http://hypertextbook.com/physics/
74
75

Skripte Mehanika I Kalorika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripte Mehanika I Kalorika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ODABRANA POGLAVLJA FIZIKE

Vinja Mikac Dadi Vesna Dimbeg-Mali

Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu Zagreb, listopad 2008.

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

MEHANIKA KRUTOG TIJELA

v pr promjena puta u jedinici vremena koja tei nuli (t0).

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

to u pripadnim dijagramima moemo prikazati pravcima, Sl.1. i Sl.2.. v(t) s(t)

tuk vremena ostvarenih u pojedinim dijelovima puta s , tuk = t1 + t 2 + t3 + t 4 . Vrijeme t1 , je na primjer,

, a ukupno vrijeme je jedanako zbroju

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

to za sada nee biti predmet naih razmatranja. v(t) v(t) v(t)

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

gekvator = 9,78 m/s2

gpol > gekvator

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

1.2. SLOENA GIBANJA

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

1.2.2. Horizontalni hitac

Sl.10. Komponente brzina horizontalnog hica.

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

Brzina u bilo kojoj toki gibanja dana je izrazom:

Ukupno vrijeme trajanja gibanja ovisno je o visini H i jednako je

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

Sl.uz 17. zadatak

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

Osnovne zakonitosti dinamike definirane su Newtonovim aksiomima.

gdje su Fi sile koje djeluju na tijelo.

Aksiom u kojem je izraena opisana ovisnost moemo izraziti jednadbom:

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

Ovaj aksiom izraavamo slijedeom relacijom:

Ovaj zakon primjenjujemo u interakcijama dva tijela, na pr. u sudarima.

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

Fv Fv,y Ftr Fv,x

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

Ekonana (B) vuk

Fotp = Wotp /h Fotp = 1.92 N

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

a) Tijelo se sputa radi komponente teine: G = G sin. h

Rezultantna sila na tijelo: FR = G maR = mg sin, a = 2.59

h h = sin , l = = 773m * sin l

l = 24.4 s a = 2al = 63.2m/s = 227.7 km/h 2

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)

a) rezultantno gibanje je usporavanje (vkon< vpo),

V. Mikac Dadi i V. Dimbeg Mali

Odabrana poglavlja fizike (mehanika i toplina)