26.03.2007.

Objavio/la TheFANTOM u 20:14,

Mediji - Mocno oruzije u rukama pojedinaca Mnogi ljudi danas olahko shvataju medije i medijske kampanje koje ti mediji sprovode iako je upravo vecina tih ljudi koji ne misle mnogo o ovome mocnome sredstvu zrtva tih istih kampanja i medija. Medijske kampanje i propagande su postojale od najdavnijih vremena pa sve do danasnjeg dana u raznim oblicima. Meutim, danas su mediji kao nikad do sad u ljudskoj historiji, uzeli udio u svakodnevnom zivotu savremenog covjeka i jednostavno je nemoguce obraniti se od ovog vida manipulacije misljenjima nad nama kao obicnim ljudima. Mediji su danas jedne od najmocnijih poslovnih kuca koje nerijetko vrse kampanje kojima diktiraju ljudi koji zele da zavladaju svijetom i da nametnu svoj poredak i nacin misljenja. Svaki medij, svjesno ili nesvjesno, radi po nekim pravilima i kodeksima koje upravo kroje ti isti ljudi. Danas je ocito svima jasno da onaj ko manipulise medijima manipulise i ljudskim umovima - preko raznih medijskih kampanja ljudima se u podsvijest, na jedan lijep i neprimijetan nacin unosi odreena propaganda koja povremeno pocinje da utice na misljenja i ponasanje odreene osobe ( u ovom slucaju nazalost vecine ljudi). Danasnja medijska kampanja i razni ataci na ljudska misljenja i umove se vrse svakodnevno i na svakom mediju. Svakako da treba napomenuti da su vecina medija ucesnici neke kampanje a da to cak ni oni ne znaju pa cak su i zrtve tih nekih kampanja. "Trendovi" u danasnjim medijima su jedan veoma efikasan nacin upravljanja vecom skupinom medija. Svak manji medij nastoji da prati odreene trendove kako po sadrzaju tako i po kodeksima ponasanja uposlenika nekih vecih i uticajnijih medija. Tako recimo vecina manjih televizijskih kuca ce se ugledati na vece TV kuce popud CNN, BBC, NBC CNBC... Znaci da je dovoljno da postoji neko ko diktira odreene stvari u par najjacih medija i stvar se sama prenosi na ostale medije koji kao bez glave slijepo slijede "trendove". Oni mediji koji ne prate te trendove jednostavno nemaju ni paznju javnosti jer upravo je javnost ta koja je zarazena sindromom "trendova" i senzacionalizma i koja sve vise i vise na neki nacin pocinje da postaje ovisna o takvim stvarima. Svi oni koji se ne povinuju diktiranim trendovima bivaju izbaceni iz te jedne masine koja polahko ali sigurno melje svakog pojedinca. "Trendovi" u medijima su veoma veoma opasno oruzije u rukama pojedinaca koji svjesno kroje javno mnijenje u svim zemljama svijeta. Danas imamo veliki broj dokaza kako mediji odreene stvari napuhavaju dok se odreene stvari oped polahko smiruju i zataskavaju... Medijska propaganda je jednostavno toliko napredovala, toliko je postala mocno oruzije u rukama pojedinih ljudi da se danas svaki razuman pojedinac moze zapitati u kakvom svijetu zivimo i RAZMISLITI O SVOM NACINU RAZMISLJANJA PRIJE SVEGA! Da dobro ste procitali! Razmislite o svom nacinu na koji razmisljate, razmislite o stvarima koje nakon par pregledanih filmova ili serija uzimate zdravo za gotovo a prije toga takve stvari niste mogli da zamislite. Najnenormalnije stvari jednostavno u ljudima ociju se pocinju prikazivati kao normalne i stavise kada se neko izjasni kako msili "drugacije" on biva proglasen negativcem i CUDAKOM! Mediji su opasnije oruzije od najrazornijih bombi jer oni zapravo djeluju na jedan veoma podmukao i skriven nacin - djeluju na ljudsku podsvijest i psihu. Mediji danas imaju moc da pokrenu ratove da odreene stvari napuhaju do nenormalnih razmjera a sve to postizu tako sto uticu na ljudko misljenje! Danas je svima ocit primjer da u zapadnim zemljama postoji veliki procenat intelektualno i mentalno zaostalih ljudi - mislite da je tome razlog to sto su oni na zapadnoj strani Zemljine polulopte? NE! Upravo su oni (ljudi u zapadnim zemljama) ti koji su najvise izlozeni medijskim propagandama i atacima na ljudske umove i njihova mentalna i intelektualna zaostalost je upravo posljedica jedne gigantske medijske kampanje. Nazalost ni nasi prostori ne zaostaju mnogo za Zapadnim zemljama a poseban porast uticaja medija se primjecuje u posljednjih pet godina. Zalosno je to sto vecini ljudi kako u stranim zemljama tako i kod nas, upravo mediji diktiraju nacin na koji ce da

se oblace, nacin na koji ce da pricaju da jedu da hodaju i nacin na koji ce da RAZMISLJAJU! Zapitajte se malo jeste li ikad pomislili da kupite neki komad odjece samo zato sto ste isti vidjeli na nekoj seriji ili filmu? Ili, da li nakon par pregledanih serija i filmova pocinjete da koristite uzrecice koje glumci cesto ponavljaju (poput recimo uzrecica DOAVOLA!, UPS, i sl...). Na taj nacin mediji polahko djeluju na covjeka i na jedan veoma podmukao nacin vrse uticaj na njegov zivot. Nema sumnje da danasnje velike kompanije nisu prepoznale snagu oruzija podmuklijeg od najrazornije bombe! Cisti dokaz su vam za to cijene marketinga koje u odreenim trenutcima iznose i po MILION DOLARA ZA JEDNU JEDINU SEKUNDU MEDIJSKOG PROSTORA! Ali vlasnici velikih kompanija ocito dobro poznaju moc tog oruzija i ne libe se zakupiti odreeni marketinskomedijski prostor za basnoslovne i nezamislive sume novca ZATO JER ZNAJU DA PREKO MEDIJA MOGU DA UTICU NA MISLJENJE COVJEKA I DA GA NATJERAJU DA POSTUPI ONAKO KAKO ONI HOCE! Meutim najvei uticaj mediji imaju na mlae generacije posebno u nasoj zelmji. Formula je vrlo jednostavna: Odreeni ljudi kontroliu medije i diktiraju i kroje njihove propagandne programe - Mediji su ti koji su danas najvise praceni od najmlae populacije i koje mladi SLIJEPO SLIJEDE. Ko nije u "Trendu" taj je izopcen iz zajednice - proglasen NEPODOBNIM (ova ce rijec biti poznata mnogim koji su zivjeli u periodu komunizma koji je vladao na ovim prostorima upravo preko jedne od najjacih medijskih propagandi i kulta licnosti vienih ikada!). Danas vladaju iste struje i medijski uticaji kao i u doba komunizma samo kvalitetnije i bolje zamaskirane tako da njihov uticaj i ne primijecujemo meutim njihov uticaj je itekako velik i nazalost iz dana u dan raste. Ovome se moze suprostaviti jedino jednim zdravim i objektivnim razmisljanjem i sagledavanjem situacije u kojoj se nalazimo, ucenjem mladih generacija logicnom i racionalnom zakljucivanju i razmisljanju a ne metodama razmisljanja koje su prikazane u serijama i filmovima koje su u pocetku shvaane kao neto to je daleko od stvarnosti i praene su "samo radi ubijanja vremena" i dosade i radoznalosti, meutim vremenom ljudi stvari koje im se svakodnevno po sat ili dva vremena serviraju pocinju da shvataju normalno i da takve stvari i nacin razmisljanja i ponasanja primjenjuju u svakodnevnom zivotu a sve to rade NESVJESNO I POD UTICAJEM MEDIJA: Kada sljedeci put upalite televizor, radio ili uzmete da citate novine, internet stranicu pa i ovaj blog dobro razmislite da li cete informacije, reklame, filmove serije i sve ostalo sto se pojavljuje u medijima uzeti zdravo za gotovo bez odreene doze i MISLJENJA o svemu tome. Malo je medija koji u sebi ne sadrze dio odreene propagande pa tako i ovaj clanak koji ste upravo procitali je dio odreene medijske propagande ali ja se ipak nadam da je ovaj clanak dio pozitivne a ne negativne propagande! Lijep pozdrav. Objavio/la TheFANTOM u 20:14,

Manipulacija ljudima u demokratskom drutvu

Elitni mediji odreuju program rada i okvir unutar kojega svi ostali djeluju, djeluju zato to su elitni mediji ti koji imaju dovoljno sredstava za takve stvari. Mediji kao New York Times i CBS. Njihova publika su veinom povlateni ljudi, ljudi koji itaju New York Times - ljudi koji su bogati ili dio onoga to se ponekad naziva politikom klasom. Oni su konstantno ukljueni u politiki sustav. To su najee menaderi. Politiki menaderi, poslovni menaderi (efovi korporacija, na primjer), znanstveni menaderi (sveuilini profesori), ili novinari ukljueni u organizaciju naina na koji ljudi razmiljaju i vide stvari. Elitni mediji su uspostavili okvir unutar kojega ostali djeluju. Pogledajte Associated Press koji konstantno stvara obilje vijesti, popodne se vijesti pojave i s njima svaki dan dolazi "Priopenje urednicima: Sutranji New York Times e imati sljedee prie na naslovnoj stranici." Svrha toga je da ako ste urednik novina u nekom manjem mjestu, i nemate sredstava da saznate nove vijesti ili jednostavno ne elite o tome razmiljati, takva priopenja vam govore to su vijesti. Stvarni masovni mediji ele odvratiti pozornost ljudi. Neka rade neto drugo, ali neka nam (vodeim ljudima) ne smetaju. Neka se zabavljaju uz profesionalne sportove, na primjer. Neka svatko postane zaluen profesionalnim sportovima, seks skandalima ili poznatim osobama i njihovim problemima, ili neim slinim. Bilo ime, samo da nije ozbiljno. Naravno, ozbiljne stvari su za glavne deke. "Mi" se brinemo o tome. Tko su elitni mediji, tko su oni koji odreuju program rada? New York Times i CBS, na primjer. Kao prvo, svi oni su velike, vrlo probitane korporacije. Nadalje, veina njih je ili povezana sa, ili izravno u vlasnitvu puno veih korporacija, kao to su General Electric ili Westinghouse. Oni su na vrhu strukture moi privatne ekonomije, a to je jedna vrlo tiranska struktura. Korporacije su u biti tiranije, hijerarhijske, kontrolirane odozgo. Ako vam se ne svia to rade, izlazite. Komercijalni mediji su samo jedan dio toga sustava. Poto su mediji znanstveni sustavi oni blisko surauju sa sveuilitima. Recimo da ste reporter koji pie priu o Jugoistonoj Aziji ili Africi. Trebate otii na neko vee sveuilite i pronai strunjaka koji e vam rei to napisati, inae biste trebali otii do nekih ustanova, kao to su Brookings Institute ili American Enterprise Institute. Te vanjske institucije su vrlo sline medijima. Sveuilita, na primjer, nisu nezavisne ustanove. Postoje ljudi razbacani po njima koji djeluju nezavisno, ali tako je i s medijima. Tako je uglavnom i s korporacijama. to se toga tie, tako je i s faistikim dravama. Ali institucija kao takva je parazit. Ovisna je o vanjskim izvorima pomoi, a ti izvori pomoi, privatno bogatstvo, na primjer, velike korporacije i vlada (koja je toliko povezana s korporacijskom moi da ih je teko razlikovati) oni su, u biti, ono usred ega se nalaze sveuilita. Ljudi unutar njih koji se ne prilagode strukturi, koji je ne prihvate i ne usvoje (ne moe raditi s njom ako je ne usvoji i ne vjeruje joj), ljudi koji to ne ine e vjerojatno biti iskorijenjeni usput, poevi s vrtiem pa nadalje. Postoji puno vrsta sredstava filtriranja pomou kojih se rjeavaju ljudi koji predstavljaju problem i koji misle za sebe. Vi koji ste studirali na fakultetu znate da je obrazovni sustav dobro opremljen za nagraujui konformizam i pokornost. Kakve vijesti oekujete? Prilino je oito. Uzmimo na primjer New York Times. To je jedna korporacija koja prodaje svoj proizvod. Proizvod je italaka publika. Oni ne zarauju kada mi kupimo novine. ak su i sretni to ih mogu staviti besplatno na internet. Oni, zapravo, gube novce kada mi kupimo novine. Proizvod su privilegirani ljudi, ba kao i ljudi koji piu za novine, znate, ljudi najviega ranga koji donose odluke u drutvu. Proizvod morate prodati tritu, a trite su, naravno, oglaivai (druge korporacije). Bili to TV ili novine, ili bilo to drugo, oni prodaju publiku. Korporacije prodaju publiku drugim korporacijama. U sluaju elitnih medija, to je veliki posao. Nakon Drugoga svjetskog rata SAD su vie-manje zagospodarile svijetom. Promjena je postojala ve nakon Prvoga svjetskog rata, a Amerika je od dunika postala zemlja koja daje kredite. Nije bila mona kao Velika Britanija, ali je po prvi put postala bitna u svijetu. To je bila samo jedna od nekoliko promjena. Prvi svjetski rat je bio doba kada je dravna propaganda po prvi put bila dobro organizirana. Britanci su imali Ministarstvo Informacija, i bilo im je iznimno potrebno jer su morali ukljuiti SAD u rat, inae bi dolo do neprilika. Ministarstvo Informacija je bilo opremljeno za slanje propagande, ukljuujui i velike izmiljotine o okrutnosti njemakih vojnika. Meta su im bili ameriki intelektualci na osnovanoj pretpostavci da su to ljudi koji su najlakovjerniji te da e najvjerojatnije povjerovati propagandi. Oni su takoer ti koji propagandu raznose kroz svoj sustav. Znai, propaganda je najvie bila pripremana za amerike intelektualce i djelovala je jako dobro. Dokumenti britanskog Ministarstva Informacija (mnogo ih je izalo u javnost) pokazuju da im cilj nije bio, kako su sami rekli, kontrolirati misli cijeloga svijeta, ve su ciljali na SAD. Nije ih bilo briga to misle ljudi u Indiji. Ministarstvo Informacija je bilo neobino uspjeno u zavaravanju slavnih amerikih intelektualaca koji su prihvaali lai propagande. Bili su vrlo ponosni na to. I trebali su biti jer to im je spasilo ivote. Inae bi izgubili Prvi svjetski rat. U SAD-u je postojala kopija tog ministarstva. Woodrow Wilson je 1916. izabran za predsjednika zbog svojih antiratnih politikih nazora. Amerika je oduvijek bila pacifistika zemlja. Ljudi se ne ele boriti u tuim ratovima. Zemlja se suprostavljala Prvome svjetskom ratu i Wilson je bio izabran zbog takvog programa rada. Slogan im je bio "mir bez pobjede". Meutim, Wilson je namjeravao ii u rat. Zato se postavljalo pitanje: kako

natjerati pacifistiki narod da postanu pomahnitali luaci koji ele ubijati Nijemce? To zahtijeva propagandu. I tako su oni uspostavili prvu i jedinu vanu dravnu agenciju za propagandu u amerikoj povijesti. Zvala se Odbor za javne informacije (prikladno orwellovsko ime), odnosno Creelov odbor. Ljudi su bili impresionirani tim postignuima. Jedna od zadivljenih osoba, a on ima i dublju umijeanost u sve to, je bio Hitler. Ako ste proitali "Mein Kampf", on zakljuuje, s opravdanjem, da je Njemaka izgubila Prvi svjetski rat jer je izgubila bitku u propagandi. Nisu se mogli natjecati s britanskom i amerikom propagandom koje su ih nadjaale. Obeao je da e sljedei put imati vlastiti sustav propagande, to se i dogodilo tijekom Drugoga svjetskog rata. Vodee osobe su bili lanovi Creelovog odbora. Jedan od glavnih, Edward Bernays, dolazi izravno iz Creelovog odbora. Napisao je knjigu "Propaganda". Termin propaganda, sluajno, nije imao negativnih konotacija u to doba. Tijekom Drugoga svjetskog rata, termin je postao tabu jer je bio povezan s Njemakom i svim tim loim stvarima. Ali za vrijeme Creelovog odbora, termin propaganda je znaio samo informaciju. Bernays je knjigu "Propaganda" napisao oko 1925. i u njoj je izjavio da primijenjuje lekcije iz Prvoga svjetskog rata. Sustav propagande iz Prvog svjetskog rata i taj odbor iji je on bio lan pokazuju da je mogue "ustrojavati ljudske umove na nain na koji vojska ustrojava svoje jedinice". Ove nove metode kontroliranja, rekao je, moraju koristiti inteligentne manjine ele li da ostali ostanu na ispravnome putu. Sad to moemo jer imamo nove naine. Ta je knjiga najvaniji prirunik industrije za odnose s javnou. Bernays je neka vrsta gurua. Bio je autentini Roosevelt/Kennedy liberal. Spretno je upravljao i nastojanjima ureda za odnose s javnou kada je dolo do dravnog udara pokrenutog od strane Amerike koji je sruio demokratsku vlast u Gvatemali. Njegov najvei dravni udar, onaj koji ga je gurnuo u slavu kasnih 1920-ih, je bilo navikavanje ena na puenje. ene tada nisu puile, a on je vodio velike kampanje za Chesterfield. Metode su vam ve poznate - modeli i filmske zvijezde s cigaretama u ustima, i sline stvari. Bio je velian zbog toga. Tako je postao najznaajnija osoba u industriji, a njegova je knjiga postala glavni prirunik.

www.galaksija.info metafiziki forum

TV barometar

Sezona antiheroja
Era negativnih junaka zaeta je pod okriljem kablovskih mrea koje su htele da renoviraju dramsku produkciju i da originalnim pristupom privuku publiku

(J. Samardi) Svet je danas pun zla. Ni manjeg sela ni vie zloina u engleskoj seriji Ubistva u Midsomeru (TV Enter, Halmark). Re je, samo, o klasinoj kriminalistikoj seriji iji autori pokuavaju da je, ak, uine zabavnom i duhovitom, to se ne bi moglo rei za ivot na Marsu (TV B 92), seriji istog anra iz Velike Britanije koja je pravi komar i u kojoj se ne zna kome je gore a ko je loiji, policajci ili oni koji su nominalno kriminalci. Istraitelji iz Njujorka (iz Majamija ili bilo kog drugog grada u SAD svake sezone se menja mesto kao pozornica zloina) u istoimenoj amerikoj seriji (RTS), do tanina muno i neprijatno, prevru i seciraju leeve u nastojanju da utvrde okolnosti pod kojima se dogodilo neko monstruozno ubistvo. Po slinom scenariju formiraju se i epizode krimi-serije Mesto zloina. Sve to prati mnogo krvi, morbidne scene, perverzija i nasilje, kao i galerija problematinih, poremeenih linosti za koje se najblae moe rei da su antiheroji. Trendu glorifikovanja negativaca kao da nema kraja. U igranoj, dramskoj produkciji, televizija neprestano proizvodi porone junake ili antijunake. Biti pametan, dobar, plemenit, drueljubiv, hrabar, duhovit, teiti ispravljanju nepravdi, iskreno voleti biti faca onako kako su nekad graeni heroji na filmu i televiziju, postalo je demodirano i prevazieno. Potisnuto je pod navalom, moda, potrebe da se pokae kako je svet izvrnut naopako, kako se vie ne zna ko je rtva a ko muitelj. Likovi iz bojanke. Mueni i muitelji, tirani i tiranisani, rtve perverzija i perverznjaci Cinini, revoltirani, pohlepni, lakomi, besramni, prostaki i perfidni gadovi Kauboji u belim kouljama i istim prslucima sa novim eirima iz Bonance su (TV Metropolis) kao iz bojanke u odnosu na prljave, masne i opake osvajae divljeg Zapada, kojima je ubiti oveka kao klepiti muvu, u Dedvudu (TV B 92). Antiheroji su pojeli klasine heroje koje je godinama fabrikovao Holivud. Kome se dopada sadistiki raspoloen, nezgodan i osoran dr Greg Haus u seriji Dr Haus, ija se radnja zbiva u bolnici. A ta tek rei za onu dvojicu plastinih hirurga u amerikoj seriji Rei me (TV B 92). Epizode su raomonske. Tu se ne zna ko je kome mu, a ko ena, ija su deca, a o pacijentima da se ne govori. Njima se vade bubrezi, menjaju lini opisi i rade druge plastine operacije umesto rei dobar dan. Morbidno i nemoralno, preko granica prihvatljivog. Kristijan i on, dva druga sa studija i partneri u poslu naizmenino preuzimaju ulogu doktor Dekila i mister Hajd u nadrealistikoj obradi. To se ne moe prepriati koliko je zapetljano, izopaeno i iaeno. Od ljubomorne Aleksis do oajnih domaica. U pionirskom dobu televizije, ve prema anrovima, scenaristiki timovi radili su na razvijanju razliitih tipova, sa kojima su gledaoci mogli da se identifikuju, ukljuujui i poneku crnu ovcu ija je prevashodna uloga bila da razbije monotoniju ili eventualnu idilu, a svojom posebnou jo vie istakne uzvienost ostalih likova. Prisutnost negativaca bila je u funkciji stvaranja realnog okvira, atmosfere i uzbuenja. Tako se rodila jedna od najomiljenijih TV zlotvorki, Aleksis u visokobudetnoj sapunici Dinastija. Pored nje, ostali likovi dobijali su opravdanje za svoje postupke, auru moralnih, skoro besprekornih ljudi.

Od ljubomorne Aleksis put je vodio do spletkama i laima otrovanih anoreksinih lepotica u Oajnim domaicama gde skoro niko nije ist i neporoan. I dalje, do vrhunski kombinovanih TV serija kao to je teta (koju naa publika jo nije videla, to ne znai da nee) u kojoj glavna junakinja advokat (igra je Glen Klouz) ne bira sredstva da doe do cilja, da pobedi. Serija je nagraena na festivalu u Bijaricu. Era totalnih antiheroja zaeta je u Americi sredinom devedesetih godina prolog veka pod okriljem kablovskih mrea koje su htele da renoviraju dramsku produkciju i da originalnim pristupom privuku publiku. Polo se od procene da gledaoce sve manje privlae pozitivci, da je ne dre u stanju napetosti i iekivanja. Delovali su naivno. Scenaristima je naloeno da nau model realistinijih i okantnijih serija. Prema anrovima, negativci kao nosioci zapleta grupisali su se u sadrajima koji su postigli iroku popularnost kao to su Soprano (mafija), Oz (zatvor), iji je izdanak kultno Bekstvo iz zatvora. Pre dvadeset godina publika je u Zvezdanim stazama navijala za Skajvolkera. Sada vie voli Dark Vedora. Na sceni su likovi iz senke koji hrane telestvarnost, a oni koji pristaju na taj izbor tvrde da je blie ivotu oboavati omraene i zle. Oni su efikasniji. Paradoksalno, zar ne. Ponadajmo se da je to samo TV moda koja e proi. Da se fikcija, zaista, nee pretvoriti u stvarnost.

Branislava Dunov [objavljeno: 25/04/2008.]

Tv serije : Zlatne devedesete Hroboatos 03.07.2008., 16:37 Jedva vie gledam TV, no samo mi se nametnulo nekoliko opasaka. 1990e bijahu zlatnim dobom amerikoga dramskoga programa, napose duljih serija. Tu bih izdvojio ono to smo mi (u RH) gledali: *Homicide: Life on the Streets/Odjel za umorstva *Northern Exposure/ivot na sjeveru (remek djela), te kvalitetne, iznadkonfekcijske *Picket Fences/Kuice u cvijeu *NYPD Blue (?)/Njujoki plavci (Sipowicz) *Chicago Hope *ER/Hitna sluba *Law & Order/Zakon i poredak *X-Files/Dossier X (u poetku) ... To je bio vrhumac TVtvorstva. Iako su Britanci jo imali sjajne krae serije (do 10-15 epizoda, npr. House of Cards), jedino su Amerikanci mogli ostvariti zanimljivu i kvalitetnu seriju od preko 100 epizoda, red veliine 100-200, a od toga da ocjenu vrlo dobar ima oko 50% serija. Pad je poeo s novim milenijem, 2001. (ili godinu prije, svejedno). "Stvarnosnice"- reality shows retardirale su gledateljstvo preuzevio preko 60% serija, a ostali su se batrgali. Prijelazne su godine dale svega jednu znaajnu seriju- "Soprane", no to je djelo Chasea, jednoga od glavnih u NX/ivotu na sjeveru. Ostalo: *Sex and the City/Seks i grad (dosadno o blaziranim fucama) *The West Wing/Zapadno krile (unato dobrom humoru tu i tamo, slatkasto i idealizirano) ... nije vrijedno previe spomena, a ovo sada: *CSI razni (prazno i nadrealistiki) *Nip/Tuck/Rei me (nestvarno u hopa-cupa eskapadama radnje) *Cold Case/Zaboravljeni sluaj (?) (neloe no ...) *Grey's Anatomy/Uvod u anatomiju (doktori manekeni, neuvjerljivo) *House/Dr. House (stalno je on genij, au to je genij, i stalno jedno te isto...) .. Ovi sada su serijali egzaltacije TV tehnike i uda tehnologije koje medicinari i panduri izvode na znan-fan nain. Likovi su ba to- likovi, sjene, nemaju karaktera ni prave osobnosti, nezanimljivi i realno beznaajni (koga briga to e se zbiti s bilo kim iz tih serija ?). Sve u svemu- pogledati na DVD-u dobre stvari do, okvirno, 2000., a sadanje stvari jedino u sluaju paralizirajue dosade, sprjeavajue da ovjek ita proita ili poduzme ikakvu tjelesnu aktivnost.

dr mladjo 03.07.2008., 19:30 ... naprotiv jedne od najboljih serija su nastale nakon 2000.to to ih hrt kasno otkupljuje ili uope ne je druga stvar.. od weeeds, battlestar galactica, damages, carnevale, six feet under, deadwood, band of brothers, rescue me, breaking bad, friday night lights, boston legal, practice, 24, californication, dead like me, office, extras,

heroes, prison break, rome, studio 60 on susnet strips, the unit,t aken,4400... od 2000 dogodila su se velike promjene sa serijama.dolo je do mijeanja anrova(osobito drama i sitcomova), izbacivanje smijeha iz pozadina, poboljajne produkcije i pojava A glumaca u serijama, estra sadraj na netu,... istina ima tu i hiperprodukcije odreenih anrova (razni CSI,teen serije)., gubljenje kvalitete nakon nekoliko sezona.. ali sve se to ve dogaalo i serijama u 90im... oh da : the wire, shield, mad men..pa bog zna koliko britanskih krimi serija (wire in the blood...) Hroboatos (dr mladjo: a twin peaks,oz,..) Tono, iako se Oz ispuhao nakon, recimo, prve treine. No, to su sve serije s manje od 100 epizoda- mislim da je Oz imao 60+. (dr mladjo: naprotiv jedne od najboljih serija su nastale nakon 2000. to to ih hrt kasno otkupljuje ili uope ne je druga stvar... od 2000 dogodila su se velike promjene sa serijama.dolo je do mijeanja anrova(osobito drama i sitcomova),izbacivanje smijeha iz pozadina, poboljajne produkcije i pojava A glumaca u serijama,estra sadraj na netu,...) Idemo redom-bar ove koje sam tu i tamo gledao: -battlestar (nisam gledao, nezanimljivo) -six feet (kvalitetno no .."otueno".) -Deadwood (malo remek djelo) -Band of Brothers (isto odlino) -Practice (Pravda za sve- odlian tipini Kelley) -24 (bez veze) -Prison break/Zakon brae (precijenjena serija, dobro napravljena no, realno- dok me istinski zanimalo to e biti s Fleischmanom, Pembletonom ili ak Bobbyem O'Donnellom- za ove mi je burazere pucao prsluk) -Boston legal (slabiji nastavak) -vei dio ostalih nisam ni vidio, pa ne mogu rei. Pa da zakljuim s ovom subjektivnom analizom. 1. likovima u serijama 2000+ nedostaje ono to bi Nijemci nazvali "Innerlichkeit", a Englezi "inwardness". Za praktiki sve likove-ukljuiv i brau- ne vidim (iz serije) da uope imaju neki mentalni & emocionalni ivot. A ako imaju naznake neeg takvog, to je u mehaniziranom i klaustrofobinom ambijentu dovedeno do apsurdanpr. u Oz-u gdje likovi tako mutiraju da prestanu biuti stvarni, ili se izgube u nevjerojatnim obratima tako da cijela pria postane bizarna i neuvjerljiva. 2. serije su pretrpane nevjerojatnim obrtima i hiperdinamikom kakva postoji samo u fantaziji i bajkama. To je, realno- nerealno. 3. ove navedene su, veinom, 20-60 epizoda. Pisao sam od onima preko 100 (ponajvie). 4. iako je sve gore napisano subjektivno, ovo e biti naglaeno - skoro sve serije navedene gore (npr. 24) potpuno su plone, nezanimljive, likovi su antipatini ili sivi ili beivotni ili jednostavno izazivaju zijevanje. Primjer su mi dvije manje serije koje drim vrlo uspjelima i "umjetnikima"- Deadwood i Band of Brothers. Priznajem da mi je za sve likove iz tih serija bilo svejedno- od onoga kojeg je u Deadwoodu glumio onaj Englez (ovaj put s brkovima), do njih nekoliko (Sobel, pa onaj bik/Bull, pa medicinski "brat" u Ardenima,..) u BoB. A te su serije tehniki, vizualno, pa i u montai superiorne recimo "Njujorkim plavcima" ili "Kuicama u cvijeu".

No, nemaju ono neto, a to neto je iluzija stvarnosti koja prikuje za ekran. Za sve kurve i revolverae Deadwooda boljela me ona stvar, kao i za niz drugih. (dr mladjo: istina ima tu i hiperprodukcije odreenih anrova (razni CSI,teen serije)., gubljenje kvalitete nakon nekoliko sezona..ali sve se to ve dogaalo i serijama u 90im... oh da :the wire,shield,mad men..pa bog zna koliko britanskih krimi serija(wire in the blood...) Nisam to gledao pa ne mogu rei. No, starije britanske krimi i povijesne serije (ne u o humoru), kao Prime Suspect (u ranijim fazama) ili historijske o raznim bitangama od kraljeva (niz Henryja i sl., te niz ekranizacija)ine mi se kvalitetnijim i od kraih krimi koje su napravili su zadnjih 5-10 godina. I koje se ne mogu ni usporediti s "House of cards" i "Spider's Web". No, rekoh- mislio sam uglavnom na amerike serije s vie od 100 epizoda. dr mladjo 03.07.2008., 22:44 vremena su se promijenila. serije vie nemaju po 20ak epizoda po sezoni. smanjen je broj epizoda po 12-13 ali je zato kvaliteta poveana.. e da pogleda BG onda bi shvatio kako kvalitetnu dramsku seriju proputat. ba zbog te otuenosti se isticala..BL ne bih nazvao slabijim nastavkom.po meni su uz daily show jon stewarta i colbert report postali najbolja satira stajna u SAD(ali sve naravno ovisi od sluajeva) (Hroboatos: vei dio ostalih nisam ni vidio, pa ne mogu rei.) e ovo je najvei problem.govori o kvaliteti serija ali one najbolje jo nisi pogledao.. vjeruj mi mnogi likovi imaju svoj mentali i emocionalni ivot.samo ne gleda te serije.. (Hroboatos: kao prvo dobar dio ovih serija ima i notu trilera u sebi(damages,dexter,...) .to im se nikad ne smije uzet za zlo..kao da serije 90ih nisu imale obrate. ...ajd za bob zbog injenice da mnogi likovi brzo ginu..ali ne voljet schilingera i njegovo psovanje.. (Hroboatos: No, nemaju ono neto, a to neto je iluzija stvarnosti koja prikuje za ekran. Za sve kurve i revolverae Deadwooda boljela me ona stvar, kao i za niz drugih.) e za ovo nemam rijei..ne voljet onakvu brutalnost divljeg zapada.. rijetke serije sad izdre toliko. 3-4 sezone maks...

Hroboatos 04.07.2008., 00:09 (dr. mladjo: malo sam gledao tvoje prvospomenute serije i razmiljao u kojim se serijama najvie filozofiralo,rasrpavljalo o ivotu i trenutnom stanju..jedino se ivot na sjeveru tu isticao.sve ostale su se veinom drale svoje teme...) Da ne pilim do besvijesti- NX i H:LOTS su remek djela (uz kojih 10% slabih epizoda). Iako se razlikuju (NX je fantazijska mudrosna "dramedija", a H:LOTS moda jedina tragedija ikad pretvorena u seriju, dijaloki i vizualno toliko nijansirana da mi pada na pamet samo visoka literatura kao komparacija). Ostalo (Chicago Hope, Picket fences,..) solidne su i zanimljive, no nisu velika ostvarenja. No, kao i takve imaju ivotnost i privlanost koje, naalost, ove poznije nemaju. Npr. -ja, kao stari revolvera (eto, jo sam iv. Bio sam bri od ostalih :D) znam za sve povijesne likove u Deadwoodu. I to je, uz neto karikiranja, to. No- to s njima ? Od historijskih do imaginarnih, sve je to dobro, no nema aroliju privlanosti koja bi ovjeka natjerala da vidi to e biti sljedei tjedan (ili ve koji termin jest) s tim osobama.

Neke su od navedenih serija "patile" od vika fiziki zgodnih osoba, to je pak sniavalo uvjerljivost (i u H.LOTS su odbacili Crosettija, runoga Digia radi zgodnijih mladaca (Kellerman, enska koju je tumaila Forbesica). A to im ba i nije bio potez.) No, injenica je: ne moe, s druge strane, imati ili gabore, ili moralno odvratne likove, ili tupamarose (Sopranimjeavina kretena, pretilih nakaza i zamornih protuha u kojima nema ni miligrama ivota osim monotone pohlepe) ili nerazvijene osobnosti. Ako su serije krae, ni ne stignemo vidjeti da likovi imaju neto u glavi ili srcu. Kao Hemingwayeva pria od 3 stranice spram romana Prousta ili Faulknera. Jednostavno-prekratko. Oz. Pa svi postanu ili odvartni (ili jesu) ili se navikne na njihovu obinost ili .. -Beecher (dojadio Bogu i ljudima s natezanjima s Kellerom, i potroio sve emocije zbog stradanja i ubojstva sina. Postao je predvidljivo dosadan) -Keller (zamorni sociopat) -Schillinger (uvijek isti) -Said (jedina svijetla toka) -ostalo bez komentara Gledljiva i privlana dramska serija ne moe se sastojati od druine Neandertalaca (Oz), niti fiziki odioznih kretenskih kriminalaca (Soprani), niti minkera i pozera koji nemaju osobni ivot (CSI), niti jednodimenzionalnih likova koje vidimo samo u ogranienim situacijama stresa i monotonije (Band of Brothers),... Ove jednostavno nemaju magnetizam, izazivaju max ogranieno zanimanje, plie oputanje ili jo pliu napetost. No, dosta je, de gustibus.... Hroboatos 04.07.2008., 00:33 I za kraj, prije orenja: uz izuzetke pokoje serije, one "starije" (90-te) imale su likove intenzivnoga ivota (Pembleton), misaoni tih (NX), pa ak i u boljim konfekcijskim serijama ivotne osobnosti koje se nisu preokrenule u apsurd ili bljutavost (Arkin kao neurokirurg u Chicago Hope). No, vie od svega- to su ljudska bia, pogrjeiva, nagrajsaju, krivo procijene, poprave, idu dalje,.. U serijama 2000-ih primjeujem upravo manijakalnu opsesiju perfekcionizmom. U jebote, koji su to bade, koji genijalci, koji planovi, koji veleumovi (Zakon brae, House, CSI,..). Ako pak nisu face takve da su realno- nerealni:e, onda su poesto fiziki ili ljudski ogavni (Soprani, Oz,..). A oba su ekstrema - hiperfunkcionalni profesionalci i gadljive kreature- ne ba privlaan materijal za gledanje. E sad stvarno...

dr mladjo 04.07.2008., 08:30 ..MOEMO imat serije gdje su likovi upci,idioti..jer jednostavno ljudi su.nema tu podjele na isto loe i zlo..sve je tu sivo.. (Hroboatus: U serijama 2000-ih primjeujem upravo manijakalnu opsesiju perfekcionizmom. U jebote, koji su to bade, koji genijalci, koji planovi, koji veleumovi (Zakon brae, House, CSI,..)

.bili vjerova ali u svijetu danas postje genijalci.uzet jednog takvog kao lika u seriju onda ne bi trebao bit problem..

Hroboatos 04.07.2008., 10:55 WB je dobra, no pravo vestern kreira mit, pa makar imao i elemente antivesterna. Nepomirljivi/Unforgiven ili Costnerov Wyatt Earp (uz neke slabosti) uspijevaju u tom, a Deadwood (ili Billy Kid je bio dripac)- ne. Vestern je uspio ako ima mitsku dimenziju. Ako je samo realistiko-dokumentarno "razotkrivanje", onda je esencijalno neuspio. (..MOEMO imat serije gdje su likovi upci,idioti..jer jednostavno ljudi su.nema tu podjele na isto loe i zlo..sve je tu sivo..) Ne. Nijedno djelo koje posjeduje privlanost i magnetizam (govorim o narativnoim djelima, dakle film/TV/literatura poput epova, drama, romana) nema tupave negativce kao centar. Negativni junak ili nihilistiki antiheroj figurira i dominira u nekoliko remek djela (Shakespeare, Dostojevski)- no to je Zlo mitskih dimenzija. Ovi navedeno su groktavi tupadije prosjene naturalistike trakavice. Idioti, lopovi, dripci itd nisu dostatan ljudski materijal za iole veu pozornost. (dr. mladjo: nakon ovoga mogu samo zakljuiti da vie voli feel good serije..) Nije to "feel good", nego argumentirana (koliko komu prihvatljiva, to je druga pria) analiza. U Oz-u su stvari vrlo brzo postale nebulozne- pobijeno je preko 90% likova, a nikomu nita. Neandertalski tosevi raznih zatvorenika nisu pridonijeli nita gledljivosti (je li mi bilo ao to je onaj tio s crnakim zubima stairao samodavljenje Wolfganga sadista ? Schillingerove "dileme" oko putanje Beecherove keri ? Promaaji poput slobodnog biranja n smrtnih kazni ? Keller i njegove opsesivne ljubavne muke- volim te, ubijem te, volim te,...? Zazidani evangelizatir Perry i njegova "kletva" ? ....Komu moe biti stalo do svega toga, kdf aje ambijent zatvor u kojem primatski takori vode takorsku borbu za egzistenciju, a sami su, u 90% sluajeva, bezvrijedne bitange ? U SSSR-u, daleko gore muke spopadaju likove alamovljevih "Pria iz Kolime" (ovi Amerikanci ive kao carevi prema gulagerosima)- no Kolimljani su nemalim dijelom ispravni ljudi, nekad i heroji, esto muenici. Tko je od bitangi iz Oz-a heroj i muenik ?) Glede Soprana- da nema Tonya, ta bi se serija raspala, jer su ostali Pitekantropi dosadni. Tony Soprano je jedina osoba-to rekoh- koja dri tu seriju. Ima i humor, neki moralni centra (kakav-takav), neurotian je,...Uostalom, ve rekoh da su Soprani mranija verzija NX, radili su ih David Chase (konano glavni producent NX), a scenaristi su stalna postava NX-a (Schneider, Frolov, Green, Assael,..). Slinosti su i u satirikom humoru, u snovitim sekvencijama, u moralnim ocjenama (Tony, psihijatrica,..), u nizu asocijacija vezanih za "nemeriki svijet" (rat u eeniji, ..). Naravno, i razlike su velike- Soprani ipak nisu tako naglaeno eststeski stilizirano-mudrosno-satiriki- fantazijski/paranormalno oblikovani. Ako je tema NX-a "ivot", tema je Soprana "ivot mafioza". A to je ipak ue, u konanici briga me za taj talog. Glede uvjerljvosti i dojmljivosti likova, veina glavnih likova (pa i neki ulickani) iz H:LOTS daleko nadmauju Tonya: (dr. mladjo: bili vjerova ali u svijetu danas postje genijalci.uzet jednog takvog kao lika u seriju onda ne bi trebao bit problem..) ao mi je, ali ne vjerujem u tetovau kao nacrt za bijeg, niti u ekscentrine lijenike s genijalnim dijagnostikim uvidima induciranima analgeticima. Ne samo genijalci, nego geniji postoje. No, to nisu ove karikature iz serija.

dr mladjo 04.07.2008., 15:40 (Hroboatos: WB je dobra, no pravo vestern kreira mit, pa makar imao i elemente antivesterna. Nepomirljivi/Unforgiven ili Costnerov Wyatt Earp (uz neke slabosti) uspijevaju u tom, a Deadwood (ili Billy Kid je bio dripac)- ne. Vestern je uspio ako ima mitsku dimenziju. Ako je samo realistiko-dokumentarno "razotkrivanje", onda je esencijalno neuspio.) khm khm..divlji zapad NIKAD nije bio mitsko podruje.to je bilo prljavo podruje gdje se ginulo zbog jednog pogrenog pogleda.kako ga je prikazao john wayne je druga stvar (Hroboatos: Nije to "feel good", nego argumentirana (koliko komu prihvatljiva, to je druga pria) analiza.) oito nije .jer ako su tebi 2 najdrae dramske serije,serije u kojima je sve lijepo(mislim na NE) i svi su pozitivci,a ne cjeni seriju s kriminalcima..malo mijea svoj ukus s kvalitetom serije.. (Hroboatos: Glede uvjerljvosti i dojmljivosti likova, veina glavnih likova (pa i neki ulickani) iz H:LOTS daleko nadmauju Tonya) ma dovoljan je samo jedan tonyev izlazak u potkoulji po novine da vidimo koja je serija realnija,ozbiljnija.. nakon ovoliko pisanja opet sam zakljuio da da ipak vie voli feel good i serije gdje su likovi veinom pozitivci..u 90im su se radile serija.u 00 se rade DRAME.moj ti je savjet nabavit adsl ili zamolit nekog da ti nabavi one druge serije za koje nisi uo.. Hroboatos 04.07.2008., 16:52 Nakon ovoliko pisanija ne da mi se vie razglabati o detaljima, samo za kraj o preferencijama. Psotoje likovi koji su, recimo, "vei od ivota" (prijevod s engleskoga "larger than life"). Takvi se likovi nalaze u literaturi, a teko-ili vrlo rijetko- na filmu ili TV serijama. Glede "pozitivaca" ili ne, navest u samo da su izuzetni likovi koji imaju magnetizam "hero-villains" (herojzloinac, neto ire od antiheroja). To se odnosi posebno na nihilistike antijunake koje nalazimo u velikoj literaturi. I, za kraj, ilustracija-naalost- iz knjievnosti, jer je film u profilaciji takvih likova manje uspjean. Veliki negativni junaci su: +Edmund (Shakespeare-King Lear) +Satan (Milton-Paradise Lost) +Ahab (Melville-Moby Dick) +Stavrogin (Dostoevskij- Besy) +Svidrigailov (Dostoevskij- Prestuplenie i Nakazanie) +Joe Christmas (Faulkner- Light in August) +Julien Sorel (Stendhal- Le Rouge et le Noir) .... To su pravi negativci. Na TV to je moda bio jedino Luther Mahoney u H.LOTS. Ostalo je sitna boranija depara, kilera, ...oloa i taloga u konanici dosadnog.