UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET

Seminarski rad
Predmet: Mehatronika u energetici Tema: Nove tehnologije u energetici

Odsjek: Mehatronika Datum: 21.05.2013.god. Student: Omerovi Admir III-258/10 Eljan Tuzla 2012./13.

Profesorica: Sandira

SADRAJ

1. UVOD 2. KOMBINOVANI CIKLUSI SA GASIFIKACIJOM 3. IGCC-TEHNOLOGIJA (integrated gasification combined cycle) 4. KOMBINOVANI CIKLUSI SA PRIRODNIM GASOM KAO GORIVOM

5. ZAKLJUAK 6. KORITENA LITERATURA

1. UVOD Svjedoci smo medijske vanosti energetskih pitanja, te smo svjesni znaaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Iz svakodnevnog ivota znamo da se energije pojavljuje u razliitim oblicima. Kad arulja svijetli strujni krug je zatvoren, a kada ne svijetli strujni krug je otvoren..Kad u automobilu kojeg pokree motor, zasvijetli crvena aruljica za gorivo moramo otii na benzinsku pumpu kupiti gorivo. Kad smo kupili gorivo kupili smo neki oblik energije. Jo neto, napunili smo spremnik gorivom, sjeli u automobil koji je sad pun energije, i nita. Moramo okrenuti klju, upaliti motor, pa tek tada voziti. Pokretanjem motora

energija se troi ali nam i omoguava vonju automobilom s tim da moramo pratiti efikasnost koritenja energije kao i stepen zagaenja. Nalaenje kompromisa izmeu poveane proizvodnje energije, koja ipak predstavlja glavni faktor ekonomskog razvitka i stabilnosti i smanjenja tetnog uticaja na okoli e biti komplikovan zadatak. Efikasnost korienja energije u razvijenim zemljama se velikim dijelom ostvaruje primjenom novijih tehnologija. Iako je vrijeme potrebno za razvoj novih energetskih tehnologija relativno dugo, a sredstva potrebna za istraivanje znaajna, razvijeno je nekoliko novijih tehnologija u oblasti transformacije energije. U ovom pregledu e se razmotriti samo neke od tih tehnologija, ija primjena postaje, ili e to uskoro biti, sve vea.

2. KOMBINOVANI CIKLUSI SA GASIFIKACIJOM U cilju poveanja stepena djelovanja energetskih postrojenja na ugalj, kao i smanjenja zagaenja okoline, poeo je razvoj postrojenja sa gasifikacijom uglja. U ovim postrojenjima ugalj se, nakon mljevenja, vodi u gasifikator, gdje se vri gasifikacija uglja pod pritiskom u struji vazduha i kisika i njihove mjeavine sa vodenom parom. Produkat gasifikacije je niskokalorini gas, iji su osnovni sastojci ugljenmonoksid i vodonik. Ovaj gas se, nakon hlaenja, preiavanja i izdvajanja sumpora, koristi u komori za sagorijevanje gasne turbine. Produkti sagorijevanja se nakon ekspanzije u turbini, koriste u generatoru pare za proizvodnju pare, koja se koristi u parnoturbinskom dijelu postrojenja.

Sl.1 ematski prikaz termoenergetskog postrojenja sa gasifikacijom uglja Jedno od prvih demonstracionih postrojenja sa gasifikacijom uglja je izgraeno u

Nizozemskoj i puteno u rad 1994. godine. Snaga postrojenja je 284 MWe , od kojih se 31 MWe koristi za vlastite potrebe. Gasifikacija se vri sa 95% kisikom (dobijenim iz ureaja za separaciju zraka) i vodenom parom , a odvija se pri pritisku od 28 bara i na temperaturi od 1500 0C . Dobijeni gas se hladi na temperaturu od 250 0C pri emu se generie dio pare visokog i srednjeg pritiska. Nakon toga, gasu se, prije odvoenja u komoru za sagorijevanje, dodaje azot i voda da bi se reduciralo formiranje NO x. Ukupni stepen djelovanja postrojenja je 43 %. Posljednjih godina je izgraeno jo nekoliko postrojenja sa gasifikacijom uglja, mjeavine uglja i petrol koksa, a i sa gasifikacijom tenih goriva koja sadre vei procenat sumpora. I pored demonstracionih i postrojenja u radu, postoji potreba za daljim razvojem ove tehnologije. Prednosti ove tehnologije Fleksibilnost u primjeni razliitih goriva Budui potencijal u poveanju efikasnosti Mogunost povezivanja sa drugim procesima i dobijanja drugih proizvoda, ali su investicioni trokovi jo uvijek dosta visoki. Oekuje se da e investiciona ulaganja za drugu generaciju postrojenja sa gasifikacijom iznositi maksimalno 1400 $/kW, a da e stepeni djelovanja dostii vrijednosti 0.48, odnosno 0.50. Jo jedna od mogunosti poveanja stepena djelovanja postrojenja sa gasifikacijom uglja je upotreba turbina sa mjeavinom produkata sagorijevanja i vodene pare. U ovim postrojenjima nema parne turbine, ali se dodavanjem vodene pare produktima sagorijevanja, prije odvoenja u turbinu, poveava protok gasova kroz turbinu, a time i snaga turbine. Para koja se dodaje produktima sagorijevanja se generie u toku procesa gasifikacije i hlaenja produkata gasifikacije. 3. KOMBINOVANI CIKLUSI SA INTEGRISANOM GASIFIKACIJOM IGCC-TEHNOLOGIJA (integrated gasification combined cycle)

Danas ve u velikoj mjeri, tehniki ostvariv postupak za proizvodnju struje koritenjem uglja siromanog sa CO2, je IGCC-tehnologija. Njene prednosti su: mali tehniki rizik kod odvajanja CO2, velika fleksibilnost goriva kao i mala emisija tetnih materija. IGCC se razlikuje od tradicionalnih elektrana po dva procesa: ugalj ne sagorijeva direktno, ve se prvo pretvara u sintezni gas, to filtriranje tetnih materija ini jednostavnijim. Osim toga, iz sinteznog gasa moe da se izdvaja i akumulira udio ugljen dioksida.

Sl.2 Kako eliminisati CO2 Detalji IGCC-postupka su: Stvaranje gasa kao goriva je u osnovi ve dugo poznat i dokazani postupak. Konkretno i pojednostavljeno: ugljena praina se sa tenim gasom, kao to je azot, u gorioniku uparava i sa kiseonikom pretvara u sintezni gas, koji sadri ugljenmonoksid i vodonik. Ukoliko se dozvoli reakcija ugljen-monoksida sa vodenom parom, nastaje vodonik sa ugljen-dioksidom, koji se izoluje, zgunjava i ispumpava hemijskim postupkom. Gas, koji je bogat vodonikom, ali bez CO2, moe da se koristi za sagorijevanje u gasnoj turbini. Vreli otpadni gas iz gasne turbine se koristi da bi se takozvanom kotlu na dimni gas stvorila para. Gasna turbina i parna turbina zajedno pokreu generator, to poveava stepen korisnog dejstva elektrane. Klju IGCC-tehnologije sa odvajanjem ugljendioksida je efikasnost stvaranja energije. Stvaranje gasa i izdvajanje CO2 umanjuju stepen korisnog dejstva i u poreenju sa drugima su skupi. Ali, jasno je da emitovanje CO2 u budunosti nee biti jeftino. ematski prikaz rada jedne IGCC elektrane je prikazan na sljedeoj slici:

Sl. 3 ematski prikaz rada jedne IGCC elektrane

Sl 4. Pojednostavljeni prikaz jedne IGCC elektrane

4. KOMBINOVANI CIKLUSI SA PRIRODNIM GASOM KAO GORIVOM Upotreba prirodnog gasa kao izvora primarne energije u svijetu neprekidno raste. U posljednjih deset godina porast potronje gasa je iznosio 15 % , dok je potronja nafte porasla za 13,1 %, a potronja uglja je opala za 5,3 %. Znaajan udio u porastu potronje prirodnog gasa imaju postrojenja sa kombinovanim ciklusom. Najvei broj postrojenja koristi prirodni gas kao gorivo. Zahtjevi za izgradnju ovih postrojenja u Velikoj Britaniji su postali tako veliki da je Ministarstvo energetike odbilo dati dozvolu za izgradnju nekoliko postrojenja sa prirodnim gasom kao gorivom. Postrojenja sa kombinovanim ciklusom sa prirodnim gasom kao gorivom, slino kao i postrojenja sa sagorijevanjem u fluidiziranom sloju pod pritiskom i kombinovana postrojenja sa gasifikacijom uglja, ukljuuju i gasnu i parnu turbinu .

Sl. 5 ematski prikaz postrojenja sa kombinovanim ciklusom

Za razliku od tih postrojenja, postrojenja s gasom kao gorivom su znatno jednostavnija. Osnovne karakteristike ovih postrojenja su : Niska specifina investiciona ulaganja Najvei stepeni djelovanja Kratko vrijeme i projektovanja i izgradnje Velika fleksibilnost ( kratko vrijeme potrebno za putanje u pogon i dobre karakteristike i pri manjim optereenjima ) Niski trokovi odravanja Mala emisija tetnih sastojaka produkata sagorijevanja Specifina investiciona ulaganja se kreu od 400 do 900 US$ po instalisanom kW zavisno od modela i snage postrojenja. Stepen djelovanja postrojenja sa kombinovanim ciklusom najveim dijelom zavisi od efikasnosti gasne turbine, odnosno od temperature produkata sagorijevanja na ulazu u gasnu turbinu.

7. ZAKLJUAK Mudro koritenje energije je odgovornost svih nas radi osiguravanja dovoljnih koliina energije za budunost. Uinkovito koritenje i uvanje energije je na svima nama, a pogotovo na onima koji osmiljavaju nove energetske tehnologije za budue koritenje. Sve navedene energetske tehnologije omoguavaju izgradnju postrojenja sa znaajno veim stepenom djelovanja od klasinih tehnologija. Pored toga, ove tehnologije se mogu koristiti i za kogeneraciju (istovremenu proizvodnju elektrine i toplotne ) energije) to prua mogunost jo racionalnijeg koritenja primarne energije. Neke studije ukazuju da bi poveanje efikasnosti u narednih 20 godina moglo iznositi ak 20 do 30%, to jasno govori kolike utede u potronji energije se mogu ostvariti primjenom novih i efikasnijih energetskih tehnologija.

8. KORITENA LITERATURA:

http://www.mojaenergija.hr http://hr.wikipedia.org/wiki/Kombinirani_proces_s_integriranim_uplinjavanjem http://www.viser.edu.rs/download/uploads/5155.pdf http://www.rgf.rs/predmet/RO/VII %20semestar/Sagorevanje/Predavanja/09%20Gasifikacija%20uglja.pdf Prof. dr. Alija Leki, Mainski fakultet Sarajevo, Neke nove energetske tehnologije

10