UNIVERZITET U TUZLI

Tuzla, januar 2015.

MAINSKI FAKULTET
Energetsko mainstvo

PROJEKTNI ZADATAK
Toplotni proraun kondenzacione termoelektrane
Termoenergetska postrojenja

Mahmutovi Nermin I-328/10

SADRAJ
POPIS SLIKA............................................................................................................ 3
POPIS TABELA......................................................................................................... 3
UVOD...................................................................................................................... 4
1.1 PARNO-TURBINSKO POSTROJENJE..................................................................4
1.2 KOMBINIRANO POSTROJENJE.........................................................................4
2 OSNOVNI DIJELOVI TERMOELEKTRANE.................................................................6
2.1 KOTAO GENERATOR PARE........................................................................... 6
2.1.1 Pregrija pare.......................................................................................... 6
2.1.2 Meupregrija......................................................................................... 7
2.1.3 Ekonomajzerske povrine........................................................................7
2.1.4 Zagrijai zraka........................................................................................ 8
2.2 PARNE TURBINE............................................................................................. 9
2.2.1 Princip rada parne turbine.......................................................................9
2.2.2 Podjela parnih turbina...........................................................................10
2.2.3 Stepen korisnosti.................................................................................. 10
2.2.4 Akcijska turbina..................................................................................... 10
2.2.5 Reakcijska turbina................................................................................. 10
2.2.6 Regulacija broja obrtaja........................................................................11
2.3 GENERATOR................................................................................................. 11
2.4 RASHLADNI TORANJ..................................................................................... 12
2.5. KONDENZATOR........................................................................................... 13
3 PROJEKTNI ZADATAK......................................................................................... 14
3.1 Odreivanje parametara pare u turbinskom kolu.......................................14
3.2 Toplinski bilansi.......................................................................................... 17
3.2.1 Bilans izmjenjivaa................................................................................ 17
3.2.2. Bilans meupregrijaa.........................................................................18
3.2.3 Toplotni bilans zagrijaa napojne vode..................................................19
3.2.4. Zagrija vode ZNW2............................................................................20
3.2.5 Zagrija vode ZNW3............................................................................. 21
3.2.4 Toplotni bilans kondenzatora.................................................................22
3.3 PARAMETRI TURBINE................................................................................... 23
3.3.1 Parametri visokotlanog dijela turbine..................................................23
3.3.2 Parametri niskotlanog dijela turbine....................................................24
3.4 PARAMETRI KOTLA....................................................................................... 25

3.4.1 Ukupna dovedena koliina toplote u kotlu............................................25

3.4.2 Potronja goriva.................................................................................... 25
3.5 IZBOR PUMPI............................................................................................... 26
3.5.1 Parametri i izbor napojne pumpe..........................................................26
3.5.2 Parametri i izbor konenzacione pumpe.................................................26
3.6 STEPEN ISKORITENJA POSTROJENJA...........................................................27

POPIS SLIKA
Slika 1.1
Slika 2.1.1

ema Kombinovanog postrojenja

ema kotlovskog postrojenja
2

Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika

2.1.2.
2.1.3
2.1.4
2.2.5.
2.3.1
2.4.1
2.5.1
3.1
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.7.

Meupregrija
Ekonomajzer
ematski prikaz Ljungstromovog zagrijaa zraka
Lopatice turbine nakon demontae
ematski prikaz rashladnog tornja
Generator
Kondenzator
ema termopostojenja
ema izmjenjivaa , ulazni i izlazni parameri
ema meupregrijaa
ema zagrijaa 3, ulazni i izlazni parametri
ema zagrijaa 2, ulazni i izlazni parametri
ema zagrijaa 1 napojne vode, ulazni i izlazni parametri
ema kondenzatora, ulazni i izlazni parametri

POPIS TABELA
Tabela 3.1.1 Pad entalpije u visokotlanom dijelu turbine
Tabela 3.1.2 Pad entalpije u niskotlanom dijelu turbine

UVOD
Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem
goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja
pare koja e pokretati turbinu, a potom i generator elektrine energije. Osnovna
namjena im je proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan
rad, koji se kasnije u obliku mehanike energije dalje iskoritava za proizvodnju
elektrine energije. Mehanika energija je proizvedena uz pomo toplinskog stroja
koji transformira toplinsku energiju. Postoji pretvaranje hemijske energije u
toplinsku koja se pak razliitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni
medij slui kao prijenosnik te energije, esto izgaranjem goriva, u energiju vrtnje.
Termoelektranama se nazivaju postrojenja u kojima se toplina pretvara u
mehaniku energiju, a ova u elektrinu, bez obzira na to da li se koristi toplina
dobivena izgaranjem fosilnih i drugih goriva, toplina geotermalnih izvora ili
toplina dobivena nuklearnom fisijom.

1.1 PARNO-TURBINSKO POSTROJENJE

Princip rada parnog - turbinskog postrojenja je sljedei : proizvedena para uz
pomo topline, dobivena izgaranjem goriva, odvodi se u turbinu gdje na razne
naine ekspandira stvarajui moment koji slui za proizvodnu elektrine energije
u generatoru koja se potom distribuira u mreu.
Najvei broj velikih termoelektrana je s parnim pogonom, kod kojih se uglavnom
koriste parne turbine (oko 80 % elektrine energije je proizvedeno koritenjem
parnih turbina) neposredno spojene sa generatorom (turbo-generator). U ovim
elektranama toplina dobivena sagorijevanjem goriva predaje se vodenoj pari koja
u parnim turbinama proizvodi mehaniku energiju, a koja se u generatoru
pretvara u elektrinu energiju. Prema drugom zakonu termodinamike sva
toplinska energija ne moe biti pretvorena u mehaniku energiju, zato je toplina
uvijek izgubljena u okolini. Ako je ovaj gubitak primijenjen kao korisna toplina, za
industrijske procese ili grijanje okoline, parno postrojenje se odnosi na
kogeneraciju parnog postrojenja. Klasino parno-turbinsko postrojenje zasniva se
na Rankinovom procesu poznatom iz termodinamike.

1.2 KOMBINIRANO POSTROJENJE

Kombinirano postrojenje ima oboje: plinske turbine loene prirodnim plinom, parni
kotao te parnu turbinu koja koristi iscrpljeni plin iz plinske turbine kako bi se
proizveo elektricitet, tj. to je ciklus koji se sastoji od plinsko-turbinskog i parnoturbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna
namjena ovakvih postrojenja je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske
turbine. Poto ispuni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke
temperature, oko 600C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje e grijati vodu i
proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time poveavamo iskoristivost samog
4

procesa poto je toplina koju bi inae izgubili iskoritena za daljnju proizvodnju

pare. Iskoristivost takvog postrojenja dosee i do 60%. U kombiniranom
postrojenju kompresor komprimira zrak i alje ga u komoru izgaranja gdje se
istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature
vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajui koristan
rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokree generator
elektrine struje i proizvodi elektrinu energiju koja se alje u mreu. Nakon
ekspanzije, ispuni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare
na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta to je
kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budui se dodaje nekoliko puta vie
zraka zbog hlaenja lopatica plinske turbine. Zbog toga na izlazu iz plinske
turbine ostaje jo dosta neiskoritenog zraka te se taj viak zraka koristi za
izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do
isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz
generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehaniki rad
generatoru elektrine struje. Nakon toga para, sada ve niskih parametara, odlazi
u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom
vraa u utilizator na ponovno zagrijavanje. Ve je napomenuto da ovim principom
poveavamo iskoristivost itavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama
termodinamike. Temelje moemo vidjeti u temeljnom Carnotovom procesu
(izentropsko-izotermnom). Princip je sljedei: ukoliko su temperaturne razlike
manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne vanosti da je ta
razlika temperatura spremnika to vea. Naravno idealni sluaj bi bio ukoliko bi
temperatura radne tvari kod dovoenja topline bila jednaka temperaturi
ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvoenja postane jednaka
temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom
procesu. Znamo da kod Carnot-ovog procesa iskoristivost ovisi samo o
temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim
varijablama ta iskoristivost ne moe promijeniti.

Slika 1.1. ema Kombinovanog postrojenja

5

2 OSNOVNI DIJELOVI TERMOELEKTRANE

2.1 KOTAO GENERATOR PARE
Kotao je zatvorena posuda u kojoj se voda ili neki drugi medij zagrijava toplinom
koju razvija neko gorivo ili elektrina energija. Najei grijani medij u kotlu je
voda,svi drugi mediji se upotrebljavaju vrlo rijetko.Kotlovi s vodom dijele se na
kotlove za zagrijavanje vode (topla voda se koristi za zagrijavanje; npr. centralno
grijanje),i na kotlove koji griju vodu na vee temperature i tako proizvode paru.
Takvi kotlovi se nazivaju parni kotlovi ili generatori pare. Njihova veliina, koliina,
pritisak i temperatura proizvedene pare, kao i vrsta izvedbe ovise o
specifinostima njihove namjene, kao i o mjestu gdje su ugraeni. ema
kotlovskog postrojenja prikazana je na slici:

Slika 2.1.1. ema kotlovskog postrojenja

2.1.1 Pregrija pare

Kako bismo poveali stepen iskoristivosti itavog procesa koristimo pregrija
pare. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica
vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod dananjih termoelektrana
pregrijana para je imperativ zbog strogo odreenih zahtjeva za parametre pare
7

na ulazu u turbinu. Prijelaz topline moe biti konventivan ili putem zraenja. U
praksi se uvijek koristi mjeavina ova dva navedena.

2.1.2 Meupregrija
Kod ugradnje meupregrijaa moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu
na visokotlani i niskotlani dio. Para ekspandira u visokotlanom dijelu turbine do
pritiska meupregrijanja te se nakon toga vraa u generator pare. U generatoru
pare se jo jednom zagrijava, najee ponovno na temperaturu svjee pare, te
se odvodi u niskotlani dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajui
koristan rad. Kao i kod pregrijaa, kod ugradnje meupregrijaa poveava se
ukupan stepen iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlanost pare to je
izuzetno bitno za dugovjenost turbine. Smanjujemo veliinu kondenzatora,
gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je poveanje cijene turbine,
ali i poveanje ukupnih investicijskih trokova.

Slika 2.1.2. Meupregrija

2.1.3 Ekonomajzerske povrine

Ekonomajzerske povrine smjetaju se u stranji dio generatora pare tako da se
iskoritava dio topline koja bi se inae ispustila u okoli. Time ujedno i
smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim povrinama
zagrijavamo napojnu vodu i zrak. U zagrijaima napojne vode se voda u pravilu
zagrijava ispod temperature zasienja jer u suprotnom nastaje vodena para to
moe izazvati oteenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijai vode troe
relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijae vode
bre emo pustiti generator pare u pogon te emo smanjiti optereenje ogrjevnih
povrina.
8

Slika 2.1.3. Ekonomajzer

2.1.4 Zagrijai zraka

Posljednji u generatoru pare su zagrijai zraka koji su ujedno smjeteni iza
zagrijaa napojne vode. Poto rade na manjim pritiscima, za razliku od zagrijaa
vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja
iskoristivosti, suenja goriva i poboljanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijaa
zraka su rotacioni zagrijai sastavljani od limenih saa koje se griju dimnim
plinovima a hlade zrakom.

Slika 2.1.4. ematski prikaz Ljungstromovog zagrijaa zraka

2.2 PARNE TURBINE

Parna turbina je ureaj koji pretvara toplinsku energiju iz pare pod pritiskom u
rotacijsko gibanje radnih dijelova, te se tako dobiva koristan mehaniki rad.
Modernu izvedbu parne turbine izmislio je Charles Parsons. Parna turbina je oblik
toplinskog stroja koji izvlai svoj napredak iz termodinamike uinkovitosti kroz
rabljenje viestrukih stupnjeva u ekspanziji pare, to rezultira pribliavanju
idealnom povratnom procesu. Ona je skoro u potpunosti istisnula rabljenje parnog
stroja (kojeg je izmislio Thomas Newcomen te ga kasnije poboljao James Watt).

Slika 2.2.1. Lopatice turbine nakon demontae

2.2.1 Princip rada parne turbine

Parna turbina se sastoji od nepokretnih lopatica koje su privrene na kuite
(stator) i pokretnih lopatica na radnom kolu, koje je spojeno sa vratilom (rotor).
Para pod visokim pritiskom prvo dolazi na nepokretne lopatice statora, ona skree
struju pare i usmjerava je pod odreenim uglom. Pri tome se kanali suavaju i na
taj nain para ubrzava (Zakon ouvanja mase). Ubrzana para nakon toga struji
preko pominih lopatica koje se nalaze na radnom kolu. Ova promjena smjera
strujanja pare dovodi do stvaranja sile koja gura lopatice suprotno od pravca
promjene brzine pare, a poto se one mogu slobodno okretati s vratilom, to
uzrokuje okretanje radnog kola. Para sada izlazi sa istim pritiskom i temperaturom
kao i prije radnog kola, ali sa smanjenom brzinom, to znai da je jedan dio
energije predala vratilu kao mehaniki rad. Elektrane koriste velike parne turbine
koje pokreu elektrine generatore i na taj tain stvaraju elektrinu energiju (ak
80% elektrine struje u svijetu se dobiva uz ovakvih elektrana). U veini su dvije
vrste elektrane koje koriste parne turbine, a to su Nuklearne elektrane i
10

Termoelektrane, dok se u nekim zemljama koristi i koncentrirajua solarna

energija.

2.2.2 Podjela parnih turbina

Parne turbine se izrauju u razliitim veliinama od malih (0.75 kW) do onih
najveih (1,500,000 kW), koje se koriste za generiranje elektrine energije.
Postoje vie klasifikacija za moderne parne turbine.Prema nainu dobave pare i
uvjetima isputanja - U ovu skupinu ubrajamo kondenzirajue, nekondenzirajue,
ekstrakcijske i indukcijske. Nekondenzirajue parne turbine se uglavnom koriste
za parno-procesne programe. Izlazni pritisak se kontrolira regulacijskim ventilom
kako bi se uskladilo potrebama procesa. Ovakve turbine uglavnom pronalazimo u
jedinicima centraliziranog grijanja i destilacijskim postrojenjima gdje nalazimo
veliku koliinu procesne pare na niskim pritiskom. Kondenzirajue parne turbine
se nalaze veinom elektranama. Izlazna para kod ovih turbina je u djelomino
kondenziranom stanju pri pritisku znatno veem od atmosferskog pritiska.

2.2.3 Stepen korisnosti

Kod toplinskih motora stepen iskoritenja predstavlja odnos dobivenog rada i
uloene topline. Kod konvencionalnih postrojenja on se kree od 0.3 do 0.4.
Poveavanjem stupnja korisnosti prua nam se mogunost veeg iskoritavanja
polazne energije. Stepen korisnosti se moe poveati dovoenjem topline pri
viim pritiscima i temperaturama, to je uvjetovano razvojem novih
konstrukcijskih materijala jer para kod velikih postrojenja na ulazu u turbinu moe
imati temperature do 500 C i pritiske do 180 bara. Kako bi se maksimalno
poveala korisnost turbine para ekspandira i pritom vri rad, u nekoliko
stupnjeva. Stupnjevi su karakterizirani na nain na koji se energija izvlai iz pare,
a to mogu biti impulsne i reakcijske turbine. Veina turbina upravo koristi
kombinaciju ovih dvaju tipova, pa se uglavnom impulsne koriste pri viim
pritiskom ovima, a reakcijske pri niim.

2.2.4 Akcijska turbina

Akcijske turbine imaju nepokretne mlaznice koji orijentiraju tok pare jako brzih
mlazova. Mlazovi koji imaju veliku brzinu posjeduju znaajnu kinetiku energiju
koju lopatice na rotoru pretvaraju u rotacijsko gibanje.
Kako para putuje kroz mlaznicu njen pritisak pada od poetnog iznosa (unutar
mlaznice) do konanog (na izlazu iz mlaznice, koji je esto atmosferski ili ak
vakuum). Zbog ekspanzije kroz mlaznicu, para mlaznicu naputa velikom
izlaznom brzinom. Para koja naputa lopatice rotora ima veliki udio od
maksimalne brzine koju je ona postigla na izlazu iz mlaznice, te se ovaj gubitak
energije naziva jo izlazni gubitak.

2.2.5 Reakcijska turbina

U reakcijskim turbinama, lopatice rotora su smjetene tako da tvore
konvergentne mlaznice. Kod ovog tipa turbina koristi se reakcijska sila koja je
11

nastala ubrzavanjem pare kroz mlaznicu. Para se usmjerava na rotor pomou

neponih lopatica na statoru, te naputa stator kao mlaz koji popunjava cijeli
obujam rotora. Para nakon toga mijenja smjer strujanja i poveava svoju brzinu
relativno u odnosu na brzinu lopatica. Do pada pritiska dolazi i u statorskom i u
rotorskom dijelu, s parom koja ubrzava u statoru, a usporava na rotoru. Takoer
dolazi do pada pritiska i temperature. To sve rezultira mehanikim radom koji
nastaje okretanjem rotora.

2.2.6 Regulacija broja obrtaja

Regulacija broja obrtaja kod turbina je jako znaajna. Kod putanja turbine u
pogon, nagla promjena broja obrtaja moe rezultirati trajnim oteenjima na
turbini, dok se kod nekih generatora zahtijeva jo i precizna kontrola broja
obrtaja. Pri naglom smanjenju optereenja (bez regulacije) dolazi do znatnog
poveanja broja obrtaja sve do razaranja turbine. Parne turbine koritene u
elektranama spojene su direktno na generatore elektrine energije to znai da
moraju imati tono odreen broj obrtaja, te da moraju biti sinkronizirane na
elektrinu mreu.

2.3 GENERATOR
Generatori su rotacijski elektrini strojevi koji mehaniku energiju pogonskog
stroja pretvaraju u elektrinu energiju. Prema vrsti elektrine struje koju
proizvode mogu biti istosmjerni i izmjenini koji opet mogu biti jednofazni i
trofazni. Jednostavni generator se sastoji od zavojnice koja se vanjskim utjecajem
okree u stalnom magnetskom polju.Generator se sastoji od pokretnog dijela
(rotor) i od nepokretnog dijela (stator). Da bi nastala elektrina energija treba
okretati rotor. Generator ima mnogo navoja ica. Svaki navoj ice pokree
izvjestan broj elektrona, a svi navoji zajedno stvaraju jaku elektrinu struju. Tako
se u generatoru energija gibanja pretvara u elektrinu energiju.

Slika 2.3.1. Generator

12

2.4 RASHLADNI TORANJ

U nekim velikim termoelektranama postoje veliki hiperboliki dimnjaci poput
struktura, koji oslobaaju otpadnu toplinu u ambijent atmosfere isparavanjem
vode, a nazivaju se rashladni tornjevi. Rafinerije petroleja, petrokemijska
postrojenja, geotermalna postrojenja koriste ventilatore kako bi omoguila
kretanje zraka prema gore kroz vodu koja se dolazi u smjeru prema dolje i nemaju
hiperbolinu konstrukciju nalik dimnjacima. Inducirani ili tlani rashladni tornjevi
su pravokutne konstrukcije nalik kutiji, ispunjene s materijalima koji pojaavaju
dodirivanje zraka koji struji u vis i vodu koja tee prema dolje. U pustinjskim
podrujima rashladni toranj mogao bi biti neizbjean od kada e troak ureivanja
vode za hladno isparavanje biti zabranjen. Ovi imaju niu efikasnost i viu
energetsku potronju u ventilatorima od mokrih i isparavajuih rashladnih
tornjeva. Tvrtke za elektriku preferiraju upotrebljavanje rashladne vode iz oceana,
rijeka, jezera, rashladnih umjetnih jezera u zamjenu za rashladni toranj, na
podruju gdje je ekonominije i ambijentalno mogue. Ovaj tip rashlaivanja
moe sauvati troak rashladnog tornja i moe imati niu energetsku cijenu za
pumpanje rashladne vode kroz izmjenjiva topline postrojenja. Uglavnom,
otpadna toplina moe uzrokovati da temperatura vode primjetno poraste.
Pogonska postrojenja koja upotrebljavaju prirodne sastojke vode za rashlaivanje,
moraju biti konstruirana da preduhitre ulazak organizama u rashladni krug, inae
e se stvoriti organizmi koji se prilagoavaju toplijim vodenim postrojenjima i
utjeu tako da nanesu tetu ako se postrojenje ugasi za hladna vremena.

13

Slika 2.4.1. ematski prikaz rashladnog tornja

2.5. KONDENZATOR
Kondenzator je klasini izmjenjiva topline koji vraa paru natrag u tekue
stanje, nakon to ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraa natrag u
proces. Pritisak u klasinom kondenzatoru je izuzetno mali (podpritisak oko
0,045 bara). Poto je kondenzator izmjenjiva topline potrebno je osigurati i medij
kojem e se ta toplina predati kako bi se para ohladila do temperature
kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smjetene na rijekama, moru...,
kako bi se osigurao medij koji e preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji
mogunost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta
para moe odvoditi vrelovodima i sluiti kao grijanje.

14

Slika 2.5.1. Kondenzator

3 PROJEKTNI ZADATAK
Usvojiti tehnoloku emu i izvriti toplotni proraun eme kondenzacione
termoelektrane iji su parametri :
m
p=650
p=12 0

t
h

- produkcija pare iz kotla

- pritisak ispred turbine

15

t=500 C

- temperatura ispred turbine

Q=7 MWt - potrebna koliina toplote

pk =0,08 -pritisak u kondenzatoru
Izvriti izbor i opis opreme za usvojenu tehnoloku emu , dati opis
termoenergetskih postrojenja, navesti osnovne karakteristike, dijelove,
prednosti i nedostatke navedenih postrojenja u odnosu na druge sisteme
za proizvodnju elektrine i toplotne energije, opisati uticaj navedenih
postrojenja na okolinu.

Slika 3.1 Tehnoloka ema postrojenja

3.1 Odreivanje parametara pare u turbinskom kolu

Iz Molierovog h-s dijagrama za pregrijanu paru (pregrijano podruje x>1
iznad gornje granine krive) odreujemo vrijednosti entalpije za odreena
stanja pare. U turbinskom dijelu toplotne eme usvojili smo da pad
16

entalpije u turbinskom idjelu iznosi 110 [kJ/kg] za akciona radna kola , a 70

[kJ/kg] za reakciona radna kola.
Stanje pare na ulazu u VT dio turbine :
p=120

t=500

h=3347

kJ
kg
Tabela 3.1.1. Pad entalpije u visokotlanom dijelu turbine

Redni
broj
radnog
kola
VT
Turbin
a

I
akciona
II
akciona
III
akciona
IV
akciona
V
akciona

Pritisak
na
ulazu u
radno
kolo

Pritisak
na
izlazu
iz
radnog
kola

Temp.
na ulazu
u radno
kolo

Temp.
na
izlazu iz
radnog
kola

[bar]

[bar]

[C]

[C]

Entalpija
na izlazu
iz radnog
kola za
adijabats
ku
promjenu
stanja
[kJ/kg]

Entalpija
na izlazu
iz radnog
kola za
politrops
ku
promjenu
stanja
[kJ/kg]

120

85

500

440

3237

3344

85

57

440

378

3127

3230

57

39

378

320

3017

3230

39

25

320

260

2907

3003

25

14

260

200

2797

2889

Neemo vriti daljnji pad na visokotlanoj turbini jer bi uli u vlano

podruje a to prema literaturi nije doputeno. Zato se prilikom prorauna
prati da imamo to vei mogui pad pritiska. Ukoliko je to mogue i do 12
bara. Kada para naputa visoki pritisak i ide na meupregrijavanje i zatim
u niskotlanu turbinu.
Stepen iskoritenja u svakom stupnju uzeli smo da je 0,85. U
meupregrijau para se pregrijava pri p=const. dok se temperatura podie
na 10-15 C manje od poetnih parametara, to jest :
p=14
t=485

17

h=34 4 2

kJ
kg

Tabela 3.1.2. Pad entalpije niskotlanom dijelu turbine

Redni
broj
radnog
kola
NT
Turbin
a

I
akciona
II
akciona
III
akciona
IV
akciona
V
akciona
VI
akciona
VII
akciona
VIII
reakcion
a
IX
reakcion
a
X
reakcion
a
XI
reakcion
a

Pritisak
na
ulazu u
radno
kolo

Pritisak
na
izlazu
iz
radnog
kola

Temp.
na ulazu
u radno
kolo

Temp.
na
izlazu iz
radnog
kola

[bar]

[bar]

[C]

[C]

Entalpija
na izlazu
iz radnog
kola za
adijabats
ku
promjenu
stanja
[kJ/kg]

14

9,7

480

438

3332

3432

9,7

6,9

438

383

3222

3325

6,9

4,5

383

325

3112

3214

4,5

2,9

325

268

3002

3101

2,9

1,8

268

207

2892

2987

1,8

1,2

207

150

2782

2874

1,2

0,55

150

90

2672

2760

2602

2688

2532

2615

2462

2587

2392

2529

0,55

0,38

90

0,38

0,24

75

0,25

0,16

64

0,16

0,08

55,3

75
(X=0,98
5)
64
(X=0,96
2)
55,3
(X=0,94
2)
41
(X=0,91
)

Tabela 3.1.3 Pad entalpije u niskotlanom dijelu turbine

Na osnovu prorauna toplotnih padova usvojeno je :

18

Entalpija
na izlazu
iz radnog
kola za
politrops
ku
promjenu
stanja
[kJ/kg]

Visokotlani dio turbine ima 5 akcionih radnih kola

kJ
entalpije od 110 kg

Niskotlani dio turbine ima 7 akcionih radnih kola sa padovima

kJ
entalpije od 110 kg

Niskotlani dio turbine ima 4 reakciona radna kola sa padovima

kJ
entalpije od 70 kg

Odvajanje za izmjenjiva topline (toplotni potroa) vri se na izlazu

iz visokotlanog dijela turbine na 14 bara po preporukama I takoe
jedan dio mase pare ide na pregrija pare gdje se dogrijava na 485oC
Odvajanje za kondenzator vri se na XI reakcionom radnom kolu u
niskotlanom dijelu turbine pri pritisku od 0,08 bar I entalpiji od
kJ
i=2471 kg

sa padovima

3.2 Toplinski bilansi

3.2.1 Bilans izmjenjivaa
Odvajanje pare iz odreenog dijela turbine vri se u razliite
svrhe.Najee zbog zagrijavanja grada daljinskim grijanjem, a takoe se
oduzimanja vre i zbog potreba industrije. Ovdje vrimo bilans
izmjenjivaa topline gdje primarni fluid (odvajanje sa turbine) predaje
koliinu toplote noseem fluidu koji se dalje cjevovodima vodi do mjesta
gdje je potrebna toplotna energija (grada).
Koliina toplote koja se preda grejnom fluidu jedaka je koliini toplote koja
se odvodi od pare (hlaeni fluid).

19

Slika 3.2. Shema izmjenjivaa

Qdov = mwl Cpw twl - dovedeno grejnom fluidu,

Qodv = m2 ' ( i2 i2a )
- odvedeno sa pare
Pa kako je:

Qdov = Qodv= Q = 7 [MW]

Sada , sobzirom da su nam poznati svi podaci, moemo izraunati koliki je
'
maseni protok m2 koji se odvodi sa VT turbine:

m2'

Q odv
(i2 i 2 a)

7000[kJ /s ]
(2853830) [kJ /kg ]

= 3,46 [kg/s]

Entalpija i2a = 830 [kJ/kg ] je oitana iz TDT za vrijednost p = 14 [bar] i

zasieno podruje, tj sa donje granine krive.
mwl =

Q dov
C p (t w 2 t wl)

7000
4,186(14080)

27,87 [kg/s]

Poznate vrijednosti su:

[ ]
[ ]

i 2=2889

kJ
entalpija na izlasku iz VT turbine pri pritisku p = 14 [bar],
kg

i 2a =830

kJ
entalpija oitana iz TDT za vrijednost p = 14 [bar] i zasieno
kg

podruje, tj. sa donje granine krive,

t w1 =50 [ C ] temperatura vode na ulazu u izmjenjiva toplote ,

t w2 =80 [ C ] temperatura vode na izlazu iz izmjenjivaa toplote ,

cp w =4,186 specifina toplina pri konstantnom pritisku za vodu

3.2.2. Bilans meupregrijaa

Pomou meupregrijaa pare vri se ponovo pregrijavanje pare pri konstantnom
pritisku do poetnih uslova (ili malo niih), te se nakon toga para vraa u
niskotlani dio turbine.Bilans se zasniva na injenici da je dovedena koliina

20

topline jednaka odvedenoj koliini toplini. Meupregrijaem smanjujemo vlanost

pare to je veoma bitno za dugovjenost turbine.

Slika 3.3. Shema meupregrijaa, ulazni i izlazni parametri

Dovedena koliina toplote u MPP1 je :

Q MdovPP 1=m2 ( h3h2 )

'

m2=m pm2=180,553,46=177,09

kg
s

1
QMPP
dov =177,09 ( 3442 28 89 )=1 2 8 MW

h2 entalpija pare na izlazu iz visokotlanog dijela turbine (Tabela 3.1.1)

h3 entalpija pare na ulazu u niskotlani dio turbine (Tabela 3.1.2)

3.2.3 Toplotni bilans zagrijaa napojne vode

U zagrijau napojne vode vri se dogrijavanje vode prije njenoj povratka u kotao
oduzimanjem pare sa parne turbine. Ovim zagrijavanjem poveavamo stepen
iskoritenja termopostrojenja.
Bilans se zasniva na injenici da je dovedena koliina topline jednaka odvedenoj
koliini toplini.

21

Slika 3.4. Shema zagrijaa Z3, ulazno-izlazni parametri

Qdov =m p h 10+m'2 h2 a
Qodv =m p h 11 +m'2 h12
Qdov =Qodv
'

'

m p h10+ m2 h2 a=mp h11 + m2 h12

h11 =h12=640,1

h10
h10=

kJ
kg

mp i 11 m2' ( i 2a i12 )
mp

180,55 640,13,46 ( 830640,1 )

180,55

h10=636, 5

[kJ/kg]

h2a entalpija na izlazu iz izmjenjivaa topline

i 11=504

[ ]

kJ
entalpija na izlazu iz ZNW1 za potreban pritisan u spremniku
kg

napojne vode p = 2[bar],

Usvajamo entalpije na izlazu iz ZNW1

i 11 i 12 .

22

3.2.4. Zagrija vode ZNV 2

U zagrijau napojne vode vri se dogrijavanje vode prije njenoj povratka u kotao
oduzimanjem pare sa parne turbine. Ovim zagrijavanjem poveavamo stepen
iskoritenja termopostrojenja.
Bilans se zasniva na injenici da je dovedena koliina topline jednaka odvedenoj
koliini toplini.

Slika 3.5. Shema zagrijaa Z, ulazno-izlazni parametri

Q odv =m p h10 +(m2 + m 3 ) h13

'

Qd m2 h12+m3 h 4 +m p h 9
'

Qdov = Qodv

m p h10 +( m2 +m3 ) h13= m 2 h12+ m3 h4 + mp h9

'

'

h10=h 13

h9 =

h9 =

m p h 10+ ( m 2 +m 3 ) h13m2 h12m 3 h 4

'

'

mp
180,55 636,5+ ( 3,46+14,44 ) 636,53,46 640,114,44 3214
180,55

h9 =430,28

kJ
kg

Poznate vrijednosti su :

23

h4 =3214

[ ]

kJ

kg

odvajanje sa IV akcionog radnog kola NT turbine za ZNW2 ,

m3=m p 8 =14,44

[ ]

kg
koliinu pare odvojenu sa III akcionog radnog kola NT
s

turbine za ZNW2, usvajamo 8% od ukupne produkcije pare iz kotla,

3.2.5 Zagrija vode ZNV 1

U zagrijau napojne vode vri se dogrijavanje vode prije njenoj povratka u kotao
oduzimanjem pare sa parne turbine. Ovim zagrijavanjem poveavamo stepen
iskoritenja termopostrojenja.
Bilans se zasniva na injenici da je dovedena koliina topline jednaka odvedenoj
koliini toplini.

Slika 3.6. Shema zagrijaa Z3, ulazno-izlazni parametri

3 + m4
m2 + m h1 4
Qodv =m p h9 +
'

Q d =m p h8 +m 4 h5 +(m2 +m 3 )h13
'

Qdov = Qodv
+

3 m4
m2 +m h14
m p h8 +m4 h5 +( m2 +m3 ) h13= m p h9 +

'

'

h9 =h14

24

3+ m4
m2 +m h14(m2 +m3 ) h13m4 h5

m p h 9+
h8=
'

h8=

'

180,55 430,28+(3,46 +14,44+14,44) 430,28( 3,46+ 14,44 ) 636,514,44 2760

180,55
kJ
kg

h8=222,2

Poznate vrijednosti su :

h5=2760

[ ]

kJ

kg

m4=mp 8 =14,44

odvajanje sa VII akcionog radnog kola NT turbine za ZNW3,

[ ]

kg
(8% od ukupne produkcije pare iz kotla), odvajanje sa
s

VII akcionog radnog kola NT turbine za ZNW3,

3.2.4 Toplotni bilans kondenzatora

Bilans kondenzatora zasniva se na izjednaavanju ulaznih i izlaznih koliina
topline. Sa jedne strane se dovodi kondenzat sa niskotlanog dijela turbine sa
pritiskom od 0,08 bar i t=40 stepeni. Sa druge strane dovodi se rashladna voda
temperature 10 stepeni koja vri rashlaivanje kondenzata koji se nakon toga
vraa u kotao.

Slika 3.7 Shema kondenzatora, ulazni i izlazni parametri

25

Qodv = mwk Cpwk twl + mp i7

Qdov= ( m2'+ m3 + m4)i14 + (mp - m2'- m3 - m4)i6
Qdov = Qodv
mwk Cpwk twl + mp i7 = ( m2'+ m3 + m4)i14 + (mp - m2'- m3 - m4)i6

m wk =

( m'2 +m3 +m4 ) i 14+ ( m pm'2m3m4 ) i 6 mp i7

m wk t wl

mwk =

( 3,46+ 14,44+14,44 ) 430,28+ ( 180,553,4614,4414,44 ) 2471180,55 173,9

4,187 15
mwk = 5552 [kg/s]
Poznate vrijednosti su:

i 6=2 529

[ ]
[ ]

i 7=173,9

kJ

kg

entalpija na izlasku iz NT turbine pri pritisku p = 0,08 [bar],

kJ

entalpija za vodu na izlazu iz kondenzatora pri p = 0,06 [ bar ]

kg

t wk 1=10 [ C ]

temperatura rashladne vode na ulazu u kondenzator,

t wk 2=25 [ C ]

temperatura rashladne vode na izlazu iz kondenzatora.

3.3 PARAMETRI TURBINE

3.3.1 Parametri visokotlanog dijela turbine
Stepen iskoritenja VT turbine :

i =
VT

( h1h 2 ) politropski 334728 89

=
=0,8 3
( h1h2 ) adijabatski 33472797

Snaga VT turbine pri politropskoj ekspanziji :

P

p ( h1h2 )=180,55 ( 334728 89 )=82691,9 kW=82,69 MW

N VT = m

26

Snaga VT turbine pri adijabatskoj ekspanziji :

P

N
82,691
N = VT =
=99,62 MW
i
0,83
A
VT

VT

Pritisak pare na ulazu u VT turbinu : p = 120 bar

Temperatura pare na ulazu u VT turbinu : t = 500 oC
Pritisak pare na izlazu iz VT turbine : p = 14 bar
Temperatura pare na izlazu iz VT turbine : t = 200 oC

Stepen iskoritenja VT turbine :

Mehaniki gubici u VT dijelu turbine : m = 0,98

Snaga VT turbine pri politropskoj ekspanziji :

Snaga VT turbine pri adijabatskoj ekspanziji :

Broj i tip radnih kola : 5 akcionih radnih kola

Pad entalpije po jednom radnom kolu VT turbine : 110

i =0,8 3
VT

3.3.2 Parametri niskotlanog dijela turbine

Stepen iskoritenja NT turbine :

i =
NT

( h5h6 ) politropski 34422 5 10

=
=0, 8 8
( h5 h6 )adijabatski 34422392

Snaga NT turbine pri politropskoj ekspanziji :

27

N PVT =82,69 MW
A
N VT
=99,62 MW

kJ
kg

NNT = m2
(i5 i6 )

( i3 i4 ) + (m2 m3)

( i4 i5 ) + (m2 m3 m4)

N NT = 177,09(34423214 )+(177,0914,44)(32142760)+(177,0914,44
14,44) (27602510)
NNT = 151 [MW]

Snaga NT turbine pri adijabatskoj ekspanziji :

N PNT 151
N =
=
=171 MW
i
0,88
A
NT

NT

Pritisak pare na ulazu u NT turbinu : p = 14 bar

Temperatura pare na ulazu u ST turbinu : t = 480 oC
Pritisak pare na izlazu iz NT turbine : p = 0,08 bar
Temperatura pare na izlazu iz NT turbine : t = 40 oC

Stepen iskoritenja NT turbine :

Mehaniki gubici u NT dijelu turbine : m = 0,98

Broj i tip radnih kola : 11 radnih kola, 7 akcionih i 4 reakciona

Pad entalpije po jednom akcionom radnom kolu NT turbine : 110

Pad entalpije po jednom reakcionom radnom kolu NT turbine : 70

i =0, 86
NT

28

kJ
kg
kJ
kg

3.4 PARAMETRI KOTLA

3.4.1 Ukupna dovedena koliina toplote u kotlu
Ukupna dovedena koliina toplote koja se preda radnom medju u kotlu se
rauna :

Qkotla =m
p ( h1h11 ) +Q MPP
Qkotla =180,55 ( 3347504 ) +177,09 (34422889)
Qkotla =586661,56 kW =596,66 MW

h1entalpijana izlazu iz kotla

h11 entalpija na ulazuu kotao
QMPP ukupna dovedena koliina toplote meupregrijaima

3.4.2 Potronja goriva

Bn =

D 1 n(i1i11)
H d 1n

Bn =

180,55(3347504)
17000 0,9

Bn = 33,54 [kg/s]
Iz tablica za ogrijevnu vrijednost nekih Jugoslovenskih ugljeva usvajamo
donju toplotnu mo uglja Hd = 17000 [kJ/kg].

29

3.5 IZBOR PUMPI

3.5.1 Parametri i izbor napojne pumpe
Karakteristike kondenzacione pumpe KsV 200-130
Protok kondenz pumpe
[m3/h]

Q =650

[ C ]

Maksimalna temperature pumpe

t = 70

Napor pumpe

H = 90 [m]

Brzina vrtnje
Snaga motora
Bez mogunosti eksplozije pri eksploataciji

n = 1480 [min-1]
P = 500 [kW]

3.5.2 Parametri i izbor konenzacione pumpe

Podaci sistema:

Potreban protok kondenzacione pumpe

m = 180,55

[ ]

m3

650
[kg/s]
h

Potrebna temperatura na usisu

Pritisak na usisu

t = 40
p = 0,08 [bar]

Iz Kataloga usvajamo pumpu Condensate Pump KsV 1150-90

30

[ C ]

3.6 STEPEN ISKORITENJA POSTROJENJA

Termiki stepen iskoritenja :
A
N VT
N ANT 99+ 171
T =
=
=0,4 1 4 1
Qdov
6 43

Ukupni stepen iskoritenja ciklusa :

uk =i i M G T =0,83 0,88 0,98 0,95 0, 4 1

VT

NT

uk =0,27 27

31