NAZIV PREDMETA: MOJA OKOLINA RAZRED: PRVI BROJ SATI: SEDMINO 2, GODINJE 68 Orijentacioni broj sati

R/ br.

Predmetno podruje

Programski sadraji sa didaktikim napomenama

Kljuni pojmovi

Obrazovni ishodi

kola

- Ja u koli. - kolska zgrada, prostorije u koli. - Radnici u koli. - Pravila ponaanja u koli. - Prava djeteta. - Higijena u koli.

kola, uenica, uenik, uiteljica, uitelj, razred, uionica, zbornica, biblioteka, sala za tjelesni odgoj, direktorica, direktor, bibliotekarka, bibliotekar, pedagogica, pedagog, sekretarica, sekretar, spremaica, kuharica, kuhar, kolski majstor, pravila ponaanja u koli, higijena u koli.

- Uenici e znati ime kole, upoznati uiteljice i uitelje, drugove u razredu, pozdravljati nastavnice i nastavnike te druge radnike zaposlene u koli. - Uenici e znati imenovati prostorije u koli i znati njihovu namjenu (gdje se koja prostorija nalazi i za ta su one namijenjene). - Uenici e upoznati radnike u koli i posao koji oni obavljaju. - Uenici e razumijeti pravila ponaanja i rada u koli da je kola organizirana zajednica u kojoj se zna ko ta radi, te izgraditi pozitivnu sliku o koli i kolskoj zajednici. - Uenici e moi uspjeno komunicirati s drugovima, nastavnicama i nastavnicima i ostalim uposlenicima kole. - Uenici e znati samostalno pronai uionice i ostale prostorije u koli. - Uenici e znati svoja prava i obaveze. - Uenici e biti osposobljeni za odravanje higijene radnog prostora. - Uenici e znati imenovati svoja naselja i ulice. - Uenici e upoznati uesnike u saobraaju. - Uenici e prepoznati pjeake prijelaze (zebre) kao mjesta na kojima se treba prelaziti ulica. - Uenici e znati pravilno se kretati ulicom bez trotoara i sa trotoarom.

10

II

Uenik u saobraaju

- Ja u saobraaju, put od kue do kole. - Ulica, pravila kretanja putem (ulicom). - Semafor, saobraajni znakovi. - Saobraajna sredstva. - Vozila javnog prijevoza, stajalita i ponaanje u vozilima javnog prijevoza. - Raskrsnica.

Saobraaj, saobraajac, uesnici u saobraaju, pjeaka staza, pjeaki prijelaz, ulica, pravila kretanja ulicom,

14

biciklisti, semafor, saobraajna sredstva, pjeaci, vozai, vozila, zebra, trotoar, saobraajni znakovi, vozila javnog prijevoza, voz, autobus, tramvaj, trolejbus, autobusko stajalite, raskrsnica. III Porodica - Moja porodica i lanovi moje porodice. - ivot i rad u porodici, zaduenja i obaveze, odmor i razonoda u porodici. - Moj dom. - Prostorije i namjetaj u stanu ili kui. - Kuanski aparati i opasanosti koje moe izazvati nepravilno rukovanje kuanskim aparatima. Porodica, majka, otac, brat, sestra, nana (nena, baka), dedo (deda, djed), sin, ki, brat, sestra, unuk, unuka, slobodno vrijeme, pomo u porodici, dom, kua, stanovanje u zgradi, zgrada, stan, prostorija, namjetaj u kui, kuanski aparati i opasnosti od kuanskih aparata, hitna pomo, policija, vatrogasci. Mjesto ivljenja, grad, selo, brdovito

- Uenici e znati prepoznati semafor i znaenje boja na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraaja na raskrsnicama. - Uenici e znati raspoznati saobraajne znakova koji se nalaze na putu od kue do kole. - Uenici e znati prepoznati saobraajna sredstva. - Uenici e znati prepoznati vozila javnog prijevoza i pravila ponaanja u njima.

- Uenici e znati imenovati lanove porodice. - Uenici e razumjeti razlike krvnog srodstva u porodici: roditelji, djeca, braa i sestre, unuci. - Uenici e znati imenovati zanimanja lanova ue porodice. - Uenici e upoznati naine na koje e mogi pomagati svojim roditeljima u stanu ili kui. - Uenici e razlikovati pojmove: dom, stan, kua. - Uenici e upoznati namjetaj i aparate u kui i stanu. - Uenici e upoznati naine pravilnog rukovanja jednostavnim kuanskim aparatima i upoznati se sa opasnostima koje mogu nastati zbog nepravilnog rukovanja aparatima. - Uenici e nauiti potovati kuni red.

10

IV

Moje mjesto i okolina

- Moje mjesto i okolina grad / selo. - ivot u gradu i na selu.

- Uenici e znati imenovati mjesto u kojem ive. - Uenici e upoznati pojam g r a d

- Brdovito i ravniarsko mjesto. - Moje mjesto, ivot i rad ljudi u mome mjestu. - Prirodne ljepote u mome mjestu i ouvanje prirode.

mjesto, ravniarsko mjesto, moje mjesto, zanimanja ljudi, uma, vodopad, planina, priroda, izvor / vrelo

/ selo. - Uenici e znati razlikovati grad od sela. - Uenici e znati opisati mjesto sa isticanjem najznaajnijih objekata u mjestu. - Uenici e znati najznaajnije objekte u mjestu. - Uenici e znati imenovati zanimanja ljudi u gradu i na selu. - Uenici e upoznati prirodne ljepote svoga mjesta. - Uenici e znati imenovati dijelove dana i osnovnu orijentaciju u vremenu: dan, no, jutro, podne, veer. - Uenici e znati imenovati i prepoznati dane u sedmici. - Uenici e shvatiti da je jedna sedmica period od sedam dana. - Uenici e znati razlikovati radne dane od dana vikenda. - Uenici e uspjeno imenovati mjesece u godini i njihov redoslijed. - Uenici e znati nazive godinjih doba. - Uenici e znati mjesece za pojedina godinja doba, njihovo trajanje i karakteristike. - Uenici e biti sposobni da uoe promjene u prirodi u razliita godinja doba. - Uenici e znati prepoznati promjene na biljkama i ivotinjama za svako godinje doba. - Uenici e upoznati gdje ko ivi u biljnom i ivotinjskom svijetu kao zajednici koja ini ivu prirodu. - Uenici e znati imenovati pojedine biljke i ivotinje iz blieg okruenja i njihove osobine. - Uenici e upoznati nain kretanja ivotinja. 10

Vrijeme

- Dan i no, dan doba dana. - Dani u sedmici. - Mjeseci u godini. - Mjeseci u godini i godinja doba. - Jesen ljudi, biljke i ivotinje u jesen. - Zima ljudi, biljke i ivotinje zimi. - Proljee ljudi, biljke i ivotinje u proljee. - Ljeto ljudi, biljke i ivotinje ljeti.

Dan, no, svitanje, zora, jutro, prijepodne, podne, poslijepodne, veer, no, sedmica, dani u sedmici, mjeseci, godina, godinja doba, jesen, biljke, zima, ivotinje, proljee, ljeto.

VI

Biljke i ivotinje

- Zajednica ivih bia. - ivotinje iz blieg okruenja. - Biljke iz nae okoline, koristi od biljaka. - Dijelovi biljke. - Domae ivotinje i koristi od njih. - Kuni ljubimci. - Divlje ivotinje. - Vanost svjetlosti i vode za ivi

Ljudi, biljke, ivotinje, domae i divlje ivotinje, dijelovi biljaka, koristi od biljaka i ivotinja, kuni ljubimci,

10

svijet.

svjetlost i voda.

- Uenici e znati gdje rastu pojedine biljke iz blie okoline. - Uenici e znati dijelove biljke. - Uenici e shvatiti koristi od biljaka i ivotinja koje uzgajamo. - Uenici e znati imenovati list, cvijet, stablo i korijen kod cvjetnih biljaka. - Uenici e nauiti njegovati biljke i brinuti se o kunim ljubimcima. - Uenici e znati koja je korist od vode i svjetlosti za ivot ljudi, biljaka i ivotinja. - Uenici e upoznati slinosti i razlike izmeu djevojica i djeaka te neke njihove karakteristike. - Uenici e upoznati samo glavne dijelove tijela. - Uenici e upoznati sredstva za linu higijenu. - Uenici e razumjeti vanost i stvarati naviku redovnog odravanja line higijene. - Uenici e poznavati raznovrsnu hranu vanu za djeiju dob i razlikovati zdravu od nezdrave hrane. - Uenici e nauiti pravilno upotrebljavati pribor za jelo i upoznati pravilnu ishranu. 6

VII

Nae tijelo

- Djevojica i djeak. - Lina higijena. - Sredstva za linu higijenu. - Ishrana i kultura ishrane.

Djevojica, djeak, dijelovi tjela, lina higijena, sredstva za linu higijenu, ishrana, voe, povre, meso, riba, jaja, mlijeko i mlijeni proizvodi, hljeb, kolai, doruak, ruak, uina, veera, ponaanje za stolom, pribor za jelo.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE S PRIJEDLOZIMA ZA METODIKU OBRADU: Prijedlozi za metodiku obradu su neobavezujui dio i nemaju namjeru utjecati na kretivnosti nastavnika. Oni, prije svega, imaju za cilj da upute nastavnika u kojem pravcu treba ii prilikom obrade ove teme. S obzirom na to da se radi o uenicima prvog razreda, veina sadraja se treba realizirati kroz igru uz primjenu principa oiglednosti pa, s tim u vezi, prijedlozi idu u tome pravcu: I tema kola: Igra za upoznavanje uenika, zajedniki utvrditi pravila meusobnog ophoenja i pozdravljanja; Igre povjerenja i saradnje, poune prie o lijepom ponaanju i moralnim vrijednostima, razgledati kolske prostorije i u neposrednom susretu upoznati uenike sa zaposlenicima kole koji nisu uitelji; Raspravljati o tome ta koji zaposlenik radi i kako pridonosi ivotu kole; Prepoznati i imenovati neke zaposlenike prema spoljanjim obiljejima (odjea, pribor i alat kojim se slue); Poune prie i prepoznavanje dobrog i loeg ponaanja; Dogovoriti se o pravilima ponaanja u uionici; Upoznavati uenike sa njihovim pravima kroz slike prava; Upoznavati uenike sa higijenom kole i onim to svaki od uenika treba raditi da bi kola bila ista.

II tema Uenik u saobraaju: Praktian rad van kole zajedniko i pojedinano kretanje ulicom; Prepoznavanje uesnika u saobraaju, prelazak preko ulice; Razgovarati o putu od kue do kole; Vjebati pravilno kretanje ulicom; Vjebati prelaenje preko ulice na znak zelenog svjetla i na znak policajca koji regulie saobraaj; Modelirati semafor; Crtati saobraajne znakove kao jednostavne simbole; Modelirati saobraajna sredstva od razliitih materijala u uionici; Opisivati vonju u vozilima javnog prijevoza; Izraditi pano Vozila javnog prijevoza; Vjebati pravila ponaanja u vozilima javnog prijevoza; Crtati raskrsnice. III tema Porodica: Opisivanje lanova porodice na temelju fotografija i lijepljenje fotografija u udbeniku; Uporeivati porodice po brojnosti; Crtati lanove porodice; Prigodne igre (igre uloga pojedinih lanova porodice); Motivacijskom priom i igrama asocijacija podsticati uenike da priaju o tome kako pomau svojoj porodici u svom domu; Nacrtati svoju sobu ili svoj kutak u kojem se nalaze uenike stvari; Priati o tome kako se svako ponaosob osjea u svom kutku i zato ga voli, a s ciljem da uenici shvate razlike izmeu pojmova stan ili kua; Crtati kue ili zgrade u kojima uenici ive; Ilustrovati namjetaj u kui i kuanske aparate. IV tema Moje mjesto i okolina: Crtati i lijepiti fotografije mjesta u kojem uenici ive; Posjetiti najznaajnije objekte u mjestu, kulturnim i javnim ustanovama; Na osnovu ilustracije opisivati brdovito i ravniarsko mjesto; Putem ilustracija razgovarati o zanimanjima ljudi u gradu i na selu; Posjetiti najznaajnije prirodne ljepote mjesta; Posjetiti najblii park i razgovarati o nainima za ouvanje prirodnih ljepota mjesta. V tema Vrijeme: Igra asocijacija na zadanu rije (jutro, veer, dan i no); Nacrtati dijelove dana kroz razliite aktivnosti (jutro, prije podne, podne, poslijepodne, veer i no); Razgovarati o aktivnostima uenika u svakom danu, ilustrovati te aktivnosti za svaki dan; Napraviti plakat na kojem e mjeseci biti prikazani u vidu vagona voza; U kolskom dvoritu posmatrati promjene u prirodi, vrijeme i nain odijevanja ljudi u pojedinim godinjim dobima; Izraditi plakat za svako godinje doba kroz slike radova ljudi i vremenskim promjenama u prirodi te promjenama u biljnom i ivotinjskom svijetu. VI tema Biljke i ivotinje: Ilustracijom biljaka i ivotinja dovesti u vezu saznanje o tome gdje ko ivi; Bojiti ilustracije kako bi uenici uoili izgled ivotinja iz blieg okruenja; Razgovarati o biljkama nae okoline; Ilustrovati dijelove biljke; Posjetiti zooloki vrt; Posjetiti plastenik; Prikupljati prirodne materijale iz prirode koji mogu koristiti u radu; Na osnovu slika upoznati kune ljubimce; Uenici mogu crtati ljubimce, ali i napraviti nekog od ljubimaca od papira, naprimjer pticu; ienje kolskog vrta ili okoline kole; Uzgajati cvijee u kolskom dvoritu; Brinuti za uzgoj sitnih ivotinja (ptice, kornjae, hrci, akvariji s ribama i slino). VII tema Nae tijelo: Upoznavanje dijelova tijela, tj. ljudskih ekstremiteta kroz igru i crtanje; Izraditi ljudske figure od kartona i uoavati spoljanje razlike izmeu spolova; Organizirati igre i vjebe upotrebe sredstava za linu higijenu; Kroz slike ili namirnice upoznati se sa nainom ishrane i obrocima; Organizirati igre i vjebe koritenja pribora za jelo; Organizirati vjebe postavljanja i raspremanja stola te ponaanja za stolom; Napraviti piramidu zdrave hrane od ambalae ili uenikih crtea na panou.

NAZIV PREDMETA: MOJA OKOLINA RAZRED: DRUGI BROJ SATI: SEDMINO 2, GODINJE 68 Orijentacioni broj sati

R/ br.

Predmetno podruje

Programski sadraji sa didaktikim napomenama

Kljuni pojmovi

Obrazovni ishodi

kola

- Drugi smo razred. - Znaaj znanja za ivot. - Kako uiti, udbenici i pribor; Upotreba i uvanje. - kolska pravila, organizacija kole i ivot u koli. - Uprava kole. - Higijena u koli.

kola, uenici, kolski raspust, knjige, uenje, znanja, udbenici, pribor, kolska pravila, razred, odjeljenja, uprava kole, direktor, zamjenik direktora, sekretarica, pravila ponaanja, istoa u koli.

- Uenici e ponoviti naziv kole, imena uposlenika i njihove obaveze u koli. - Uenici e shvatiti znaaj znanja za ivot i nain njegovog usvajanja. - Uenici e se upoznati sa nainima uenja i time ko nas sve moe pouavati. - Uenici e se upoznati sa kolskim priborom i nainom njegovog uvanja. - Uenici e upoznati naine spremanja kolske torbe i udbenika prema rasporedu sati. - Uenici e biti upoznati s pravilima ponaanja (kunim redom) kole i nauiti ih potovati. - Uenici e znati ta je razred, a ta odjeljenje. - Uenici e upoznati rukovodioce kole i njihove poslove. - Uenici e znati ta spada u higijenu kole i koja higijenska sredstava treba koristiti za odravanje higijene kole, te biti osposobljeni za odravanje higijene radnog prostora (klupe, uionice) i kolskog dvorita. - Uenici e znati ta su saobraajnice, prepoznati vane elemente saobraajnica, imenovati uesnike u saobraaju. - Uenici e znati koristiti siguran put od kue do kole koristei pjeake prijelaze (zebre) i trotoare. - Uenici e raspoznavati

II

Put od kue do kole

- Pravila ponaanja u saobraaju. - Siguran put od kue do kole. - Saobraajni znakovi. - Prijevozna sredstva. - Pravila ponaanja u prijevoznim sredstvima.

Saobraaj, pravila ponaanja u saobraaju, ulica s trotoarom, ulica bez trotoara, pjeaka staza pjeaki

prijelaz, zebra, kretanje u saobraaju semafor, saobraajni znakovi, raskrsnica, prijevozna sredstva.

saobraajne znakove i znati ih razlikovati i potivati. - Uenici e znati imenovati vrste saobraaja i saobraajna sredstva, koristiti se saobraajnim sredstvima te upoznati pravila ponaanja u raznim prijevoznim sredstvima. - Uenici e shvatiti potrebu potivanja saobraajnih pravila kao i opasnosti koje se mogu desiti u sluaju nepotivanja istih. - Uenici e se upoznati sa pojmom z a n i m a n j e i razliitim zanimanjima ljudi u svom zaviaju. - Uenici e znati alate koji se koriste u raznim zanimanjima. - Uenici e nauiti razlikovati zanimanja koja su iskljuivo vezana za grad od zanimanja koja su iskljuivo vezana za selo. - Uenici e upoznati i znati imenovati kulturne i javne ustanove; Znat e ime se bave i koja zanimanja su potrebna za rad u tim ustanovama. - Uenici e upoznati razne tipove zanatskih radionica i znati ime se one bave. - Uenici e se upoznati s prirodnim ljepotama zaviaja i nainima ouvanja prirodnih ljepota od razliitih otpadnih materijala. 10

III

Rad i zanimanja ljudi

- Rad i zanimanja ljudi. - Zanimanja ljudi u gradu i na selu. - Kulturne i javne ustanove. - Rad u radionici ili fabrici. - Pota. - Zdravstvene ustanove. - Policijska stanica. - Vatrogasna stanica. - Izletita. - Odnos prema prirodi.

Zanimanja ljudi, prodavaica, slastiar, uiteljica, potar, lijenik, pekar, zidar, zubar, biblioteka, pozorite, muzej, pota, vrti, bolnica, apoteka, krojaka radnja, fabrika, zdravstvena ustanova, pota, policijska stanica, vatrogasna stanica, priroda. Porodica, ua porodica, ira porodica, poslovi u porodici, uvaavanje potivanje, sigurnost, odgovornost, ureaji i

IV

Moja porodica

- Ua i ira porodica. - Podjela poslova i odnosi u porodici. - Kuanski aparati i namjetaj, opasnosti od kuanskih aparata i namjetaja.

- Uenici e upoznati lanove ue i ire porodice i uoiti e veze i razlike meu njima. - Uenici e se upoznati s poslovima lanova porodice i meusobnoj pomoi i saradnji. - Uenici e moi shvatiti porodicu kao krvno srodnu grupu i moi e vriti uporeivanje razliitih porodica

namjetaj u kui, opasnosti u kui i izvan kue.

s ciljem uoavanja slinosti i razlika. - Uenici e znati pravilan odnos koji treba graditi u porodici. - Uenici e se osposobiti za pomo roditeljima. - Uenici e moi razlikovati namjetaj od kuanskih aparata, rukovati nekim jednostavniim aparatima, ali i uoiti opasnosti od nepravilnog naina rukovanja. - Uenici e znati imenovati mjesto svog ivljenja i znati ga opisati. - Uenici e prepoznati reljef mjesta i znati sve reljefne odlike. - Uenici e znati imenovati domovinu, njen glavni grad, prepoznati njene simbole, odnosno grb i zastavu Bosne i Hercegovine. - Uenici e znati uoiti koristi od povezivanja ljudi u mjestu, okolini i dravi. - Uenici e znati imena porodinih, vjerskih, dravnih, meunarodnih i kolskih praznika. - Uenici e znati prepoznati obiljeja praznika i nauiti estitati praznike. - Uenici e se upoznati s nainom obiljeavanja praznika. - Uenici e znati izraditi estitke za praznike. - Uenici e se upoznati s pojmovima p r o l o s t , sadanjost i budunost kroz vane dogaaje iz ivotu uenika, ali drugih ljudi. - Uenici e znati ta je stoljee (vijek). - Uenici e se upoznati sa ivotom ljudi u prolosti gdje su boravili, kako su se hranili, ta su radili, kako su se djeca u prolosti igrala, ime su se ljudi 5

Moje mjesto i okolina

- Vaniji podaci o mjestu. - Reljef mjesta i okoline. - Moja domovina. - Povezanost ljudi u mjestu.

Mjesto, okolina, reljef, domovina himna, grb.

VI

Praznici

- Porodini i vjerski praznici. - kolski i mjesni praznici. - Dravni i meunarodni praznici.

Praznici, bajram, boi, dravni praznici, vjerski praznici.

VII

Prolost, sadanjost, budunost

- Vani dogaaji iz tvog ivota. - Vremenski termini. - Prepoznavanje i opisivanje ivota ljudi u prolosti i sadanjosti.

Vani dogaaji, prolost, sadanjost, budunost.

prevozili. - Uenici e se upoznati sa sadanjim ivotom. - Uenici e biti osposobljeni za snalaenje na kalendaru. - Uenici e prepoznavati dananja dobra kao najvei napredak ovjeka. - Kroz izradu plana rada uenika upoznati budunost. VIII iva bia, ovjek i priroda - Dijelovi tijela. - uvanje zdravlja, redovni ljekarski pregledi. - Ishrana i zdravlje. - Higijena i sredstva za higijenu. - Odijevanje. - ula. - Odnos prema prirodi. Tijelo, higijena, sredstva za linu higijenu, ishrana, jelovnik, zdrava hrana, odjea, obua, ula. - Uenici e upoznati glavne dijelove tijela, znati razlike i slinosti izmeu djevojica i djeaka. - Uenici e znati imenovati i razlikovati pojedine dijelove tijela. - Uenici e imati razvijenu svijest o znaaju redovnih ljekarskih pregleda. - Uenici e znati imenovati sredstava za linu i drugu higijenu te pravilno koristiti sredstava za linu higijenu. - Uenici e upoznati razliite vrste hrane i razlikovati zdravu od nezdrave hrane. - Uenici e upoznati odjeu i obuu i znat e se odijevati u skladu s vremenskim prilikama i godinjim dobima. - Uenici e upoznati ula i shvatiti njihovu ulogu u procesu saznanja i svakodnevnom ivotu. - Kroz brigu za svoju okolinu uenici e biti osposobljeni za ouvanje prirode. - Uenici e upoznati ta je to reciklaa i ta se sve moe reciklirati. - Uenici e nauiti imenovati biljke i ivotinje iz okruenja. - Uenici e upoznati livadu, umu, rijeku, baru, vrt, vonjak i njivu kao stanita ivih bia. - Uenici e upoznati naine povezanosti biljaka i ivotinja. - Uenici e opisivanjem promjena moi uspostaviti vezu 10

IX

Biljke i ivotinje

- iva bia i njihova stanita. - iva bia i neiva priroda. - Promjene ive i neive prirode. - Razlike izmeu biljaka i ivotinja. - Biljke i ivotinje iz okruenja. - Nastanak i rast ivotinja i biljaka. - Ishrana ivotinja.

iva bia, stanite, iva priroda, neiva priroda, biljke, domae i divlje ivotinje, kuni ljubimci,

12

- Zdrava hrana. - Uoavanje promjena na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba. - Domae i divlje ivotinje i koristi od njih, kuni ljubimci, mladunad ivotinja, (posebno domaih).

ishrana, zdrava hrana, proljee, ljeto, jesen, zima.

izmeu ive i neive prirode. - Uenici e moi uoiti promjene na ivoj i neivoj prirodi. - Uenici e znati opisati ivot biljaka i ivotinja; za ivot biljaka i ivotinja je potrebna svjetlost, voda i toplina. - Uenici e shvatiti nastanak potomstva kod razliitih ivotinjskih vrsta i razmnoavanje biljaka. - Uenici e znati razlike izmeu biljaka i ivotinja. - Uenici e upoznati biljke i ivotinje iz okruenja. - Uenici e znati kako nastaju i rastu ivotinje. - Uenici e razlikovati ivotinje koje se hrane biljkama od ivotinja koje se hrane mesom. - Uenici e znati kako nastaju i rastu biljke. - Uenici e upoznati nain ishrane ivotinja biljojeda, mesojeda i svatojeda. - Uenici e shvatiti znaenje pojma z d r a v a h r a n a . - Uenici e upoznati promjene u prirodi u razliita godinja doba. - Uenici e uoiti i shvatiti koristi i od biljaka i ivotinja. - Uenici e upoznati domae ivotinje i njihove mladunce. - Uenici e upoznati divlje ivotinje i njihove mladunce. - Uenici e upoznati kune ljubimce. - Uenici e znati urediti kolsku uionicu, nauit e kako uionicu odravati istom i provjetrenom. - Uenici e znati uvati okolinu. - Uenici e shvatiti znaaj istog zraka i boravka u prirodi za zdravlje ovjeka. 4

Zdrava okolina

- Uredimo kolsku uionicu. - ist zrak. - Boravak u prirodi.

ist zrak, okolina, otpad, smee, recikliranje.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE S PRIJEDLOZIMA ZA METODIKU OBRADU: I tema kola: Prepriavati doivlje s ljetnog raspusta, razgovarati o novoj kolskoj godini; Razgovarati o nainima uenja i izraditi slikovnicu o buduem zanimanju; Napraviti raspored rada i odmora uenika; Nacrtati kolski pribor i razgovarati o nainu njegova odravanja; Napraviti plakat na kome e biti pravila ponaanja u koli; Kroz dramatizaciju upoznati se s kunim redom; Napraviti maketu kole od praznih kutija i razgovarati o pojmovima razred i odjeljenje; U neposrednom susretu upoznati uenike s upravom kole i poslovima uprave; Organizovati akciju ienja i ureivanja kolskog dvorita te davati konkretna zaduenja za odravanje uionice. II tema Put od kue do kole: Praktian rad van kole; Zajedniko i pojedinano kretanje ulicom, prelazak preko ulice; Prelazak ulice na znak zelenog svjetla i na znak policajca koji regulie saobraaj; Upoznati se sa signalima kojima vozai upozoravaju pjeake; Crtati raskrsnice i put od kue do kole; Modelirati saobraajne znakove i postavljati na nacrtani put; Modelirati prijevozna sredstava od razliitih materijala u uionici; Organizirati prikladne igre u uionici sa saobraajnim sredstvima; Razgovarati o ponaanju u sredstvima prijevoza i iskustvima uenika sa putovanja. III tema Rad i zanimanja ljudi: Razgovarati o pojmu z a n i m a n j a kao i o razliitim zanimanjima, a na osnovu ilustracija ili fotografija koje uenici prikupe; Priati o zanimanjima roditelja uenika; Posjetiti bioskop, pozorite, muzej, potu, vrti, bolnicu, apoteku, policijsku i vatrogasnu stanicu i upoznati se sa ljudima koji tu rade; Razgovarati o ovim institucijama na osnovu linog iskustva uenika; Organizovati jednodnevni izlet u prirodu s ciljem upoznavanja prirodnih ljepota toga dijela naeg zaviaja. IV tema Moja porodica: Priajui prie o razliitim porodicama podstai uenike da priaju o svojoj porodici; Napraviti slikovnicu porodice; Opisivati i demostrirati aktivnosti u porodici; Izraditi pano s kuanskim aparatima i namjetajem, razgovarati o nainima rasporeda namjetaja u pojedinim prostorijama, kao i o nainima rukovanja nekim aparatima i opasnostima od nepravilnog rukovanja istim. V tema Moje mjesto i okolina: Podsticati uenike na iskazivanje linih saznanja o svom mjestu; Proetati nekom od ulica u kojoj stanuje jedan od uenika i utvrditi njegovu adresu; Od gline ili plastelina napraviti neki zanimljiv objekat koji se nalazi u mjestu; Prikupiti zanimljive slike gradova u naoj domovini i napraviti pano od tih slika; Uz slikovni prikaz razgovarati sa uenicima o znaaju povezivanja ljudi u mjestu. VI tema Praznici: Podsticati uenike na iskazivanje vlastitih utisaka o odreenom prazniku; Podsticati uenike da iznose razliita iskustva obiljeavanja i slavljenja praznika; Biljeiti u kalendar znaajne praznike; Razgovarati o vjerskim praznicima drugih naroda; Izraditi model zastavice nae zemlje. VII tema Prolost, sadanjost, budunost: Razgovarati o dogaajima iz ivota uenika; Prisjeati se znaajnih dogaaja iz prolosti; Sakupljati fotografije iz djetinstva; Izraditi trake vremena, historijski kalendar (kalendar prolosti) ili kalendar ivota. VIII tema iva bia, ovjek i priroda: Nacrtati ljudsko tijelo; Razgovarati o svakodnevnim tjelesnim aktivnostima koje uenici upranjavaju; Igrati se ljekara; Izraditi plakat hrane; Izraditi jelovnike; Sastaviti odgovarajuu listu zdrave hrane; Postaviti i raspremiti stol; Upranjavati praktine aktivnosti uenika s ciljem osposobljavanja uenika za redovno odravanje line higijene te higijene radnog i ivotnog prostora; Kreirati izbor prikladne odjee i obue i napraviti model; Igrati igru Sluaj i pogodi ko te zove; Razvrstavati otpatke u uionici na otpatke od papira, otpatke od plastike i ostale otpatke. IX tema Biljke i ivotinje: Posjetiti neko od stanita i upoznati se sa ivim biima koja ive u tom stanitu; Razgovarati o drugim stanitima na osnovu slika; Izraditi pano raznih stanita; Prikupljati sitne insekte;

Razgovarati o mijenjanju ive i neive prirode; Posmatrati biljke i ivotinje da bi se uoila razlika izmeu biljaka i ivotinja; Napraviti neke ivotinje od razliitih materijala i razgovarati o tome kako one dolaze na svijet; Zasaditi sjemenku graha i posmatrati njen rast uenici e zalijevati sjemenku i postaviti na osunano mjesto; Razgovarati o nainu ishrane ivotinja; Posmatranjem prirode uoiti promjene u prirodi u razliita godinja doba; Prikupiti omote etiketa s razliitim proizvodima biljnog i ivotinjskog porijekla i razgovarati o koristima od biljaka i ivotinja; Izraditi panoe domaih ivotinja, divljih ivotinja i kunih ljubimaca; Razgovarati o kunim ljubimcima. X tema Zdrava okolina: Ukrasiti uionicu raznim ukrasima; Napraviti plakat od slika uredne i iste prirode; Posmatrati plakat sa slikama posljedica zagaivanja okoline (televizijska emisija, film i sl.); Podsticati uenike na iznoenje vlastitih miljenja i iskustava o uvanju okoline; Fotoaparatom zabiljeiti pozitivne i negativne primjere odnosa prema okolini u naemu mjestu; Organizovati razne ekoloke aktivnosti odjeljenja.

NAZIV PREDMETA: MOJA OKOLINA RAZRED: TREI BROJ SATI: SEDMINO 2, GODINJE 68 Orijentacioni broj sati

R/ br.

Predmetno podruje

Programski sadraji sa didaktikim napomenama

Kljuni pojmovi

Obrazovni ishodi

Priroda i prirodni resursi

- Ljeto. - ivotna zajednica biljaka i ivotinja (vrt, njiva, vonjak, vinograd, livada i uma). - Znaaj biljaka za ishranu ljudi. - Zavisnost radova ljudi od vremenskih promjena u prirodi jesen. - ivotinje domae i divlje ivotinje i ptice. - Meusobna zavisnost biljnog i ivotinjskog svijeta. - Obradivo i neobradivo zemljite. - Ravnice i polja u zaviaju. - Poznate planine u zaviaju i ume u zaviaju. - Voda (voda u prirodi, tekue i stajae vode).

Ljeto, vrijeme, biljke, ivotinje, ivotne zajednice, vrt, vonjak, vinograd, njiva, livada, uma, ishrana, voe, povre, itarice, industrijsko bilje, ljekovito bilje, cvijee, jesen, vrijeme, radovi ljudi, domae ivotinje, divlje ivotinje, ptice, obradivo i neobradivo zemljite, ravnice, planine i vode.

- Uenici e nauiti uoavati, pratiti, biljeiti, uporeivati i razlikovati vremenske pojave vezane za pojedina godinja doba, te znati uoiti meusobnu zavisnost podneblja i ivotne zajednice u zaviajnom podruju. - Uenici e znati nabrojati tipine biljke i ivotinje u zaviaju, povezati vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi. - Uenici e nauiti o ivotnim zajednicama vrtu, njivi, vonjaku, vinogradu, livadi i umi i radovima tokom ljeta. - Uenici e stei osnovna znanja o domaim ivotinjama znati podjelu na krupne i sitne domae ivotinje, kao i znanja o mladuncima domaih ivotinja i njihovim karakteristikama. - Uenici e nauiti prepoznavati i imenovati divlje ivotinje i mladunad divljih ivotinja te njihove karakteristike. - Uenici e znati razlikovati domae od divljih ivotinja. - Uenici e stei osnovna znanja o pticama u zaviaju i njihovim karakteristikama. - Uenici e znati da biljke i ivotinje zajedno ine ivi svijet. - Uenici e znati da ishrana ljudi i ivotinja ovise jedna o drugoj, te da biljni svijet ima vanu ulogu u ishrani ljudi i ivotinja. - Uenici e moi uspostavljati logike zakljuke u vezama izmeu biljnog i ivotinjskog

24

svijeta. - Uenici e prepoznavati i znati razlikovati plodno od neplodnog te obradivo od neobradivog zemljita. - Uenici e stei osnovna znanja o utjecaju ovjeka na promjenu zemljita od neobradivog do obradivog zemljita. - Uenici e znati imenovati ravnice, polja i planine u zaviaju. - Uenici e stei osnovna znanja o vrstama uma i vrstama drvea bjelogorino (listopadno) i crnogorino (zimzeleno). - Uenici e stei znanja o znaaju i ouvanju uma, o poumljavanju, opasnostima od poara i iskoritavanju uma. - Uenici e stei osnovna znanja o karakteristikama vode. - Uenici e znati razlikovati stajae od tekuih voda. - Uenici e stei znanja o izvoru i toku rijeke, odreivanju lijeve i desne obale te znati ta je ue. - Uenici e znati kako se voda zagauje i kako sauvati vodu od zagaenja. II Vrijeme i prostor - Orijentacija u prostoru; Glavne i sporedne strane svijeta, stajalite, vidik, vidikova linija. - Orijentacija u vremenu. - Godinja doba zima. - Praenje vremenskih promjena; Kalendar prirode. Orijentacija, glavne i sporedne strane svijeta, kompas, stajalite, vidik, vidikova linija, prolost, sadanjost, budunost, sat, godinja doba, zima, vremenske promjene, kia, snijeg, rosa, mraz, malga, grd, termometar, - Uenici e znati odrediti glavne i sporedne strane svijeta i znati ih napisati skraenicama. - Uenici e znati imenovati strane svijeta na kojima sunce izlazi i zalazi i na taj nain se orijentisati. - Uenici e znati orijentisati se u prirodi pomou kompasa i elemenata iz prirode (panj, mahovina, Sjevernjaa), vjerskih objekata (crkve i damije) te grobalja. - Uenici e stei znanja o stajalitu, vidiku i vidikovoj liniji. - Uenici e znati ta je prolost, sadanjost i budunost, orijentisati se u vremenu, biti 8

meteorolog, kalendar prirode.

svjesni pojmova sat, dijelovi sata, dan, dijelovi dana, sedmice, dani u sedmici, mjeseci i godine. - Uenici e znati koristiti se satom i kalendarom. - Uenici e znati koristiti se kalendarom prirode, raspoznavati i pravilno koristiti simbole, samostalno voditi zidni kalendar prirode. - Uenici e znati kako nastaju kia, snijeg, rosa, mraz, magla i grd. - Uenici e znati ta je termometar i kako se njime koristiti. - Uenici e upoznati izgled i karakteristike zaviaja na modelu reljefa. - Uenici e biti osposobljeni da umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti te za izradu tlocrta predmeta. - Uenici e razumijeti omjer 1:10, znati izraditi plan uionice i znati se snalaziti na planu. - Uenici e stei osnovna znanja o izradi skice i znati uraditi skicu okoline kole. - Uenici e znati razlikovati znaenje tonova boja na geografskoj karti. - Uenici e znati snalaziti se na karti, tj. znat e odrediti strane svijeta, pokazati na karti planine, ravnice, vode, naselja i saobraajnice. - Uenici e znati sluiti se razliitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karata ue i ire okoline. - Uenici e znati granice Bosne i Hercegovine i prepoznati dravna obiljeja Bosne i Hercegovine. 12

III

Geografska karta

- Izgled ueg i ireg zaviaja; Reljefna obiljeja izrada makete. - Umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti plan uionice. - Skica okoline kole. - Kako nastaje geografska karta i izgled geografske karte ue okoline. - Snalaenje na geografskoj karti.

Reljef, maketa, model, umanjeno predstavljanje predmeta, razmjer, tlocrt, plan, skica, geografska karta.

IV

Drutvo

- Moja domovina Bosna i Hercegovina. - Prolost, sadanjost i budunost.

Domovina, Bosna i Hercegovina, zastava, grb,

16

- Naselja u irem zaviaju. - Privreda u uem zaviaju poljoprivreda. - Fabrike i rudnici. - Saobraaj u irem zaviaju uesnici u saobraaju, saobraajna povezanost; - Praznici vjerski, dravni i meunarodni.

himna, granice, susjedne drave, sadanjost, prolost, budunost, naselja, planinska i ravniarska naselja, kartografski znakovi, privreda, poljoprivreda, ratarstvo, industrijsko i krmno bilje, ljekovito bilje, povrtlarstvo, voarstvo i vinogradarstv o, stoarstvo, peradarstvo, lov i ribolov, pelarstvo, fabrike, rudnici, saobraaj, drumski saobraaj, eljezniki saobraaj, vodeni saobraaj, zrani saobraaj i PTT saobraaj, praznici.

- Uenici e znati razlikovati prolost, sadanjost i budunost na temelju dogaaja iz vlastite prolosti i prolosti svojih predaka. - Uenici e stei osnovna znanja o naseljima u uem i irem zaviaju i znati ih uoiti na geografskoj karti. - Uenici e upoznati tipove sela i ivot ljudi u gradu i na selu. - Uenici e moi razlikovati privredne objekate i imenovati ih. - Uenici e upoznati znaajne privredne grane, uoiti i razumjeti vezu izmeu pojedinih privrednih grana. - Uenici e poznavati grane poljoprivrede: ratarstvo, stoarstvo, povrtlarstvo, lov, ribolov, pelarstvo, peradarstvo, voarstvo i vinogradarstvo i njihov utjecaj na ivot ljudi. - Uenici e poznavati tvornice i rudnike. - Uenici e znati razlikovati vrste saobraaja i saobraajnih sredstava. - Uenici e znati razlikovati vrste saobraajnica koje povezuju zaviaj s drugim mjestima te znati pokazati put ili prugu na karti. - Uenici e znati razlikovati vrste gradskog prijevoza, te pridravati se saobraajnih pravila i sigurno se kretati putem. - Uenici e znati nabrojati vrste praznika (dravni, vjerski, kolski) i razlikovati ih. - Uenici e stei znanja o jutarnjoj, dnevnoj, nonoj i sedminoj higijeni. - Uenici e znati nabrojati i koristiti sredstva za odravanje line higijene te shvatiti da 3

Higijena

- Lina higijena i sredstva line higijene. - Najee bolesti kolske djece. - Higijena i kultura stanovanja.

Lina higijena, higijena odjee i obue, sredstva i pribor za linu

higijenu, bolesti kolske djece, kuni red.

neistoa izaziva zarazne bolesti. - Uenici e znati koje su najee bolesti kolske djece i kako se uva zdravlje. - Uenici e znati odravati istou stambenog prostora i okolia. - Uenici e potovati kuni red. - Uenici e znati prepoznati i razlikovati zdravstvene ustanove (ambulanta, dom zdravlja, poliklinika, bolnica). - Uenici e shvatiti vanost redovnosti posjeta zdravstvenim ustanovama. - Uenici e stei znanja o hrani biljnog i ivotinjskog porijekla (raznovrsnost hrane). - Uenici e znati razlikovati zdravu od nezdrave hrane. - Uenici e znati da su duhan, alkohol i droga tetni za ljudsko zdravlje. - Uenici e znati uvati okolinu. - Uenici e znati prepoznati znak za reciklau na ambalai. - Uenici e znati razvrstati otpad i odloiti ga na za to predvieno mjesto. 7

VI

Zdravlje

- Zdravstvene ustanove. - Zdrava ishrana. - Duhan, alkohol i droga. - Zdrava okolina (zatita i uvanje okoline, otpad kako otpad moe biti koristan, postupanje sa otpadom u koli).

Zdravstvene ustanove, ambulanta, dom zdravlja, bolnica, hitna pomo, stomatoloka ambulanta, apoteka, zdrava hrana, duhan, alkohol, droga, zdrava okolina, koristi od otpada.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE S PRIJEDLOZIMA ZA METODIKU OBRADU: I tema Priroda i prirodni procesi: Posmatrati, pratiti i uporeivati vremenske pojave karakteristine za pojedina godinja doba, razgovarati o radu ljudi u zaviaju tokom ljeta i jeseni, napraviti plakat kao malu turistiku kartu (vodi) kroz zaviaj; U oblinjem vrtu (vonjaku, vinogradu) pratiti promjene u biljnim i ivotinjskim zajednicama; Prikupljene podatke biljeiti u kalendar prirode; Sakupiti voe, povre i itarice i razgovarati o njihovom znaaju za ishranu ljudi; Izraditi tematski plakat, otkriti i protumaiti razlike izmeu listopadnog i zimzelenog drvea; Posjetiti farmu ili seosko domainstvo, izraditi pano domaih i divljih ivotinja i ptica; Prikupljati razne vrste uzoraka zemlje i praviti zbirku; Posjetiti nalbliu livadu i umu u zaviaju i posmatrati biljni i ivotinjski svijet ovih ivotnih zajednica; Posmatrati i uoavati karakteristike voda u zaviaju i njihovu ulogu u ivotu ljudi; Posmatrati slike i fotografije i razgovarati o onome to one prikazuju. II tema Vrijeme i prostor: Uenici e u kolskom dvoritu posmatrati poloaj sunca, prisjetiti se na kojoj strani sunce ujutro izlazi, a na kojoj strani uveer sunce zalazi; Objasniti da se na temelju izlaska i zalaska sunca mogu odrediti dvije glavne strane svijeta istok i zapad; Upoznati uenike s ostalim glavnim i sporednim stranama svijeta, te vjebati s uenicima orijentisanje prema Suncu i nekim znakovima na zemlji, zatim vjebati orijentisanje prema objektima u prirodi s odreivanjem i promjenom stajalita, upoznati uenike s kompasom kao spravom koja olakava snalaenje i vjebati takav nain snalaenja, pokazati prirodne znakove za orijentaciju (godovi, mahovina) te odlaskom u prirodu otkriti te znakove, razgovarati o njima i vjebati

orijentisati se prema njima; Orijentacija u vremenu izrada sata od kartona, pisanje datuma, za dane u sedmici i mjesece u godini napraviti model voza gdje vagoni predstavljaju pojedine dane odnosno mjesece, izraditi kalendar prirode i biljeiti vremenske promjene pomou simbola, te promjene na biljkama, ivotinjama i radovima ljudi za odgovarajue godinje doba. III tema Geografska karta: Izraditi reljef pomou pijeska ili gline uz upotrebu boja i minijaturnih modela; Izraditi plan uionice i organizirati vjebe u crtanju plana raznih prostorija u koli; Neposredno posmatrati i na osnovu neposrednog posmatranja izraditi skicu ue okoline grafikim predstavljanjem u sveskama, koristei se orijentacijom objekata prema stranama svijeta te mjerei rastojanje; Izradiit i vjebati orijentaciju na karti ue i ire okoline uz poznavanje kartografskih znakova. IV tema Drutvo: Izraditi dravna obiljeja grb i zastavu; Prikupljati slike i tekstove koji govore o naoj domovini; Izraditi pano prikupljati i obraivati podatke i fotografije o dogaajima iz ivota uenika, te prikupljene fotografije poredati hronolokim redom i zalijepiti na vremensku lentu decenije; Nauiti razlikovati, prepoznati i uporeivati prole i sadanje dogaaje; Istraivati podatke o prolosti svojih predaka, nauiti razlikovati pretke i potomke; Izraditi lentu vremena; Posjetiti grad / selo i razgovarati o geografskom poloaju naselja, kao i o tome ime se bave ljudi u gradovima i ljudi na selu; Pronai naselja u zaviaju na geografskoj karti; Posjetom ili prikazom odreenog filma te na osnovu slika upoznati znaajne privredne grane; Organizirati razgovor i raspravu o vezama izmeu prirodnih uslova zaviaja i zanimanja ljudi; Izraditi tematski plakat privrednih grana, izraditi plakat grana poljoprivrede, posjetiti fabriku ili pogledati film o nekoj fabrici i rudniku te razgovor o tome; Izraditi tematski plakat fabrike i rudnika; Posmatrati i razlikovati vrste saobraaja, razgovarati o saobraajnim pravilima; Organizirati vjebe sigurnog kretanja u saobraaju te izraditi pano saobraaja; Posjetiti autobusku ili eljezniku stanicu; Na geografskoj karti zaviaja pronai najznaajnije puteve koji povezuju zaviaj s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine; Pisati kratke sastave i izraditi prigodne plakate koji e biti vezani za neke od praznika, razgovarati o iskustvima i utiscima uenika u vezi s praznicima; Izraivati praznine estitke. V tema Higijena: Uenici mogu donijeti pribor za linu higijenu i, s tim u vezi, voditi razgovor o tome emu slui svaki od donesenih elemenata iz pribora; Razgovarati sa uenicima, ali i izvoditi vjebe o pravilnoj upotrebi higijenskih sredstava te isticati potrebu odravanja line higijene radi uvanja svoga zravlja i zdravlja drugih; Razgovarati sa uenicima o djeijim bolestima, te o ponaanju kod ljekara, a moe se organizovati i zanimljiva igra posjete ljekaru ili, pak, pozvati ljekara da prisustvuje asu na ovu temu, kako bi uenici neutralizirali strah od ljekara; Izraditi plakat o higijeni i kulturi stanovanja te na osnovu toga razgovarati sa uenicima o higijeni i kulturi stanovanja. VI tema Zdravlje: Posjetiti najbliu zdravstvenu ustanovu u kojoj e se uenici upoznati s zdravstvenim osobljem; Nacrtati crtee s telefonskim brojem hitne pomoi; Organizirati igru kuanja zdrave hrane zavezanih oiju uenici uzimaju raznu hranu i na osnovu okusa odreuju o kojoj se vrsti hrane radi; Pripremiti slike svih grupa namirnica ukljuujui i manje zdravu hranu; Razdvojiti slike zdrave od manje zdrave hrane; Slike zdrave hrane razvrstati prema grupama (meso, mlijeko, voe, povre, itarice i jaja); Izraditi plakat o hrani koju uenici jedu; Razgovarati sa uenicima o prehrambenim navikama, dramatizirati ponaanja za stolom; Izraditi pano o duhanu, alkoholu i drogama i razgovarati o tetnosti istih po zdravlje pojedinca.

NAZIV PREDMETA: MOJA OKOLINA RAZRED: ETVRTI BROJ SATI: SEDMINO 3, GODINJE 105 Orijentacioni broj sati

R/ br.

Predmetno podruje

Programski sadraji sa didaktikim napomenama

Kljuni pojmovi

Obrazovni ishodi

Prirodne pojave i procesi

- Priroda, prirodne pojave i procesi. - Klijanje i rastenje, disanje, kretanje i gibanje, gorenje, truhljenje, vrenje, hranje i opadanje lia. - Kretanje Zemlja kree oko svoje ose i oko Sunca. - Elektrine pojave, magnetne pojave i svjetlosne pojave.

Priroda, iva i neiva priroda, prirodna i vjetaka tijela, klijanje i rastenje, kretanje i gibanje, gorenje, truhljenje, vrenje, hranje, opadanje lia, Zemlja, Sunce, elektrine pojave, magnetne pojave, svjetlosne pojave.

- Uenici e shvatiti znaenje pojma p r i r o d a , razlikovati ivu od neive prirode, uoiti odnos izmeu ive i neive prirode i uslova ivota. - Uenici e znati prirodna i vjetaka tijela. - Uenici e stei znanja o klijanju, rastenju, opadanju lia, gorenju, disanju, hranju, truhljenju, vrenju, kretanju, gibanju. - Uenici e stei znanja o kretanju zemlje oko svoje ose smjena dana i noi, kretanje Zemlje oko Sunca smjena godinjih doba. - Uenici e upoznati svjetlosne, elektrine, magnetne i druge pojave. - Uenici e imati izgraenu svijest o prirodnim procesima. - Uenici e biti osposobljeni za izvoenje jednostavnih ogleda. - Uenici e stei znanje o meusoboj povezanosti biljaka i ivotinja u ivotnim zajednicama. - Uenici e se upoznati sa ishranom biljaka i ivotinja i utjecajem ovjeka na razvoj ivih organizama. - Uenici e moi uoiti ulogu ovjeka u stvaranju povoljnih uslova za ivot ivih bia. - Uenici e moi razlikovati povoljne od nepovoljnih uslova za razvoj ivih organizama.

15

II

Uslovi za razvoj ivih bia

- Meusobna povezanost ivih bia i okoline.

iva bia, biljke, ivotinje, ljudi.

III

iva bia u godinjim i vremenskim promjenama

- Jesen (vremenske promjene, biljke, ivotinje, ljudi). - Zima (vremenske promjene, biljke, ivotinje, ljudi). - Proljee (vremenske promjene, biljke, ivotinje, ljudi). - Ljeto (vremenske promjene, biljke, ivotinje, ljudi).

Godinja doba, jesen, zima, proljee, ljeto, vremenske promjene.

- Uenici e moi uoiti promjene na ivim biima u razliita godinja doba. - Uenici e moi prepoznati godinja doba na osnovu vremenskih prilika. - Uenici e moi uoiti promjene na biljkama i ivotinjama u jesen. - Uenici e se upoznati sa radovima ljudi u jesen. - Uenici e moi uoiti promjene na biljkama i ivotinjama zimi. - Uenici e se upoznati sa radovima ljudi zimi. - Uenici e moi uoiti promjene na biljkama i ivotinjama u proljee. - Uenici e se upoznati sa radovima ljudi u proljee. - Uenici e moi uoiti promjena na biljkama i ivotinjama ljeti. - Uenici e se upoznati sa radovima ljudi ljeti. - Uenici e se upoznati s karakteristikama zvijezde Sunce i znaajem Sunca za razvoj ivota na Zemlji. - Uenici e moi uoiti povezanost Sunca i ivota na Zemlji i znati se zatititi od tetnog djelovanja Sunca. - Uenici e se upoznati s osnovnim svojstvima vode. - Uenici e shvatiti nain kruenja vode u prirodi. - Uenici e shvatiti utjecaj ovjeka na uvanje i potronju vode. - Uenici e upoznati svojstva zraka. - Uenici e shvatiti vanost zraka za ivot. - Uenici e shvatiti vanost zatite zraka od zagaivanja. - Uenici e znati izmjeriti temperaturu pomou

IV

Suneva svjetlost, voda i vazduh kao uslovi ivota; Atmosferske padavine

- Sunce, voda, vazduh, svjetlost, toplota. - Kretanje vazduha. - Atmosferske padavine. - Tijela se mijenjaju zagrijavanjem.

Sunce, voda, vazduh, svjetlost, toplota, zagrijavanje tijela.

termometra. - Uenici e znati izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu zavisnost biljnog i ivotinjskog svijeta od suneve svjetlosti, vode i vazduha. - Uenici e shvatiti da bez vode, suneve svjetlosti i vazduha nema ivota na Zemlji. - Uenici e stei osnovna znanja o nastanku vjetra, karakteristikama i vrstama vjetra. - Uenici e znati imenovati vjetrove prema vrsti i brzini. - Uenici e znati da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva. - Uenici e biti sposobni za samostalno posmatranja i izvoenje zakljuaka. - Uenici e stei osnovna znanja o atmosferskim padavinama, izgledu, nastanku, ponaanju ljudi i ivotinja te zatiti od atmosferskih padavina. V Biljka; Dijelovi biljke, uloga - Biljke. - Graa biljke. Biljke, graa biljaka, vrste biljaka, zeljaste i drvenaste biljke. - Uenici e stei znanja o vrstama biljaka (raznovrsnosti biljaka). - Uenici e se upoznati s osnovnim dijelovima biljke, a na osnovu primjera jedne stabljike. - Uenici e poznavati grau stabljike. - Uenici e razlikovati zeljaste i drvenaste stabljike. - Uenici e stei osnovna znanja o odlikama ovjeka (uspravan hod, miljenje, govor, drutvenost), te slinostima i razlikama izmeu ene i mukarca. - Uenici e shvatiti povezanost biolokih potreba ovjeka s njegovim misaonim i drutvenim potrebama. - Uenici e shvatiti da je ovjek i 6

VI

ovjek kao prirodno i drutveno bie

- Prirodno, misaono i drutveno bie. - ovjekov organizam.

ovjek, bioloko (prirodno), drutveno (socijalno) i misaono bie, ovjekov organizam, organi, sistem organa.

bioloko i drutveno bie. - Uenici e znati ta su organi i organizam. - Uenici e znati imenovati sisteme organa i znati njihovu funkciju. VII Prolost, sadanjost, budunost zaviaja - Prolost, sadanjost i budunost. Prolost, sadanjost, budunost. - Uenici e stei znanje o prolosti i sadanjosti zaviaja, o spomenicima, graevinama te pisanim spomenicima kao svjedocima prolosti. - Uenici e biti sposobni da opiu prolost zaviaja i da prolost zaviaja prepoznaju na slikama, fotografijama i ilustracijama. - Uenici e upoznati znaenje pojomova desetljee, stoljee i milenij. - Uenici e upoznati obiljeja zaviaja; Konfiguraciju terena i poloaj. - Uenici e znati ta je ravnica, uzvienje i udubljenje. - Uenici e stei znanja o nainima mjerenja vremena. - Uenici e znati kako mjeriti vrijeme satom. - Uenici e biti osposobljeni za oitavanje vremena na satu. - Uenici e stei osnovna znanja o geografskoj karti i snalaenju na razliitim vrstama geografskih karata. - Uenici e znati prepoznati znaajna geografskih obiljeja na osnovu boje, linije i kartografskih znakova. - Uenici e znati tumaiti znakove na geografskoj karti. - Uenici e znati imenovati kulturne, prosvjetne i javne ustanove te shvatiti njihov znaaj za ivot ovjeka. - Uenici e biti osposobljeni za 2

VIII

Obiljeja zaviaja

- Ravniarski i breuljkasti krajevi. - Planinski krajevi.

Reljef zaviaja, uzvienja, ravnice i udubljenja.

IX

Mjerenje vremena satom

- Dan i sat.

Mjerenje vremena, satovi.

Orijentacija na geografskoj karti pronalaenje naajnijih geografskih obiljeja

- Geografska karta i tumaenje znakova na geografskoj karti.

Geografska karta, strane svijeta, kartografski znaci.

XI

Kulturne, javne i prosvjetne ustanove u mome

- Kulturne ustanove. - Prosvjetne ustanove. - Javne ustanove.

Kulturne ustanove, kino, pozorite, prosvjetne

mjestu

ustanove, javne ustanove, pota, banka.

prepoznavanje kulturnih, javnih i prosvjetnih ustanova. - Uenici e znati pravila ponaanja u ovim ustanovama. - Uenici e shvatiti funkciju ovih ustanova. - Uenici e stei osnovna znanja o irem zaviaju kantonu, o geografskim i drugim obiljejima kantona. - Uenici e znati imenovati ostale kantone u Federaciji Bosne i Hercegovine i pronai ih na geografskoj karti. - Uenici e stei znanja o razvijenosti saobraaja. - Uenici e znati pokazati znaajne saobraajnice kopnenog i eljeznikog saobraaja. - Uenici e upoznati aerodrome i njihovu funkciju u zranom saobraaju. - Uenici e shvatiti znaaj saobraane povezanosti za razvoj zaviaja kantona. - Uenici e stei osnovna znanja o poljoprivredi i razvijenosti poljoprivrede. - Uenici e stei osnovna znanja o rudarstvu, industriji i turizmu i njihovom znaaju za razvoj. - Uenici e znati geografski poloaj zaviaja i poznavati njegova prirodna bogatstva. - Uenici e imati sposobnost prepoznavanja privrednih obiljeja i znat e kreirati uzajamne veze geografskih obiljeja i privrede u zaviaju. - Uenici e stei osnovna znanja o prirodno-geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu, planinama, ravnicama, poljima, rijenim dolinama). - Uenici e stei sposobnosti 10

XII

iri zaviaj kanton

- Kantoni. - Saobraaj u kantonu. - Poljoprivreda kantona. - Industrija i rudarstvo kantona.

Kantoni, saobraaj u kantonima, kopneni saobraaj, vodeni saobraaj, zrani saobraaj, potanskotelefonskotelegrafski saobraaj, saobraajni znakovi, poljoprivreda i njene grane.

XIII

Uzajamni odnos privrede i obiljeja zaviaja

- Ravniarski kraj. - Breuljkasti kraj. - Brdsko-planinski kraj. - Primorski kraj.

Raviarski kraj, breuljkasti kraj, brdskoplaninski, primorski kraj.

XIV

Prirodnogeografske odlike Bosne i Hercegovine

- Ravnice. - Rijene doline. - Polja. - Planine.

Ravnice, Posavina, rijene doline, Neretva, polja, kraka polja, planine.

prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti te prepoznavanja osnovnih kartografskih zankova. - Uenici e shvatiti veze izmeu geografskog poloaja i razvoja privrede u pojedinim podrujima. XV Odjea i obua - Odjea. - Obua. Odjea, obua, ienje odjee i obue. - Uenici e stei znanja o odjei i obui kao dijelovima kulture i tradicije i osnovnim ljudskim potrebama. - Uenici e znati koristiti odjeu i obuu u razliita godinja doba. - Uenici e biti osposobljeni za odravanje osnovne higijene svoje odjee i obue. - Uenici e biti osposobljeni za samostalno obuvanje i oblaenje te uvanje odjee i obue. - Uenici e stei osnovna znanja o odmoru i rekreaciji. - Uenici e shvatiti da su odmor i rekreacija osnovne ljudske potrebe koje utjeu na zdravlje, radne aktivnosti imentalne aktivnosti ljudi; Shvatiti e vanost odravanja line higijene i higijene prostora kao preduslova za odmor i rekreaciju. - Uenici e znati ta su virusi i bakterije. - Uenici e upoznati najee zarazne bolesti. - Uenici e se znati zatititi od zaraznih bolesti. - Uenici e upoznati preventivne naine djelovanja za spreavanje zaraznih bolesti. - Uenici e se upoznati sa lijekovima i nainima pravilne upotrebe lijekova. - Uenici e stei znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i 2

XVI

Odmor i rekreacija kao higijenske navike

- Odmor. - Rekreacija.

Zdravlje, zdrav san, sport, itanje knjiga, muzika, televizija, odmor u prirodi.

XVII

Uzronici bolesti neprijatelji zdravlja

- Uzronici bolesti. - Bolje sprijeiti nego lijeiti.

Uzronici bolesti, bakterije, virusi, lina higijena, higijena odjee i obue.

XVIII

Kultura ivljenja

- Kultura stanovanja. - Kultura ishrane.

Kultura stanovanja,

- Kultura odijevanja.

kultura ishrane, kultura odijevanja.

ivljenja, ishrani, odijevanju, obuvanju. - Uenici e stei s posobnost pridravanja osnovnih pravila kunog reda, kulture stanovanja i ivljenja. - Uenici e upoznati zagaivae zraka, vode i tla. - Uenici e shvatiti da su ovjek i njegovo djelovanje najvei uzronici zagaivanja zemljita, vode i zraka. - Uenici e moi razlikovati zagaeno od nezagaenog zemljita, zagaenu od nezagaene vode i zagaeni od nezagaenog zraka. - Uenici e se upoznati sa znaanjem pojma e k o l o g i j a ; - Uenici e shvatiti znaaj iste okoline za zdravlje ljudi. 6

XIX

Zagaensot tla, vode i zdraka

- Zagaivai zraka. - Zagaivai vode. - Ekologija.

Zagaenje ivotne sredine, zagaenje zraka, zagaenje vode, fabrike, automobili, kuni otpad, ekologija.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE S PRIJEDLOZIMA ZA METODIKU OBRADU: I tema Prirodne pojave i procesi: Razgovarati o ivoj i neivoj prirodi i na osnovu odlika ivih bia uoiti razlike izmeu ive i neive prirode; Izvoditi jednostavnije oglede s grahom kako bi se uoili procesi klijanja i rastenja s kojima se dokazuje vanost ivotnih uslova za ivot bia; Organizirati posmatranje u prirodi; Podsticati uenike na uoavanje i razlikovanje ive i neive prirode. II tema Uslovi za razvoj ivih bia: Razgovarati o povezanosti ivih bia i okoline na osnovu prikazane slike; Posmatrati slike nekih biljaka i ivotinja s ciljem uoavanja njihovog njegovanja. III tema iva bia u godinjim i vremenskim promjenama: Posmatrati slike jeseni ili izai s uenicima u prirodu s ciljem uoavanja promjena u vremenu te promjena na biljkama i ivotinjama u jesen; Razgovarati sa uenicima o radovima ljudi u jesen; Posmatrati prirodu zimi i razgovarati o promjenama u prirodi; Razgovarati o zimskim radostima kroz iskustva uenika; Posjetiti park ili livadu s ciljem uoavanja proljetnih vijesnika i vremenskih promjena; Izraditi pano Proljee; Razgovarati o ljetnim radostima i svime onim to ljeto donosi; Razgovarati o iskustvima uenika vezanim za boravak na moru. IV tema Suneva svjetlost, voda i vazduh kao uslovi ivota, atmosferske padavine: Razgovarati sa uenicima o Suncu i njegovom znaaju za ivot na Zemlji; Uporeivati rast biljaka na svjetlu i u tami; Izraditi plakat s temom Sunce izvor ivota; Izvoenjem ogleda prikazati kruenje vode u prirodi (zagrijavanje vode, uoavanje kapljica na foliji iznad vode); Organizirati igre asocijacija na pojam z r a k i razgovarati o potrebi istog zraka za ouvanje ivota na Zemlji; Posmatrati vjetrenjae i brodove kako bi se uoila snaga vjetra, ali i opasnosti od vjetrova; Izvesti oglede s nekim dostupnim predmetima kako bi uenici uoili da se tijela pod utjecajem toplote ire, tj. tope; Na osnovu slike kruenja vode u prirodi objasniti atmosferske padavine.

V tema Biljka; Dijelovi biljke, uloga: Uporediti fotografije drvenastih i zeljastih biljaka kako bi uenici uoili stablo; Opisati izgled drvenastog stabla koje je prerezano motornom pilom kako bi se uoili godovi; Prikupiti neke zeljaste biljke i ispresovati ih. VI tema ovjek kao prirodno i drutveno bie: Sprovoditi metodu razgovordemonstracijaslika ovjeka u razliitim ivotnim situacijama kako bi uenici shvatili ovjeka kao prirodno, misaono i drutveno bie; Razgovarati o organima na osnovu plakata. VII tema Prolost, sadanjost i budunost zaviaja: Obii znaajne spomenike kulture, znaajne graevine, muzeje i institucije; Prikupljati grau o prolosti zaviaja; Izraditi lentu vremena. VIII tema Obiljeja zaviaja: Razgovarati o izgledu zaviaja i posmatrati geografske karte zaviaja kako bi se uoio reljef zaviaja. IX tema Mjerenje vremena satom: Prikupljati razliitie slike i modele satova; Izraditi modele satova i vjebati s uenicima oitavanje vremena. X tema Orijentacija na geografskoj karti pronalaenje znaajnih geografskih obiljeja: Nacrtati kartografske znakove; Vjebati snalaenje na geografskoj karti. XI tema Kulturne, javne i prosvjetne ustanove u mome mjestu: Posjetiti neke od kulturnih, javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu; Na osnovu slika i linog iskustva uenika razgovarati o ovim ustanovama, njihovoj funkciji i znaaju za ivot ljudi. XII tema iri zaviaj kanton: Upoznati se putem geografske karte s kantonom u kome ive uenici kao i sa ostalim kantonima; Oragnizirati posjete raznim mjestima u kantonu; Posmatrati geografske karte i otkrivati vanije puteve i eljeznike pruge; Razgovarati sa uenicima o poljoprivredi na osnovu raznih slika; Razgovarati o industriji i turizmu u kantonu; Obii znaajnije privredne kapaciteta, a tokom posjete posmatrati, biljeiti i interpretirati sve ono to e uenici vidjeti te razgovarati o tome. XIII tema Uzajamni odnos privrede i obiljeja zaviaja: Upoznati se sa geografskim poloajem zaviaja na osnovu slika zaviaja; Razgovarati o geografskom poloaju zaviaja kao preduslovu za razvoj poljoprivrede, industrije i turizma; Izraditi tematski pano. XIV tema Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine: Prikupljati materijale o Bosni i Hercegovini, njenim ravnicama, rijekama, poljima i planinanma; Izraivati tematske panoe. XV tema Odjea i obua: Vjebati oblaenje i svlaenje odjee i obue kao i pravilno slaganje odjee i obue; Razgovarati o nainima proizvodnje odjee i obue, mogunostima prikupljanja odjee i obue za humanitarne svrhe i organizacije. XVI tema Odmor i rekreacija kao higijenske navike: Razgovarati o dnevnim aktivnostima uenika i njihovom odmoru, s ciljem razumijevanja odmora i rekreacije te njihovom znaaju za zdravlje; Organizirati boravak u prirodi. XVII tema Uzronici bolesti neprijatelji zdravlja: Posjetiti neku od zdravstvenih ustanova i razgovarati sa ljekarom o uzronicima bolesti i nainima lijeenja istih; Razgovarati sa uenicima o njihovim iskustvima vezanim za neke djeije bolesti i nainima na koje su se lijeili.

XVIII tema Kultura ivljenja: Prikupljati materijale o kulturi ivljenja; Razgovarati o nainima odravanja stana, kulturi ishrane, odijevanja i obuvanja. XIX tema Zagaenost tla, vode i zraka: Provoditi akcije ienja kolskog dvorita; Razgovarati o zagaivaima i nainima spreavanja zagaivanja okoline.

NAZIV PREDMETA: PRIRODA RAZRED: PETI BROJ SATI: SEDMINO 2, GODINJE 68 Orijentacioni broj sati

R/ br.

Predmetno podruje

Programski sadraji sa didaktikim napomenama

Kljuni pojmovi

Obrazovni ishodi

ivotne zajednice

- ivotne zajednice i njihova stanita. - ivotne zajednice vonjak i povrtnjak, livada i panjak, uma. - ivotna zajednica bara, movara, jezero, more.

ivotna zajednica, ivotni uslovi, stanite, biljke, ivotinje, vonjak i povrtnjak, livada i panjak, ume, bare, movare, jezera, more.

- Uenici e znati ta su stanita i ta je ivotna zajednica. - Uenici e stei znanja o ivotnim zajednicama livade, povrtnjaka, vonjaka, ume, bare, mora i jezera. - Uenici e stei znanja o uslovima ivota i rasta biljaka i ivotinja u ivotnim zajednicama. - Uenici e shvatiti povezanost biljaka i ivotinja u ivotnim zajednicama. - Uenici e znati prepoznati ivotne zajednice, opisati ih, nabrojati biljke i ivotinje, napraviti lance uzajamnih odnosa. - Uenici e moi uoiti razloge ugroenosti ivotnih zajednica i navesti naine zatite. - Uenici e stei znanja o biljkama kao proizvoaima hrane i kiseonika. - Uenici e shvatiti znaaj biljnog svijeta za ivot na Zemlji. - Uenici e moi prepoznati razne biljke u okruenju i znati pronai biljke za herbar. - Uenici e stei znanja o grai i funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima te grai i funkciji osnovnih dijelova. - Uenici e moi razlikovati biljni od ivotinjskog svijeta te praviti jednostavnije klasifikacije biljaka. - Uenici e moi razlikovati glavne dijelove biljke. - Uenici e shvatiti osnovnu

II

Biljke

- Biljke proizvoai hrane i kisika, uslovi za rast biljaka. - Graa i funkcija biljaka. - Disanje biljaka. - Fotosinteza. - Mikroskop. - Cvijet i cvat. - Opraivanje i oplodnja biljaka; - Raznovrsnost plodova i sjemenki. - Znaaj biljaka za ovjeka; - Divlje (samonikle) i gajene biljke. - Ljekovite biljke. - Uzgoj i zatita biljaka.

Biljke, graa biljaka, funkcija biljaka, disanje biljaka, fotosinteza, mikroskop, opraivanje, plodovi biljaka, sjemenke biljaka, divlje biljke, ljekovite biljke.

30

ulogu glavnih dijelova biljke. - Uenici e shvatiti vanost biljaka za ivot. - Uenici e znati opisati grau korijena, izdanka, stabla i lista. - Uenici e znati ta je biljkama potrebno za disanje i na koji nain biljke diu. - Uenici e shvatiti znaaj disanja biljaka za ivot na Zemlji. - Uenici e stei osnovna znanja o cvijetu i cvatu. - Uenici e moi razlikovati cvijet i cvat. - Uenici e znati osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu. - Uenici e stei znanja o prirodnom i vjetakom opraivanju i oplodnji biljaka. - Uenici e stei znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki te njihovoj ulozi u ivotu i razmnoavanju biljaka. - Uenici e znati prepoznati plodove i sjemenke razliitih biljaka te razlikovati jestive od nejestivih. - Uenici e shvatiti znaaj biljaka za ovjeka. - Uenici e znati pravilno upotrijebiti biljke u ishrani ljudi i ivotinja. - Uenici e stei znanja o samoniklim i gajenim biljkama te njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i ouvanju zdravlja. - Uenici e moi razlikovati divlje od gajenih biljaka. - Uenici e stei znanja o uzgoju i zatiti biljaka, nainima uzgoja i nainima zatite biljaka. - Uenici e shvatiti znaaj uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu ivotinja. - Uenici e stei znanja o pravilnoj upotrebi zatitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zatiti prilikom upotrebe zatitnih sredstava.

III

ivotinje

- Uzgoj i zatita ivotinja. - ivotinje u svojoj sredini. - ivotinje izgled i graa tijela. - Lanac ishrane u prirodi.

ivotinje, uzgoj ivotinja, izgled i graa ivotinja, lanac ishrane.

- Uenici e znati naine razmnoavanja i ishrane ivotinja te potrebi ivotinja za kisikom, kao i njihovo uee u lancima ishrane. - Uenici e znati podjelu ivotinja prema nainu ishrane, prema izgledu i grai tjela te znati o nainu njihovog razmnoavanja. - Uenici e shvatiti lanac ishrane i nain ivota pojedinih ivotinja. - Uenici e stei znanja o ekologiji kao nauci te o ouvanju zdrave ivotne sredine. - Uenici e znati naine zagaenja ivotne srerdine. - Uenici e shvatiti razloge vanosti ouvanja ivotne sredine. - Uenici e stei znanja o pojmovima tvar / supstanca, svojstva tvari, vrsta, tena i gasovita tijela, agregatna stanja pojedinih materija. - Uenici e znati prepoznati agregatna stanja vode, znati mjeriti temperature vode, izraditi grafikon. - Izvoenjem ogleda pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (naprimjer, obrnutim uranjanjem ae u vodu), uporedba pravilnih i nepravilnih oblika. - Uenici e znati ta je termometar i kako ga koristiti.

15

IV

Ekologija

- Ouvanje ivotne sredine. - Zagaenost vode. - Zagaenost zraka. - Zagaenost zemljita.

Ekologija, voda, zrak, zemljite.

Fizikalna svojstva tvari

- Osobine tvari. - Termometar. - Agregatna stanja. - O tijelima.

Tvar, agregatna stanja materije, termometar.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE S PRIJEDLOZIMA ZA METODIKU OBRADU: I tema ivotne zajednice: Grupni rad (prepoznavanje i imenovanje razliitih vrsta biljaka u ivotnim zajednicanma; Uoavanje ivotnih uslova i prepoznavanje ivotinja koje ive u raznim stanitima; Razgovarati o nainima ouvanja ivotnih zajednica. II tema Biljke: Posmatrati biljke i biljeiti osnovne podatke koji su opaeni; Posmatrati i biljeiti dijelove biljke, cvijeta, ploda; Opisivati i imenovati dijelove biljke, cvijeta, ploda; Razgovarati sa uenicima tako da steknu mogunost razlikovanja glavnih dijelova biljke i shvate osnovnu ulogu glavnih dijelova biljke; Uoiti vanost biljaka za ivot; Vjebati prikupljanje biljaka i naine pravljenja herbara; Posmatrati presjek stabla radi razumijevanja grae i njegove funkcije; Izvoditi razne oglede; Objanjavati procese fotosinteze; Izvoditi vjebe

za rad sa mikroskopom ukoliko ga kola posjeduje; Pratiti proces klijanja i razvoja biljke pomou sjemenke graha; Prikupljati i suiti plodove i razne sjemenke biljaka; Izraditi pano Koristi biljaka za ovjeka. III tema ivotinje: Pomou slika voditi razgovor o uzgoju i zatiti ivotinja; Izraditi lanac ishrane, razgovarati o nain ivota pojedinih ivotinja i njihovom razmnoavanje te njihovim potrebama za kisikom. IV tema Ekologija: Uestvovati u akcijama ureenja okolia, te tako davati doprinos ouvanju ivotne sredine. V tema Fizikalna svojstva tvari: Izvoditi oglede sa vodom uzorak mjerenja temperature leda prilikom topljenja i temperature vode koja se zagrijava, vode koja kljua i isparava se; Izraditi grafikon promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja; Izvesti ogled i pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (naprimjer, obrnutim uranjanjem ae u vodu), uporediti pravilne i nepravilne oblike.

NAZIV PREDMETA: DRUTVO RAZRED: PETI BROJ SATI: SEDMINO 2, GODINJE 68 Orijentacioni broj sati

R/ br.

Predmetno podruje

Programski sadraji sa didaktikim napomenama

Kljuni pojmovi

Obrazovni ishodi

Moja domovina

- Porijeklo imena Bosna i Hercegovina, granice Bosne i Hercegovine. - Dravni simboli. - Prirodno-geografske karakteristike Bosne i Hercegovine. - Klima Bosne i Hercegovine. - Vode Bosne i Hercegovine. - Bosna i Hercegovina i okruenje. - Federacija Bosne i Hercegovine. - Glavni grad Bosne i Hercegovine, sjedita kantona i njihova uloga. - Stanovnitvo Bosne i Hercegovine (broj, raspored, nacionalna struktura, konstitutivni narodi).

Porijeklo imena drava, dravni simboli, granice, susjedne zemlje, prirodne i vjetake granice, glavni grad, kantoni, stanovnitvo, klima, vrste klime, klimatska obiljeja, vode, rijeke, jezera, Jadransko more.

- Uenici e znati porijeklo imena Bosna i Hercegovina. - Uenici e znati prepoznati i pokazati na kartama granice svoje zemlje. - Uenici e znati znaenje pojmova d r a v a i d o m o v i n a , kao i to da svaki narod i drava imaju svoje simbole. - Uenici e znati nabrojati simbole drave Bosne i Hercegovine. - Uenici e znati da je reljef Bosne i Hercegovine preteno planinski, ali da ima i nizijskog, breuljkastog i primorskog te razlikovati etiri reljefne cjeline Bosne i Hercegovine. - Uenici e nauiti ta je klima, koje vrste klime su karakteristine za Bosnu i Hercegovinu i koja klimatska obiljeja. - Uenici e znati nabrojati i na karti pokazati najvee i najznaajnije vode u Bosni i Hercegovini. - Uenici e shvatiti znaaj voda u ivotu ovjeka i neophodnost zatite pitke vode. - Uenici e znati odrediti na karti susjedne zemlje Bosne i Hercegovine. - Uenici e znati poloaj Bosne i Hercegovine i granice sa susjednim dravama. - Uenici e znati teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine i ulogu glavnoga grada. - Uenici e znati imenovati glavni grad i gradove sjedita kantona

25

u Bosni i Hercegovini i odrediti njegovo mjesto na karti. - Uenici e znati imenovati narode i nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini i bit e upoznati s pokazateljima o prirodnom i fizikom kretanju bosanskohercegovakog stanovnitva. - Uenici e znati prepoznati na demografskim piramidama glavne karakteristike bosanskohercegovakog stanovnitva. II Iz prolosti domovine - Podruje dananje Bosne i Hercegovine u prethistorijskom dobu i najznaajnija nalazita. - Podruje dananje Bosne i Hercegovine u antiko doba antika kultura u mome kraju. - Nastanak i teritorijalni razvoj srednjovjekovne bosanske drave. - Slaveni i njihovi civilizacijski okviri. - Najznaajnije linost bosanske drave vjerska slika, kultura i umjetnost. - Gubitak samostalnosti bosanske drave pad pod tuu vlast (Osmansko carstvo i Austro-Ugarska) specifinosti i posebnosti politikog, ekonomskog, drutvenog i kulturnog razvoja. - Bosna i Hercegovina izmeu dva svjetska rata. - Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu. - Bosna i Hercegovina u FNRJ / SFRJ. - Nastanak nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine. - Kulturno-prosvjetne ustanove u Bosni i Hercegovini. - Vjerske ustanove. - Kulturno-historijske Prethistorija, antiko doba, antika kultura; dolazak Slavena, srednjovjekov na Bosna, gubitak samostalnosti, Bosna pod Osmanskom vlau, Bosna i Hercegovina pod Austrougarskom vlau, period izmeu dva svjetska rata, Drugi svjetski rat, ZAVNOBIH, Bosna u sastavu FNRJ i SFRJ, sticanje nezavisnosti. - Uenici e znati o prolosti svoje domovine od prvih doseljavanja do danas. - Uenici e znati osnovne karakteristike prostora dananje Bosne u prethistorijskom dobu. - Uenici e stei znanja o najznaajnijim ostacima iz peroda antikog doba. - Uenici e shvatiti vanost srednjovjekovne bosanske drave i njene najznaajnije linosti. - Uenici e stei znanja o osvajaima u prolosti i borbama naroda za svoju slobodu. - Uenici e shvatiti poloaj Bosne izmeu dva svjetska rata, njen kulturni i prosvjetni razvoj. - Uenici e upoznati znaaj Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu. - Uenici e znati ta je ZAVNOBIH i datum njegovog odravanja. - Uenici e se upoznati sa poloajem Bosne i Hercegovine u FNRJ i SFRJ. - Uenici e znati kako je i kada Bosna i Hercegovina proglaena suverenom dravom. - Uenici e znati nazive univerziteta u Bosni i Hercegovini i njihov znaaj za razvoj obrazovanja u zemlji. 15

III

Kulturnohistorijske znamenito-

Univerzitet u Sarajevu, Zemaljski muzej,

sti Bosne i Hercegovine

znamenitosti Bosne i Hercegovine. - Religija u Bosni i Hercegovini.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Narodno pozorite, damije, crkve, katedrale, sinagoge, religija, vjera.

- Uenici e upoznati kulturne znamenitosti nae zemlje. - Uenici e upoznati neke historijske i kulturne spomenike Bosne i Hercegovine na temelju najblieg kulturno-historijskog spomenika (naprimjer, Humaka ploa, steak, tvrava, vjerski objekat i slino). - Uenici e znati imenovati nekoliko vanijih kulturnohistorijskih spomenika u Bosni i Hercegovini, posebno one koji su pod zatitom UNESCO-a. - Uenici e upoznati vjerske ustanove. - Uenici e znati najznaajnije kulturno-historijske znamenitosti nae domovine. - Uenici e upoznati vjerski ivot naroda u Bosni i Hercegovini i najznaajnije vjerske knjige. - Uenici e znati imenovati religije i vjeroispovijesti svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. - Uenici e znati razlikovati religiju od nacije. - Uenici e poznavati glavno obiljeje svake pojedine religije i vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini. - Uenici e znati najznaajnija dovita Bonjaka, ali i svetilita ostalih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. - Uenici e poznavati regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine. - Uenici e znati karakteristike svake od navedenih regija u kulturnom i privrednom pogledu. - Uenici e znati prepoznati na geografskoj karti regionalne podjele Bosne i Hercegovine. - Uenici e moi razlikovati grane privrede i njigovu zastupljenost prema regionalnoj podjeli Bosne i Hercegovine. - Uenici e znati nabrojati i na karti pokazati poljoprivredne krajeve u Bosni i Hercegovini. - Uenici e znati nai na karti 24

IV

Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine

- Prirodni resursi, geografska obiljeja Bosne i Hercegovine. - Privreda Bosne i Hercegovine. - Industrija Bosne i Hercegovine. - Saobraaj. - Trgovina. - Turizam. - Uzajamni odnos privrede i prirodno-geografskih odlika regija.

Poljoprivredn o zemljite, rudarsko bogatstvo, vodeni resursi, ume, poljoprivreda, zemljoradnja, voarstvo i vinogradarstv o,stoarstvo, pelarstvo, ribarstvo, umarstvo, energetika, teka industrija, laka

industrija, saobraaj, turizam.

ravniarske oblasti, oblasti sa najveim uzgojem stoke, voa i vinove loze. - Uenici e znati nabrojati i na karti pokazati umska podruja u Bosni i Hercegovini. - Uenici e shvatiti povezanost prirodno-geografskih uslova i umarstva kao grane poljoprivrede. - Uenici e poznavati najvee rudnike i rude koje se u njima kopaju. - Uenici e znati imenovati i pronai najznaajnije termoelektrane i hidroelektrane. - Uenici e poznavati najvee fabrike i mjesta gdje se one nalaze. - Uenici e moi prepoznati razliite vrste saobraajnica na karti i pokazati najznaajnije saobraajnice u Bosni i Hercegovini. - Uenici e shvatiti i znati naznaiti vanost saobraajnica u razvoju privrede i turizma u Bosni i Hercegovini. - Uenici e znati nabrojati vrste turizma te koja je vrsta najpoznatija u odreenom kraju, znat e uoiti povezanost turizma i prirodno-geografskih uslova. - Uenici e znati imenovati i pronai aerodrome te najznaajnije turistike centre u naoj zemlji.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE S PRIJEDLOZIMA ZA METODIKU OBRADU: I tema Moja domovina: Izraditi dravna obiljeja, izraditi mapu s granicama Bosne i Hercegovine; Izraditi mapu s teritorijalnom podjelom Bosne i Hercegovine entiteti i kantoni; Posmatrati kartu Bosne i Hercegovine i prepoznavati reljefna obiljeja i cjeline; Pronalaziti na karti rijeke, jezera i more; Izraditi demografsku piramidu koja e pokazivati prirodno kretanje stanovnitva Bosne i Hercegovine; Analizirati pojedine nacionalne i dravne simbole i otkriti njihovo znaenje; Zajedno s uenicima prikupiti to vie informacija o glavnom gradu turistiki vodii, razglednice, novine, fotografije, multimedijalni CD-i, pjesme; Motivisati uenike na razgovor o naseljenosti u Bosni i Hercegovini; Grupnim radom otkriti rasprostranjenost Bonjaka i drugih naroda, posebno Hrvata i Srba na prostoru Bosne i Hercegovine; Objasniti zanenje pojma n a c i o n a l n a m a n j i n a ; Razgovarati

o potrebi uenja i uvanja maternjeg jezika za opstanak i kulturu naroda u Bosni i Hercegovini; Objasniti pojmove s l u b e n i j e z i k i p i s m a . II tema Iz prolosti domovine: Prikupljati materijale o prolosti nae domovine; Izraditi lentu vremena; Izraditi pano Prolost nae domovine; Organizirati kolske izlobe povodom vanijih dravnih praznika; Obii kulturnohistorijske spomenike i raditi na njihovoj zatiti i kroz ienje prostora oko njih; Pronalaziti granice i teritorije bosanske drave u razliitim historijskim periodima. III tema Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine: Razgovarati o univerzitetima kao obrazovnim ustanovama koje su vane za razvoj linosti svakog ovjeka; Razgovarati o spomenicima u bliem okruenju i brizi o njima; Grupnim radom otkrivati obiljeja kulturnih spomenika koje treba zatiti i ouvati; Izraditi plakat s najvanijim kulturno-historijskim spomenicima u Bosni i Hercegovini; Razgovarati o razliitostima vjera, nacija, boja koe i spolova meu ljudima i narodima; Grupnim radom otkrivati glavna obiljeja, slinosti i posebnosti religija i vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini; Pozvati gosta predavaa iz vjerskih ustanova; Posjetiti vjerski objekat. IV tema Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine: Razgovarati o svakoj pojedinoj grani privrede; Vjebati se na geografskoj karti u pronalaenju najznaajnih prirodnih resursa u naoj zemlji, otkrivati poljoprivredne krajeve u Bosni i Hercegovini te razgovarati o poljoprivrednim proizvodima koji se tamo proizvode; Dijalogom otkrivati povezanost klimatskih uslova pojedinih krajeva s poljoprivrednom; Izraditi plakat o poljoprivredi svoga kraja; Posmatrati karte i otkrivati vanije saobraajnice u Bosni i Hercegovini; Na mapi ucrtati najvanije saobraajnice i turistike destinacije u Bosni i Hercegovini; Razgovarati o iskustvima putovanja u turistike, kulturne i vjerske centre; Izraditi plakat na temu Povezanosti turizma i prirodnih ljepota.