Naziv predmeta:

ifra predmeta

UVOD U TEORIJU KNJIEVNOSTI

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni
Studijski programi za koje se organizuje : Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izuavanja predmeta:

II

2P

(Akademske osnovne studije Ruski jezik i knjievnost (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta

Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih pojmova nauke o knjievnosti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: r Goran Radonji Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije Sadraj predmeta:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Uvodno predavanje. Naziv i pojam knjievnosti. Priroda knjievnosti Fiktivnost. Funkcija knjievnosti. Mogunosti i svrha prouavanja knjievnosti. Spoljanji i unutranji pristup prouavanju knjievnosti. Nauka o knjievnosti. Teorija knjievnosti, istorija knjievnosti i knjievna kritika. Podruja teorije knjievnosti. (I Kolokvijum) Opta, uporedna i nacionalna knjievnost. Svjetska knjievnost. Mogunosti klasifikovanja knjievnosti. Knjievna periodizacija. Stil i stilistika. Stilske figure Pojam i priroda stiha. Versifikacija. Ritam, eufonija. Strofa i rima. Stalni oblici stihova i strofa. Slobodni stih. Knjievni rodovi i vrste. Pojmovi lirskog, epskog i dramskog. Poezija, proza, drama. Odlike lirske poezije. Klasifikacija lirike. Tradicionalne lirske vrste: himna, oda, ditiramb, elegija, idila, epigram, epitaf. Pjesma u prozi. Odlike epske poezije. Epske vrste. Ep, vrste epova. Epsko-lirske vrste. Poema, balada, romansa. Struktura umjetnike proze. Tema, motiv, graa, fabula, sie, kompozicija, motivacija. Pripovjeda, perspektiva. Knjievni lik. (II Kolokvijum) Prozne vrste. Pripovijetka. Vijenac pripovjedaka. Roman. Nastanak i razvoj. Tipovi romana. Drama i pozorite. Struktura dramskog teksta. Istorijski razvoj. Dramske vrste. Tragedija. Komedija. Drama u uem smislu. Drama apsurda. Film. Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2 sata 40 min Struktura: Predavanja: 2 sata Individualni rad studenata: 40 min u semestru Nastava i zavrni ispit: 2 sata i 40 min x 16 = 42 sata 40 min Neophodne pripreme (administracija, upis, ovjera prije poetka semestra): 2 x 2 sata 40 min = 5 sati 20 min Ukupno optereenje za predmet : 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad: 12 sati Struktura optereenja: 42 sata 40 min (Nastava) + 5 sati 20 min (Priprema) + 12 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade testove, kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura:
Teri Iglton, Knjievna teorija, Zagreb, 1987. Volfgang Kajzer, Jeziko umetniko delo, Beograd, 1973. J. M. Lotman, Struktura umetnikog teksta, Beograd, 1976. Petar Milosavljevi, Teorija knjievnosti, Beograd, 1997. Renik knjievnih termina (ur. Dragia ivkovi), Beograd, 1992. Milivoj Solar, Teorija knjievnosti, Zagreb Zdenko kreb, Ante Stama, Uvod u knjievnost, Zagreb, 1983. Ivo Tartalja, Teorija knjievnosti, Beograd, 1998. Boris Tomaevski, Teorija knjievnosti, Beograd, 1972. Rene Velek, Ostin Voren, Teorija knjievnosti, Beograd, 1965. Dragia ivkovi, Teorija knjievnosti sa teorijom pismenosti, Beograd. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena), Prisustvo nastavi 5 poena, Isticanje u toku nastave 5 poena, Zavrni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Goran Radonji Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.