Čitanje književnog teksta

Naziv kolegija: Čitanje književnog teksta (1P+2S)

Nositeljica kolegija: dr.sc. Zrinka Božić Blanuša, doc.

Izvođačica kolegija: dr. sc. Zrinka Božić Blanuša, doc.

ECTS-bodovi: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: jedan semestar, 3. (jednopredmetni studenti) i 5. (dvopredmetni studenti), zimski

Status: obvezatni kolegij

Oblik nastave: predavanje, seminar

Uvjeti za upis kolegija: odslušan Uvod u teoriju književnosti

Cilj kolegija: upoznavanje sa suvremenim pristupima čitanju književnih tekstova

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Ovaj kolegij proširuje znanje stečeno na kolegiju Uvod u teoriju
književnosti.

Korištene metode: predavanja, dijaloška nastava, rad na tekstovima, povremene provjere znanja.

Raspored rada
Prvi tjedan

Predavanje: Tekst i djelo.

Seminar: Iser, Wolfgang, „Proces čitanja. Jedan fenomenološki pristup”, poglavlje iz knjigeNova čitanja:
poststrukturalistička čitanka..

Drugi tjedan

Predavanje: Performativna koncepcija jezika i književnost.

Seminar: Shoshana Felman, „Izvrtanje obećanja: Don Juan i književna izvedba“, poglavlje iz knjige Skandal tijela
u govoru.

Treći tjedan

Predavanje: Mimeza/ dijegeza, showing/ telling.

Seminar: Rad na tekstovima Dietricha Schwanitza („Autoreferencijalnost pripovijedanja“, poglavlje iz

knjige Teorija sistema i književnost) i Marka Currieja („Istinite laži“, poglavlje iz knjige Politika i etika
pripovijedanja)

Četvrti tjedan

Predavanje: Iskaz i iskazivanje. Problem subjektivnosti.

Seminar: Analiza govornih instanci, rad na književnom predlošku.

Peti tjedan
Predavanje: Priča i pripovijedanje.

Seminar: Rad na tekstovima Susan Winnett („Rastrojavanje: žene, muškarci, pripovjedni tekst i principi užitka“,
iz knjige Suvremena teorija pripovijedanja) i Mihaila Mihajloviča Bahtina („Polifonijski roman Dostojevskoga i
osvetljavanje toga romana u kritičkoj literaturi“, poglavlje iz knjige Problemi poetike Dostojevskog)

Šesti tjedan

Predavanje: Zaplet.

Seminar: Analiza pripovjedne perspektive i fokalizacije, rad na književnom predlošku

Sedmi tjedan

Predavanje: Pripovjedač. Polifonija.

Seminar: Gérard Genette, „Tipovi fokalizacije i njihova postojanost“ iz knjige Suvremena teorija pripovijedanja

Osmi tjedan

Predavanje: Pripovjedna komunikacija. Problem perspektive i fokalizacije.

Seminar: Rascjep između priče i pripovijedanja, autoreferencijalnost književnog teksta, analiza dijegetičkih
razina. Rad na književnom predlošku.

Deveti tjedan

Predavanje: Autor.

Seminar: Pripovjedne strategije u romanu. Rad na književnom predlošku.

Deseti tjedan

Predavanje: Žanr

Seminar: Pripovijedanje i identitet. Rad na književnom predlošku.

Jedanaesti tjedan

Predavanje: Pregled različitih teorija pjesništva

Seminar: Roman Jakobson, “Baudelaireove Mačke”, poglavlje iz knjige Ogledi iz poetike.

Dvanaesti tjedan

Predavanje: Pregled različitih teorija pjesništva (nastavak).

Seminar: Analiza pjesničkih predložaka.

Trinaesti tjedan

Predavanje: Poezija i diskurz. Subjekt iskaza i subjekt iskazivanja. Polifonija.

Seminar: Analiza pjesničkih predložaka.

Četrnaesti tjedan

Predavanje: Okvir i uokviravanje. Intertekstualnost i odnos prema tradiciji.

Seminar: ispit (predrok)

Literatura
Obavezna

 Bahtin, Mihail Mihajlovič 1967. „Polifonijski roman Dostojevskoga i osvetljavanje toga romana u
kritičkoj literaturi“, Problemi poetike Dostojevskog, Beograd.
 Currie, Mark 2002. „Istinite laži“, Politika i etika pripovijedanja, Zagreb
 Genette, Gêrard 1992. „Tipovi fokalizacije i njihova postojanost“, Suvremena teorija pripovijedanja,
Zagreb.
 Felman, Shoshana 1993. „Izvrtanje obećanja: Don Juan i književna izvedba“, Skandal tijela u govoru,
Zagreb.
 Iser, Wolfgang 2003. “Proces čitanja. Jedan fenomenološki pristup”, Lešić, Zdenko ur.Nova čitanja:
poststrukturalistička čitanka, Sarajevo.
 Jakobson, Roman 1978. “Baudelaireove Mačke”, Ogledi iz poetike, Beograd.
 Schwanitz, Dietrich 2000. „Autoreferencijalnost pripovijedanja“, u: Teorija sistema i književnost,
Zagreb.
 Winnett, Susan 1992. „Rastrojavanje: žene, muškarci, pripovjedni tekst i principi užitka“, Biti, Vladimir,
ur., Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb.

Sekundarna

 Biti, Vladimir 2002. “Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije”, natuknice:alegorija, apostrofa,
čitanje, fikcija, intertekstualnost, vjerodostojnost
 Blanchot, Maurice 2009. “Jezik fikcije” u: Quorum: časopis za književnost, 5-6.
 Culler, Jonathan 2001. “Retorika, poetika i poezija” u: Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb.
 Davis, Lennard J. 1992. „Zgusnuti zapleti: povijest i fikcija“, Zagreb.
 De Man, Paul 1988. “Autobiografija kao raz-obličenje”, Književna kritika, 2.
 Fish, Stanley 2010. “Postoji li tekst u ovome kolegiju?”, Quorum: časopis za književnost, 3-4.
 Jakobson, Roman 1978. “Šta je poezija?”, u: Ogledi iz poetike, Beograd.
 Kravar, Zoran 1993. “Ritam u retku i ritam redaka”, u: Tema ”stih”, Zagreb

Način polaganja ispita: kolokvij i pismeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: pismene i usmene provjere znanja, pismene
zadaće, seminarska izlaganja.

OPIS KOLEGIJA

Predmet: Hrvatska dijalektologija

Kolegij: Hrvatska dijalektologija I.

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić

Izvođač kolegija: prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić

ECTS: 4 boda

Trajanje: 1 semestar, 5. semestar (zimski)

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Status/tip izbornosti: obvezatni

Uvjeti za upis: položen ispit iz Staroslavenskoga jezika, upisan ili položen kolegij Povijest hrvatskoga jezika

Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Ponuditi studentima osnovna znanja o morfologiji, sintaksi i
leksikologiji hrvatskih narječja.

Osposobiti studente za uočavanje osnovnih sličnosti i razlika među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima.
Omogućiti razumijevanje književnih tekstova na dijalektu.

Način provjere znanja: Ispit se provodi pismeno, a u konačnoj ocjeni prosuđuje se aktivnost i uspjeh koji su
studenti postigli na pismenim provjerama tijekom nastave i u fakultativnoj izradi seminarskoga rada. Provode se
pismene provjere znanja, ankete, fakultativna je izrada seminarskog rada koja pokazuje stupanj usvojenosti
gradiva i motiviranost za samostalan istraživački rad koji uključuje terensko istraživanje.

Okvirni sadržaj predmeta: Kolegij Hrvatska dijalektologija I obuhvaća uvodna znanja o dijalektologiji
općenito i o fonologiji triju narječja: čakavskog, kajkavskog i štokavskog. Kao predlošci za proučavanje u radu na
seminarima uzimaju se tekstovi iz pojedinih mjesnih govora koje su u sklopu dijalektoloških istraživanja prikupili
dijalektolozi ili sami studenti.

Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito, a
posebno o trima hrvatskim narječjima.
Osposobiti studente za uočavanje osnovnih sličnosti i razlika među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima.
Omogućiti razumijevanje književnih tekstova na dijalektu.

SADRŽAJ KOLEGIJA PO TJEDNIMA

1. TJEDAN

Predavanje: Uvodno predavanje. Upoznavanje s osnovnim pojmovima i s planom nastave.

Seminar: Poslušat će se snimke govora s terena, po jedna čakavska, kajkavska i štokavska, govorit će se o
sličnostima i razlikama.

2. TJEDAN

Predavanje: Čakavska fonologija - vokalizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s čakavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se ono
o čemu se govorilo na predavanju.

3. TJEDAN

Predavanje: Čakavska fonologija - vokalizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s čakavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se ono
o čemu se govorilo na predavanju.

4. TJEDAN

Predavanje: Čakavska fonologija – konsonantizam

Seminar:Analizirat će se snimljeni primjer s čakavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se ono
o čemu se govorilo na predavanju.

5. TJEDAN

Predavanje: Čakavska fonologija – konsonantizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s čakavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se ono
o čemu se govorilo na predavanju.

6. TJEDAN

Predavanje: Kajkavska fonologija - vokalizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s kajkavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se
ono o čemu se govorilo na predavanju.

7. TJEDAN

Predavanje: Kajkavska fonologija - vokalizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s kajkavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se
ono o čemu se govorilo na predavanju.

8. TJEDAN

Predavanje: Kajkavska fonologija – konsonantizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s kajkavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se
ono o čemu se govorilo na predavanju.

9. TJEDAN

Predavanje: Kajkavska fonologija – konsonantizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s kajkavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se
ono o čemu se govorilo na predavanju.

10. TJEDAN

Predavanje: Štokavska fonologija - vokalizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s štokavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se
ono o čemu se govorilo na predavanju.

11. TJEDAN

Predavanje: Štokavska fonologija - vokalizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s štokavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se
ono o čemu se govorilo na predavanju.

12. TJEDAN

Predavanje: Štokavska fonologija – konsonantizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s štokavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se
ono o čemu se govorilo na predavanju.

13. TJEDAN

Predavanje: Štokavska fonologija – konsonantizam

Seminar: Analizirat će se snimljeni primjer s štokavskoga terena prvenstveno s fonološkog aspekta, pratit će se
ono o čemu se govorilo na predavanju.

14. TJEDAN
Predavanje: Završna provjera znanja.

Seminar: Završna provjera znanja.

LITERATURA

Obvezna:

Menac-Mihalić, M. i Celinić, A., 2012.: Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije + DVD, Knjigra d.o.o. Zagreb;

Brozović, D., 1997.: Narječja hrvatskoga jezika, Hrvatski leksikon, 2, Leksikografski zavod Miroslav Krleža,
Zagreb, 155-156; Lisac, J., 2004.: Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i
hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb; Lisac, J., 2009.: Hrvatska
dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb; Lončarić, M., 1996.: Kajkavsko
narječje, Školska knjiga, Zagreb;

Izborna:

Barac-Grum, V., 1993.: Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Dometi, Rijeka; Brozović, D.,
1985.: Suvremeno štokavsko narječje kao plod konvergentnoga jezičnoga razvoja, Hrvatski dijalektološki zbornik,
7, sv.1, Zagreb, 59-71; Brozović, D. 1960.: O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih
dijalekata, Zbornik za filologiju i lingvistiku, sv. 3, Novi Sad, str. 68-88; Brozović, D. 1970.: Dijalekatska slika
hrvatskosrpskog jezičnog prostora, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 8, Zadar, str. 5-32; Brozović, D.,
Ivić, P., 1988.. Jezik, srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Izvadak iz 2. izdanja Enciklopedije
Jugoslavije, Zagreb; Ivšić, S. 1934.: Jezik Hrvata kajkavaca,Ljetopis JAZU 48, Zagreb; Junković, Z. 1972.: Jezik
Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU, knj. 363, Zagreb (Poglavlje Kritika Ramovševe
teze); Lukežić, I., Turk, M., 1998.: Govori otoka Krka, Livellus, Crikvenica; Lukežić, Iva – Zubčić, Sanja
(2007)Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik), Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, Rijeka;
Lukežić, I., 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb;
Menac-Mihalić, M.,1989.: Glagolski oblici u čakavskom narječju i u hrvatskom književnom jeziku, Filologija 17,
Zagreb, 81-109; Šimunović, Petar 2006. Rječnik bračkih čakavskih govora, Supetar; Težak, S. 1981.: Ozaljski
govor, HDZ 5, Zagreb; Vranić, Silvana (2005) Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Filozofski fakultet u
Rijeci, Rijeka; Zečević, V. 1992.: Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu, Zavod za hrvatski jezik
Hrvatskoga filološkog instituta, Zagreb; Zečević, V., 2000.: Hrvatski dijalekti u kontaktu, Institut za jezik i
jezikoslovlje, Zagreb; Zubčić, Sanja (2003) Akcent glagolskoga pridjeva radnoga u sjeverozapadnim čakavskim
govorima, Čakavska rič, br. 1/2, str. 139–163; Zubčić, Sanja (2004) Akcent pridjeva u nekim sjeverozapadnim
čakavskim govorima, Riječki filološki dani, knj. 5, str. 619–632.

Kolegij: Figure i diskurzi

ECTS: 4

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status: obvezni kolegij u preddiplomskome studiju za jednopredmetne kroatiste

Oblik nastave: 2P+1S

Uvjeti: -

Provjera znanja: seminarski rad; kontinuirano praćenje; pismeni ispit

Sadržaj: Figurativnost kao proces koji obilježava dubinsku strukturu jezika. Status i konceptualizacija figura u
antičkoj retorici, stilistici, lingvistici i književnoj teoriji. Makrostrukturalne i mikrostrukturalne figure
(tipologija, funkcije, određenja). Figure i diskurzivni tipovi. Inovativne i leksikalizirane figure. Kolegij
pretpostavlja obiman korpus beletrističkih i nefikcionalnih (znanstvenih, publicističkih, esejističkih,
propagandnih) knjiga i tekstova u kojima će predavač i polaznici nalaziti primjere figura, analizirati ih te
komentirati im ulogu u konkretnim tekstualnim kontekstima.

Cilj: Kolegij će studenta upoznati sa sustavom retoričkih i stilskih figura, omogućiti mu da ih sam prepoznaje u
tekstu te da ih primjereno interpretira.

Syllabus
Predavanja:

1. Utopija savršenoga jezika i figurativno usavršavanje nesavršenoga

2. Figure: određenja, podjele i popisi
3. Makrostrukturalne i mikrostrukturalne figure
4. Anagram od antičke retorike preko kabale do De Saussurea.
5. Lipogram, tautogram, palindrom
6. Figure suprotnosti: oksimoron i paradoks
7. Figure suprotnosti: antiteza i antimetabola
8. Parafraza: neizbježan pratitelj visoke kulture
9. Vrste parafraze: lingvistička, književna, komentatorska i ludička
10. Ironija: polifonijska figura diskurza
11. Neverbalne i verbalne indicije ironije
12. Simbol (određenje). konvencionalizirani i literarni simboli
13. Obilježja simbola: motiviranost, dvostruko čitanje, polivalentnost
14. Figurativnost reklamnoga diskurza: ponavljanje
15. Figurativnost reklamnoga diskurza: paradoksalnost i tropološka antropomorfizacija

Seminari:

1. Orijentacijski test: poznavanje figura i prepoznavanje figurativnih obrata

2. Dvije konceptualizacije figura: Genette (Ženet), Gérard, Figure, u: Figure, Beograd 1985, str. 49-61. i
Ducrot (Dikro), O. i Todorov, Tz., Figura, u: Enciklopedijski rečnik nauka o jeziku 2, Beograd 1987, str.
185-195. (razgovor)
3. Opisati i oprimjeriti metaplazme dodavanjem i izostavljanjem
4. Opisati i oprimjeriti metaplazme premještanjem i spajanjem
5. Stilistička radionica: napisati pangramski, tautogramski, lipogramski i palindromski tekst
6. Stilistička radionica: samostalno definirati pangram, tautogram, lipogram i palindrom kao figure
7. Razgovor o eseju Umberta Eca Paradoksi, aforizmi, stereotipi (u seminarskim predlošcima)
8. Figure suprotnosti u različitim diskurzima: književnost, publicistika, grafiti, reklame...
9. Figure suprotnosti u različitim diskurzima: književnost, publicistika, grafiti, reklame...
10. Stilistička radionica: opisati i oprimjeriti amplifikaciju
11. Stilistička radionica: opisati i oprimjeriti perifrazu i cirkumlokuciju
12. Teorijske konceptualizacije ironije: Hamon, Philippe, Stilistika ironije, u: Bacite stil kroz vrata, vratit će
se kroz prozor (ur. K. Bagić), Zagreb 2006, str. 253-265. i Harald Weinrich, Ironija, u: Lingvistika laži,
Zagreb 2005, str. 53-59. (razgovor)
 13. Stilistička radionica: ironični idiomi
14. Razgovor o eseju Umebrta Eca O simbolu, u: O književnosti, Beograd 2002, str. 132-149.
15. Pismena provjera znanja

Literatura
I. Obvezna:

 Michel Meyer, M., Carrilho, M. M., Timmermans, B. (2008) Povijest retorike od grka do naših dana,
Disput, Zagreb.
 Simeon, Rikard, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva I/II, Matica hrvatska, Zagreb 1969.
 Škiljan, Dubravko, Terminologija: figure i tropi, Latina et graeca, br. 34, Zagreb 1989, str. 64-75.
 Zima, Luka, Figure u našem narodnom pjesništvu, Zagreb 1988.
 Rečnik književnih termina, Beograd 1986.
 Tropi i figure (uredile: Ž. Benčić i D. Fališevac), Zagreb 1995.

II. Izborna:

 Bagić, Krešimir (ur.), Bacitestilkrozvrata, vratit ćesekrozprozor, Zagreb 2006.

 Čulić, Zjena, Čovjek, metafora, spoznaja, Split 2003.
 Ducrot (Dikro), Oswald i Todorov, Tzvetan, Enciklopedijski rečnik nauka o jeziku 1/2, Beograd 1987.
 Eco (Eko), Umberto, O književnosti, Beograd 2002.
 Genette (Ženet), Gérard, Figure, Beograd 1985.
 Genette, Gérard, Metalepsa, Zagreb 2006.
 Jankélévitch (Jankelevič), Vladimir, Ironija, Sremski Karlovci 1989.
 Lodge, David, Načini modernog pisanja (metafora, metonimija i tipologija moderne književnosti),
Zagreb 1988.
 Kovačević, Miloš, Gramatika i stilistika stilskih figura, Sarajevo 1991.
 Kvintilijan, M. F. – Obrazovanje govornika, Sarajevo 1967.
 Ricoeur, Paul, Živa metafora, Zagreb 1981.
 Solar, Milivoj, Rječnik književnoga nazivlja, Zagreb, 2006.
 Škarić, Ivo, Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb 2003.
 Škreb, Zdenko, Mikrostrukture stila i književne forme, u: Uvod u književnost (uredili: Z. Škreb i A.
Stamać), Zagreb 1983.
 Weinrich, Harald, Lingvistika laži, Zagreb 2005.
 Prema novoj metaforologiji (priredio: A. Stamać), u: Republika, br. 2, Zagreb 2004.

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Ivo Pranjković

Kolegij izvodi: prof. dr. sc. Ivo Pranjković i Iva Nazalević Čučević, prof.

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar, V. (zimski)

Status: obvezni kolegij

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti za upis kolegija: Položen ispit iz fonologije i morfonologije i morfologije hrvatskoga standardnoga jezika.

Cilj kolegija: Ovladavanje osnovama sintakse hrvatskoga standardnoga jezika.

Korištene metode: Analiziranje, sintetiziranje i samostalno istraživanje.

Studentske obveze: Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na seminarima, izrada seminarskih
zadataka i završni ispit.

Sadržaj kolegija po tjednima

1. Pojam i predmet sintakse
2. Riječi kao sintaktičke jedinice
3. Sintaktičke službe i značenja glagolskih oblika
4. Imenski oblici – Sintaktičke službe i značenja padeža
5. Sintaktičke službe pridjeva, zamjenica i brojeva
6. Dimenzionalna i nedimenzionalna značenja prijedloga
7. Vezna sredstva (konjunktori, subjunktori, konektori) – Nesamostalne i samostalne čestice – Uzvici
8. Spojevi riječi – Gramatičke veze među spojevima riječi – Funkcionalna svojstva spojeva riječi – Značenja
spojeva riječi – Spojevi riječi po sastavu – Ustrojstvo spojeva riječi
9. Rečenica i iskaz – Rečenice i iskazi po ustrojstvu – Gramatička svojstva rečenice
10. Gramatičko ustrojstvo rečenice – Predikat – Predikatne kategorije – Glagolski i imenski predikat
11. Gramatičko ustrojstvo rečenice – Subjekt – Gramatička svojstva subjekta
12. Gramatičko ustrojstvo rečenice – Objekt – Priložna oznaka
13. Gramatičko ustrojstvo rečenice – Atribut (sročni i nesročni) - Apozicija
14. Rečenice po sastavu

Literatura
A. Obvezna

 Radoslav Katičić: Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Globus i HAZU, Zagreb, 1986,21991.
 Josip Silić i Ivo Pranjković: Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Školska knjiga,
Zagreb, 2005, 22007.

B. Izborna

 E. Barić i sur.: Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

 Ivo Pranjković: Hrvatska skladnja, Rasprave iz sintakse hrvatskoga standardnog jezika, Hrvatska
sveučilišna naklada, Zagreb, 1993, 22002.
 Ivo Pranjković: Druga hrvatska skladnja, Sintaktičke rasprave, Zagreb, 2001
 Dragutin Raguž: Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.

Predmet: NOVIJA HRVATSKA KNJIŽEVNOST

Kolegij: Uvod u noviju hrvatsku književnost I. - predavanja

Nastavnik: Prof. dr. Krešimir Nemec

ECTS: 5 bodova

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar: V. (zimski) semestar, III. godina studija

Status: Obavezni kolegij za studentice i studente V. (zimskog) semestra

jednopredmetnog i dvopredmetnog studija kroatistike

Uvjet za upis: Upisan V. semestar

Cilj kolegija: Cilj kolegija jest uvesti studentice i studente u studij novije hrvatske
književnosti, upoznati ih s ključnim književnim kretanjima od prve
polovice 19. stoljeća do 1. svjetskog rata, te stilskim, žanrovskim,
tematskim i idejnim obilježjima književno-umjetničkih razdoblja
romantizma, protorealizma, realizma i moderne, kao i s kanonskim
autorima i djelima koja pripadaju navedenim razdobljima. Posebna će
pažnja biti usmjerena na rekonstruiranje povijesnog, društvenog,
političkog, filozofskog konteksta vremena u kojima su ti kanonski
književni tekstovi nastajali, kako bi se studenticama i studentima
predočila kompleksnost procesa koji utječu na nastajanje i oblikovanje
književnog teksta, te njegovu recepciju.

Uloga kolegija u Upoznavanje s razvojem književnih procesa u hrvatskoj književnosti od

ukupnom preporodnog doba do kraja moderne neizostavan je uvjet u kasnijem
kurikulumu: razumijevanju i analizi složenijih književnih problema hrvatskog 19.
stoljeća i početka 20. st., kao i preduvjet za razumijevanje razvoja
hrvatske književnosti u 20. stoljeću.

Oblik nastave: Predavanja.

Korištene Usmeno izlaganje, rasprava, samostalna analiza problema,

metode: multimedijalne prezentacije.

Sadržaj kolegija

Tjedan Tema Sadržaj

1. Hrvatski narodni Političke pretpostavke Hrvatskog narodnog preporoda.

preporod Nacionalna integracijska ideologija. Ilirizam i kroatizam.
Konstrukcija nacionalnog identiteta.
2. Hrvatski romantizam Žanrovski sustav hrvatskog romantizma.
I.

3. Hrvatski romantizam Ključni autori i tekstovi hrvatskog romantizma (budnice i

II. davorije, D. Demeter, A. Nemčić, I. Mažuranić, S. Vraz, P.
Preradović)

4. Šenoino doba I. Uloga i značaj A. Šenoe u hrvatskoj književnosti.

Kanonizacija romana.

5. Šenoino doba II. Šenoina koncepcija povijesnog romana. „Zagrebulje“ –

retorika feljtona.

6. Politički kontekst Književnost i ideologija. Pravaštvo i hrvatska književnost.

hrvatskog realizma

7. Roman – ključna Društveni roman. Socijalna motivacija likova. Roman

književna vrsta ideja. Roman o umjetniku.
realizma

8. S.S. Kranjčević Pojava S. S. Kranjčevića i njegov raskid s poetskom

tradicijom.

9. Kanonski prozni Ključni autori i tekstovi hrvatskog realizma (A. Kovačić,

autori hrvatskog E. Kumičić, J. Kozarac, K. Š. Gjalski, V. Novak)
realizma

10. Uvod u modernu Filozofske i društvene pretpostavke modernog doba.

Moderna osjećajnost. Zaokret prema psihologiji i
individuumu.

11. Uvod u modernu II. Hrvatska i europska moderna. Secesija. Impresionizam.

12. Žanrovski sustav Dominacija kraćih oblika – lirika, crtica, novela. Drama u
hrvatske moderne moderni. Kritika u moderni.

13. Tema Matoš Teme, stil, ideje Matoševe umjetnosti. Matošev opus.

14. Ostali ključni autori J. Leskovar. I. Vojnović. V. Nazor. M. C. Nehajev.

hrvatske moderne Hrvatska mlada lirika.

Literatura
 Barac, A., Hrvatska književnost I. Književnost ilirizma. Zagreb, 1964.
 Barac, A., Hrvatska književnost II. Književnost pedesetih i šezdesetih godina. Zagreb, 1960.
  Flaker, A.,Stilske formacije. Zagreb, 1976.
 Frangeš, I., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana, 1987.
 Jelčić, D., Hrvatski književni romantizam. Zagreb, 2002.
 Kritika u doba realizma. Ur. I. Frangeš. PSHK, knj. 62, Zagreb, 1976.
 Lasić, S., Problemi narativne strukture. Zagreb, 1977.
 Nemec, K., Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća. Zagreb, 1994.
 Nemec, K. , Putovi pored znakova. Zagreb, 2006.
 Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti. Knjiga I (Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe). Zagreb,
2004.
 Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti. Knjiga II (Realizam). Zagreb, 2005.
 Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti. Knjiga V (Moderna). Zagreb, 1978.
 Živančević, M. – Frangeš, I., Povijest hrvatske književnosti, knjiga 4 (Ilirizam; Realizam), Zagreb, 1975.
 Žmegač, V., Duh impresionizma i secesije. Zagreb, 1993.

Praćenje i Studenti su dužni redovito dolaziti i aktivno sudjelovati u svim

ocjenjivanje oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata
studenata: tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih
zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Način polaganja Pismeni.

ispita:

Način praćenja Studentska anketa na kraju semestra.

kvalitete i uspješnosti
izvedbe predmeta:

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Uvod u noviju hrvatsku književnost I. – seminar

Nastavnici: znan. nov. Domagoj Brozović, znan. nov. Lana Molvarec

ECTS: 5 bodova donose predavanje i seminar zajedno

Jezik: Hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar: V. (zimski) semestar, III. godina studija

Status: Obavezni kolegij za studentice i studente V. (zimskog) semestra jednopredmetnog i dvopredmetnog

studija kroatistike

Uvjet za upis: Upisan V. semestar

Cilj kolegija: Cilj kolegija je upoznati studente s kanonskim tekstovima hrvatskog romantizma, protorealizma,
realizma i moderne te ih uvesti u analitičko i osviješteno čitanje navedenih tekstova, koristeći se spoznajama iz
teorije i povijesti književnosti te imajući u vidu povijesni, društveni, idejni i politički horizont u kojem su nastajali.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Uvođenje u akademsko čitanje ključnih tekstova hrvatske književnosti
početni je i neophodni korak k znanstvenom proučavanju književnosti.
Oblik nastave: Seminari.

Korištene metode: Rad na tekstu, rasprava, multimedijalne prezentacije, samostalna analiza problema.

Sadržaj kolegija
1. Uvod u čitanje tekstova novije hrvatske književnosti: Upoznavanje sa seminarskim dijelom kolegija,
njegovim ciljem, metodama, sadržajem i načinom rada. Aspekti čitanja kanonskih tekstova hrvatske
književnosti.
2. Romantičarski spjev kao hibridni žanr: Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića.
3. Lirika u romantizmu: Lirika Petra Preradovića i Stanka Vraza. Analiza odabranih pjesama (Vraz:
Đulabije- I., Gazele; Preradović: Miruj,miruj serce moje, Stalnost i nepokoj, Crni dan, Moja lađa, Kasno!,
Mujezin)
4. Šenoin povijesni roman: Zlatarovo zlato
5. Šenoina proza iz građanskog života: Prijan Lovro
6. Disharmonija šenoinskog romanesknog diskursa. Ante Kovačić: U registraturi
7. Gjalskijev poetski realizam: Pod starim krovovima (izbor novela)
8. Zreli realizam Vjenceslava Novaka: Posljednji Stipančići
9. Preteča moderne lirike – S. S. Kranjčević: Lucida Intervalla, U maskiranoj gomili, Radniku, Eli! Eli!
Lama azavtani, Resurecctio, Mojsije
10. Dekadentni junak proze Janka Leskovara: Sjene ljubavi.
11. Pjesnički i novelistički modernizam A. G. Matoša: Matoševa poezija: Srodnost, Jesenje veče, Doña
Muerte, Maćuhica, Djevojčici mjesto igračke, Mističan sonet, Mora. Matoševa novelistika: Kip domovine
leta 188*, Lijepa Jelena, Balkon, Samotna noć, Cvijet s raskršća
12. Drama u moderni. I. Vojnović: Dubrovačka trilogija
13. Historizam, secesija i vitalizam hrvatske moderne – V. Nazor: Slavenske legende (izbor), novela Albus
kralj
14. Sinteza i evaluacija.

Literatura: Seminarska literatura načelno odgovara literaturi predavanja iz istoga kolegija, uzimajući u obzir obje
verzije silaba iz predavanja. Po potrebi voditelji seminara mogu ponuditi dodatnu literaturu.

Praćenje i ocjenjivanje studenata: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i
procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje
u formiranju konačne ocjene.

Način polaganja ispita: Ukupna ocjena iz kolegija Uvod u noviju hrvatsku književnost I. proizlazi iz rezultata
pismenog ispita vezanog za sadržaj predavanja te kvalitete obavljenih seminarskih zadataka.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra.
Naziv predmeta: Estetika
ECTS: 6 bodova
Status: obvezni
Oblik nastave: predavanja
Trajanje: 1 semestar, 4 sata tjedno
Jezik: hrvatski
Uvjeti upisa: upisan treći semestar
Način provjere znanja: usmeni ispit
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohadanje nastave i konuzltacije s nastavnikom,
studentska anketa
Cilj: Shvaćanje problematike refleksije o umjetnosti i lijepome.
Sadržaj: Osnova predmeta je povijest filozofske refleksije o umjetnosti i lijepome, od
Platona, Aristotela i Plotina preko Augustina i Tome Akvinskoga i konstituiranja estetike kao
filozofske discipline kod Baumgartena do Kanta, Schellinga i Hegela kao i Kierkegaarda,
Schopenhauera, Nietzschea, Wittgeinsteina, Heideggera, Adorna i Benjamina. Posebno se
obrađuju diferencijacije u shvaćanju lijepoga, povijest oblikovanja jedinstvenoga pojma
umjetnosti, problematika konstituiranja discipline, sistem oblikovanja sustava autonomne
umjetnosti i njegova razgradnja. Svladati valja teme kao što su forma, estetičku iskustvo,
vrijednost, ukus, ontologija umjetničkoga djela, autentičnosti, izraz, predstavljanje,
egzemplifikacija, konotacija, denotacija, kreativnost, moda i kič itd.
Nositelji: dr. sc. Nadežda Čačinovič, red. prof. / dr. sc. Gordana Škorić, izv. prof.

Literatura:

Ispitna literatura:

Obavezna

 1. Platon, Država, Ijon, Gozba, Fedar (2)

 2. Aristotel, O pjesničkom umijeću
 3. Kant, Kritika moći suđenja
 4. Schelling, Filozofija umjetnosti ili Hegel, Estetika I
 5. Heidegger, O biti umjetnosti ili Benjamin, Estetički ogledi
 6. Croce, Estetika ili Hartmann, Estetika ili Adorno, Estetička teorija
 7. Danto, Preobražaj svakidašnjeg

Dodatna

 1. Hume, O mjerilu ukusa

 2. Kierkegaard, Ili-ili
 3. Nietzsche, Rođenje tragedije
 4. Gadamer, Istina ili metoda
 5. Marcuse, Estetički ogledi
 6. Bloch, O umjetnosti
  7. Suvremena filozofija glazbe, (ur. Focht )
 8. Grlić, Estetika I.-IV.
 9. Oxford Reader (ed. Feagin&Maynard), Aesthetics
 10. Čačinovič, Estetika
 11. Theorien der Kunst.(Hrsg. Heinrich/Iser)
 12. Za umjetnost, (ur. Škorić)

Za literauru predviđenu u aktualnim kolegijima pojedinih akademskih godina v. prikaz na

stranici Syllabi, Estetika

Naziv predmeta: Etika I-II

ECTS: 6 bodova (3+3)
Status: obvezni
Oblik nastave: predavanja s diskusijom; 2x2P (ako se izvodi u 2 semestra)
Trajanje: 2 semestra (kao Etika I i Etika II), 2 sata tjedno; ili 1 semestar, 4 sata tjedno, ovisno
o izvedbenom planu
Jezik: hrvatski
Uvjeti upisa: nema uvjeta upisa
Način provjere znanja: usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanog predmeta. Za ispit je
potrebno pripremiti jednu knjigu po izboru s popisa pregleda povijesti etike, četiri knjige s
popisa obvezne literature, te jedna knjiga po izboru s popisa izborne literature. Ukoliko se
predmet izvodi u dva semestra (kao Etika I i Etika II), uspješnost napredovanja studenata
vrednuje na temelju njihova zalaganja tijekom semestra, a po potrebi i kolokvijem.
Način praćenja kvalitete nastave: Evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe
predmeta i studentska evaluacija.
Cilj: Cilj predmeta je da studentima pruži orijentacijski povijesni pregled nastajanja etičkih
teorija, te da ih uputi u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali
temeljni etički pojmovi i stavovi.
Sadržaj: Sadržaj predmeta izlaže se uz preplitanje povijesnog i problemskog pristupa na taj
način da se na mjestima uobličavanja ključnih etičkih kategorija povijesni slijed u izlaganju
proširuje problemskim ekskursima. Temeljni krugovi u kojima se izlaže sadržaj tematski su
razvrstani u sedam cjelina: Uvod. Vrste etičke refleksije. Razlikovanje etike i morala.
Podrijetlo nazivaka. Etika u sustavu filozofskog mišljenja. Mogućnosti periodizacije. Antička
etika. Mitsko-književni etički iskazi. Predsokratovci. Sofisti i Sokrat. Sokratovi učenici. Platon.
Aristotel. Epikur i epikurejci. Stoička škola. Ranokršćanska i srednjovjekovna etika.
Ranokršćanska etika: Ivanovo evanđelje; Pavlove poslanice; Pelagije; Augustin.
Srednjovjekovna etika: rana skolastika; Abelard; Toma Akvinski. Novovjekovna etika do Kanta.
Renesansa (Montaigne; F. Bacon; N. Machiavelli; H. Grotius). Etičke rasprave u engleskoj
empirističkoj tradiciji (Th. Hobbes; J. Locke; A. A. Shaftesbury; Škotska škola; D. Hume; A.
Smith). Metafizička tradicija racionalizma (R. Descartes; B. de Spinoza; G. W. Leibniz, Ch.
Wolff). Prosvjetiteljstvo (Helvetius; Rousseau; Enciklopedisti). Kantov kopernikanski obrat u
etici. Njemački idealizam – sljedbenici i kritičari. Fichte. Hegel. Schelling. Schleiermacher.
Schopenhauer. Hegelovska ljevica. S. Kierkegaard. L. Feuerbach. K. Marx. Kantovo nasljeđe:
novokantovska etika (H. Cohen; P. Natorp; W. Windelband; H. Rickert), Max Scheler i
materijalna vrijednosna etika. Etički smjerovi u novijoj i suvremenoj filozofiji. Utilitarizam (J.
Bentham; J. St. Mill). Pozitivistička etika (A. Comte). Evolucionistička etika (Ch. Darwin; H.
Spencer). Genealoška etika (F. Nietzsche). Meta-etika. Egzistencijalistička etika (K. Jaspers; J.-
P. Sartre; A. Camus; Kršćanski egzistencijalizam). Etika odgovornosti. Etika komunikativnog
djelovanja. Sociologija morala. Psihologija morala. Bioetika.
Nositelj: dr. sc. Ante Čović, red. prof.

Literatura:

Literatura se dijeli na obveznu i dopunsku. Obveznu literaturu čini 1 knjiga po izboru s popisa
pregleda povijesti etike, 4 knjige s popisa obvezne literature, 1 knjiga po izboru s popisa
izborne literature. Dopunsku literaturu čine sve ostale knjige s popisa literature.

Pregledi povijesti etike

 Đurić, M. N., Istorija helenske etike. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
1987.
 Dittrich, O., Geschichte der Ethik I-IV. Meiner, Leipzig 1926-1932.
 Jodl, F., Istorija etike kao filozofske nauke I-II. Veselin Masleša, Sarajevo 1975.
 MacIntyre, A., A Short History of Ethics (različita izdanja)
 Rohls, J., Geschichte der Ethik. Mohr, Tübingen 19992.

Obvezna

 Aristotel, Nikomahova etika. FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988; HSN,
Zagreb 1992.
 Spinoza, B. de, Etika. Demetra, Zagreb 2000.
 Kant, I., Kritika praktičkog uma. Naprijed, Zagreb 19903.
 Jonas, H., Princip odgovornost. Veselin Masleša, Sarajevo 1990.

Dopunska

 Abelard, P., Etika. Abelard, P., Povijest nevolja. Naprijed, Zagreb 19922.
 Arendt, H., Vita activa. August Cesarec, Zagreb 1991.
 Aristotel, Politika. Globus – Liber, Zagreb 1988; HSN, Zagreb 1992.
 Aurelije Augustin, O državi božjoj I-III. Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1995-1996.
 Aurelije Augustin, O slobodi volje. Demetra, Zagreb 1998.
 Bloch, E., Princip nada I-III. Naprijed, Zagreb 1981.
 Camus, A., Mit o Sizifu. Veselin Masleša, Sarajevo, 19875; Matica hrvatska, Zagreb
19982.
 Ciceron, M. T., O prijateljstvu / O dužnostima / O starosti. Kultura, Beograd 1955.
 Ciceron, M. T., O krajnostima dobra i zla. Veselin Masleša, Sarajevo 1975.
 Cifrić, I. (ur.), Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva. HSD – Zavod za sociologiju
FF, Zagreb 1998.
 Cifrić, I., Bioetika i ekologija. Matica hrvatska, Zaprešić 2000.
 Cifrić, I., Moderno društvo i svjetski etos. HSD – Zavod za sociologiju FF, Zagreb 2000.
 Craig, R. P./Middleton, C. L./O’Connell, L. J., Etički komiteti. Praktični pristup.
Pergamena, Zagreb 1998.
 Čović, A. (ur.), Izazovi bioetike. HFD – Pergamena, Zagreb 2000.
 Čović, A., Etika i bioetika. Pergamena, Zagreb 2004.
 Demokrit, Fragmenti, u: Atomisti – Leukip i Demokrit. Svjedočanstva i fragmenti,
Matica hrvatska, Zagreb, 1950.
 Descartes, R., Rasprava o metodi. Matica hrvatska, Zagreb 1951.
 Epikur, Osnovne misli / Poslanica Herodotu / Poslanica Menekeju. Kultura, Beograd
1959.
 Fichte, J. G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti. Naprijed, Zagreb 1974.
 Fromm, E., Čovjek za sebe. Naprijed, Zagreb 19803.
 Fromm, E., Bekstvo od slobode. Nolit, Beograd 19897.
 Hartmann, N., Etika. Ljevak, Zagreb 2003.
 Hegel, G. W. F., Osnovne crte filozofije prava. Veselin Masleša, Sarajevo 19892.
 Hesiod, Poslovi i dani. Matica hrvatska, Zagreb 1970.
 Hobbes, Th., Levijatan. Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
 Hösle, V., Filozofija ekološke krize. Matica hrvatska, Zagreb 1996.
 Jurić, H., Etika odgovornosti Hansa Jonasa. Pergamena, Zagreb 2010.
 Kangrga, M., Kritika moralne svijesti. Kangrga, M., Odabrana djela, sv. 1. Naprijed,
Zagreb 1989.
 Kangrga, M., Etika ili revolucija. Naprijed, Zagreb, 1989.
 Kangrga, M., Etika – osnovni problem i pravci. Golden marketing – Tehnička knjiga,
Zagreb 2004.
 Kant, I., Metafizika ćudoređa. Matica hrvatska, Zagreb 1999.
 Kierkegaard, S., Ili-ili. Veselin Masleša, Sarajevo 1990.
 Locke, J., Ogled o ljudskom razumu. Kultura, Beograd 1962.
 Lukrecije Kar, T., O prirodi. Matica hrvatska, Zagreb 19522.
 Machiavelli, N., Vladar. FPN – Liber, Zagreb, 1975. Machiavelli, N., Vladar /
Mandragola, GZH, Zagreb 1983.
 MacIntyre, A., Za vrlinom. Studija o teoriji morala. KruZak, Zagreb 2002.
 Marx, K., Filozofsko-politički spisi. FPN – Liber, Zagreb 1979.
 Marx, K./Engels, F., Rani radovi. Naprijed, Zagreb 19899.
 Matulić, T., Bioetika. Glas Koncila, Zagreb 2001.
 Mill, J. St., Utilitarizam. Kultura, Beograd 1960.
 Mill, J. St., O slobodi. Filip Višnjić, Beograd 1988.
 Moore, G., Principi etike. Nolit, Beograd 1963.
 Nietzsche, F., Genealogija morala. Grafos, Beograd 19903.
 Nietzsche, F., S onu stranu dobra i zla. AGM, Zagreb 2002.
 Pažanin, A., Etika i politika. HFD, Zagreb 2001.
 Platon, Država. FPN – Liber, Zagreb 1977; Naklada Jurčić, Zagreb 20045.
 Platon, Zakoni. Naprijed, Zagreb 19742.
 Potter, V. R., Bioetika – most prema budućnosti. Medicinski fakultet u Rijeci et al.,
Rijeka 2007.
 Primorac, I., Kazna, pravda i opće dobro. HFD, Zagreb 1995.
 Primorac, I., Filozofija na djelu. HFD, Zagreb 2001.
 Ritter, J., Metafizika i politika. Informator – FPN, Zagreb 1987.
 Rousseau, J. J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima /
Društveni ugovor. Školska knjiga, Zagreb 1978.
  Sartre, J.-P., Egzistencijalizam je humanizam. Veselin Masleša, Sarajevo 1964.
 Schelling, F. W. J., O bitstvu slobode. Cekade, Zagreb 1985.
 Schopenhauer, A., Svet kao volja i predstava I-II. Matica srpska, Novi Sad 1986.
 Seneka, L. A., Rasprava o blaženom životu / Odabrana pisma Luciliju. Grafos, Beograd,
19862; Moderna, Beograd 1990.
 Singer, P., Praktična etika. KruZak, Zagreb 2003.
 Toma Akvinski, Država. Globus, Zagreb 1990.
 Tugendhat, E., Predavanja o etici. Jesenski i Turk, Zagreb 2003.
 Voltaire, Rasprava o toleranciji. Školske novine, Zagreb 1990; Matica hrvatska, Zagreb
1997.
 Weber, M., Protestantska etika i duh kapitalizma. Veselin Masleša, Sarajevo 19892

Filozofska antropologija (I)

Naziv predmeta: Filozofska antropologija I

Kolegij: Pojedinac i društvo: otuđenje i zajedničko društveno djelovanje
Nositelj i izvoditelj: doc. dr.sc. Luka Bogdanic
ECTS bodovi: 3 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: zimski semestar 2013./2014.
Status kolegija: obvezatan za studente filozofije, vanjska izbornost
Oblika nastave: predavanje s diskusijom
Uvjeti za upis kolegija: položen ispit iz Suvremene filozofske terminologije
Cilj kolegija i njegova uloga u ukupnom kurikulumu: Kolegij ima zadaću uvođenja u
problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Utoliko će uvod biti posvećen
rasvjetljavanju mjesta filozofske antropologije između idealizma i materijalizma, ontologije i
povijesti. Kolegij želi ukazati na centralno mjesto koje zauzima filozofska antropologija u
odnosu na kritiku idealizma kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog
materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma uopće. Posebna pažnja bit će
posvećena filozofiji Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa. Unutar tog okvira razmatrat će se
pitanja religioznog, društvenog, radnog otuđenja te odnos otuđenja i fetišizma robe, odnos
apstraktnog rada i otuđenja. Polazeći od prikaza povijesne važnosti koje je imala antropološka
kritika religije i religijskog otuđenja, kolegij postavlja pitanje o aktualnosti otuđenja danas te
odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja. Uvodna predavanja bit će
posvećena upravo problematiziraju same filozofske antropologije i njezinih klasičnih
predstavnika te upoznavanju s različitim pristupima problemu čovjeka. Istovremeno bit će
postavljeno pitanje o mogućnostima i oblicima filozofske antropologije kao discipline danas i
njezinih eventualnih odnosa prema najurgentnijim filozofskim pitanjima čovjeka, društva i
prirode – svijeta u kojem čovjek živi – kako danas tako i kroz povijest.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Nastava u obliku predavanja s diskusijom ima zadatak
uvođenja studenta u najvažnije probleme filozofske antropologije, a metodski je posebno
važno razvijanje smisla za izgradnju interdisciplinarnog i multidisciplinarnog diskursa u
zahvaćanju fenomena čovjek. Samostalan pristup i analiza čovjekovih duhovnih i kulturnih
tvorevina (religije, mita, jezika, znanosti, umjetnosti, društvenih institucija itd.), ali i svih
ostalih čovjekovih dostignuća, treba pomoći u izgrađivanju vlastitog filozofskog stajališta, s
kojega se može sagledati i problematizirati današnji čovjekov povijesni bitak. To se
najproduktivnije može postići suradnjom predavanja i seminarskih izlaganja, kao i raspravom o
najvažnijim temama suvremene filozofske antropologije.
Korištene metode u ukupnom kurikulumu: Predavanje s diskusijom, izlaganje kraćih
seminarskih radova i rasprava o njima
Način polaganja ispita: pozitivno ocijenjen pisani seminarski rad i njegovo izlaganje uvjet je za
pristupanje usmenom ispitu
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: studentska evaluacija

Sadržaj kolegija (zimski sem. 2013/2014.)

POJEDINAC, OTUĐENJE, DRUŠTVO I ZAJEDNIČKO DRUŠTVENO DJELOVANJE

- Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija i načinom rada. Literatura (1 sjednica)

- Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije, pr (1)

- Feuerbachova materijalistička kritika idealizma (1)

- Religijsko i općeljudsko otuđenje – L. Feurebach (3)

- Čovjekova bit i problem otuđenja u »Ranim radovima« K. Marxa (3)

- Od otuđenja do fetišizma, odnos ideologie i fetišizma, pitanje ekvivalencije apstraktni i

otuđeni rad – oslobođenje rada ili oslobođenje od rada (K. Marx – »Grundrisse« i »Kapital«) – (3)

- Engleski romantičarski socijalizam i njegova društveno-filozofska antropologija – kod Willama

Morrisa (1)

- Althusser versus Lukács, Marcuse, Fromm, Kosik, – zaključno i pregledno predavanje s

osvrtom na suvremene tendencije negiranja/afirmiranja “humanizma” u marksizmu(2)

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

Obvezatna ispitna literatura:

 L. Feuerbach, Izbor iz djela. prev: Vanja Sutlić. Zagreb: Matica hrvatska, (1956) te
dijelovi iz zbirke L. Feuerbach, Biblioteka Društvo i religija, Svjetlost, Sarajevo, 1962.,
(Knjiga I i II).
 K. Marx, Rani Radovi (bilo koje izdanje).
 K. Marx, Grundrisse – (savjetuje se izdanje: Temelji slobode: osnovi kritike političke
ekonomije, izbor iz Grundrisse).
 K. Marx, Kapital (dijelovi prve knjige), bilo koje izdanje.
Izborna literatura (dva djela na izbor):

 I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu

 F. Engels, Porjeklo porodice, privatnog vlasništva i države
 F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije
 W. Morris, Vijesti iz Nigdine
 G. Lukács, Povijest i klasna svijest
 K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog
vijeka [Prvi dio poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na
Feuerbach i Marxa); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5
paragrafa).
 G. Petrović, Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, prvi i drugi dio,
str. 19-173.
 G. Petrović, Mišljenje revolucije, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, prvio dio str.
27- 91.
 A. Heller, Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u „Marksizam u svetu“,
Godina II, 1975, br. 11, str. 1-33. (dostupno online)
 H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog
društva
 E. Fromm, Bekstvo od slobode (bilo koje izdanje).
 K. Kosik, O dilemama suvremene povijesti; (izbor tekstova).
 A. Schaff , Marksizam i ljudska jedinka
 L. Althusser, Za Marxa
 E. Rothacker: Filozofska antropologija
 Grupa autora, Živi Marx, ur. M. Meštrović, Ljevak, Zagreb, 2013.

Dopunska literatura (preporučeno)

 Platon, Država, (dijelovi)

 Platon, Timej;
 Aristotel, O duši;
 Aristotel, Politika (dijelovi);
 B. Groethuysen, Anthropologie philosophique, Paris, Gallimard;
 L. Colletti, Ideologija i društvo, prevela Vera Frangeš, Zagreb : Školska knjiga, 1982;
 L. Colletti, Marksizam i Hegel, Beograd : Nolit, 1982. (dijelovi);
 E. Balibar, La philosophie de Marx, ili engleski prijevod Balibar E., The Philosophy of
Marx;
 C. Napoleoni., Lavoro astratto, scambio e capitale in Marx;
 C. Napoleoni, Smith Ricardo Marx, (II Izdanje);
 Honnet A. i Joas H.; Soziales Handeln und menschliche Natur ili na engleskom Social
Action and Human Nature;
 Hartmut R, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern
Temporality, 2010; (Accélération. Une critique sociale du temps, La Découverte, 2011;
ili Beschleunigung und Entfremdung – Entwurf einer kritischen Theorie spätmoderner
Zeitlichkeit, 2014)
  Sumpter, C., Anthropology, Socialist Prediction and William Morris’s Commonweal, in
“Cultural and Social History”, vol. 9, br. 3, 2012, str. 349-367.

Filozofija politike

Naziv predmeta: Filozofija politike

Nositelj: dr. sc. Raul Raunić, docent
ECTS: 6 bodova
Status: obvezni
Oblik nastave: predavanje
Trajanje: dva semestra, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski
Uvjeti upisa: upisan 3. semestar
Način provjere znanja: usmeni ispit
Način praćenja kvalitete nastave: evaluacije studentskog rada tijekom izvedbe predmeta,
konzultacije, sveučilišna anketa
Cilj: Omogućiti studentima uvid u bit politike, tj. u filozofijsku spoznaju historije ideje
zajednice i raznolikih, povijesno mijenjanih, praksi nadomjestne zajedničkosti ljudi.
Zadaci: Pokazati različito filozofijsko poimanje temeljnih kategorija zajedničkog života ljudi
kroz historiju, posebice konzekvencije različitih filozofijsko-političkih (i političkih) stajališta po
razumijevanje tih kategorija, kao i način posredovanja filozofijskih koncepata u političke
programe i političku praksu. Analizirati epohalne mijene u razumijevanju osnovnih filozofijsko-
političkih kategorija, te mogućnosti njihova djelatnog interpretiranja u praksi različitih
socijalnih pokreta u povijesti.
Sadržaj: Filozofija politike predaje se dva sata tjedno za studente filozofije kao prvog i drugog
nastavnog predmeta. Nastavni je program zamišljen kao sustavni i povijesni pregled temeljnih
problema ove filozofijske discipline, tako da mu je osnovni cilj upoznavanje studenata s
fundamentalnim teorijskim pomacima u povijesti filozofije politike, ali, i prije svega, s
osnovnim ontologijskim, gnoseologijskim, antropologijskim i etičkim, pretpostavkama
filozofiranja u politici. Polazeći od toga da je filozofijska razina promišljanja politike
omogućena u biti vazda filozofijskim ustrojstvom pitanja o biti zajednice kao temeljne
kategorije, cilja i osnovnog problema političke prakse i teorije. Sadržaj predmeta obuhvaća
povijesni proces nadomještanja zajednice u klasnim društvima, te analizu filozofijskih
pretpostavki moći, vlasti, i ostalih pojmova koji opisuju povijesnu praksu politike. Uz to,
zadatak je nastave filozofije politike analiza procesa ideologizacije filozofijskih teza, tj. načina
na koji filozofijski dostignute teze prelaze u ideologijske, pa i političko-pragmatske sadržaje.
Sadržaj nastave jest, dakle, pojam politike.

Literatura:

Obvezna:
  Strauss L. Povijest političke filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2006.
 Aristotel, Politika. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992.
 Machiavelli, N., Vladar. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1983.
 Morus, Th., Utopija. Globus, Zagreb 2003.
 Hobbes, Th., Leviathan. Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
 Locke, J., Dvije rasprave o vladi. Utopija, Beograd 2002.
 Spinoza, Teologijsko – politička rasprava i Politička rasprava, Demetra, Zagreb 2006.
 Rousseau, J. J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među
ljudima i Društveni ugovor. Školska knjiga, Zagreb 1978.
 Kant, I., Pravno-politički spisi. Politička kultura, Zagreb 2000.
 Hegel, G. W. F., Osnovne crte filozofije prava. V. Masleša, Sarajevo 1989.
 Mill, J. S., O slobodi, Filip Višnjić, Beograd 1998.
 Mill, J. S., Izabrani politički spisi. Informator, Zagreb 1988.
 Marx, K., Filozofsko-politički spisi (izbor). Liber, Zagreb 1979.

Dopunska

 Arendt, H., Vita activa. August Cesarec, Zagreb 1991.

 Foucault, M., Nadzor i kazna. Informator, Zagreb 1994.
 Hinsley, F. H., Suverenitet. August Cesarec, Zagreb 1992.
 Hirschman, A. O., Strasti i interesi. Stvarnost, Zagreb 1991.
 Maritain, J., Čovjek i država. Globus – Školska knjiga, Zagreb 1992.
 Ortega y Gasset, J., Pobuna masa. Golden marketing, Zagreb 2003.
 Rawls, J., O liberalizmu i pravednosti (izbor). Hrvatski kulturni dom, Zagreb 1993.
 Volkmann-Schluck, K.-H., Politička filozofija. Naprijed, Zagreb 1977.

Logika

Naziv predmeta: Logika (I-IV)

Status: Obvezni dio nastave logike za studente filozofije odvija se tijekom prve dvije godine
studija, a podijeljen je u četiri jednosemestralna kolegija.
ECTS: 12 bodova (3+3+3+3)
Status: obvezni
Oblik nastave: predavanja
Trajanje: 4 semestra, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave i konzultacije s nastavnikom,
studentska anketa
Cilj: cilj nastave logike u okviru studija filozofije je upoznavanje s temeljima ove filozofske
discipline i stjecanje kompetencija koje diplomiranog studenta kvalificiraju za nastavu logike
na razini srednje škole. Ujedno, u okviru studija filozofije, nastava logike treba studenta
osposobiti za praćenje suvremenih rasprava u nizu disciplina koje su s logikom povezane, poput
filozofije znanosti, filozofije matematike i filozofije jezika.
Nositelji: dr. sc. Goran Švob, izv. prof. / dr. sc. Davor Lauc, doc.
Literatura

I. Sveučilišni udžbenici i opći uvodi u logiku

 1. Gajo Petrović: Logika (Zagreb: Element, 2010), s dodatkom Davora Lauca (Zagreb:
Element, 2006)
 2. M. Cohen, E. Nagel: Uvod u logiku i naučnu metodu (Beograd, 1974)
 3. I. Copi: Introduction to Logic (Prentice Hall College 1998)
 4. P. F. Strawson: Introduction to Logical Theory (London: Methuen, 1952)

II. Povijest logike

 1. A. N. Prior: Historija logike (Zagreb, 1970.)

 2. W. i M. Kneale: The Development of Logic (Oxford University Press, 1985)
 3. I. Bochenski: Formale Logik (Alber, 2002)

III. Simbolička logika

 1. A. Kalužnin: Što je matematička logika? (Zagreb: Šk. Knjiga, 1975)

 2. A. Tarski: Uvod u matematičku logiku i metodologiju matematike (Beograd: Rad,
1973)
 3. V. Devidé: Matematička logika (Zagreb, 1970)
 4. G. Massey: Understanding Symbolic Logic (New York: Harper & Row, 1970)
 5. J. L. Eršov i E.A. Paljutin: Matematičeskaja logika (Moskva: Nauka, 1987)
 6. J. Dopp: Leçons de logique formelle (Paris, 1950)
 7. W. V. O. Quine: Methods of Logic (Harvard University Press, 1982)
 8. D. Hilbert i W. Ackermann: Grundzűge der theoretischen Logik (Springer-Verlag,
1928)
 9. R. Carnap: Symbolische Logik (Wien: Springer, 1968)
 10. J. Bell i M. Machover: A Course in Mathematical Logic (North Holland, 1977)
 11. A. Church: Mathematical Logic (Princeton University Press, 1996)
 12. S.C. Kleene: Introduction to Metamathematics (North Holland, 1996)
 13. J. Nolt, D. Rohatyn. A. Varsi: Logic (SCHAUM’s Outlines) (McGraw-Hill, 1998)
 14. Smullyan: First order logic (Dover Publications, 1995)
 15. J. Barwise, J. Etchemendy: Language, Proof and Logic (Center for the Study of
Language, 2002)

IV. Filozofsko-logičke rasprave

 1. Aristotel: Organon (Kultura, 1965)

 2. G. Frege: Kleine Schriften (Vdm Verlag Dr. Müller, 2006)
 3. B. Russell: Logic and Knowledge (Routledge , 1988)
 4. L. Wittgenstein: Tractatus logico-philosophicus (Zagreb; Moderna Vremena, 2003)
 5. J. Van Heijenoort (ur.): From Frege to Goedel (iUniverse, 1999)
 6. W. V. O. Quine: From a Logical Point of View (Harvard University Press, 1980)
 7. K. R. Popper: Logika naučnog otkrića (Beograd: Nolit, 1973)
  8. E. Nagel: Struktura nauke (Beograd: Nolit, 1974)
 9. Z. Šikić (ur.): Novija filozofija matematike (Beograd: Nolit, 1987)
 10. R. Carnap: Meaning and Necessity (University Of Chicago Press, 1988)
 11. A. Tarski: Logic, Semantics, Metamathematics (Hackett Publishing Company, 1983)
 12. M. Dummet: Elements of Intuitionism (Oxford University Press, 2000)

Ontologija (I-II)

Osnovna ispitna literatura

 Aristotel, Metafizika, izd. Kultura, Beograd 1971; izd. HSN, Zagreb 1992. (u obzir
dolaze i druga izdanja)
 Descartes, Kartezijanske meditacije, CKD, Zagreb 1975 (ili kasnija izdanja Demetre)
ili Mediationes de prima philosophia, Reclam, Stuttgart 1986. (J. Vrin, Paris 1953, itd.)
 Spinoza, Etika, izd. Demetra, Zagreb 2000 (ili izd. Kultura, Beograd 1959; BIGZ,
Beograd 1983)
 G. W. Leibniz, Izabrani filozofski spisi, Naprijed, Zagreb 1980. ili Monadologija,
Kultura, Beograd 1957. ili Novi ogledi o ljudskom razumu, V. Masleša, Sarajevo 1986.
 Kant, Kritika čistog uma, izd. NZMH, Zagreb 1984; izd. Kultura, Beograd 1958. (i druga
izdanja)
 Fichte, Osnova cjelokupne nauke o znanosti, izd. Naprijed, Zagreb 1974.
 Schelling, Sistem transcendentalnog idealizma, izd. Naprijed, Zagreb 1965. i 1986.
 Hegel, Fenomenologija duha, izd. Naprijed, Zagreb 1987; izd. Ljevak, Zagreb 2000. (i
druga izdanja) ili Enciklopedija filozofijskih znanosti, V. Masleša, Sarajevo 1987. (i
druga izdanja) ili Znanost logike, Demetra, Zagreb 2003. (i druga izdanja)

Dopunska i izborna literatura:

(pored osnovne literature za ispit je nužno pripremiti najmanje jedno djelo iz suvremene
filozofije te jedan priručnik)

 Antun Bauer, Opća metafizika ili ontologija, Nadbiskupska tiskara, Zagreb 1918.
 Aleš Ušeničnik, Ontologija, KTD, Ljubljana 1924.
 Josip Stadler, Opća metafisika ili ontologija, Breza, Zagreb 2004.
 Branislav Petronijević, Načela metafizike, sv. I, Grafos, Beograd 1986.
 Marijan Cipra, Temelji ontologije, Matica hrvatska, Zagreb 2003.
 P. F. Strawson, Analiza i metafizika, KruZak, Zagreb 1999.
 Classics of Western Philosophy (prir. S. M. Cahn), Hacket, Indianapolis 1985.
 Platon, Teetet, Naprijed, Zagreb 1979. (i druga Platonova djela)
 Platon, Država, Naklada Jurčić, Zagreb 1997; Kultura, Beograd 1957.(i druga izdanja)
 Aristotel, Fizika, izd. Liber, Zagreb 1987; izd. HSN, Zagreb 1992. (u obzir dolaze i druga
izdanja)
 Albertus Magnus, Philosophia realis, Demetra, Zagreb 1994.
 Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus, Zagreb 1981.
 Toma Akvinski, Izbor iz djela, Naprijed, Zagreb 1990.
 Ivan Duns Škot, Rasprava o prvom principu, Demetra, Zagreb 1997.
 K. Marx/F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1967. (i druga izdanja)
 Karl Marx, Temelji slobode, Naprijed, Zagreb 1974.
 Friedrich Nietzsche, Volja za moć, Mladost, Zagreb 1988. (i druga izdanja)
 F. Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra, Moderna vremena, Zagreb 2001. (i druga
izdanja)
 Karl Jaspers, Nietzsche und das Christentum, Pipper, München 1952.
 Danko Grlić, Friedrich Nietzsche, Liber, Zagreb 1981.
 Nicolai Hartmann, Prilog zasnivanju ontologije, CKD, Zagreb 1976.
 Nicolai Hartmann, Novi putevi ontologije, BIGZ, Beograd 1973.
 Edmund Husserl, Filozofija kao stroga znanost, Ljevak, Zagreb 2003.
 Edmund Husserl, Kartezijanske meditacije I-II, CKD, Zagreb 1975-1976.
 E. Husserl, Kriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija, Globus, Zagreb
1990.
 E. Husserl, Logička istraživanja, Breza, Zagreb 2005.
 Emanuel Levinas, Theorie de l’intuition dans la phenomenologie de Husserl, J. Vrin,
Paris 1989.
 Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985. (preporučuje se i originalno
izdanje)
 Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed/Brkić, Zagreb 1996.
 M. Heidegger, Ontologija: hermeneutika faktičnosti, Akademska knjiga, Novi Sad 2007.
 Hans-Georg Gadamer, Istina i metoda, V. Masleša, Sarajevo 1978.
 Gadamer i filozofijska hermeneutika (prir. D. Barbarić i T. Bracanović), MH, Zagreb
2001.
 Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994.
 Michel Foucault, Riječi i stvari, Golden marketing, Zagreb 2002.
 Erich Fromm, Imati i biti, Naprijed, Zagreb 1980. (i druga izdanja)
 Ernst Bloch, Duh utopije, BIGZ, Beograd 1982.
 Ernst Bloch, Princip nada, Naprijed, Zagreb 1981.
 Georg Lukacs, Prilog ontologiji društvenog bitka: Hegelova prava i kriva ontologija,
Kulturni radnik, Zagreb 1973.
 Georg Lukacs, Prilog ontologiji društvenog bitka: rad, Kulturni radnik, Zagreb 1980.
 Georg Lukacs, Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb 1970.
 Jean Paul Sartre, Bitak i ništo, Demetra, Zagreb 2006.-2007. (preporučuje se čitanje
djela na francuskom originalu ili na njemačkom, engleskom, talijanskom odnosno
španjolskom prijevodu)
 Albert Camus, Mit o Sizifu, MH, Zagreb 1998.
 Herbert Marcuse, Hegelova ontologija i teorija povijesnosti, V. Masleša, Sarajevo 1981.
 Herbert Marcuse, Čovjek jedne dimenzije, V. Masleša, Sarajevo 1968.
 Herbert Marcuse, Um i revolucija, V. Masleša, Sarajevo 1987.
 Shapes of Forms:From Gestalt psychology and psychology to ontology and
mathmatics (prir. L. Albertazzi), Kluwer, Dordrecht etc. 1999.
 Bertrand Russell, Problemi filozofije, Nolit, Beograd 1980.
 Ludwig Wittgenstein, Tractatus logico-philosophicus, V. Masleša, Sarajevo 1987. (i
druga izdanja, a preporučuje se i originalno izdanje)
 Ludwig Wittgenstein, Filozofijska istraživanja, Globus, Zagreb 1998.
 Ludwig Wittgenstein, Plava i smeđa knjiga, Globus, Zagreb 2009.
 Gregory Currie, Arts and Minds, Clarendon/Oxford University Press, Oxford/New York
2004.
 Language, Mind, and Ontology (prir. J. E. Tomberlin), Blackwell, Malden/Oxford 1997.
 W. van Ormand Quine, Riječ i predmet, KruZak, Zagreb 1999.
 Saul Kripke, Imenovanje i nužnost, KruZak, Zagreb 1997.
 S. Nirenburg/V. Raskin, Ontological Semantics, The MIT Press, Cambridge,
Mass./London 2004.
 Milan Kangrga, Praksa-vrijeme-svijet, Nolit, Beograd 1984.
 Milan Kangrga, Klasični njemački idealizam, FFpress, Zagreb 2008.
 Danilo Pejović, Realni svijet, Nolit, Beograd 1960.
 Danko Grlić, Izazov negativnog, Nolit, Beograd 1986.
 Gajo Petrović, Filozofija i marksizam, Naprijed, Zagreb 1965.
 Gajo Petrović, Filozofija i revolucija, Naprijed, Zagreb 1973.
 Gajo Petrović, Mišljenje revolucije, Naprijed, Zagreb 1978.
 Gajo Petrović, Praksa/Istina, Kulturni radnik, Zagreb 1986.
 Vanja Sutlić, Bit i suvremenost, V. Masleša, Sarajevo 1967.
 Heda Festini, Uvod u čitanje Ludwiga Wittgensteina, HFD, Zagreb 1992.
 Ivan Macan, Wittgensteinova teorija značenja, HFD, Zagreb 1996.
 Hotimir Burger, Znanost povijesti, CKD, Zagreb 1978.
 Lino Veljak, Marksizam i teorija odraza, Naprijed, Zagreb 1979.
 Lino Veljak, Od ontologije do filozofije povijesti, HFD, Zagreb 2004.
 Željko Pavić, Zbiljnost i stvarnost, HFD, Zagreb 1989.
 Branko Despot, Filozofija kao sistem?, HFD, Zagreb 1999.
 Gvozden Flego, Um, eros i društvo, Politička kultura, Zagreb 2006.
 Zvonko Šundov, Hegel i povijesno mišljenje, Demetra, Zagreb 2009.
 Abdulah Šarčević, Povijest filozofskog mišljenja:egzistencijalistička filozofija i pitanje
o istini, Svjetlost/Bemust, Sarajevo 2005.
 Petar Šegedin, Volja za moć i problem istine, Demetra, Zagreb 2007.
 Eduard v. Hartmann, Geschichte der Metaphysik, Wiss. Buchgesellschaft, Darmstadt
1969.
 Hans Driesch, Metaphysik, Hirt, Breslau 1924.
 Ludwig Baur, Metaphysik VI, J. Koesel, München 1922.
 Metaphysics: contemporary readings (prir. J. R. Loux), Routledge, London 2001.
 Karl Jaspers, Metaphysik, Springer, Berlin 1956.
 Aristotelova Metafizika (zbirka rasprava, prir. P. Gregorić i F. Grgić), KruZak, Zagreb
2003.
 Dietrich von Hildebrand, Metaphysik der Gemeinschaft, Habbel, Regensburg 1955.
 F. Gregoire, Les grands problemes metaphysiques, PUF, Paris 1962.
 Pavao Vuk-Pavlović, Spoznajna teorija i metafizika, JAZU, Zagreb 1928. (ili Spoznaja i
spoznajna teorija, HFD, Zagreb 2009.)
 Martin Heidegger, Einführung in die Metaphysik, Niemeyer, Tübingen 1966.
 Martin Heidegger, Kant i problem metafizike, Mladost, Beograd 1979.
 Hans Krämer, Platonovo utemeljenje metafizike, Demetra, Zagreb 1997.
 Ernst Tugendhat, Wahrheitsbegriff bei Husserl und Heidegger, W. de Gruyter, Berlin
1967.
 Bitak i povijesnost (ur. D. Rodin), Liber, Zagreb 1982.
  Joachim Ritter, Metafizika i politika, Informator, Zagreb 1987.
 Mihailo Đurić, Niče i metafizika, Prosveta, Beograd 1984.
 Marijan Cipra, Metamorfoza metafizike, MH, Zagreb 1999.
 Franci Zore, Početak i smisao metafizičkih pitanja, Demetra, Zagreb 2006.
 Vesna Batovanja, Martin Heidegger: mišljenje koje se više ne razumije kao metafizika,
Breza, Zagreb 2007.
 Lino Veljak, Horizont metafizike, HFD, Zagreb 1988.
 Lino Veljak, Prilozi kritici lažnih alternativa, Otkrovenje, Beograd 2010.
 Ante Pažanin, Metafizika i praktična filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1988.
 Abdulah Šarčević, Metafizika Zapada i njeno prevladavanje, Svjetlost, Bemus, Sarajevo
2005.

Naziv predmeta: Povijest filozofije

Nositelji: dr. sc. Branko Despot, red. prof. / dr. sc. Igor Mikecin, doc.
ECTS: 18 (3+3+3+3+3+3) bodova
Status: obvezni
Oblik nastave: predavanja
Trajanje: 6 semestara, 2 sata tjedno
Jezik: hrvatski
Uvjeti za upis: položen ispit iz Grčke filozofije I-II. Upis svakog sljedećeg dijela predmeta
uvjetovan je odslušanim prethodnim dijelom
Način provjere znanja: pismeni radovi, pismeni i usmeni ispiti. U svakom semestru studenti su
dužni napisati jedan rad na zadanu temu. Ukupno tri ispita koja se sastoje od pismenog i
usmenog dijela polažu se nakon odslušanog drugog, četvrtog i šestog dijela predmeta. Prvi ispit
obuhvaća filozofiju u starom vijeku. Drugi ispit obuhvaća filozofiju u srednjem vijeku i
filozofiju u novom vijeku do prve polovice XVIII. stoljeća. Treći i završni ispit obuhvaća
razdoblje od druge polovice XVIII. stoljeća do XX. stoljeća. Ispitna literatura određuje se
odabirom iz popisa obvezne i dopunske literature u dogovoru s nastavnikom.
Način praćenja kvalitete nastave: redovito pohađanje nastave i konzultacije između
nastavnika i studenata
Cilj: Cilj predmeta je upoznati studente s pojmom povijesti filozofije, prikazati unutarnju
povijesnu raščlanjenost filozofije i sveze u njenoj povijesnoj mijeni. Predmet treba osposobiti
studente za samostalno studiranje, razumijevanje i tumačenje, te produktivno prisvajanje
najznačajnijih djela povijesti filozofije.
Sadržaj: Predmet obuhvaća sva razdoblja povijesti filozofije: filozofija u starom vijeku,
filozofija u srednjem vijeku, filozofija u novom vijeku i filozofija u drugoj polovici XIX. i prvoj
polovici XX. stoljeća. Kao okosnica predmeta izdvaja se «grčka filozofija» od njenih početaka
pa sve do kraja staroga vijeka i «njemačka filozofija» u drugoj polovici XVIII. i prvoj polovici
XIX. stoljeća. U okviru filozofije u starom vijeku posebna se pažnja posvećuje ranogrčkoj
filozofiji, Platonu, Aristotelu, Stoicima, Akademicima i Novoplatonovcima. Kolegiji koji se
odnose na filozofiju u srednjem vijeku bave se skolastikom, a osobito pretumačenjem
Platonove filozofije u kršćanskom platonizmu. Također se prati daljnja mijena platonizma u
doba renesanse u oporbi spram aristotelizma. Unutar filozofije u novom vijeku u sadržaju
kolegija posebno se izdvajaju Descartesova, Spinozina i Leibnizova filozofija, i potom «klasična
njemačka filozofija», osobito u odnosu spram romantizma. U filozofiji od sredine XIX. stoljeća
naovamo poseban se naglasak, između ostalog, stavlja na hegelovsku filozofiju i različite
izvedbe filozofijske povijesti filozofije.
Pored navedenoga predmet sadrži i kolegije koji se bave filozofijom u Hrvatskoj od srednjeg
vijeka do XX. stoljeća, s time da je naglasak na filozofiji u razdoblju humanizma i renesanse, s
obzirom na njene povijesnofilozofijske izvore i dosege, te mjesto u povijesti filozofije uopće. U
sklopu te sadržajne cjeline istražuje se i povijesni razvoj filozofijskog nazivlja na hrvatskom
jeziku.

Literatura za predmet Povijest filozofije (opći popis) – Povijest filozofije_literatura

Dopunska obavijest o ispitima iz predmeta Povijest filozofije u ak. god.

2013./14.

Studenti filozofije koji su kolegije iz predmeta Povijest filozofije I-VI počeli slušati od akad.
god. 2011./12. ili kasnije dužni su tijekom preddiplomskog studija položiti tri ispita iz toga
predmeta, a ti su ispiti vezani za tri dijela toga predmeta, koji se pohađa u drugoj, trećoj i
četvrtoj godini studija.

U redovnim ljetnim i jesenskim rokovima u akad. god. 2013./14. studenti druge godine, koji
odslušaju Povijest filozofije I-II, polažu ispit iz grčke filozofije, a studenti treće i četvrte
godine, koji odslušaju Povijest filozofije III-IV, odnosno Povijest filozofije V-VI, polažu ispit iz
klasične njemačke filozofije.

Studenti treće godine koji još nisu položili ispit iz prošlogodišnjeg kolegija (Povijest filozofije
III-IV), kao i studenti četvrte godine koji još nisu položili ispit iz kolegija Povijest filozofije I-II
i/ili Povijest filozofije III-IV, trebaju položiti te ispite najkasnije do kraja preddiplomskog
studija u bilo kojem od ponuđenih ispitnih termina.

Sva tri ispita sastoje se od pismenog i usmenog dijela. Položeni pismeni dio ispita preduvjet je
za pristup usmenom dijelu ispita. Ispitna literatura sastoji se od obvezne i dopunske literature,
koja se određuje u dogovoru s nastavnikom.

Obvezna ispitna literatura za studente druge godine studija:

 Heraklit, u: Despot, B., Tako kazuje Heraklit, Efežanin, Zagreb, 2005. ili Vidokrug
apsoluta, Zagreb, 2008, str. 395-429. / Heraklit. Svjedočanstva i fragmenti, preveo
Niko Majnarić, Zagreb, 1951.
 Parmenid, u: Ježić, M., «Parmenidov spjev ‘O prirodi’», Latina et Graeca 12, Zagreb,
1978. ili Ježić, M., Mišljenje i riječ o bitku u svijetu, Zagreb, 1989, str. 11-28. / Žunjić,
S., Fragmenti Elejaca, Beograd, 1984.
 Platon, Država, Zagreb, 1997.
 Platon, Gozba, u: Dukat, Z., Eros i Filia, Zagreb, 1996. / Symposion, Split, 1981.
 Platon, Parmenid, Zagreb, 2002.: 126a1-135c7
 Platon: Sofist, Zagreb, 1975.
 Platon: Timaj, Beograd, 1981.
 Aristotel: Druga analitika, Beograd, 1992.
 Aristotel: Metafizika, Zagreb, 1992.: I. 1-2, IV. 1-3, VI., VII. 1-16, IX., XII. 5-8
  Aristotel: Nikomahova etika, Zagreb, 1992.: VI.
 Aristotel: O duši, Zagreb, 1996.

Dopunska ispitna literatura:

 Guthrie, W. K. C., Povijest grčke filozofije I-VI. Naklada Jurčić. Zagreb 2005- 2007.
(izvornik: A History of Greek Philosophy. Cambridge University Press, Cambridge 1962-
1981)

Obvezna ispitna literatura za studente treće i četvrte godine studija:

 Kant, I., Kritika čistoga uma, Zagreb, 1990.

 Fichte, J. G., Osnova cjelokupne nauke o znanosti, Zagreb, 1974.
 Schelling, F. W. J., Berlinska propedeutika, Zagreb, 1996.
 Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofijskih znanosti, Sarajevo, 1987.: Filozofija duha

Dopunska ispitna literatura:

 Solomon, R. (prir.), Routledge History of Philosophy VI: The Age of German Idealism.
Routledge, London 2003.