Razred Gimnazije, II Polugodište

Priprave za 3.
razred gimnazije
Šk. god. 2015./16.
Pripremila: Vesna Karaula, prof.
II. polugodište
Redni broj Nastavna jedinica Ostalo
sata
61. Perillustris ac generosus Cintek, Ksaver Šandor
Gjalski
62., 63. U registraturi, Ante Kovačić
64. Urota zrinsko-frankopanska, Eugen Kumičić
65., 66. Posljednji Stipančići, Vjenceslav Novak
67. Proza hrvatskoga realizma
68., 69. Gospodskom Kastoru; Mojsije; Eli! Eli! Lama
azavtani?!, Silvije Strahimir Kranjčević
70., 71. Školski esej
72., 73. Rečenice po sastavu
74., 75. Zavisnosložene rečenice
76. Ponavljanje
77., 78. Priložne zavisnosložene rečenice
79. Ponavljanje
80. Red riječi u rečenici
81. Rečenični znakovi
82. Ponavljanje
83. Sintaktičke osobitosti hrvatskih narječja
84. Hrvatski jezik u 19. stoljeću
85. Ponavljanje
86. Pismena provjera znanja
87. Analiza pismenih radova
88., 89. Modernizam u europskim književnostima
(uvod)
90., 91. Cvjetovi zla, Charles Baudelaire
92., 93. Pjesništvo modernističkih pjesnika (A.
Rimbauda, P. Verlainea, R. M. Rilkea)
94., 95. Tri sestre, Anton Pavlovič Čehov
96., 97. Nora, Henrik Ibsen
98. Ponavljanje
99. Provjera znanja
100., Moderna u hrvatskoj književnosti (uvod)
101.
102. Misao na vječnost, Janko Leskovar
103. Cvijet sa raskršća, Antun Gustav Matoš
104., 105., Camao, Antun Gustav Matoš
106.
107. Kip domovine leta 188*, Antun Gustav Matoš
108. Oko Lobora, Antun Gustav Matoš
109. Muljika, Dinko Šimunović
110. Brada, Janko Polić Kamov
111., 112. Đuka Begović, Ivan Kozarac
113., 114. Bijeg, Milutin Cihlar Nehajev
115. Ponavljanje
116., 117. Lirika A. G. Matoša
118., 119. Dva pejzaža; Pomona; Plakat; Adieu, Vladimir
Vidrić
120. Zvonimirova lađa, Vladimir Nazor
121., 122. P.S. ; Pjesma nad pjesmama, Janko Polić
Kamov
123. Ponavljanje
124., 125. Dijalektno pjesništvo hrvatske moderne (Fran
Galović, Dragutin Domjanić i Vladimir Nazor)
126., 127. Školski esej
128. Analiza eseja
129., 130. Dubrovačka trilogija, Ivo Vojnović
131., 132. Pustolov pred vratima; Bez trećega, Milan
Begović
133. Ponavljanje
134. Pismena provjera znanja
135. Analiza pismenih radova
136., 137., Provjera znanja
138.
139., 140. Zaključivanje ocjena
Priprava za nastavu
Ime i prezime nastavnika:
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 61. Datum
Naziv nastavne jedinice Ksaver Šandor Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: frontalni,
područje/područja: novoga gradiva / sat lektire individualni, rad u paru
književnost
Nastavna cjelina:
realizam u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • rad na ulomku, uočavanje i komentiranje tematske i idejne
(-evi) odrednice zbirke i zadane novele (propadanje plemstva, nove
društvene prilike, propali plemići uključuju se u državne službe)
Ključni pojmovi • zbirka uokvirenih novela, tematska i idejna odrednica zbirke i
zadane novele (propadanje plemstva, njihova pomirenost ili
nesnalaženje u novim društvenim prilikama), hrvatski Turgenjev
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će: odgovoriti na pitanja nakon teksta u udžbeniku,
odrediti i komentirati tematsku i idejnu odrednicu zbirke,
prokomentirati probleme naznačene u noveli, objasniti zašto je
Gjalski hrvatski Turgenjev.
b) afektivni • poticati učenike na samostalno objašnjavanje i uspoređivanje
različitih književnih djela
Tijek sata (artikulacija)
Uvod
Učenici rješavaju 1. i 2. zadatak u radnoj bilježnici na 47. stranici, a potom nastavnik
heurističkim razgovorom potiče učenike na razmišljanje zašto je Gjalski svoju zbirku naslovio
Pod starim krovovima, zatim zaključuju kakav je stav autora s obzirom na teme koje
prevladavaju u zbirci te objašnjavaju autobiografske elemente koje su prepoznali čitajući
novele s posebnim osvrtom na 1. pripovijetku kojom nas Gjalski uvodi u svijet plemstva
kojem je i sam pripadao.
Razrada
Postavljanjem pitanja o kompoziciji pročitanih novela učenici ponavljaju stečeno znanje o
okvirnoj noveli objašnjavajući kako svaka novela u zbirci predstavlja zaokruženu cjelinu, a
povezuje ih lik glavnoga pripovjedača illustrissimusa Batorycha. Nakon čitanja ulomka iz
novele Perillustris ac generosus Cintek učenici odgovaraju na pitanja A, B, C na 141. stranici
u čitanci. Kako bi sat bio dinamičniji, učenici rade u paru. Nakon čitanja odgovora na pitanja
A, B C, učenici objašnjavaju zašto Gjalskoga zovemo hrvatskim Turgenjevom navodeći
sličnosti u obradi teme (realistični prikaz sela i grada); o ulozi pripovjedača (lovac; ista
tehnika pripovijedanja: jedan pripovjedač ili više njih međusobno povezanih nekom
situacijom, pripovijedaju različite događaje); ton pripovijedanja (nostalgičnost i ilirizam -
čežnja za "dobrim starim vremenima".
Završetak
Učenici rješavaju 3. zadatak u radnoj bilježnici na 47. stranici.
Plan ploče (prijenosnika)
Ksaver Šandor Gjalski, Perillustris ac generosus Cintek
- novela iz zbirke Pod starim krovovima→ tema: propadanje plemstva
↙ ↘
1. Illustrissimus Batorych ----------- 12. Beg sa Sutle
↓
11. Perillustris ac generosus Cintek
- tema: plemić Cintek i njegov život
- trodijelna kompozicija novele: (pripovjedač i njegovi prijatelji upoznaju Cinteka u
gostionici, posjet Cinteku, Cintekova materijalna propast i novo zanimanje - posao u državnoj
službi)
- karakterizacija Cinteka
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 62., 63, Datum
Naziv nastavne jedinice Ante Kovačić, U registraturi

područje/područja: novoga gradiva / sat lektire individualni
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici i smjernicama za
(-evi) čitanje djela u cijelosti: određuje se književna vrsta, kompozicija
romana, autobiografski poticaji u nastanku romana,
antagonizam: selo – grad, karakteriziraju se likovi i utvrđuju
razlozi psihičkoga sloma glavnoga junaka
Ključni pojmovi • književna vrsta – socijalni roman, trodijelna i kružna
kompozicija romana, romantična i realistična fabula; analiza
tematskoga i idejnoga sloja romana,autobiografski poticaji
nastanka romana; antagonizam selo – grad, karakterizacija
likova
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će: odrediti vrstu romana, navesti romantičarske,
realističke i modernističke elemente u romanu, prokomentirati
Ivičinu razapetost između dviju žena i između dviju sredina,
okarakterizirati likove i utvrditi razloge psihičkoga sloma
glavnoga junaka.
b) afektivni • poticati učenike na promišljanje o značaju Kovačićeva romana

u kontekstu razvoja hrvatske
Tijek nastavnoga sata (artikulacija)
Uvod
1. sat
Učenici su za domaću zadaću morali interpretirati djelo prema smjernicama u čitanci na
146./147. stranici.
Na početku sata nastavnik postavlja nekoliko pitanja provjeravajući jesu li učenici pročitali
djelo, npr. Zašto je djelo naslovljeno U registraturi? Kako Kovačić započinje roman, a kako
završava? Što je tema djela? Tko je prije Kovačića u hrvatskoj književnosti obradio temu
školovanja nadarene siromašne seoske djece? Navedi autobiografske elemente koje si
prepoznao/la u djelu?
Razrada
Odgovorima na postavljena pitanja u uvodnom dijelu sata učenici su objasnili naslov romana,
odredili temu romana te uočili kružnu (prstenastu) strukturu romana. Nakon toga učenici
rješavaju 1. zadatak na 146. str. u čitanci (Smjernice za čitanje djela u cijelosti) te u obliku
natuknica iznose najvažnije događaje iz svakoga dijela romana. Potom iznose svoje dojmove
o likovima koje su upoznali čitajući djelo (Ivica Kičmanović, Laura, Anica, kumordinar Žorž,
Kanonik, Zgubidan, Mecena, Miha, Ferkonja) poslije čega rješavaju 2. zadatak u radnoj
bilježnici na 46. stranici. Potom analiziraju lik kumordinara Žorža odgovarajući na pitanja koja
se nalaze u čitanci ispod odabranog ulomka na 145. stranici.
2. sat
Uvod
Drugi sat započinje analizom likova Ivice Kičmanovića i Laure prema smjernicama koje su
dobili na kraju prvoga sata. (Ivica Kičmanović – objasni podrijetlo Ivičina prezimena, kako se
Ivica ponaša u seoskoj, a kako u gradskoj sredini, što je uzrokovalo Ivičin pad: ljubav Laure ili
njegova pasivnost; Laura – objasni u kojemu je smislu Laura personifikacija sudbine koja
ravna životom svojih junaka, objasni biološku motiviranost Laurina lika, objasni nesklad
između Laurina fizičkoga opisa i ekstremnih emocija, navedi uzroke koji su doveli do Laurina
konačnoga sloma, je li po tvojem mišljenju Laura pozitivan ili negativan lik, objasni, s kojim bi
ju književnim likom usporedila, objasni).
Razrada
U drugom dijelu sata učenici određuju romantičarske, realističke i naturalističke elemente te
analiziraju jezik i stil temeljem smjernica na 147. stranici u čitanci.
Završetak
Učenici rješavaju 1. zadatak u radnoj bilježnici na 46. stranici.
Ante Kovačić, U registraturi
- tema: životni put nadarenoga seoskoga dječaka Ivice Kičmanovića
- socijalni roman
- Bildungs roman
- psihološki roman
- trodijelna i kružna (prstenasta ) kompozicija:
1. Ivičino djetinjstvo i početci u gradu
2. Ivičin povratak na selo i ponovni odlazak u grad na školovanje
3. Laurino odmetništvo, krvava svadba, Ivičina smrt
Likovi: Ivica Kičmanović, Laura, kumordinar Žorž, Mecena, Miha, Zgubidan, Kanonik
- romantičarski elementi: ljubav između Ivice Kičmanovića i Laure, elementi fantastike i
tajnovitosti
- realistički elementi: Ivičino školovanje, opis seoske i gradske sredine
- naturalistički elementi: biološka motiviranost likova
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Eugen Kumičić, Urota zrinsko-frankopanska

područje/područja: novoga gradiva individualni, rad u skupinama
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanjem teksta iz Opće kulture učenici se podsjećaju na
(-evi) nesretnu sudbinu dviju velikaških hrvatskih obitelji, povezuju
temu romana s književnom vrstom, objašnjavaju Šenoinu
koncepciju povijesnoga romana i Kumičićevu, interpretacija
ulomka – uočavanje i objašnjavanje stilskih obilježja Kumičićeve
naracije (dosljedno i točno prenošenje povijesnih činjenica u
književni tekst)
Ključni pojmovi • povijesni roman, Zrinski i Frankopani, tema, stilska obilježja
Kumičićeve naracije
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će: odrediti vrstu romana, objasniti temu, protumačiti
Šenoino i Kumičićevo poimanje povijesnoga romana, objasniti
stilska obilježja Kumičićeve naracije.
b) afektivni • poticati učenike na usporedbu povijesnih događaja i romana s
povijesnom tematikom
Uvod
Kao uvod u roman može poslužiti čitanje pjesme Fran Krste Frankopana Cvitja razmišlenje i
žalosno protuženje ili čitanje teksta iz Opće kulture (čitanka, str. 153.) i na taj način učenici
ponavljaju stečeno znanja iz književnosti i povijesti.
Razrada
Učenici su podijeljeni u 6 skupina po 5 učenika. Svaki učenik u skupini dobiva jednu karticu s
pitanjem na koje mora odgovoriti. Broj kartica unutar jedne skupine odgovara broju učenika
u skupini. Svaki učenik u skupini odgovara na pitanje s kartice. Isti postupak ponavlja se za
druge skupine. Nakon 10 minuta samostalnoga rješavanja zadatka u skupini, učenici
mijenjaju skupine, tj. svi učenici koji su rješavali 1. zadatak formiraju novu 1. skupinu
("ekspertnu skupinu") i unutar nje dogovaraju konačan odgovor na pitanje, rad je ograničen
na 5 minuta. Isti postupak ponavlja se za 2., 3., 4. i 5. karticu, tj. učenici koji su dobili karticu
s brojem 2, odlaze u skupinu br. 2 i tako redom. Predstavnici tzv. ekspertnih skupina svoje
odgovore izlažu 3 do 5 minuta.
1. kartica
Odredi temu romana i vrstu romana, svoj odgovor potkrijepi primjerima iz romana.
2. kartica (interpretacija ulomka)

Što se događa u Čakovcu, koje vijesti dopiru do Katarine i Zore?
Što se događa među hrvatskim velikašima?
3. kartica (interpretacija ulomka)

Kako se ponaša pukovnik Zeiss i što kralj traži od njega?
U kojem se kontekstu spominju sljedeći likovi: Mihovil Buč, Ivan Puc, grof Nikola Erdody, grof
Josip Herberstein, knez Lobkowitz?
4. kartica
Okarakteriziraj Petra Zrinskoga i Frana Krstu Frankopana te Katarinu Zrinski.
5. kartica
Analiziraj stilske postupke u djelu (narativni postupci, faktografski elementi, romantičarski,
naturalistički i realistički elementi, lirski opisi krajolika, vrsta pripovjedača).
Završetak
Prokomentiraj Šenoino i Kumičićevo poimanje povijesnoga romana. (Čitanka, str. 148.)

Eugen Kumičić, Urota zrinsko-frankopanska
- povijesni roman, objavljen 1894.
- tema: urota zrinsko-frankopanska
- vrijeme radnje: 1671.
- mjesto radnje: posjedi Zrinskih i Frankopana, Bečko Novo Mjesto
- likovi: Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan i drugi članovi obitelji Zrinskih i Frankopana te
povijesne osobe iz toga razdoblja pripadnici hrvatskoga, austrijskoga i mađarskoga plemstva
- jezik i stil: autor prekida naraciju umetanjem (prepisivanjem) odlomaka iz povijesnih
(službenih) dokumenata, romantičarski elementi, naturalistički elementi, realistički elementi,
lirski opisi krajolika
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 65., 66. Datum
Naziv nastavne jedinice Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija ulomka, utvrđivanje književne vrste,
(-evi) odnosa u obitelji, učenici rješavaju zadatak u radnoj bilježnici:
analiza Lucijina lika, pokušaj poistovjećivanja s njezinom
sudbinom i razmišljanjima
Ključni pojmovi • vrsta romana, društveni i obiteljski roman, određivanje
kompozicijskih cjelina, tematsko i idejno određenje romana:
propast patricijske patrijarhalne obitelji, karakterizacija likova
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će: okarakterizirati Luciju, prokomentirati njezine
postupke i razmišljanja, odrediti vrstu romana, objasniti
kompoziciju, okarakterizirati likove.
b) afektivni • poticati učenike na promišljanje o ulozi obitelji u kontekstu
društvenih promjena

1. sat
Uvod
Učenici čitaju citate o obitelji na 154. stranici i usmeno odgovaraju na postavljeno pitanje
ispod citata, a nakon toga iznose svoje dojmove o pročitanom romanu naglašavajući
nesretnu sudbinu obitelji Stipančići. Pitanjem o kompoziciji romana, učenici ponavljaju
znanje o uokvirenoj (prstenastoj) strukturi romana.
Razrada
Heurističkim razgovorom nastavnik potiče učenike na zaključak o vrsti romana (društveni
roman, obiteljski roman jer je tema romana propast jedne patricijske obitelji u gradu Senju).
Pitanjem Što zaključujete o društvenome, političkome i socijalnome životu u Senju?
nastavnik potiče učenike da iznose svoje zaključke o navedenim problemima tražeći od njih
da svoja zapažanja argumentiraju primjerima iz romana (citatima ili opisom situacija). Potom
učenike usmjerava na istraživanje (analizu) razloga propasti obitelji Stipančić uzimajući u
obzir društvene, ekonomske, etičke i kulturne razloge. Temeljem smjernica za čitanje djela u
cijelosti (2. zadatak na 157. stranici) učenici komentiraju uzroke propasti obitelji Stipančići
tako da svoje komentare pišu u tablicu kao i svoje viđenje moderne obitelji.
komentar o obitelji Stipančići opis moderne obitelji
odnosi među članovima obitelji
atmosfera u obitelji
ekonomska situacija u obitelji
etika (zakon "autoriteta")
način života
2. sat
Uvod
Drugi sat interpretacije romana započinje čitanjem odabranoga ulomka u čitanci nakon čega
učenici analiziraju likove Antu, Valpurgu, Jurja i Luciju.
Razrada
Učenici rade u paru tako da jedan član para interpretira muške likove, a drugi član para
interpretira ženske likove. Nakon završenoga zadatka metodom vrućega stolca zaključujemo
analizu likova. Jedan učenik izlazi pred razred, sjeda u stolac i time simbolično sebe stavlja u
poziciju jednoga lika iz djela. Budući da je usmenom predstavljanju likova prethodio rad u
paru, učenici se slobodno javljaju i odabiru lik koji su radom u paru analizirali.
Završetak
Učenici rješavaju 1. zadatak na 49. stranici u radnoj bilježnici.

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
- društveni, obiteljski roman
- tema: propast patricijske i patrijarhalne obitelji Stipančići
- vrijeme radnje: 19. st.
- mjesto radnje: Senj
- likovi: obitelj Stipančići (Ante, Valpurga, Juraj i Lucija)
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Proza hrvatskoga realizma

područje/područja: novoga gradiva individualni
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • na osnovi sažetka u čitanci te zadataka u radnoj bilježnici
(-evi) ponavljaju se realistička prozna djela i njihova obilježja
Ključni pojmovi • pripovijetke, romani, teme, ideje

Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će: izraziti probleme koje obrađuju realistički pisci u
svojim proznim ostvarenjima, komentirati probleme,
karakterizirati likove, odrediti književne vrste, teme i ideje djela.
b) afektivni • poticati učenike na objašnjavanje različitih književnih vrsta
nastalih u razdoblju hrvatskoga realizma
Uvod
Na početku sata nastavnik objašnjava učenicima kako će primjenom metode grozda ponoviti
stečeno znanje o hrvatskome realizmu te na ploči piše ključni pojam Realizam u hrvatskoj
književnosti.
Realizam u
hrvatskoj
književnosti
Razrada
Prije no što nastavnik prozove prvoga učenika, učenici se upućuju da bilježe sve pojmove
koje povezuju s temom. Također ih treba upozoriti da pojmove povezuju prema smislu, tj.
prema zajedničkim osobinama. Nakon objašnjenja nastavnik proziva prvoga učenika, onoga
koji sjedi u prvoj klupi, a nakon što on napiše jedan pojam, izlazi sljedeći učenik i tako redom
dok učenici imaju odgovore. Potom čitaju tekst Predstavnici i djela koji je napisan u tablici na
171. stranici u čitanci i rješavaju zadatke ispod tablice.
Završetak
Učenici rješavaju zadatke na 53. stranici u radnoj bilježnici.
Lirika
Diskurzivni Realizam u
književni hrvatskoj Epika
oblici književnosti
Književni
kritičari
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 68., 69. Datum:
Naziv nastavne jedinice S. S. Kranjčević, Gospodskom Kastoru; Mojsije; Eli! Eli! Lama
azavtani?!
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • interpretacija pjesama, objašnjenje motiva beskičmenjaštva
(-evi) (Gospodskom Kastoru), odnosa prema povijesti i vjeri (Eli! Eli!
Lama azavtani?!), odnosa pojedinca i njegovih ideala (Mojsije),
rješavanje zadataka u radnoj bilježnici
Ključni pojmovi • misaona lirska pjesma, beskičmenjaštvo, odnos pojedinca i
njegovih ideala, poema, biblijski stil, odnos prema povijesti i
prema sadašnjosti, odnos prema vjeri
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će uočiti i objasniti tematsku raznovrsnost Kranjčevićeve
poezije, ustvrditi karakteristike njegova pjesničkoga izričaja,
oblikovati svijest o općeljudskoj, etičkoj i moralnoj dimenziji
njegova stvaralaštva.
b) afektivni • poticati učenike na samostalno interpretiranje pjesama te
komentiranje općeljudskih i moralnih stavova koje Kkranjčević
iznosi u svojim pjesmama
1. sat
Uvod
Na početku sata nastavnik čita Kranjčevićeve stihove iz pjesme Ditiramb i pitanjima ispod
citiranih stihova (Komu se i zašto pjesnik ispričava? Koje vrijednosti smatra temeljnima u
ljudskom društvu?) navodi učenike na promišljanja o temeljnim općeljudskim vrijednostima
o kojima je progovorio i Kranjčević u svojim pjesmama.
Razrada
Interpretaciju Kranjčevićevih pjesama nastavnik može najaviti čitanjem teksta Kranjčevićevo
pjesništvo Miroslava Šicela (čitanka, str. 160.) ili rečenicom o Kranjčevićevu pjesništvu, koju
je napisao Dubravko Jelčić: „Kozmička dimenzija njegova pjesništva… proizlazi iz nesklada
svijeta – i u neskladu završava."
Pjesmu Gospodskom Kastoru može pročitati nastavnik ili pustiti zvučni zapis. Nakon
izražavanja svojih dojmova učenici interpretiraju pjesmu odgovarajući na pitanja A, B i C
ispod pjesme.
Pjesmu Eli! Eli! Lama azavtani?! nastavnik najavljuje čitanjem teksta iz Markova i Matejeva
evanđelja na 167. stranici u čitanci. Učenici mogu prokomentirati sličnosti iz evanđelja i
naslova pjesme te iznijeti odnosno pretpostaviti sadržaj i temu same pjesme. Također mogu
izraziti svoje mišljenje o zazivu koje Isus upućuje Bogu i objasniti situaciju u kojoj se mogu
naći da bi na isti način zazvali Boga.
Pjesmu može pročitati nastavnik ili učenik ili nastavnik može pustiti zvučni zapis. Nakon
pročitane pjesme nastavnik može postaviti pitanja: Što te je iznenadilo u pjesmi? Jesi li
očekivao ovakav sadržaj? Što je tema pjesme? Je li se i koliko promijenilo ponašanje ljudi u
svijetu od Kranjčevićeva vremena do danas? Potom učenici interpretiraju pjesmu tako da
odgovore na pitanja A, B i C na 169. str. u čitanci.
2. sat
Uvod
Čitanjem stihova iz pjesme Ditiramb na 161. stranici iz čitanke nastavnik najavljuje
interpretaciju pjesme Mojsije predviđene za drugi sat interpretacije Kranjčevićevih pjesama.
Razrada
Od učenika traži da odgovore na pitanje ispod stihova. Nakon toga učenicima zadaje zadatak
da pročitaju poemu u cijelosti i prepišu stihove koji su ih se najviše dojmili te napišu svoj
komentar o izdvojenim stihovima. Nakon što su učenici pročitali pjesmu i napisali komentare
uz citate koje su izdvojili, nastavnik proziva jednog učenika da pročita svoj komentar citata
koji je izdvojio, zatim proziva učenike koji su prepisali isti citat da pročitaju svoje komentare,
zatim i drugi učenici čitaju svoje citate. Potom nastavnik objašnjava učenicima postupak
interpretacije svih dijelova poeme. Učenici odgovaraju na pitanja A ispod svih (sedam)
dijelova poeme. Nastavnik proziva učenike da pročitaju svoje odgovore i nakon toga upućuje
učenike na rješavanje zadataka pod B i C ispod svih dijelova poeme čime se analizira jezik i
stil poeme.
Završetak
Učenici otkrivaju sličnosti i različitosti u pjesmama Eli! Eli! Lama azavtani?! i Mojsije i svoja
rješenja ispisuju u Vennov dijagram.
Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru
- misaona lirska pjesma
- tema: simbolička usporedba života "gospodskoga" psa Kastora i psa lutalice
- kompozicija:
I. obraćanje Kastoru
II. alegorijski prikaz života od rođenja do smrti
- stil: alegoričnost, klasični motiv, apostrofiranje, ironija
Eli! Eli! Lama azavtani?!
- tema: Kranjčević promišlja odnos između ljudske povijesti i biblijskih, odnosno kršćanskih
poruka (pitanje smisla Kristove žrtve)
- tužaljka nad slikom zemlje (svjetovne vrijednosti ispred duhovnih)
- slika povijesti ljudskoga roda: smisao žrtve, krvavi prizor, protjecanje vremena, krađa,
prolijevanje krvi, ubojstva, vapaji, ropstvo, pobjeda kršćanstva, kritika svjetovne i crkvene
vlasti, nemoral, sramota, Krist kao duhovna vertikala suprotstavljen svjetovnom bogatstvu
Mojsije
- misaona lirska pjesma (poema)
- tema: starozavjetna (Mojsije izvodi izabrani narod u obećanu zemlju, ali sam ne ulazi u nju)
- kompozicija: dijalog između Mojsija i Jahve
- uspostavljanje vertikale:
Bog
│________ Mojsije kao posrednik (Kranjčević progovara o općeljudskim problemima)
│ - ljudska težnja prema višim duhovnim vrijednostima
│ - ljudska težnja k slobodnom i pravednom društvu
│ - čovjekov odnos prema materijalnim i duhovnim vrijednostima
│ - odnos genija i skupine
│ - odnos čovjeka i njegovih ideala
čovjek,
kolektiv
- stil: uzvišen stil, nasljedovanje biblijskoga stila
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Školski esej
Nastavno Tip nastavnoga sata: sat Nastavni oblici: frontalni,
područje/područja: izražavanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj ◦ učenici pišu esej na osnovi zadatka u radnoj bilježnici:
(-evi) usporedna analiza pjesme U želji ljubavi Silvija Strahimira
Kranjčevića i Bezimenoj Gustava Krkleca
Ključni pojmovi ◦ esej, smjernice, struktura, broj riječi, pisanje u skladu s
normom standardnoga jezika
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će pokazati svoje razumijevanje zadanih tekstova i
objasniti stilske postupke njihovih autora, uklopit će autore i
djela u kontekst poetika književnopovijesnih razdoblja u kojima
se javljaju (zadani tekstovi u radnoj bilježnici, str.50.), pokazat
će čitateljsku i stvaralačku pismenost.
b) afektivni Pokazat će poznavanje pravopisne i gramatičke norme
standardnoga jezika.
Uvod
Upute za pisanje eseja. Tekst i smjernice za pisanje nalaze se u radnoj bilježnici na str. 50.
Razrada
Pisanje rada najprije na predložak, potom prijepis.
Završetak
Komentiranje zahtjevnosti rada.
Školski esej
Trajanje: 90 min
Broj riječi: od 400 do 500
Nastavni materijal
Zadaćnica
Očekivani odgovori na smjernice:
UVOD
◦ Obje pjesme iskazuju osjećaj usamljenosti i potrebe za ljubavlju, za nekim tko bi ti bio drag,
a kome se ne zna ni ime.
SREDIŠNJI DIO
◦ U Kranjčevićevoj je pjesmi više motiva koji ukazuju i na samoću i čežnju za dragom osobom:
(prva strofa - u gotovo svim stihovima) talas zraka, vrela krvca strasti sretne, u sljedećim
strofama – ne vidjeh te nikad divnu, želja, srce, zaborav strasna sklada…
Cesarićevi su motivi i simboli – starinska ura (simbol prolaznosti), prostori uski, samotnički
puti, umorne oči, drug, draga žena, samoća, Bezimena.
◦ U obje se pjesme žali za nepoznatom, bezimenom ženom koja bi dala smisao životu i
odagnala samoću, tako da se pjesme mogu shvatiti i kao želja za ljubavi bezimene žene
ZAKLJUČAK
◦ U zaključku će učenici iznijeti osobni komentar i vlastiti doživljaj obje pjesme.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Modernizam u europskim književnostima (uvod)

područje/područja: novoga gradiva / sat uvoda u individualni, rad u skupini
književnost književno razdoblje
Nastavna cjelina:
modernizam u europskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • tekst iz čitanke (uvod u književno razdoblje) – određivanje
(-evi) poetike modernizma, prokomentirati i objasniti vremensko i
društveno određenje europskoga modernizma, navesti i
objasniti obilježja modernističkih pravaca, rješavanje zadataka u
radnoj bilježnici
Ključni pojmovi • vremensko i društveno određenje europskoga modernizma,
poetika modernizma, pojava i značenje pojma modernizam,
modernistički pravci – parnasovci i larpurlartizam, simbolizam,
impresionizam, bečka moderna i secesija
Ishodi učenja
a) kognitivni Odrediti obilježja poetike modernizma, prokomentirati
društveno-povijesni kontekst u kojem se javlja modernizam,
navesti modernističke pravce i njihova obilježja.
b) afektivni Poticati ljubav prema različitim umjetnostima (književnosti,
slikarstvu i glazbi) te razvijati prosudbene sposobnosti u
doživljaju najznačajnijih umjetničkih ostvarenja.
1. sat
Uvod
Paul Cezan, Kartaši

Claude Monet, Impresija: Izlazak sunca
U uvodnom dijelu sata učenici promatraju slike Paula Cezana, Kartaši i Claudea Moneta,
Impresija te izriču svoje dojmove (učenici uočavaju motive, temu).
Kao najava teme mogu poslužiti tekstovi o modernizmu u čitanci na 173. stranici koje
interpretativno čitaju tri učenika, a ostali učenici bilježe najznačajnije podatke o modernizmu
(Charles Baudelaire – najveći uzor modernoga pjesništva, zbirka Cvjetovi zla - jedna od
najutjecajnijih i najglasovitijih zbirki svjetske poezije, parnasovci, Gautier, francuska
književnost).
Razrada
Nakon najave teme učenici rade u skupinama i svaka skupina kreira umnu mapu, na papiru
A 3, koju će predstaviti na sljedećem školskom satu. Prije izrade umnih mapa predstavnici
pet skupina biraju flomastere različitih boja.
Zadatci za rad u skupini.
1. skupina: Parnasovci i larpurlartizam
2. skupina: Simbolizam
3. skupina: Impresionizam
4. skupina: Bečka moderna i secesija
5. skupina: Charles Baudelaire
Izradom umnih mapa završava prvi sat, a drugi sat počinje izlaganjem autora umnih mapa
nakon čega učenici rješavaju zadatke u radnoj bilježnici na 34. stranici.
Završetak
Gustave Courbet, Žena koja prosijava žito

Vincent van Gogh, Žitno polje s čempresima
Kao sinteza mogu poslužiti slike Žena koja prosijava žito G. Courbeta i Žitno polje s
čempresima Vincenta van Gogha u Čitanci na 179. stranici koje učenici komentiraju te svoja
zapažanja uspoređuju s tekstovima ispod slika.
Modernizam u europskim književnostima
PARNASOVCI SIMBOLIZAM IMPRESIONIZAM
LARPURLARTIZAM BEČKA MODERNA SECESIJA
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

područje/područja: novoga gradiva individualni, rad u skupini
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanjem i interpretacijom pjesama iz čitanke učenici će
(-evi) upoznati pjesnikove tematske preokupacije i obilježja njegove
poetike (estetika ružnoće, odnos razuma i forme, Baudelaire
kao pjesnik velegrada koji tematski iskazuje čovjekovu
podvojenost na duhovno i tjelesno, ljepota kao duhovni i
estetski fenomen), objasniti kompoziciju zbirke, odrediti
Baudelaireov značaj za razvoj pjesme u prozi
Ključni pojmovi • naslov zbirke, kompozicija, poetika, estetika ružnoće, pjesnik
velegrada, tema, pjesme u prozi
Ishodi učenja
a) kognitivni Objasniti naslov Baudelaireove zbirke pjesama, objasniti
kompoziciju zbirke, navesti neke od pjesama, objasniti obilježja
Baudelaireove poetike (i povezati je osobito s pjesmom
Suglasja), prokomentirati odnos pjesnika i svijeta (Albatros),
prokomentirati Baudelaireove pjesničke preokupacije i pjesme u
prozi (pjesme iz zbirke Spleen Pariza).
b) afektivni Razlikovati modernističko poimanje pjesništva od tradicionalnog
te razvijati interes za čitanjem i drugih pjesama Charlesa
Baudelairea.
Uvod
U uvodnom dijelu sata nastavnik objašnjava učenicima metodu grozda te piše na sredini
ploče sintagmu CVJETOVI ZLA. Učenici zapisuju na ploči sve pojmove koje dovode u vezu s
ključnim pojmom i povezuju pojmove u grozd prema zajedničkim osobinama. Učenike ne
treba prekidati sve dok imaju ideja niti komentirati pojmove koje zapisuju. Kad je grozd
završen, učenici komentiraju zapise na grozdu.
Razrada
Usmjerenim pitanjima najavljuje se Baudelaireova poezija.
- Što je pjesništvo? Koji mu je cilj?
- Postoji li razlika između dobroga i lijepoga ?
- Ima li ljepote u zlu?
Nastavnik može motivirati učenike za upoznavanje s pjesničkom zbirkom Cvjetovi zla
interpretacijom pjesme Epigraf osuđenoj knjizi.
Usmjerenim pitanjima učenici objašnjavaju naslov pjesme, zašto se pjesnik u prvom stihu
obraća čitatelju, što od njega traži te značajke čitateljeve duše kojoj se obraća pjesnik.
Zatim učenici citiraju i komentiraju riječi kojima pjesnik određuje obilježja svoje pjesničke
zbirke. Učenici spoznaju neke od značajki Baudelairove poezije: dualizam (čovjekova
podijeljenosti na tjelesno- ono što je sklono grijehu i propadanju i duhovno- duša je
čovjekova vječna) i motiva prokletstva u posljednjoj strofi te forma soneta.
Ostale pjesme učenici interpretiraju podijeljeni u 5 skupina. Prije početka rada učenicima su
podijeljene prozirnice na kojima će pisati interpretaciju pjesme.
Zadatci za rad u skupini

1. skupina: Interpretirajte pjesmu Albatros odgovarajući na pitanja pod A, B i C u čitanci na
182. stranici.
2. skupina: Interpretirajte pjesmu Suglasja odgovarajući na pitanja pod A, B i C u čitanci na
183. stranici.
3. skupina: Interpretirajte pjesmu u prozi Stranac odgovarajući na pitanja pod A, B i C u
čitanci na 184. stranici.
4. skupina: Interpretirajte pjesmu u prozi Opajajte se odgovarajući na pitanja pod A, B i C u
čitanci na 185. stranici.
5. skupina: 1.Navedite temeljna obilježja Baudelaireove poezije.
2. Izdvojite iz čitanke podatke bitne za razumijevanje Baudelairova života između
cvjetova i zla.
3. Objasnite estetiku ružnoće. Svoje odgovore potkrijepite citatima iz djela.
4. Usporedite Petrarkin Kanconijer i Baudelairove Cvjetove zla? Što zaključujete?
5. Slažete li se s Matoševim prijevodom naslova Bolećivi cvjetovi ili Cvjetovi bola?
Objasnite svoj odgovor.
2. sat
Uvod
Učenici izražavaju svoje dojmove o pjesmama, što im se svidjelo i što su novo naučili
rješavajući zadatke.
Razrada
Skupine izlažu rezultate svojega rada u skupini.
Završetak
Kao sinteza Baudelairova pjesništva može se metodom oluja mozgova usustaviti stečeno
znanje o poeziji Charlesa Baudelairea.
Cvjetovi zla
Spleen i ideal
Pariške ulice
Vino
Cvjetovi zla
Pobuna
Smrt

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
- zbirka pjesama objavljena 1857. godine (započinje pjesmom Čitatelju, a završava Epigrafom
osuđenoj knjizi)
- kompozicija: šest ciklusa
- sonet je najčešći pjesnički oblik
- estetika ružnoće
- pjesme u prozi
- stilska sredstva: antiteza, oksimoron, metonimija, sinestezija
Albatros
- tema: položaj pjesnika u društvu (neshvaćenost) - odnos mornara i albatrosa
- odnos duhovnoga i ovozemaljskoga – odnos neba i brodske palube
- temeljni motiv: albatros
- pjesničke slike: ljepota slobodnih albatrosa, ružnoća uhvaćenih albatrosa, mornari
ismijavaju albatrose, usporedba pjesnika i albatrosa
- dvodijelna kompozicija: opis albatrosa (1. i 2. strofa), iznošenje suda o viđenom (3. i 4.
strofa)
- alegorija (albatrosi su poput pjesnika)
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Pjesništvo modernističkih pjesnika (A. Rimbauda, P. Verlainea,

R. M. Rilkea)
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija pjesama modernističkih pjesnika
(-evi) (Samoglasnici, Jesenja pjesma, Pjesničko umijeće, Ja živim u
kruzima koji se šire) – objašnjenje simbolike Rimbaudove
poezije, objašnjenje tehnike pretapanja te izraza čista poezija,
objašnjenje Verlaineove pjesničke poetike, objašnjenje
simbolizma Rilkeovih stihova, rješavanje zadataka u radnoj
bilježnici
Ključni pojmovi • simbolizam Rimbaudove poezije, tehnika pretapanja, čista
poezija, impresivnost Verlaineove poezije, Verlaineova
pjesnička poetika, simbolizam Rilkeovih stihova
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti modernističke pjesnike, njihove pjesme, objasniti
njihovu modernost i poetička obilježja.
b) afektivni Upoznati nove pjesnike i nove načine pjesničkoga izričaja te
razvijati interes za čitanjem i drugih pjesama nastalih u
razdoblju moderne.
1. sat
Uvod
Sat interpretacije pjesme Samoglasnici Arthura Rimbauda može se započeti rečenicom
"Izmislio sam boju samoglasnika." koju učenici komentiraju odgovarajući na pitanja:
- Odaberi boju i pridruži je određenom samoglasniku.
- Prokomentiraj asocijacije koje povezuješ s tako obojenim samoglasnicima.
Bitno je upozoriti učenike da ne otvaraju svoje čitanke. Dok učenici čitaju svoje komentare,
nastavnik na ploči zapisuje samoglasnike i pridružuje im boje po izboru učenika. Kad su
učenici pročitali i asocijacije koje su pridružili samoglasnicima, otvaraju svoje čitanke i
samostalno čitaju pjesmu Samoglasnici te uspoređuju boje i asocijacije koje su oni pridružili
samoglasnicima s bojama i asocijacijama pjesnika Arthura Rimbauda.
Razrada
Poticajnim pitanjem Što zaključuješ? učenici se uvode u pjesnički svijet modernističkih
pjesnika.
Usmjerenim pitanjima učenici otkrivaju:
- simboliku samoglasnika kojima je pjesnik predstavio koordinate ljudskoga života
- pjesnik progovara o životnom ciklusu od rođenja do smrti (od alfe do omege)
- temu pjesme: pokušaj razumijevanja tajne života
- dualizam (zemaljsko- duhovno)
- podudarnost između Baudelairea i Rimbauda vidljiva je i u formi pjesme (sonet)
- sinesteziju
Na kraju interpretacije pjesme učenici mogu objasniti na koga se odnosi značenje riječi
Njegovih u posljednjem stihu ili u jednoj rečenici izraziti svoje mišljenje o Rimbaudovom
viđenju pjesnika.
Paul Verlaine, Pjesničko umijeće

Objašnjenjem kontrasta u stihovima "Nebo bje plavo, a nada golema!/ Nebo je sada crno,
nade nema" učenici se motiviraju za interpretaciju pjesme Pjesničko umijeće Paula Verlaina.
Usmjerenim pitanjima učenici otkrivaju značajke poetike Paula Verlainea:
- važnost glazbe u pjesništvu
- tajanstvenost
- nedorečenost
- vječito traganje
- pjesnici opjevavaju trenutak, prolazni doživljaj
- osjećajnost
2. sat
Uvod
Claude Monet, Lijepi atelijer
Paul Verlaine, Jesenja pjesma

Bitno obilježje Verlainove poezije jest zabilježiti trenutak poput impresionističkih slikara koji
nastoje oslikati trenutak i dočarati ljepotu, stoga kao motivaciju u interpretaciju pjesme
Jesenje pjesme Paula Verlainea učenici mogu pogledati dvije slike Clauda Moneta- začetnika
impresionizma u slikarstvu i nakon što izraze svoje doživljaje slika komentiraju povezanost
pjesništva, likovne umjetnosti i glazbe. (Kako bi dojam bio bolji, bilo bi dobro pokazati preslik
uvećanih slika.)
Razrada
Nakon toga slijedi interpretativno čitanje pjesme Jesenja pjesma i nakon emocionalne stanke
učenici objavljuju doživljaj pjesme te prepisuju motive iz pjesme (zvuk jeseni, zvuk sata, plač,
usamljenost, vjetar, lutanje suhi list), raspoređujući ih u dvije pjesničke slike (vizualnu i
auditivnu). Učenici prepoznaju osjećaje i raspoloženje u pjesmi te izdvajaju stilska obilježja (
povezivanje motiva iz prirode s pjesnikovim raspoloženjem, opkoračenje, prebacivanje,
poredba, asonanca, aliteracija, muzikalnost izraza).
I na kraju predstavljanja Verlaineove poezije učenici mogu objasniti osnovne misli iznesene u
pjesmi prema skici u čitanci na 190. stranici.
Rainer Maria Rilke, Ja živim u kruzima koji se šire
koji se šire
u kruzima
živim
JA
Pjesmu Ja živim u kruzima koji se šire učenici samostalno interpretiraju odlučujući žele li
interpretaciju pjesme temeljiti na pitanjima pod A, B i C u čitanci na 191. stranici ili pristupiti
interpretaciji pjesme onako kako oni doživljavaju pjesme modernih pjesnika potaknuti
mislima i osjećajima koje su otkrili u prethodnim pjesmama.
Završetak
Kraj sata može se organizirati tako da učenici izraze svoje dojmove o interpretiranim
pjesmama ili izdvoje stihove koji su na njih ostavili snažan dojam.
Arthur Rimbaud, Samoglasnici
"Izmislio sam boju samoglasnika."
A–
E–
I–
U–
O–
- tema pjesme: pokušaj razumijevanja tajne života
- samoglasnici simboliziraju koordinate ljudskoga života
- pjesnik progovara o životnom ciklusu od rođenja do smrti (od alfe do omege)
- dualizam (zemaljsko- duhovno)
- podudarnost između Baudelairea i Rimbauda vidljiva je i u formi pjesme (sonet)
- sinestezija
Paul Verlaine, Pjesničko umijeće
- važnost glazbe u pjesništvu
- tajanstvenost
- nedorečenost
- vječito traganje
- pjesnici opjevavaju trenutak, prolazni doživljaj
- osjećajnost
Paul Verlaine, Jesenja pjesma

- tema: jesenji pejzaž i ljudsko raspoloženje
- motivi: zvuk jeseni, zvuk sata, plač, usamljenost, vjetar, lutanje, suhi list
pjesničke slike
↙ ↘
auditivna vizualna
zvuk jeseni osuđenost na lutanje
- stilska obilježja: - povezivanje motiva iz prirode s pjesnikovim raspoloženjem

- muzikalnost izraza
- prebacivanje i opkoračenje
- figure dikcije: asonanca, aliteracija
- figure misli: poredba
Rainer Maria Rilke, Ja živim u kruzima koji se šire

- tema: život (vječito traganje za smislom postojanja)
- motivi: život, krug, Bog, svijet, pjesma
- dualizam (duhovno - ovozemaljsko)
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 94.,95. Datum
Naziv nastavne jedinice Anton Pavlovič Čehov, Tri sestre

područje/područja: novoga gradiva/ sat lektire individualni, rad u skupini,
književnost rad u paru, dramska
Nastavna cjelina: radionica
književnosti
Operacionalizirani cilj • rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici (odabrani odlomci iz
(-evi) tekstova Stanislavskoga o načinu pripremanja Čehovljevih
drama za izvođenje na pozornici, tehnika uživljavanja,
Moskovski hudožestveni teatar) učenici komentiraju i način
izvođenja Čehovljevih drama i osobitosti drame Tri sestre
Ključni pojmovi • modernistička drama, drama atmosfere, uloga didaskalija,
nedostatak klasične dramske kompozicije, likovi koji izražavaju
tragiku vlastita postojanja i nemogućnost ostvarivanja životnih
ambicija
Ishodi učenja
a) kognitivni Objasniti pojam lirske drame, kompoziciju drame te obilježja
Čehovljevih drama, prokomentirati odnose među likovima u
drami te njihova stremljenja.
b) afektivni Poticati kreativnost i stvaralaštvo sudjelovanjem u dramskim
radionicama te razvijati ljubav prema kazalištu.
Uvod
Na početku sata učenici rješavaju zadatke na nastavnim listićima čime se provjerava
razumijevanje teksta.
Nakon rješavanja zadataka učenici komentiraju odgovore te se pripremaju za kratku
raspravu na temu: Može li čovjek temeljiti svoj život na snovima?
Razrada
Nakon kratke rasprave (5-7 minuta) organizirajte dramsku radionicu.
Budući da su učenici na vrijeme obaviješteni kako će interpretacija Čehovljeve drame biti
provedena kroz dramsku radionicu, donijeli su na sat potrebne rekvizite što im može koristiti
u dramskoj radionici.
Učenike podijelite u dvije skupine unutar kojih mogu raditi u paru. Kako ne bi ometali rad
jedni drugima, učenici zauzimaju mjesta na suprotnim stranama učionice . Prije no što im
podijelite zadatke objašnjavate pravila rada u dramskoj radionici.
Upute za rad:
1. korak:
Svaka skupina odabire jedan prizor koji će pripremiti za izvođenje nakon čega će
predstavnici obiju skupina izvijestiti nastavnika te dogovoriti redoslijed izvođenja.
2. korak:
Unutar skupine podijelite zaduženja - odredite redatelja, glumce, scenografa, voditelja zvuka
i glazbe, kostimografa.
3. korak:
Uvježbavanje odabranoga prizora traje 30 minuta.
4. korak:
Dramska izvedba traje 5-7 minuta.
2. sat
Uvod
Skupine se pripremaju za predstavljanje rada u skupini.
Razrada
Izvođenje odabranih prizora.
Razgovor i komentar o najuspješnijoj izvedbi.
Završetak
Kao sintezu učenici mogu izdvoji obilježja moderne drame (likovi nisu više tipični odnosno
reprezentativni za neke društvene slojeve, nema klasične dramske strukture, dezintegracija
radnje, u prvom planu je stanje duše , a događaj je potisnut u drugi plan, dominira lirski
ugođaj, uvođenje simbola (broj 3, Moskva, požar, simbolika godišnjih doba), glazbe, scenskih
detalja i lajtmotiva, unutarnji sukobi važniji su od vanjskih, nova uporaba dijaloga i monologa
i proširiti stečeno znanje čitanjem teksta o Moskovskom hudežestvenom teatru pod Opća
kultura u čitanci na 200. stranici.
Na kraju sata učenici ispunjavaju evaluacijski listić.

Evaluacijski listić
1. Ocijeni interpretaciju Čehovljeve drame od 1 do 5.
2. Ako nisi zadovoljan održanim satom, napiši svoje primjedbe. Što predlažeš?
Anton Pavlovič Čehov, Tri sestre
- lirska drama objavljena 1901. godine
- mjesto radnje: provincijski grad negdje u Rusiji
- tema drame: razočaranje životom
- glavni likovi: članovi obitelji Prozorovih – sestre Olga, Maša i Irina i brat Andrej
- kompozicija: četiri čina
Nastavni materijal
čitanka, dnevnik čitanja, književno djelo, prijenosno računalo, projektor, dramski rekviziti
Nastavni listić
1. Izdvoji lik koji je prema tvojem mišljenju odlučan u ispunjenju svojih ciljeva. Obrazloži svoj
odgovor.
2. Što je zajedničko svim trima sestrama? Svoj odgovor potkrijepi citatima iz drame.
3. Smatraš li da će povratak u Moskvu riješiti njihove probleme?
4. Možeš li na primjeru Čehovljevih likova definirati jezik kao sredstvo komunikacije koje
uključuje govornika i sugovornika?
5. Kako tumačiš završetak drame?
6. Kako Čehov oblikuje ugođaj na sceni? Navedi primjere.
7. Okarakteriziraj Mašu, Irinu, Olgu, Andreja Čebutikina i Veršinina. Što zaključuješ?
8. Na primjeru Čehovljeve drame izdvoji nekoliko obilježja moderne drame.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Henrik Ibsen, Nora

književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici učenici će odrediti i
(-evi) prokomentirati kojoj vrsti drame pripada Nora, objasniti odnose
među likovima, odrediti i prokomentirati problem položaja žene
u društvu i obitelji, objasniti kompoziciju drame
Ključni pojmovi • građanska i psihološka drama, položaj žene u obitelji i društvu,
kompozicija drame
Ishodi učenja
a) kognitivni Objasniti naslov drame, odrediti temu i dramsku vrstu, objasniti
osnovni problem, objasniti kompoziciju drame.
b) afektivni Promicati ideju o ravnopravnosti spolova u društvu te važnosti
odnosa u obitelji kao bitnih društvenih čimbenika.
Budući da su učenici morali pročitati Ibsenovu dramu Nora u cijelosti, sat možete započeti
određenjem teme drame i objašnjenjem naslova Lutkina kuća.
Uvod
U uvodnom dijelu učenici mogu pročitati svoje komentare o ponašanju likova, npr. učenici
komentiraju položaj žene u društvu, odnose među likovima, iznose svoja stajališta o braku,
ulozi majke u obitelji i slično. Učenike ne treba prekidati u iznošenju njihovih stavova jer je u
najavi teme bitno čuti njihova poimanja modernoga čovjeka suočenoga sa stvarnim životnim
problemima.
Razrada
Nakon što su u uvodnom dijelu sata prepoznali temu drame, objasnili naslov Lutkina kuća
učenici određuju i vrstu drame (građanska i psihološka drama). Karakterizaciju likova
možete obraditi primjenom metode vrući stolac čime ujedno potičete učenike na
samostalno zaključivanje na temelju pročitanoga djela.
Nakon što su učenici upoznati s metodom koju će primijeniti u nastavku interpretacije djela,
učenici dobivaju zadatak da se pripreme za vrući stolac jer će biti u ulozi lika koji mu je
dodijeljen.
Nastavnik određuje učenicima uloge Nore i Helmera, npr svi učenici koji sjede do zida stavit
će se u položaj Nore, a učenici do njih stavljaju se u položaj Helmera. Učenici mogu raditi u
paru i prije no što ih se prozove pred razred da zauzmu vrući stolac mogu pripremiti svoje
uloge.
Nastavnik proziva učenike slučajnim odabirom. Prozvani učenik (Nora ili Helmer) zauzima
svoj položaj (vrući stolac) i spreman je saslušati sva upućena pitanja. Nakon što su učenici
iscrpili sva pitanja upućena Nori, slijedi zamjena na vrućem stolcu. Sad učenici postavljaju
pitanja Helmeru.
Primjenom ove metode učenici detaljno analiziraju postupke likova, otkrivaju njihove
odnose, dublje se ulazi u psihologiju likova i sl.
2. sat
Uvod
Učenici komentiraju svoja saznanja o liku čiji će položaj zauzeti na vrućem stolcu.
Razrada
Jedan lik nasuprot razredu izlaže svoja stajališta, objašnjava svoje postupke, nastoji uvjeriti
druge u ispravnost svojih postupaka.
Kad su saslušani i Nora i Helmer, učenici komentiraju rezultate.
Nakon toga učenici čitaju tekst Tradicionalno i moderno u Ibsenovoj drami u čitanci na 204.
stranici te primjenom insert metode ispisuju oznake:
√√ (upišite pokraj teksta ako već znate pojam koji ste pročitali)
+ (upišite plus ako je informacija za vas nova)
? (upišite upitnik pored pojma koji vam je otprije poznat, ali mu ne znate značenje ili pokraj
podatka o kojem biste više željeli znati)
Završetak
Kao sintezu učenici mogu riješiti zadatke u radnoj bilježnici na 38. stranici.
Henrik Ibsen, Nora
- psihološka drama, građanska drama
- tema: položaj žene u obitelji i društvu
- kompozicija: drama u tri čina
- likovi: Nora , Helmer, dr. Rank, gđa Linde, Krogstad
Nastavni materijal
čitanka, radna bilježnica, dnevnik čitanja, književno djelo
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Ponavljanje

Nastavno Tip nastavnoga sata: sat Nastavni oblici:
područje/područja: ponavljanja
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici ponoviti i usustaviti
(-evi) znanje o modernizmu i njegovim predstavnicima
Ključni pojmovi • vremensko i društveno određenje europskoga modernizma,
impresionizam, bečka moderna i secesija, modernistički pjesnici
(predstavnici i djela), modernistička drama (predstavnici i djela)
Ishodi učenja
a) kognitivni Ponoviti znanje o modernizmu, predstavnicima i djelima.
b) afektivni Razvijati vrijednosni sud o značaju književnih djela iz

modernističkog razdoblja te inicirati nove načine u poučavanju
moderne književnosti.
Uvod
Na početku sata nastavnik zapisuje na ploči pojam MODERNIZAM te primjenom metode
oluja mozgova jedan po jedan učenik zapisuju svoje asocijacije.
Razrada
Učenici rješavaju zadatke u radnoj bilježnici od 54. do 57. stranice.
Završetak
Učenici pišu kraći osvrt o djelu koje ih se osobito dojmilo.
MODERNIZAM
Nastavni materijal
Radna bilježnica
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Provjera znanja
područje/područja: izražavanja i provjere znanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj ◦ samostalna interpretacija modernističkoga teksta i provjera
znanja o modernizmu (poetici, predstavnicima i djelima)
(-evi)
Ključni pojmovi ◦ vremensko i društveno određenje europskoga modernizma,
impresionizam, bečka moderna i secesija, modernistički pjesnici
(predstavnici i djela), modernistička drama (predstavnici i djela)
Ishodi učenja
a) kognitivni Pokazati razumijevanje teksta, sposobnost interpretacije,
povezati tekst s pročitanim tekstovima razdoblja modernizma.
b) afektivni Poticati samostalnost, individualnost u primjeni stečenoga
znanja.
Uvod
Najava provjere znanja. Upute učenicima za pripremu.
Razrada
Provjera znanja učenika
Završetak
Komentiranje učeničkih postignuća.
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Moderna u hrvatskoj književnosti (uvod)

književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • uvodnom jedinicom u književno razdoblje te rješavanjem
(-evi) zadataka u radnoj bilježnici objasniti trajanje i obilježja hrvatske
moderne, značaj bečke i praške skupine, mladih i starih, stilski
pluralizam, književne časopise
Ključni pojmovi • kulturno i umjetničko ozračje hrvatske moderne, Hrvatski
salon, Hrvatsko narodno kazalište, Miletićeva era
Ishodi učenja
a) kognitivni Objasniti kulturno i umjetničko ozračje hrvatske moderne,
značaj Hrvatskoga salona, objasniti značaj Miletićeve ere.
b) afektivni Poticati ljubav prema nacionalnoj književnosti.

Uvod
U uvodnim dijelu sata učenici ponavljaju stečeno znanje o europskom modernizmu tako da
popunjavaju tablicu.
MODERNIZAM U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA

vrijeme trajanja
modernistički pravci
književne vrste
glavni predstavnici i djela
modernizam u slikarstvu- autori i
djela
Nakon provjere točnih odgovora, učenicima se najavljuje tema.
Razrada
Prije početka izrade kružnih mapa potrebno je provjeriti jesu li svi učenici donijeli flomastere
jer svaki član skupine bilježi podatke drugom bojom. Nakon što učenici formiraju 5 skupina
(4-6 učenika, zavisno od broja učenika u razredu,) nastavnik dijeli papire A4 ili A3 te
objašnjava način rada:
- nastavnik zadaje temu svakoj skupini
- učenici čitaju tekst u čitanci na str. 209.- 211. nakon čega zatvaraju čitanke
- jedan učenik bilježi samo jedan pojam flomasterom određene boje i šalje papir učeniku s
lijeve strane koji bilježi jedan pojam flomasterom određene boje i šalje papir učeniku s lijeve
strane
- postupak se ponavlja sve dok učenici imaju ideja odnosno sve dok mogu ponuditi odgovore
na zadanu temu
- ukoliko učenik koji je na redu ne zna odgovor, tj. ne može zapisati jedan pojam, mora staviti
točku (svojom bojom) i poslati papir sljedećemu učeniku
- učenik smije upisati u svakom krugu samo jedan pojam
- vrijeme izrade kružne mape može se ograničiti na 20 minuta jer uključuje i čitanje teksta u
čitanci od 209. do 211. stranice
Predstavnik skupine izlazi pred razred i na ploču lijepi kružnu mapu te objašnjava sadržaj
umne mape. Predstavnik skupine ili drugi član iste skupine odgovara na pitanja drugih
učenika ukoliko ih bude.
Teme za kružnu mapu.

I. SKUPINA: TRAJANJE I FAZE HRVATSKE MODERNE
II. SKUPINA: BEČKA SKUPINA I PRAŠKA SKUPINA
III. SKUPINA: STILSKI PLURALIZAM
IV. SKUPINA: PREDSTAVNICI I DJELA
V. SKUPINA: KNJIŽEVNI ČASOPISI
Nakon izlaganja svih skupina nastavnik može pokazati reprodukcije slika hrvatskih slikara
(Slava Raškaj, Bela Čikoš-Sesija, Josip Račić, Vlaho Bukovac i dr.) čime potiče učenike na
razvijanje svijesti o značaju umjetnosti u kontekstu društvenih i kulturnih mijena.
Slava Raškaj, Lopoči Bela Čikoš-Sesija, Dante pred vratima čistilišta
Vlaho Bukovac, Portret djevojčice Berger
Završetak
Na kraju sata učenici rješavaju 1. i 2. zadatak u Radnoj bilježnici na 59. stranici.
Moderna u hrvatskoj književnosti
1892./95. …………………............................................................1914./16.
Antun Gustav Matoš, Moć savjesti, 1892. 1914. umire Matoš

1895. – sveučilištarci spaljuju Hrvatska mlada lirika, 1916.
mađarsku zastavu na Trgu bana Jelačića
bečka i praška
mladi i stari
skupina
Obilježja
stilski književni
pluralizam časopisi
Nastavni materijal
Čitanka, radna bilježnica
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Janko Leskovar, Misao na vječnost

područje/područja: novoga gradiva / sat lektire individualni, rad u skupini
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija ulomka iz čitanke, objasniti značaj
(-evi) Leskovarove novele za početak hrvatske moderne, objasniti
pojam psihološke novele, objasniti defabularizaciju proze,
objasniti pojam leskovarovaca
Ključni pojmovi • književna vrsta – psihološka novela, defabularizacija proze,
stvaranje likova koji odražavaju duh vremena- leskovarovci
Ishodi učenja
c) kognitivni Odrediti vrstu novele, temu i ideju, okarakterizirati lik Đure
Martića, objasniti ulogu snova u životu Đure Martića, objasniti
značaj novele za početak hrvatske moderne, objasniti
defabularizaciju i leskovarovce.
d) afektivni Objasniti utjecaj stvarnih problema na psihu čovjeka te reagirati
na društvene probleme iznošenjem svojih stavova i prijedloga.
Uvod
Učenici su za domaću zadaću morali pročitati novelu u cijelosti pa sat možete započeti
čitanjem i komentiranjem teksta u čitanci na 212. stranici.
U najavi teme može se navesti podatak da je Leskovar svoju novelu objavio u
u Vijencu 1891. godine.
Nastavnik može motivirati učenike istovremenim prikazom slike (npr. Autoportret Josipa
Račića i slušanjem glazbe.
Josip Račić, Autoportret

Razrada
Postavljanjem poticajnih pitanja potiče se učenike na izražavanje doživljaja novele.
- Što te iznenadilo, jesi li uočio koji problem u djelu?
- Kako se ponaša glavni lik, podsjeća li te na koji lik iz hrvatske književnosti?
- Po čemu se razlikuje ova novela od novele iz prethodnoga razdoblja-realizma?
Interpretacija novele.
Rad u skupinama.
Završetak
Umjesto sinteze nastavnik može pripremiti još jedan nastavni listić sa sljedećim zadatkom:
Usporedi lik Đure Martića s likom (likovima) hrvatske književnosti iz prethodnih razdoblja
tako da upišeš + ako je odgovor potvrdan, a – (minus) ako je odgovor negativan. Napiši
kriterije vrednovanja u prvi stupac.
Đuro Martić Ivica Kičmanović Lovro Mahnić

intelektualac + + +

Misao na vječnost, Janko Leskovar
- psihološka novela
- tema: Đuro Martić i njegova živčana rastrojenost
- glavni lik: Đuro Martić
- kompozicija: novela u četiri dijela
Nastavni materijal
Čitanka, dnevnik čitanja, književno djelo, audiovizualni zapis
Nastavni listić
I. SKUPINA
1. Što je tema novele?
2. Objasni naslov novele.
3. Protumači ulogu unutarnjeg monologa u Leskovarovoj noveli.
4. Kojoj vrsti novela pripada ova novela? Objasni.
5. Objasni značenje pojma leskovarovci.
II. SKUPINA
Okarakteriziraj lik i svoje tvrdnje potkrijepi citatima iz teksta.
Đuro Martić
fizičke osobine
moralne osobine
psihičke osobine
društveni status
III. SKUPINA
1. Kakvu ulogu ima san i podsvijest u noveli? Objasni.
2. Koji je događaj iz prošlosti snažno utjecao na Đurinu psihu?
3. Što o Đuri Martiću saznajemo iz njegovih snova?
4. Opterećuje li Đuru Martića vječnost ili prošlost. Objasni svoj odgovor.
5. Protumači završetak novele.
IV. SKUPINA
Prikaži kompoziciju novele.
kompozicija novele
uvod
središnji dio
obrat
rasplet
V. SKUPINA
Objasni obilježja modernizma u Leskovarovoj noveli.
obilježja modernizma u Leskovarovoj noveli
odnos prema
glavnom junaku
odnos prema
vremenu
odnos prema
fabuli
Nastavni listić
Usporedi lik Đure Martića s likom (likovima) hrvatske književnosti iz prethodnih razdoblja
tako da upišeš + ako je odgovor potvrdan, a – (minus) ako je odgovor negativan. Napiši
kriterije vrednovanja u prvi stupac.
Đuro Martić Ivica Kičmanović Lovro Mahnić

intelektualac + + +
Priprava za nastavu
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 103. Datum:
Naziv nastavne jedinice Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

područje/područja: novoga gradiva/ sat lektire individualni, rad u paru
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • odrediti obilježja lirske i simbolističke novele, objasniti na
(-evi) tekstu obilježja Matoševa pripovjedačkoga stila: slikovitost,
muzikalnost i simboliku boje
Ključni pojmovi • Matoševo prozno stvaralaštvo, lirska i simbolistička novela,
obilježja Matoševa pripovjedačkoga stila
Ishodi učenja
a) kognitivni Upoznati Matoševo prozno stvaralaštvo, objasniti kojoj vrsti
novela pripada, objasniti obilježja Matoševa pripovjedačkoga
stila.
b) afektivni Razvijati svijest o ljepoti i ljubavi o ljepoti kao idealu života.

Učenici su dobili zadaću pročitati novelu u cijelosti.
Uvod
Čitanjem Matoševa teksta o snu i idealu života u čitanci na 216. stranici te odgovorima na
pitanja ispod teksta može se najaviti Matoševa novela Cvijet sa raskršća.
Razrada
Interpretaciju možete započeti čitanjem dojmova koje su učenici bilježili u dnevnik čitanja.
Jedan učenik čita svoja zapažanja i potkrepljuje citatima iz novele , a nastavnik potiče i druge
učenike koji su izrazili isti ili sličan dojam da pročitaju primjere koje su oni izdvojili. Učenike
ne treba prekidati u njihovu izlaganju niti komentirati njihova zapažanja jer se time ostvaruje
izravna veza pisac- književno djelo-čitatelj (učenici mogu izdvojiti i temeljne motivi u noveli :
ljubav, ljepota, sudbina, smrt, umjetnost).
Učenici komentiraju i Matoševu ljubav prema umjetnosti prisjećajući se kako je Matoš pored
književnosti volio i glazbu te uživao u slikarstvu.
Nakon što su učenici iznijeli još neke podatke o Matošu (domoljublje, buntovnost, boravak u
Parizu, težnja za idealom u umjetnosti i u životu), učenici samostalno čitaju ulomak u čitanci
te odgovaraju na pitanja pod A i B u čitanci na 218. stranici. Učenici mogu raditi u paru jer na
taj način komentiraju, uspoređuju, bogate svoj spoznajni svijet.
Sljedeći korak u interpretaciji novele temelji se na određenju simbolike i uloge pejzaža u
djelu.
Heurističkim razgovorom učenici otkrivaju simboliku cvijeta(ljepota, ljubav) u Matoševu
stvaralaštvu (prisjećajući se programatske pjesme Srodnost koju su interpretirali u osnovnoj
školi), simboliku Gorgone (utjecaj na sudbinu) simboliku imena Solus (sam, otuđen čovjek)i
Izabela (nevinost, čistoća, krepost, idealna ljubav) simboliku slijepe djevojke (doživljaj
ljubavi), raskršća (prijeloman događaj u definiranju smisla postojanja) te simboliku naslova
(simbol Matoševa postojanja).
Čitanjem teksta Uloga pejzaža u djelu učenici otkrivaju značajnu ulogu pejzaža u Matoševu
djelu te izdvajaju:
- vizualne motive (djevojče tako bijelo, rumenozlatni pramenovi, marama bijela i providna,
širok, bijel slaman šešir sa dugačkom modrom vrpcom, bijele cipelice, zelene sjene)
- auditivne motive (vrelo žubori, paprad šušti, graja, bleka stoke, duduk gajda, ptičje
pjevanje, šaptanje lišća)
taktilne motive (prsti mekani)
- olfaktivne motive (prsti mirišljavi)
- gustativne motive (svježa voda, slatko diše) iz čitanke.
Odgovore mogu dopuniti i čitanjem citiranih dijelova iz dnevnika čitanja.
Kako su učenici upozoreni pratiti smjernice za čitanje djela u cijelosti, karakterizaciju likova
čitaju iz dnevnika čitanja koju dopunjuju zapažanjima nastalim na satu.
Obilježja Matoševa stila (sinestezija, poredba, metafora, personifikacija) učenici komentiraju
tako da svako obilježje Matoševa stila potkrijepe primjerima iz djela, mogu dopuniti primjere
iz čitanke na 219. stranici te objašnjavaju zašto je Cvijet sa raskršća lirska novela.
Završetak
Na kraju sata učenici čitaju i komentiraju tekst iz Matoševa pisma prijatelju u čitanci na 219.
stranici.
Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća
- lirska novela
- simbolika naslova
- tema: susret pojedinca s ljubavlju
- likovi: Solus i Izabela
- stilska obilježja: slikovitost, muzikalnost, humanizirani krajolik
Nastavni materijal
Čitanka, dnevnik čitanja, književno djelo
Priprava za nastavu
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 104., 105., 106. Datum:
Naziv nastavne jedinice Antun Gustav Matoš, Camao

područje/područja: novoga gradiva / sat lektire individualni, rad u skupini
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • rad na tekstu iz čitanke, rad u skupinama – analiza tzv.
(-evi) ishodišnih točaka Matoševe novele
Ključni pojmovi • tema, kompozicija, bizarnost, naziv, ugođaj, karakterizacija
Alfreda Kamenskog, impresionistički elementi
Ishodi učenja
a) kognitivni Uočiti i objasniti Matoševo odvajanje običnoga (vanjskoga)
svijeta od unutarnjeg, iznijeti tijek fabule, odrediti vrstu novele,
objasniti obilježja Matoševa stila, objasniti odnos sna i jave u
noveli, objasniti odnos prema glazbi i prema ljepoti.
b) afektivni Razvijati svijest o ulozi umjetnosti u životu čovjeka.
1. sat
Uvod
Učenici rješavaju nastavni listić čime nastavnik provjerava razumijevanje novele.
Učenici provjeravaju točne odgovore tako da zamijene nastavne listiće s učenikom u klupi te
komentiraju svoje odgovore.
Kao motivacija može poslužiti čitanje i komentiranje teksta Branimira Donata o Matošu na
rubnici (Čitanka str. 222.)
Što je novo, neobično, čudnovato u noveli Camao? Objasni naslov novele i poveži ga sa
sadržajem. Što zaključuješ?
Razrada
Prije no što nastavnik zada teme za interpretaciju ulomka i novele u cijelosti, objašnjava
pravila rada u skupini te dijeli prozirnice i flomastere svakoj skupini.
Učenici čitaju ulomak iz novele u čitanci na str. 221./222. kako bi se podsjetili sadržaja novele
nakon čega rješavaju zadatke i svoje odgovore pišu na prozirnicu.
Zadatci za rad u skupini:

1. SKUPINA: Odredi kompoziciju novele (prokomentiraj završetak novele).
2. SKUPINA: Odredi ulogu glazbe u noveli.
3. SKUPINA: Okarakteriziraj Kamenskog prema smjernicama u čitanci.
4. SKUPINA: Izdvoji stilska obilježja novele.
5. SKUPINA: Objasni ispreplitanje stvarnog i nestvarnog u noveli.
2. sat
Uvod
Kao motivacija za drugi sat može poslužiti Matošev tekst o noveli Camao s rubnice (Čitanka,
str. 223.).
Kako objašnjavate Matoševo tumačenje tragičnoga u noveli?
Prokomentiraj Matoševo tumačenje simbola papige. Na koje probleme svojega vremena
ukazuje ? Kakav stav zauzima?
Razrada
Iza toga slijedi izlaganje skupina te komentiranje spoznaje ostalih skupina.
Završetak
1. Usporedi novele Cvijet sa raskršća i Camao. Svoja rješenja napiši u T-tablicu.
Cvijet sa raskršća Camao

Antun Gustav Matoš, Camao
- simbolična novela
- tema: idealna ljubav i fantastična papiga koja uništava tu ljubav
- trodijelna kompozicija
- glavni lik: Kamenski
- stilska obilježja: simbolika, liričnost, mističnost, bizarnost
Nastavni materijal
Nastavni listić
1. Tema Matoševe novele Camao je:
a) neostvarena, duhovna i nježna ljubav c) ljubav prema glazbi
b) iznenadna, strasna i kratka ljubav d) bijeg od stvarnosti
2. Kojoj vrsti novela pripada ova Matoševa novela?

a) psihološkoj b) socijalnoj c) simboličnoj
3. Glavni lik novele Kamenski utočište pronalazi:

a ) u prirodi b) u ljubavi c) u glazbi d) u slikarstvu
4. S obzirom na temu koju Matoš obrađuje u noveli, Camao pripada:

a) novelama bizarnoga sadržaja
b) novela s tematikom zagrebačko-zagorske sredine
c) novelama s domoljubnom tematikom.
5. Kompoziciju novele čine/i:

a) četiri kompozicijska sloja
b) tri kompozicijska sloja
c) pet kompozicijskih slojeva.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija ulomka iz čitanke, određivanje
(-evi) književne vrste, objašnjenje naslova i povijesne pozadine
događanja, simboličnost likova i ideja crtice, kratka usmena
rasprava na temu: Koliko znamo o junacima iz naše povijesti?
Ključni pojmovi • crtica, impresionistička crtica, sažetost, bogatstvo i
simboličnost likova i izraza, naslov i povijesna pozadina
događanja
Ishodi učenja
a) kognitivni Odrediti temu i književnu vrstu, objasniti naslov i povijesnu
pozadinu događaja, objasniti simboličnost likova i
prokomentirati ideju crtice
b) afektivni Poticati kritičko mišljenje o aktualnim društveno-povijesnim
prilikama u Hrvatskoj te razvijati svijest o demokratskom pravu
naroda na uporabu nacionalnoga jezika.
Uvod
Nastavnik može upoznati učenike s podatkom da je crtica prvi put objavljena pod naslovom
Junačka smrt, no Matoš joj je promijenio kasnije naslov i kajkavizirao dijaloge glavnih
junaka.
Kao motivacija u interpretaciju crtice nastavnik čita stihove iz pjesme Kod kuće iz čitanke (str.
225.) nakon čega učenici objašnjavaju Matošev stav prema stanju u domovini.
Usmjerenim pitanjima učenici ponavljaju stečeno znanje iz povijesti i književnosti.

- Zašto je Matoš kritičan i ogorčen prema stanju u domovini?
- Komu zamjera za nemar i urušavanje nacionalnih vrijednosti?
- Tko je na sličan način opisao kip (sliku) domovine? Što zaključuješ?
Razrada
Prije no što učenici pročitaju crticu nastavnik ih upozorava da zapisuju bilješke tijekom
čitanja tako da u lijevom stupcu zapisuju svoja zapažanja, a u desnom zapisuju citate.
Nakon emocionalne stanke učenici iznose doživljaj djela (stanje u Hrvatskoj koje opisuje
Matoš nije se puno promijenilo od Gajeva vremena, osporavanje prava na službenu uporabu
hrvatskoga jezika, "mali" pošteni ljudi prvi stradaju jer vjeruju u pravednost, Pepica pruža
otpor što djeluje neobično jer otpor pružaju oni od kojih se to ne bi očekivalo,pored
izraženog domoljublja i zabrinutosti za sudbinu domovine, Matoš opisuje ljubav između
Pepice i Joškeca, Matoš rabi arhaizme i dr.).
Nakon izrečenih dojmova učenici čitaju svoje bilješke i svaku bilješku u lijevom stupcu
potkrepljuju citatom zapisanim u desnom stupcu, npr.
bilješke tijekom čitanja primjeri

mjesto i vrijeme radnje: Zagreb, "Kada se ušeprtljaše Zagrepčani radi onijeh grbova
1883. na zgradi državne financije, zovne vlast u pomoć
vojsku."
"Bijaše to treći dan bune."
uloga pejzaža u djelu (opis
sunčanoga jutra i crnoga oblaka i " Jutro toplo, sunčano. Nebom se nepomično pružio
nagovještaj tragičnih događaja- samo jedan, crn i duguljast oblačak…"
smrti)
Nastavni listić
1. Odredi kojoj tematici pripada crtica.
2. Objasni simboliku Pepice Pogačić.
3. Protumači zašto govorimo o karikaturalnom oblikovanju likova.
4. Objasni zašto je ironija temeljni stilski postupak u crtici.
5. Objasni svevremenost završne rečenice: "I nju i njega zakopaše krišom – krišom, dragi
čitaoče, krišom…
Nakon toga nastavnik može usmjerenim pitanjem potaknuti učenike na istraživanje

Matoševa jezika zadavanjem zadatka da napišu rječnik zagrebačkih idioma koje rabi Matoš u
svojim djelima.
Završetak
Na kraju sata može se organizirati kratka usmena rasprava na temu:
Koliko znamo o junacima iz naše povijesti?
Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*
- impresionistička crtica , prvi put objavljena je pod naslovom Junačka smrt, no Matoš joj je
promijenio kasnije naslov i kajkavizirao dijaloge glavnih junaka
- povijesni kontekst: ilirsko doba, odnos Hrvata i Mađara, političke stranke u Hrvatskoj
- tema: nesretna sudbina domovine
- glavni likovi: Pepica i Joškec simbol su stradanja hrvatskoga čovjeka
- temeljni motivi: domovina, ljubav, život, smrt
- ideja: „Kip domovine je satira u kojoj je sva naša nacija, u kojoj je cijela Hrvatska
personificirana u tvrdoglavoj – klepetuši, koja umire od običnog husarskog skoka.“ (Matoš)
- stilska obilježja: metaforičnost, gradacija, neobične usporedbe, ironija, groteska
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Antun Gustav Matoš, Oko Lobora

književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija ulomka iz čitanke, odrediti i objasniti
(-evi) stilska obilježja Matoševa putopisa, objasniti značenje
Matoševe tvrdnje:“Ljudi su krajevi, a krajevi su ljudi.“,
rješavanje zadataka iz radne bilježnice
Ključni pojmovi • Matoševa putopisna proza, „Ljudi su krajevi, a krajevi su ljudi.“
Ishodi učenja
a) kognitivni Objasniti Matoševu tvrdnju:“Ljudi su krajevi, a krajevi su ljudi.“,
odrediti književnu vrstu, objasniti kompoziciju putopisa,
objasniti stilska obilježja putopisa.
b) afektivni Razvijati prosudbene sposobnosti učenika kako bi usporedio
Matošev odnos prema kulturno-političkim prilikama tadašnjega
vremena s aktualnim prilikama .
Uvod
Motivacija i najava teme
Čitanje i komentiranje citata iz putopisa (čitanka, str.229.).
Prokomentiraj način na koji Matoš spaja pejzaž s čovjekom.
Na koga Matoš misli kad piše da "samo izvanredne duše, samo junačka čeljad mogaše
stremiti uvis"?
Razrada
Interpretativno čitanje teksta.
Nakon emocionalne stanke učenici izražavaju doživljaj djela (opis pejzaža u koji Matoš uklapa
svoj doživljaj domovine, Matošev stav prema prošlosti i sadašnjosti…).
Interpretacija
Učenici određuju:
- temu putopisa (opis Lobora)
- kompoziciju (dvodijelna: 1. Matoševe impresije 2. Oštrcgrad)
- stilska obilježja (stilski pluralizam)
izdvajaju:
- motive (pejzaž, domovina, čovjek – zemlja, prolaznost, hrvatska prošlost)
- Matoševe osjećaje i raspoloženje: (zabrinutost -Oblaci, teški, crni, zabrinuti. Oblaci kao
misli.,sjeta i tuga- …Sjećam se na dofinejske i savojske, na francuske slične gore, kao i ove
pune velikih uspomena…, Na čelu mu brazda njenih beskonačnih briga…, prijekor- Teško
onom tko majci ne vrati više no što od nje primi!...iznenađenost– Na ćunastom, visokom
vrhuncu, u oblacima kao oblačni, divotni san – Oštric-grad., zadivljenost-Koliko gorostasne
volje i napora trebaše za zidanje takvoga grada!
komentiraju:
- Matošev odnos prema zbilji ( prijekor sunarodnjacima (mlakonjama i mediokritetima)
I kod nas, još više no u inozemstvu, lažna modernost uništava energije i značajeve…)
- Matoševa razmišljanja o društvenim i političkim problemima tadašnje Hrvatske koja uklapa
u putopis
- Matošev pristup pejzažu (liričnost, stilske figure, npr. epiteti, usporedbe, eliptične rečenice,
asonanca, aliteracija, inverzija…)
- obilježja putopisa na primjeru Matoševa teksta (dojmovi, impresije s putovanja, subjektivni
i objektivni pristup temi)
Završetak
Slažeš li se s Matoševom tvrdnjom: „Ljudi su krajevi, a krajevi su ljudi.“
Obrazloži svoj odgovor.
Antun Gustav Matoš, Oko Lobora
- putopis
- tema: opis Lobora
- kompozicija: dvodijelna - 1. Matoševe impresije
2. Oštrcgrad
- motivi: pejzaž, domovina, čovjek - zemlja ("ljudi i krajevi"), prolaznost života, nesretna
povijest
- osjećaji i raspoloženje: tuga, sjeta, bol, razočaranost, ogorčenost , ali i ponos i
divljenje na negdašnju prošlost
- obilježja stila: - lirski opis krajolika, kontrast (život – smrt, prošlost – sadašnjost)
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Dinko Šimunović, Muljika

književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • objasniti književnu vrstu kojoj pripada djelo, prokomentirati
(-evi) prikaz života u patrijarhalnome društvu, surovost i grubost uz
snažnu individualnost, uočiti i prokomentirati težinu života koji
su po bilo čemu drugačiji
Ključni pojmovi • psihološka novela, stilska obilježja, tradicionalni elementi u
prozi Dinka Šimunovića, moderni elementi u prozi Dinka
Šimunovića, problem izdvojenoga pojedinca
Ishodi učenja
a) kognitivni Odrediti vrstu novele, prepoznati temu i objasniti tradicionalne i
moderne elemente u prozi Dinka Šimunovića, prokomentirati
položaj izdvojenoga pojedinca u društvu, objasniti odnose među
likovima: Boja-Ilijica, kći-otac (Boja-Joviša), odrediti ulogu
pejzaža u djelu.
b) afektivni Razvijati svijest o jednakopravnosti svih u društvu te aktivno
sudjelovati u borbi protiv diskriminacije i nejednakosti.
Uvod
Učenici su na sat morali donijeti drvene boje (ili pastelne, tempere ,vodene boje).
Nastavnik provjerava jesu li učenici pročitali novelu u cijelosti tražeći od njih da popune
tablicu na nastavnom listiću.
Budući da su učenici u osnovnoj školi čitali još neke Šimunovićeve novele (Duga, Alkar),
usmjerenim pitanjem može se potaknuti učenike na samostalno predstavljanje autora i
obilježja njegova pripovjedačkoga opusa.
Pitanje:
Osmisli u nekoliko rečenica predstavljanje autora tako da izdvojiš temeljna obilježja njegova
stvaralaštva.
Razrada
Prije no što se učenicima zadaju zadatci, nastavnik provjerava jesu li učenici donijeli drvene
boje, pastelne, tempere ili vodene boje te objašnjava način rada.
- Radit ćete u paru.
- Samostalno pročitajte ulomak (Čitanka, 232. – 234.).
- Napišite karakterizaciju likova.
- Objasnite "dvoglasje" (odnos kolektiva i izdvojenoga pojedinca).
- Prokomentirajte ulogu pejzaža u djelu.
- Nakon toga svi učenici u jednom redu naslikat će portret Boje, učenici u drugom redu
portret Ilijice, a učenici u trećem redu naslikat će krajolik.
- Vrijeme predviđeno za rad je 25 minuta.
- Nakon toga nastavnik provjerava rješenja postavljenih zadataka.
- Zatim učenici izlažu svoje slike, prosudbeno povjerenstvo sastavljeno od tri učenika bira
najuspješnije radove s tim da njihovi radovi ne ulaze u konkurenciju.
Završetak
Učenici popunjavaju T tablicu.
Tradicionalno i moderno u prozi Dinka Šimunovića
tradicionalno moderno

Dinko Šimunović, Muljika
- tema: odnos izdvojenog pojedinca i kolektiva
- likovi: Boja, Ilijica,Joviša (Bojin otac), namastirčani
- stilska obilježja: psihološka karakterizacija, simbolizam, impresionizam
Nastavni materijal
Nastavni listić
Dinko Šimunović, Muljika

vrijeme
vrsta novele tema mjesto radnje radnje likovi simbolika
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Janko Polić Kamov, Brada

područje/područja: novoga gradiva/ sat lektire individualni
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • na osnovi smjernica za čitanje djela u cijelosti učenici
(-evi) komentiraju faze pripovjedačeva odnosa prema ljudima,
objašnjavaju naslov, karakteriziraju glavnoga lika, objašnjavaju
stilska obilježja i osporavanje tradicije
Ključni pojmovi • uočavanje obilježja psihološke novele, simbolika naslova,
karakterizacija glavnoga lika, stilska obilježja i početak
Kamovljeva osporavanja tradicije
Ishodi učenja
a) kognitivni Odrediti književnu vrstu i temu djela, prokomentirati ponašanje
glavnoga lika s bradom i bez brade, objasniti njegov odnos
prema društvu objasniti simboliku naslova i objasniti
Kamovljevo osporavanje tradicije.
b) afektivni Poticati učenike na rješavanje životnih problema , a ne bježati
od njih.
Uvod
Motivacija
- Jeste li se kada našli u situaciji da svojim izgledom, odijevanjem ili ponašanjem svjesno
stvarate zid između sebe i drugih?
- Žive li ljudi s maskom na licu? Obrazloži svoj odgovor.
- Kako biste nazvali ljude koji se tako ponašaju?
- Definiraj jednom rečenicom njihov svjetonazor.
Najava teme
Prije no što nastavnik pročita rečenice s početka novele, zamolit će učenike da
prokomentiraju Kamovljev uvod u novelu, odgovore na postavljeno pitanje kojim završava
citat.
"Obrijao sam bradu. Do tada sam naime imao bradu gustu, zašiljenu, crvenkastu. Zašto sam
obrijao bradu?"
Razrada
Budući da su učenici morali pročitati novelu u cijelosti, ulomak iz čitanke (str. 237./238.) služi
za podsjećanje na djelo pa umjesto interpretativnoga čitanja ulomka u cijelosti , učenici
mogu pročitati samo dijelove teksta ili citirati misli te pročitati pitanja pod A, B i C ispod
teksta (Čitanka, str. 238.)
Nakon emocionalne stanke učenici objavljuju doživljaj djela.
Interpretacija djela.
Usmjerenim pitanjima učenici će odrediti i objasniti:
- temu djela (brada poput maske iza koje se skriva pojedinac, traganje za vlastitim
identitetom)
- simboliku naslova (maska iza koje se skriva pojedinac u bešćutnom svijetu )
- dvodijelnu kompoziciju (pripovjedač s bradom i pripovjedač bez brade)
- karakterizaciju glavnoga lika (pripovjedača) prema smjernicama iz čitanke (str.239.)
- problematiku djela (otuđenost i apsurdnost života, traganje za vlastitim identitetom)
(aktualnost Kamovljeve novele)
- stilska obilježja (stilska obilježja: pripovjedač u 1. licu, ironija, sarkazam, eliptične rečenice,
esejističke digresije, unutarnji monolog)
Nastavnik može pročitati objašnjenje autora o nazivu „lakrdija“.

- Knjiga lakrdija (autor objašnjava naziv „lakrdija“: Uzeh život i stadoh izvlačiti iz njega sve
one dogodovštine koje su tako sitne i bezvrijedne, te ih svaki ima na pretek i svi ih mimoilaze;
a s druge strane tako velike i neobične, te ih vrijedi podcrtati. Tako koncipirah lakrdije: naći u
našoj psihi ono što drugi već nađoše u životu: grotesknost vezanu za trice, krupnoću za
beznačajnost, nevjerojatnost za običnost, slučaj za svakidašnjost…“)
Završetak
Učenici čitaju tekstove na rubnici (čitanka, str. 239.)
Na kraju sata može se organizirati i stvaralačka radionica (čitanka, str. 239.) ako je škola
informatički opremljena ili zadati učenicima za domaću zadaću istražiti podatke o autorovu
životu.
Janko Polić Kamov, Brada
- tema: brada (poput maske iza koje se skriva pojedinac, traganje za vlastitim identitetom)
- glavni lik: osjetljivi mladić razapet između dviju krajnosti: introvertiranosti i
ekstrovertiranosti
glavni lik (autorski pripovjedač)
↙ ↘
s bradom bez brade
mizantrop omiljen u obitelji
ciničan zavodnik
agresivan zaljubljen
otuđen rastrošan
introvertiran ekstrovertiran
želja za mirom želja za smirenjem
- stilska obilježja: pripovjedač u 1. licu, ironija, sarkazam, eliptične rečenice, esejističke
digresije, unutarnji monolog
- Knjiga lakrdija
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Ivan Kozarac, Đuka Begović

književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • učenici rješavaju zadatke u radnoj bilježnici, uspoređuju Tenu i
(-evi) Đuku Begovića, određuju književnu vrstu, karakteriziraju Đuku
Begovića, utvrđuju pripovjedačke postupke
Ključni pojmovi • književna vrsta, karakterizacija lika, utjecaj odgoja i okoline na
oblikovanje glavnoga lika, pripovjedački postupci, usporedba
Tene i Đuke Begovića
Ishodi učenja
a) kognitivni Odrediti književnu vrstu, temu djela, prokomentirati ponašanje
Đuke Begovića te utjecaj odgoja i sredine na njegovo ponašanje,
kompoziciju, stilska obilježja djela, usporediti Tenu i Đuku
Begovića.
b) afektivni Objasniti uzroke i posljedice utjecaja sredine i odgoja na
ponašanje likova u trenutnim situacijama te razlikovati pojam
slobode od apsolutne slobode kao temelja čovjekove
egzistencije.
1. sat
Uvod
Motivacija
Za motivaciju učenici mogu pogledati prizor iz filma Branka Schmidta, Đuka Begović.
Razrada
Najava teme i izricanje doživljaja.
Heurističkim razgovorom propituje se razumijevanje romana, tj spoznaja o dominantnosti
lika Đuke Begovića te određenje romana lika:
- Što biste izdvojili na početku interpretacije romana (Što te se najviše dojmilo?)
- Objasni svoj odgovor.
Radom u paru učenici karakteriziraju lik Đuke Begovića prema smjernicama u čitanci (str.
244.) i na taj način komentiraju svoja zapažanja (raspravljaju, bilježe, citiraju ) što doprinosi
dinamici rada u razredu.
Nakon što su iscrpili svoja zapažanja o Đuki Begoviću, nastavnik najavljuje kraću raspravu:
Treba li težiti slobodi kojom Đuka živi?
2. sat
Uvod
Umjesto ponavljanja stečenoga znanja s prethodnoga sata, nastavnik može pustiti pjesmu
Milovo sam garave i plave (izvodi Zvonko Bogdan).
Razrada
U drugom dijelu interpretacije romana učenici određuju mjesto i vrijeme radnje, temu djela,
kompoziciju te stilska obilježja ( svaku navedenu tvrdnju potrebno je argumentirati
navođenjem citata iz djela).
Usmjerenim pitanjem možete potaknuti učenike na kreativnost i produbljivanje spoznaja o
djelu te ih pustiti da zaključe interpretaciju romana "na svoj način" , npr.
- Jesmo li što propustili u predstavljanju djela, a prema vašemu mišljenju trebalo bi i o tome
razgovarati ili
- potaknuti ih izraditi Vennov dijagram koji uključuje usporedbu Tene i Đuke Begovića.
Završetak
Učenicima možete pročitati ulomak o Đuki Begoviću iz knjige Tko se boji lika još Julijane
Matanović.
Ivan Kozarac, Đuka Begović
- roman lika, psihološki roman
- tema: život Đuke Begovića( želja za slobodom, sukob pojedinca i sredine)
- mjesto radnje: (neimenovano) slavonsko selo
- vrijeme radnje: krajem 19. stoljeća
- glavni lik
krv
↑
Đuka Begović→ "život od komada"
↓
život na mrtvoj točki
- kompozicija: šesnaest poglavlja (odmak od tradicionalnog kronološkog nizanja događaja)
- stil: pripovjedač u 3. licu, lirski umeci i epizode prekidaju fabularni tijek, retrospekcija,
humanizirani pejzaž odraz je unutarnjega stanja glavnoga lika
Nastavni materijal
Čitanka, dnevnik čitanja, književno djelo, audiovizualni zapis
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • prema Smjernicama za čitanje djela u cijelosti iz čitanke
(-evi) učenici Tko je kriv za sudbinu Đure Andrijaševića i je li ona
mogla biti drukčija argumentiraju vrstu romana, iznose fabulu,
karakteriziraju Đuru Andrijaševića, određuju stilska obilježja
romana i sudjeluju u raspravi
Ključni pojmovi • književna vrsta, tema romana, karakterizacija glavnoga junaka,
stilska obilježja romana, značaj romana za razdoblje moderne,
rasprava
Ishodi učenja
c) kognitivni Odrediti književnu vrstu i temu romana, okarakterizirati
glavnoga junaka, odrediti stilska obilježja romana i objasniti
značaj romana za razdoblje moderne.
d) afektivni Razvijati kritičko mišljenje u uspoređivanju i vrednovanju
najboljih ostvarenja u hrvatskoj književnosti.
Uvod
Učenici komentiraju polazni tekst u Čitanci na 245. stranici.
Razrada
Učenici pišu kraći sastavak o temi : Likovi intelektualaca u hrvatskoj književnosti, ali tako da
bez prekida pišu sve što im padne na um (5 – 10 minuta).
Nakon isteka vremena predviđenoga za pisanje , nekoliko učenika čita svoj sastavak.
Služeći se bilješkama tijekom čitanja romana u cijelosti, učenici odgovaraju na smjernice
(pitanja) u čitanci na 247. stranici.
Na prvom satu učenici objašnjavaju:
- zašto je Bijeg roman lika (u prvom planu je psihološki portret lika)
- iznose u natuknicama najvažnije događaje povezane s Đurinim djetinjstvom (siromaštvo,
iznimno darovit, ljubav prema književnosti, motiv rastanka- podsjeća ga na odlaske oca,
majčina želja za Đurinim uspjehom u životu) i studijem (buran život, provod u bečkim
kavanama, zanemarivanje studija, željan uspjeha- slave u društvu,piše novele, kritike), s
boravkom u Zdencima (druženje s prijateljem Tošom, svjedoči ljepoti bračnoga života,
opušten, otkriva ljepotu prirode),i Rijeci, rad i život u Senju (neprihvaćen u sredini,
osporavanje književnoga rada, sukobi na poslu, skandal u školi, moralno propadanje,
alkoholizam, majčino razočarenje, ostaje bez nasljedstva, beznađe, smrt- utapa se u moru)
- predstavljaju glavni lik Đuru Andrijaševića (pasivan, introvertiran, ironičan, otuđen-
pokazuje osobine suvišnoga čovjeka – A ja sam kraj njihova veselja sjedio baš kao putnik koji
ne zna kuda će ga sutra dovesti sudbina., bezvoljan – Nemoćan, zaboravljen propao za sve…,
Ja sebi o životu nikad nisam pravo davao računa., religiozan, sklonost prema umjetnosti –
književnosti i glazbi, bijeg od života- bijeg od samoga sebe… )
- komentiraju odnos Đure Andrijaševića prema ženama (Zora Markova, Vera Hrabar, Minka):
hladan, nezainteresiran,bježi od braka, grizodušje - zbog ljubavi prema Zori prijatelja
sputava njegovu ljubav prema drugim ženama – Kakva ljubav … Ta nisam ni časka pomišljao
na Minku – ona le meni tuđa kao i svaka druga djevojka ! I nju sam morao ražalostiti!)
2. sat
Uvod
Na početku drugog sata organizirajte raspravu na temu Tko je kriv za sudbinu Đure
Andrijaševića i je li ona mogla biti drukčija? (Stvaralačka radionica, Čitanka, str. 247.)
Razrada
Usmjerenim pitanjem nastavnik uvodi učenike u analizu stilskih osobitosti romana, npr.
- Po čemu se ovaj roman razlikuje od romana iz prethodnoga razdoblja?
- Koje je stilske tehnike Cihlar Nehajev uveo u hrvatsku književnost?
- Što vam je stvaralo problem u čitanju romana?
- Smatraš li da je bilo potrebno napisati i podnaslov romana?
Nakon toga učenici odgovaraju na 5. i 6. pitanje (čitanka , str. 247.).
Završetak
Učenici čitaju tekst i rješavaju zadatke u čitanci na 247. stranici ispod teksta Lik intelektualca
u hrvatskoj književnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
- podnaslov: Povijest jednog našeg čovjeka
- roman lika, psihološki roman
- najbolji roman hrvatske moderne (prema mišljenju kritike)
- tema: život nadarenog (ali pasivnog, depresivnog i preosjetljivog) književnika, intelektualca
- glavni lik: Đuro Andrijašević (antijunak, pasivan, preosjetljiv, neurotičan, teško prilagodljiv,
teško se nosi s problemi koje donosi život, bježi od stvarnosti i životnih problema – ne
rješava ih)
- vremenski okvir radnje: oko dvije godine (vremenski kontinuitet prekida se iznošenjem
prošlih događaja)
- stilska obilježja: u prvom je planu psihološka analiza lika dok je fabula potisnuta u drugi
plan, unutarnji monolog, pisma, dnevnik
Nastavni materijal
Čitanka, dnevnik čitanja, književno djelo, radna bilježnica
Priprava za nastavu

područje/područja: ponavljanja individualni, rad u paru, rad u
književnost skupini
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • samostalni rad učenika, rješavanje zadataka u radnoj bilježnici
(-evi) (uočiti i prokomentirati sličnosti i razlike likova siromašnih i
nadarenih učenika u djelima različitih književnopovijesnih
razdoblja)
Ključni pojmovi • moderna u hrvatskoj književnosti, predstavnici i djela,
književni likovi
Ishodi učenja
a) kognitivni Prepoznati vrstu književnih djela nastalih u razdoblju moderne,
primijeniti stečeno znanje u rješavanju problemskih zadataka,
usporediti i prokomentirati likove (odnos prema stvarnosti,
bijeg, otuđenost, poimanje slobode kao načina postojanja.
b) afektivni Sistematizirati gradivo i znanje kreativno primijeniti u
problemskim situacijama.
Uvod
U uvodnom dijelu sata učenici zapisuju u svoje bilježnice pojmove vezane uz hrvatsku
modernu. Nakon toga zamjenjuju svoje bilježnice (s učenikom s kojim sjede u klupi) i
komentiraju.
Razrada
Nastavnik priprema učenike za kviz znanja i objašnjava pravila.
- U kvizu sudjeluju tri ekipe po pet učenika.
- Prosudbeno povjerenstvo čine tri učenika.
- Dva učenika bit će voditelji kviza
- Ostali učenici bit će publika.
- Kviz znanja sastavljen je od tri skupine pitanja.
I. SKUPINA: TKO SAM JA? (Radna bilježnica, str.66.)

- Predstavnici skupina izvlače pitanja A, B, C i daju ih voditeljima.
- Voditelji čitaju pravila bodovanja:
5 bodova osvaja ekipa ako točno odgovori nakon prvoga čitanje podatka vezanih za osobu A
(B, C)
4 boda osvaja ekipa ako točno odgovori nakon drugoga čitanje podataka
3 boda osvaja ekipa ako točno odgovori nakon trećega čitanja podataka
2 boda osvaja ekipa ako točno odgovori nakon četvrtoga čitanja podataka
1 bod osvaja ekipa ako točno odgovori nakon petoga čitanja podataka.
Ako ekipa A ne zna odgovor, pravo na odgovor i bodove ima ekipa koja se prva javi te se
njima pribrajaju bodovi.
II. SKUPINA: ČIJE SU MISLI?

A "Ljudi su krajevi, a krajevi su ljudi." (Antun Gustav Matoš)
B "Cijeli čovjek nesebično se zanima za unutrašnji svijet drugih. Ćuti i tuđe boli i patnje, štuje
prirodna i zakonita prava ljudskog dostojanstva u svakom čovjeku." (Janko Leskovar)
C "Živio sam i živim… a život mi je čudna sanja nego – dosta…Zapljuskivali su me njegovi vali,
drmale me njegove bure, gonile munje i tresli me gromovi njegovi. I kreljuti mu znam! I krvi
je pio moje!...Ljubio sam!... (Ivan Kozarac)
1 bod za točan odgovor
Ako ekipa A ne zna odgovor, pravo na odgovor i bodove ima ekipa koja se prva javi te se
njima pribrajaju bodovi.
III. SKUPINA: NASLOV DJELA (igra pantomime)

A Bijeg
B Muljika
C Đuka Begović
Objašnjenje koje čita voditelj: Jedan učenik dolazi do voditelja i izvlači kuvertu sa zadanom
temom, ne smije komunicirati s ostalim članovima ekipe te se priprema za izvođenje.
1 bod za točan odgovor
Završetak
Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici na 59. i 60 stranici.
Nastavni materijal
Radna bilježnica
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Lirika A. G. Matoša

književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija Matoševih pjesama: Utjeha kose, 1909.,
(-evi) Pri svetom kralju, Mladoj Hrvatskoj, rješavanje zadataka u
radnoj bilježnici
Ključni pojmovi • impresionistička i simbolistička obilježja Matoševe lirike,
Matošev pjesnički program, tematska raznovrsnost
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti Matoševe pjesme, prokomentirati njihovu tematsku
raznovrsnost, odrediti, temu, motive, pjesničke slike, objasniti
impresionistička i simbolistička obilježja njegove lirike.
b) afektivni Poticati zanimanje za književnost i kritičko mišljenje o značaju
Matoša za razvoj hrvatske književnosti.
1. sat
Uvod
Sat možete započeti slušanjem pjesme Samotna ljubav (zvučni zapis).
Učenici interpretiraju Matoševe pjesme (Utjeha kose, 1909., Pri svetom kralju, Mladoj
Hrvatskoj) radom u skupini.
Razrada
Prije no što nastavnik odredi zadane teme i objasni pravila rada u skupini, učenici formiraju
pet skupina. Rad u skupinama.
Svaka skupina dobiva prozirnicu, flomaster i nastavni listić.
Vrijeme predviđeno za rad u skupini je 25 minuta, a za izlaganje 5 – 7 minuta.
2. sat
Uvod
Učenici komentiraju zahtjevnost zadataka i jesu li odgovorili i na neka pitanja iz čitanke za
koja su procijenili da ih je potrebno prokomentirati.
Razrada
Svaka od skupina iznosi rezultate svoga rada.
Završetak
Riješite zadatak u radnoj bilježnici (str.64./65.)
Lirika A. G. Matoša
Utjeha kose
Lirika Antuna Pri svetom

1909.
Gustav Matoša kralju
Mladoj
Hrvatskoj
Rješenje zadatka 1. skupine okvirno može biti sljedeće:

Antun Gustav Matoš, Utjeha kose
- tema: smrt voljene osobe
- motivi: život i smrt, ljubav, cvijet, utjeha, san
- pjesničke slike: mrtva voljena žena
- osjećaji i raspoloženje: zaprepaštenost, nevjerica, zadivljenost, očaj, strava i muka, utjeha
kose, smirenost, prihvaćanje smrti kao početka
- stilska obilježja pjesme: eliptične rečenice (U snu. Tužnu. Mrtvu,), oksimoron (smrti krasne,
epiteti: dvorani kobnoj, tamne oči jasne; poredba (život kao smrt) ponavljanje (dvorani
kobnoj), kontrast (dvorani kobnoj – idili cvijeća), inverzija (dvorani kobnoj, mislima u sivom);
personifikacija (pa mi reče miruj); metafora (idila cvijeća, agonija svijeća); forma soneta
(obgrljena rima u katrenama)
Nastavni materijal
Čitanka,radna bilježnica, književno djelo, audiovizualni zapis
Nastavni listić
I. skupina: Antun Gustav Matoš, Utjeha kose
1. Interpretirajte Matoševu pjesmu Utjeha kose.
2. Odredi vrstu lirske pjesme.
2. Odredi temu pjesme.
3. Izdvoji motive i pjesničke slike.
4. Odredi osjećaje i raspoloženje u pjesmi.
5. Izdvoji stilska obilježja pjesme.
Napomena: Možete odgovoriti i na neka pitanja iz čitanke (str. 250.) za koja smatrate da su
bitna u interpretaciji pjesme.
II. skupina: Antun Gustav Matoš, 1909.

1. Interpretirajte Matoševu pjesmu 1909.
Napomena: Možete odgovoriti i na neka pitanja iz čitanke (str. 251./252.) za koja smatrate
da su bitna u interpretaciji pjesme.
III. skupina: Antun Gustav Matoš, Pri svetom kralju

1. Interpretirajte Matoševu pjesmu Pri svetom kralju.
IV. skupina: Antun Gustav Matoš, Mladoj Hrvatskoj

1. Interpretirajte Matoševu pjesmu Mladoj Hrvatskoj.
V. skupina: Portret pjesnika

1. Služeći se tekstovima u čitanci, osmisli portret pjesnika. Informacije možete potražiti
služeći se i drugim izvorima (internet).
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Vladimir Vidrić, Dva pejzaža, Pomona, Plakat, Adieu
područje/područja: novoga gradiva individualni, rad u paru
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija Vidrićevih pjesama, objasniti osobitost
(-evi) Vidrićeva lirskoga stvaralaštva, objasniti impresionističke i
simbolističke lirske postupke, prokomentirati Vidrićevu
tematsku zaokupljenost, rad na tekstu Umjetnost i bol
Ključni pojmovi • specifičnost Vidrićeva lirskoga stvaralaštva, secesijski,
impresionistički i simbolistički lirski postupci, karakteristična
tematska zaokupljenost antičkim i mitološkim temama. Primjer
pjesničke monografije i eseja: Antun Barac, Umjetnost i bol
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti Vidrićeve pjesme, prokomentirati njihove teme,
objasniti impresionističke i simbolističke stilske postupke,
iznijeti osnovne misli iz eseja Umjetnost i bol te objasniti način
na koji Barac pristupa Vidrićevu pjesništvu.
b) afektivni Razvijati stvaralaštvo i kreativnost te slobodu umjetničkog
izražavanja.
Učenici su na sat morali donijeti boje (drvene, vodene, tempera, pastelne) i papir.
1. sat
Uvod
Dopuni rečenicu.
Za mene je pejzaž………………………………………………………………………………. .
Razrada
Pejzaž I.
Prije no što nastavnik pročita pjesmu objašnjava učenicima zadatak:
Pozorno poslušajte pjesmu koju ću ja pročitati jer nakon čitanja pjesme naslikat ćete
pjesničku sliku, koja vas se najviše dojmila, u kutu slike napisat ćeš naslov i potpisati se. Ne
otvarajte svoje čitanke!
Nakon što učenici završe sliku, izabere se povjerenstvo (3-5 učenika) koje će odabrati
najljepšu sliku. Dok se povjerenstvo priprema za prosudbu, ostali učenici pripremaju izložbu
slika u razredu (mogu ih zalijepiti na ploču, razredne panoe ili postaviti na stolovima).
Nakon odabira najljepše slike nastavnik usmjerenim pitanjima provjerava usvojenost i
razumijevanje pjesme, npr.
- Možete li objasniti zašto ste slikali, a ne čitali.
- Promatrajući slike, izdvojite motive koje prepoznaješ na slikama.
- Zašto se na većini slika ne nalazi čovjek? Objasni.
Odgovor na posljednje pitanje možda ćeš pronaći u pjesmi.
Učenici otvaraju čitanke, i dok čitaju pjesmu razmišljaju, uspoređuju pjesmu sa slikom.
Usporedba Dva pejzaža

Učenici samostalno čitaju pjesmu Pejzaž II. i odgovaraju na pitanja pod A,B C (Čitanka,
str.256.). Usporednu analizu pjesama mogu napisati u tablicu.
Pejzaž I. Pejzaž II.

tema
motivi
osjećaji
raspoloženje
stilska izražajna sredstva
obilježja stiha i strofe
analiza jezika
2. sat
Uvod
Čitanje i komentiranje teksta Barac o Vidriću (Čitanka str. 262.).
Razrada
Na drugom satu učenici interpretiraju pjesme (Pomona, Plakat, Adieu) radeći u paru.
Učenici određuju temu, vrstu lirske pjesme, motive, pjesničke slike, osjećaje i raspoloženja te
stilska obilježja. Odgovore na postavljene zadatke izlaže učenik kojega nastavnik prozove, a
ostali učenici uspoređuju, dopunjuju i komentiraju svoja rješenja (čim interpretiraju prvu
pjesmu, učenici upozoravaju nastavnika da su spremni za usmeno izlaganje , i tako redom
redom, nakon druge pjesme izlažu, dopunjuju, komentiraju…)
Interpretirajući pjesmu Pomona učenici će objasniti zašto je to misaona pjesma (pjesnik

progovara o socijalnoj nepravdi , o položaju roba koji svojoj gospodarici udovoljava praveći
joj hlad.
Osim socijalnih motiva Vidrić ističe i stremljenje ljudskog srca.
Učenici će objasniti i dijalog oca i kćeri kad kći svjesno izriče laž kako bi zatomila svoje
osjećaje (stremljenja svoga srca).
Vidrić se odlučio za narativnu strukturu pjesme u koju se stilski uklapa slika iz prošlosti
Rimljana kao dekor za iznošenje općeljudskih osjećaja (čežnja za slobodom, ljubavi,
pravdom).
Motivacija i najava pjesme.

Za najavu pjesme Plakat nastavnik postavljanjem pitanja:
- Navedi pjesnike koji pjevaju o položaju i ulozi pjesnika u društvu.
- provjerava učenikovo znanje i sposobnost primjene stečenoga znanja- spoj tradicije i
modernoga (Baudelaire, Preradović, Kranjčević, Cesarić)
- Objasni značenje riječi plakat.
- Opiši postupak kako nastaje plakat. (Na bijelom, može i u drugim bojama, hamer-papiru
istaknem temu i sadržaj teme.)
- Je li plakat funkcionalan ako se na njemu nalazi mnoštvo podataka?
- Možeš li objasniti riječ transparent, transparentno?
- Kojom bi riječju zamijenio riječ transparentno? (jasno)
Interpretativno čitanje pjesme.

Emocionalna stanka.
Izražavanje doživljaja (bijela boja, stope u snijegu simbol su prisutnosti čovjeka, zadnji stihovi
podsjećaju na Danteov silazak).
Interpretacija pjesme.
- objašnjavaju zašto ova pjesma predstavlja poetiku Vidrićeva stvaralaštva
(izražava Vidrićevo poimanje pjesnika u svijetu: Ja vrač sa hridi slazim uklet, silan│I k
mraznom srcu stištem cimbal snova – ovim stihovima određene su "koordinate" života
pjesnika- kontrast gore – dolje
- objašnjavaju i kontrast pjesnikova prokletstva i njegove povezanosti s božanskim
- komentiraju značenje osnovnih motiva: snijeg – šuma – voda – vrač (traganje za smislom
umjetnosti, lutanja i tajanstvenost)
Adieu
- Što očekuješ u posljednjoj pjesmi Vidrićeve zbirke Pjesme objavljene 1907.?
(sumiranje životnih rezultata, oproštaj, odlazak)
- Komentiraj značenje riječi odlazak i oproštaj.

Emocionalna stanka.
Izražavanje doživljaja (pjesnik se oprašta s voljenom ženom ili sa životom).
Učenici:
- određuju temu (oproštaj s voljenom ženom (površinsko), oproštaj sa životom
(dubinsko).
- izdvajaju motive u pjesmi (mandolina, purpurna pomrčina, pjesme, svijetla staza, suza,
gospoja, silazak stubama, grad (motiv silaska lirskoga subjekta)
- određuju osjećaje (tuga i sjeta)
- komentiraju formu pjesma (kratka - dvije katrene, a ispričana je jedna životna priča)
Nakon usmenoga izlaganja interpretacije zadnje pjesme učenici komentiraju Vidrićevo

pjesništvo.
Završetak
Čitanje i komentiranje teksta Umjetnost i bol Antuna Barca (Čitanka, str. 262. – 266.).
Vladimir Vidrić, Dva pejzaža, Pomona, Plakat, Adieu
Dva pejzaža
- pejzažne lirske pjesme
- tema: dnevni i noćni pejzaž, statični i dinamični pejzaž
- stilska obilježja: glagolski oblici u funkciji isticanja
Pomona
- tema: stremljenje ljudskoga srca i socijalna nepravda
- socijalni i domoljubni motivi
- slika iz prošlosti Rimljana kao dekor za iznošenje općeljudskih osjećaja (čežnja za slobodom,
ljubavi, pravdom)
- dijalog oca i kćeri Pomone
- narativna struktura pjesme
- kontrast (gospodar - rob)
Plakat
- tema: pjesnik, umjetnik (uloga pjesnika u društvu)
- dualizam: pjesnikova razapetost između duhovnih i zemaljskih vrijednosti
- motivi: bjelina, stope u snijegu, plavetnilo, snovi, vrač,
- kontrast: gore-dolje kao koordinata života pjesnika
- pjesma predstavlja poetiku Vidrićeva stvaralaštva
Adieu
- posljednja pjesma u zbirci
- tema: oproštaj s voljenom ženom (površinsko), oproštaj sa životom (dubinsko)
- motivi: mandolina, purpurna pomrčina, pjesme, svijetla staza, suza, gospoja, silazak
stubama, grad (motiv silaska lirskoga subjekta)
- osjećaji i raspoloženje: tuga i sjeta
Nastavni materijal
Čitanka
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Vladimir Nazor, Zvonimirova lađa

književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretiranje Nazorove pjesme, pomoću teksta u
(-evi) radnoj bilježnici i teksta pjesme u čitanci utvrditi tematsku i
stilsku raznolikost Nazorova književnoga stvaralaštva
Ključni pojmovi • Zvonimirova lađa, tematska i stilska raznolikost Nazorova
stvaralaštva
Ishodi učenja
a) kognitivni Interpretirati Nazorovu pjesmu Zvonimirova lađa i objasniti
tematsku i stilsku raznolikost Nazorova književnoga
stvaralaštva.
b) afektivni Učenik će upoznati raznolikost Nazorova stvaralaštva , objasniti
aktualnost Zvonimirove lađe prihvaćanjem poruke pjesme.
Uvod
Kao motivacija u interpretaciju Nazorove pjesme Zvonimirova lađa učenici mogu pogledati
prizor iz dokumentarnoga filma o hrvatskim kraljevima.
Razrada
Najava teme.
Nastavnik može provjeriti učenikovo predznanje o Nazorovu književnom stvaralaštvu
postavljanjem pitanja:
- Navedite naslove Nazorovih pjesama. Kojoj vrsti lirskih pjesama pripadaju?
- Sjećate li se zbirke Hrvatski kraljevi?

Emocionalna stanka.
Izražavanja doživljaja pjesme (Nazor izražava svoj doživljaj hrvatske prošlostI. U pjesmi
prevladava ponos na sjećanje na vrijeme kralja Zvonimira. Pjesnik progovara o svojem
vremenu kroz sliku nasukane lađe. Pjesnik rabi alegoriju. ..)
lađa na uzburkanom moru
Prepoznavanjem motiva lađe i alegorije u pjesmi nastavnik podsjeća učenike na motiv lađe u
književnosti.
- Tko rabi motiv lađe kao alegorije za prilike u domovini? (Alkej, Lađi – grčka književnost)
- Koji hrvatski pjesnik motivom lađe izražava svoj odnos prema životu? (Mavro Vetranović,
Moja plavca)
- Kojoj vrsti lirskih pjesama pripada ova pjesma? (misaona lirska pjesma jer pjesnik
uspoređujući prošlost i sadašnjost iznosi svoja stajališta o životu )
- Odredi temu pjesme. (opisujući Zvonimirovu lađu, autor opisuje burnu hrvatsku povijest,
odnos lirskoga subjekta prema domovini)
- Izdvoji motive u pjesmi. (Zvonimirova lađa, oluja, uvrede, slava, snovi)
- Izdvoji pjesničke slike. (prošlost – sadašnjost / Zvonimirova lađa na olujnom moru –
Zvonimirova lađa nasukana na tvrdoj siki)
- Što simbolizira olujno more? (opasnost, neizvjesnost, neprekidnu čovjekovu borbu u
životu)
- Što pjesnik postiže uporabom kontrasta u pjesmi? (Pjesnik naglašava stav prema životu kao
vječitoj borbi za ostvarenjem svojih ciljeva.)
- Izdvoji osjećaje i raspoloženje u pjesmi. (osjećaj ponosa, dostojanstva, ustrajnosti, ne
odustajanja, vjere, nade…)
- Citiraj stihove u kojima se prepoznaje poetska poruka pjesme. Prokomentiraj ih. ("Snažno o
nju udaraju│Vjetar, talas i oluje│Slomila se, prignula se│Na pʼjesku je – al još tu je!)
- Izdvoji stilska obilježja koja prepoznaješ u pjesmi.
(alegorija - lađa, burni vali i oluje) , kontrast: prošlost – sadašnjost, epiteti - tvrda sika, burni
vali, veljih slavlja, onomatopeja - zuji, škripi, sikće, personifikacija - Zar da ovdje tužno
gnjijem?, polisidenton - i s galijom i s dromom, anafora - Na njojzi je sto tragova │Na njojzi je
sto simbola, I sve vali…i sve sikću…, i jesenje…, strofa i stih - katrena, osmerac.
- Možeš li jednom rečenicom izraziti Nazorov značaj u kontekstu stvaranja književnosti na
hrvatskim narječjima? (Nazor je pisao pjesme na štokavskom i na istarskoj čakavštini.)
Završetak
Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici na 62./63. str.

Vladimir Nazor, Zvonimirova lađa
- tema: opisujući Zvonimirovu lađu, autor opisuje burnu hrvatsku povijest, odnos lirskoga
subjekta prema domovini
- motivi: Zvonimirova lađa, oluja, slava i pobjede, snovi
- pjesničke slike: prošlost – sadašnjost
- osjećaji i raspoloženje: odnos lirskoga subjekta prema domovini (ponos, ustrajnost, vjera,
nada)
- značaj: Nazor je pisao pjesme na štokavskom i na istarskoj čakavštini
Nastavni materijal
Čitanka, radna bilježnica, audiovizualni zapis
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Janko Polić Kamov, P.S.; Pjesma nad pjesmama
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija Kamovljevih pjesama
(-evi)
Ključni pojmovi • modernistički i avangardni tematski i stilski postupci u
Kamovljevu pjesništvu, autoreferencijalnost i negiranje tradicije
Ishodi učenja
a) kognitivni Interpretirati Kamovljeve pjesme, objasniti modernističke i
avangardne tematske i stilske postupke, objasniti
autoreferencijalnost i negiranje tradicije.
b) afektivni Poticati učenike na razumijevanje novih avangardnih stilskih
postupaka u književnosti.
1. sat
Uvod
Učenici su morali za domaću zadaću istražiti podatke o Janku Poliću Kamovu i osmisliti
prezentaciju pa sat počinje njihovim izlaganjem.
Čitanje i komentiranje citiranih stihova iz Pjesme nad pjesmama (Čitanka, str. 269).
Razrada
Prije interpretativnog čitanja prve pjesme (P. S.) nastavnik će zamoliti učenike da nakon što
čuju pjesmu, u svoje bilježnice napišu Kamovljev odnos prema pjesništvu.
Emocionalna stanka.
Izricanje doživljaja.
- Učenici čitaju odgovor na pitanje koje je nastavnik zadao prije početka čitanja pjesme:
- Pjesnik ne želi slijediti tradiciju, ne želi pisati o temama koje su prisutne u književnosti, npr.
ne pjeva o ljubavi, prošlosti, vjeri.
- Kamov ne želi pisati pjesme sa socijalnom , religioznom, domoljubnom tematikom.
- Kamov ne želi svojim pjesmama izazvati sućut ili oduševljenje .
- Kamov izražava drugačiji, neobičan pristup poeziji.
- Nervira ga ljudska glupost.
- Za njega je pjesništvo kletva, a sebe naziva "pjesnikom psovača".
Usmjerenim pitanjima učenici otkrivaju temu pjesme (pjesništvo), izdvajaju motive / negacija
motiva te stihove u kojima prepoznaju Kamovljev odnos prema tradicionalnom pjesništvu i
objašnjavaju autoreferencijalnost kao stilsko obilježje pjesme (ne opjevava, ljubav, prošlost,
herojstvo, socijalne teme, gluposti).
Učenici čitaju i komentiraju tekst Kamov u kontekstu vremena (Čitanka, str.270.).
2. sat
Uvod
Motivacija i najava teme.
Usmjerenim pitanjem (Navedi temu biblijske pjesme Pjesma nad pjesmama. Što očekuješ u
Kamovljevoj pjesmi?) nastavnik motivira učenike na doživljaj i interpretaciju pjesme.
Razrada
Interpretativno čitanje pjesme (nastavnik čita, a učenicu ne otvaraju čitanke).
Nakon emocionalne stanke pitanjem:
Što te iznenadilo? Jesi li očekivao/la ovakav sadržaj?
Učenici izražavaju prvi dojam pjesme, a nastavnik zapisuje na ploču sve dok učenici ne
prestanu s izricanjem (bitno je ne prekidati i ne komentirati njihove doživljaje).
Nakon toga učenici otvaraju svoje čitanke i čitaju pitanja ispod pjesme i, ako je potrebno, još
jednom samostalno čitaju pjesmu te odgovaraju na pitanja (Čitanka, str. 272.). Zatim učenici
čitaju i komentiraju rješenja zadataka.
Završetak
Učenici osmišljavaju kraći intervju s pjesnikom (jedan učenik stavlja se u položaj pjesnika , a
drugi je novinar).
Janko Polić Kamov, P.S.; Pjesma nad pjesmama
P. S.
- tema: pjesništvo
- pjesma o lirici psovača kao protestu protiv ljudske gluposti
- stilska obilježja: autoreferencijalnost, ponavljanje "Ja nisam… /Ne pjevah…"
- otklon od tradicionalnoga pjesništva
Pjesma nad pjesmama

- tema: poziv na osporavanje tradicije i ustaljenih životnih vrijednosti negativnim
konotiranjem biblijske Pjesme nad pjesmama
- temeljni motivi: ljubav, svijet, dijete
- negacija poetike, estetike i etike onoga doba)
- afirmacija individualizma i stvaralačke slobode
- stilska obilježja: simboličnost motiva, grotesknost, estetika ružnoće
Nastavni materijal
Čitanka
Priprava za nastavu

područje/područja: ponavljanja individualni, rad u paru
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • samostalni rad učenika, rješavanje zadataka u radnoj bilježnici
(-evi) (usporedni motivi u poeziji)
Ključni pojmovi • pjesništvo, hrvatska moderna
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će izraziti svoje razumijevanje tekstova i komentirati
usporedne motive u poetskim tekstovima, izražavati se u skladu
s normom standardnoga jezika.
b) afektivni Učenik će sistematizirati gradivo i kreativno primijeniti u
drugačijim problemskim situacijama.
Uvod
Nastavnik na sredini ploče piše ključnu riječ Pjesništvo hrvatske moderne, učenici zapisuju
sve pojmove koje povezuju s temom u svoje bilježnice sve dok imaju ideja ili ne istekne
vrijeme predviđeno za rješavanje zadatka. Individualne grozdove uspoređuju u paru.
Razrada
Pripremite u razredu natjecanje u interpretativnom čitanju poezije prema: Čitajmo poeziju
(Radna bilježnica, 67./68. str.)
Završetak
Nastavnik može zadati učenicima da usporede tradicionalno i moderno u pjesništvu
hrvatske moderne.
Pjesništvo hrvatske moderne
- ponavljanje
Nastavni materijal
Radna bilježnica
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Dijalektno pjesništvo hrvatske moderne (Fran Galović,

Dragutin Domjanić i Vladimir Nazor)
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • čitanje i interpretacija pjesama, prokomentirati stilsku i
(-evi) tematsku raznolikost pjesama, objasniti utjecaj dijalekata na
ritmička i stilska obilježja pjesama
Ključni pojmovi • dijalektno pjesništvo hrvatske moderne, Fran Galović,
Dragutin Domjanić, Vladimir Nazor
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će navesti predstavnike dijalektnoga pjesništva u
razdoblju hrvatske moderne, navesti njihova djela,
prokomentirati stilsku i tematsku raznolikost pjesama.
b) afektivni Razvijati interes za čitanjem književnih djela pisanih kajkavskim i
čakavskim narječjem.
Radom u paru učenici određuju: vrstu lirske pjesme, temu, motive, pjesničke slike, osjećaje i
raspoloženje te stilska obilježja u svim trima pjesmama (Jesenski veter, Bele rože, Seh duš
dan). Svoju interpretaciju mogu dopuniti odgovorima na pitanja ispod pjesama u čitanci na
276., 278, i 280. str.).
Različitost pristupa pjesmama ogleda se u motivaciji i najavi teme.
Uvod
Ljubo Babić, Moj kraj (Zagorje)
Učenici komentiraju sliku:

- zapažaju krajolik, boje koje upućuju na jesen, motive (kućica, vinograd, drveće)
Najava teme: Dijalektno pjesništvo hrvatske moderne.
Nastavnik čita pjesmu Hrastovački nokturno i upoznaje učenike s podatkom kako je Matoš
ovom lirskom minijaturom utemeljio dijalektno pjesništvo.
Razrada
Fran Galović, Jesenski veter
Učenici slušaju glazbu Jesen iz ciklusa Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija nakon čega
zapisuju svoje asocijacije potaknute slušanjem glazbe.
Interpretativno čitanje pjesme (čita nastavnik).
Emocionalna stanka.
Izražavanje doživljaja (Učenici mogu usporediti svoj doživljaj Galovićeve pjesme s doživljajem
Vivaldijeve skladbe.)
- učenici određuju temu pjesme (jesenski vjetar- najavljena u naslovu pjesme)
- izdvajanjem motiva iz pjesme (noć, vjetar, klet, pjesnik, svijet) učenici objašnjavaju kako je
ovo misaona, a ne pejzažna pjesma
- komentiraju kontrast (mir i sklad koji vlada u kleti (Mir je v kleti) suprotstavljen je neskladu
i silovitosti izvan kleti (Najempot, naglo, kak da bi kaj zrušil) i alegoriju (klet- vjetar, svijet –
pjesnik) te ritam pjesme.
Dragutin Domjanić, Bele rože

Dubravke Babić, Bijele ruže

Učenici:
- komentiraju sliku
- izražavaju svoje dojmove (osjećaje koje izaziva mnoštvo bijelih ruža)
Emocionalna stanka.
Izražavanje doživljaja. (Pjesnik se prisjeća svoga djetinjstva. U prvom dijelu pjesme
prevladava vedro raspoloženje, a u drugom tužno. Temeljni motiv je motiv bijelih ruža. Sliku
roditeljskog doma na početku pjesme zamijenila je slika razrušenog doma i zapuštenog vrta
u drugom dijelu pjesme. Sve je u životu prolazno, ali pjesme ostaju, nadvladavaju tu
prolaznost….)
Interpretacija pjesme
- objašnjavaju izravno obraćanje majci u uvodnom dijelu pjesme čime se postiže intimnost i
toplina roditeljskog doma (Zmisliš se, mama, tih jutrah tak plavih?)
- komentiraju temu (pjesnikov odnos prema prošlosti i sadašnjosti) što utječe i na
raspoloženje (toplina, ljubav, radost – usamljenost, tuga)
- izdvajaju temeljni motiv: bijele ruže (i dom, vrt, majka)
dvodijelnu kompoziciju:
slike prošlosti slike sadašnjosti

bijele ruže u vrtu zapušteni vrt
toplina doma razrušeni dom
radost tuga
Vladimir Nazor, Seh duš dan

Kao uvod u Nazorovu pjesmu može se pročitati pjesma Riči kako bi se učenike potaknulo na
zaključak o važnosti dijalektnoga pjesništva.
Riči
Nanjuriš se, snebiš,
uzavriš, zamuntiš
zgrčiš,zdretiš, smisliš
svašta vidiš i činiš,
zagropaš se, daviš
ma te nešto liči
čovik živo žive
i u svojoj riči.
Ma da se sve zabi,
vik dere i briči
opiru se jazu
i jubav i riči.
Ništa ni od vika,
čuje se za riči
dilo gre u paru,
ostaješ u priči.
Šime Vučetić (1909. – 1987.)
Učenici komentiraju što simboliziraju riječi, što ostaje iza riječi i nakon toga slijedi čitanje
pjesme Seh duš dan.
Emocionalna stanka.
Izražavanje doživljaja (tuga zbog nesretne sudbine samohrane majke, komentiraju
siromaštvo te nekorektan odnos oca djeteta).
Učenici:
- određuju temu (tuga majke zbog djetetove smrti)
- izdvajaju motive iz prirode (zvijezde, ptice, magla, smrt ) i socijalne motive (nezakonito
dijete, samohrana majka, siromaštvo, otac- gospodin)
- izdvajaju osjećaje u pjesmi (tuga, bol, patnja)
- zapažaju stilska obilježja (motivi iz prirode ukazuju na raspoloženje u pjesmi, socijalni
motivi, uspavanka- utjecaj usmenoga stvaralaštva, simbol crne ptice, ponavljanje (refren)
Završetak
Učenici rješavaju zadatke pod Ponovimo (Čitanka, str. 281.).
Dijalektno pjesništvo hrvatske moderne
Fran Galović, Jesenski veter
- tema: jesenski vjetar
- motivi: noć, vjetar, klet, pjesnik, svijet
- kontrast: mir i sklad u kleti – nemir i silovitost izvan kleti
- slobodan stih
Dragutin Domjanić, Bele rože

- tema: pjesnikov odnos prema prošlosti i sadašnjosti
- temeljni motiv: bijele ruže (dom, vrt, majka)
- dvodijelna kompozicija:
slike prošlosti slike sadašnjosti

bijele ruže u vrtu zapušteni vrt
toplina doma razrušeni dom
radost tuga
- stilska obilježja (motivi iz prirode ukazuju na raspoloženje u pjesmi, socijalni motivi,
uspavanka - utjecaj usmenoga stvaralaštva, simbol crne ptice, ponavljanje (refren)
Vladimir Nazor, Seh duš dan

- tema: tuga majke zbog djetetove smrti
- socijalni motivi: motiv samohrane majke, siromaštvo
Nastavni materijal
Čitanka, audiovizualni zapis
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Školski esej
područje/područja: izražavanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj ◦ učenici pišu esej na osnovi zadatka u radnoj bilježnici:
(-evi) usporedna analiza pjesama Doći ću Albija Tibula i Djevojčici
umjesto igračke A. G. Matoša
Ključni pojmovi ◦ esej, smjernice, struktura, broj riječi, pisanje u skladu s
normom standardnoga jezika
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će pokazati svoje razumijevanje zadanih tekstova i
objasniti stilske postupke njihovih autora, uklopit će autore i
djela u kontekst poetika književnopovijesnih razdoblja u kojima
se javljaju (zadani tekstovi u radnoj bilježnici, str. 69.), pokazat
će čitateljsku i stvaralačku pismenost.
b) afektivni Pokazat će poznavanje pravopisne i gramatičke norme
standardnoga jezika.
Uvod
Upute za pisanje eseja. Tekst i smjernice za pisanje nalaze se u radnoj bilježnici na str. 69.
Razrada
Pisanje rada najprije na predložak, potom prijepis
Završetak
Komentiranje zahtjevnosti rada.
Školski esej
Trajanje: 90 min
Broj riječi: od 400 do 500
Nastavni materijal
Zadaćnica
Očekivani odgovori na smjernice
UVOD
◦ tematski slično - želja lirskoga subjekta da se zaustavi vrijeme djetinjstva
◦ različito - motivi: Doći ću (dijete, cvijet, čednost, svijet, bajke Delija), Djevojčici mjesto
igračke (Ljerka, srce, lutka, sonet , duša, muza, suza, klaun)
SREDIŠNJI DIO
◦ nježnost lirskoga subjekta u obraćanju
◦ obje pjesme: misaone (ali izražavaju i naklonost prema dječjem svijetu (preklinjem te ostani
uvijek dijete, Ljerko, ti si lutka mala)
◦ oblik - Tibulova se pjesma sastoji od strofa nejednakog broja stihova (3 katrene, 2 tercine i
distih, a oblik Matoševe pjesme je sonet)
◦ stilska izražajna sredstva - sredstva poredbe – čista ko cvijet; ko Elvira sjetiti se…,
polisindeton u Tibulovoj pjesmi (i neka čuvarica… i neka ti on), eliptične rečenice (Ovoj ludoj
priči.), kod Matoša, inverzija (srce moje, lutka mala)...
ZAKLJUČAK
◦Učenici će uvidjeti i pojasniti da književnost uvijek govori o čovjeku i čovjeku, tako i ove
dvije pjesme govore i o razočaranosti životom lirskih subjekata i divljenje dječjem svijetu koji
ne poznaje ni laž, ni prevaru, ni razočarenje.
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Analiza eseja
područje/područja: Izražavanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj Objasniti točnost odgovora, objasniti kriterije ocjenjivanja, moguće
(-evi) nejasnoće u odgovorima na zadane smjernice, pokazati
razumijevanje zadanih tekstova, usporediti stilske postupke
autora, smjestiti autore i djela iz kojih su navedeni ulomci u
književnopovijesni kontekst. ukazati učenicima na pravopisne,
gramatičke i leksičke propuste, komentirati rezultate i objasniti
ocjene.
Ključni pojmovi ● norma standardnoga jezika, tema, stil
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će prepoznati vlastite pogreške i objasniti odgovore.
ponoviti pravopisna i gramatička pravila.
b) afektivni Poticati učenike na promišljanje o značaju književnih djela.

Uvod
Rezultati eseja.
Razrada
Najčešće pravopisne i gramatičke greške.
Na primjeru prokomentirati obilježja dobroga eseja. Ostali učenici samostalno objašnjavaju
svoju ocjenu. Učenici ispravljaju greške u svojim zadaćnicama, zatim pišu u svoje bilježnice
greške u lijevom stupcu, a ispravak u desnom stupcu. Na početku sata nastavnik na ploči
nacrta dva stupca te proziva učenike da popune stupce tako da u lijevi stupac pišu greške , a
u desni ispravke.
Završetak
Komentiranje teme eseja.
Ispravak eseja
Ne valja pisati Valja pisati
Nastavni materijal
Zadaćnica
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Ivo Vojnović, Dubrovačka trilogija

književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • uočavanje tematske raznolikosti, ali i idejne jedinstvenosti
(-evi) trilogije, vremensko određenje dijelova trilogije, uočavanje
specifičnosti karakternih osobina i relativnost klasnih i
društvenih konvencija
Ključni pojmovi Allons enfants!, Suton, Na taraci, Prélude, Na Mihajlu
Ishodi učenja
a) kognitivni Navesti dijelove Dubrovačke trilogije, objasniti vrijeme radnje,
odrediti temu djela, prokomentirati likove, interpretirati sonete
Prélude i Na Mihajlu, objasniti stilska obilježja.
b) afektivni Učenik će usporediti dramsko djelo s kazališnom predstavom te
spoznati i ulogu kazališta kao bitnoga čimbenika u društvu.
Uvod
Sat interpretacije Dubrovačke trilogije možete početi prizorom iz kazališne predstave Joška
Juvančića, Dubrovačka trilogija (Allons enfants!, dijalog Deše i Orsata).
Razrada
Prije određenja teme, mjesta i vremena radnje te objašnjenja simbolike naslova Dubrovačka
trilogija ( Allons enfants!, Suton, Na taraci) učenici usporedno analiziraju dva soneta (Prélude
i Na Mihajlu) i na taj način provjeravate jesu li razumjeli kompoziciju drame.
Heurističkim razgovorom učenici otkrivaju: Na Mihajlu
Prélude ◦ epilog Dubrovačkoj trilogiji
◦ uvod u Dubrovačku trilogiju ◦ dramska kompozicija (1. strofa:
◦ dijalošku formu (razgovor s obilježja didaskalija - opis
pučinom i Mandaljenom) scenskoga prostora) - uvod u
◦ sjedinjenje života i smrti pogrebni govor lirskoga subjekta
◦ dramsku napetost (ostvarenu u zamišljen kao "dijalog" s mrtvom
Dubrovačkoj trilogiji) veličinom)
◦ simboliku ("pučina ◦ prolaznost života i neminovnost
bludna…│zeleni ponor buči smrti
prijetnju novu!...│Vrh Grada ◦ način života dubrovačke vlastele
mjesec pluta kano ljuska.") ("borba naslijeđenih strasti│i
◦ biblijske motive i usporedbe mržnje davne…│i šetnja, i šala, i
(Krist " raspetom gradu…", plandovanja…")
Mandeljena) ◦ prkos i ironija, unutarnji monolog
Nakon toga učenici interpretiraju ulomak iz 1. dijela Allons enfants odgovarajući na pitanja
pod A i B (čitanka, str.283.), a karakterizaciju likova (Orsat i Deša ) dopunjuju čitanjem
bilježaka iz dnevnika čitanja.
Heurističkim razgovorom potičete učenike na prepoznavanje psihološke i govorne
karakterizacije.
2. sat
Uvod
Drugi sat (kao poveznica, odnosno ponavljanje usvojenosti znanja ) možete učenicima pustiti
još jedan prizor iz kazališne predstave (dijalog Luje i Pavle, Suton) te zamoliti učenike da
komentiraju oba prizora iz kazališne predstave, čime potičete učenike na usvajanje znanja o
različitim vrstama umjetnosti te slobodi umjetničkoga stvaralaštva.
Razrada
Prije no što pročitaju ulomak iz čitanke, zamolite učenike da pročitaju pitanja ispod teksta
(čitanka, str. 283.), bilješke iz dnevnika čitanja, koje se odnose na drugi dio trilogije te
interpretaciju možete započeti komentarom o "zabranjenoj ljubavi".
Karakterizaciju likova učenici proširuju i predstavljanjem drugih likova (Mara Nikšina Beneša,
Marija Orsola) iz Sutona te objašnjavaju stilske postupke koje su uočili u drami, navodeći
primjere iz teksta.
Treći dio trilogije Na taraci možete početi čitanjem ulomka iz 3. dijela Na taraci:
GOSPAR LUKŠA:
"Sve se okolo nas pretvara, sve gine i opet raste: - dubrava pokriva jazove, novi ljudi sadu
nove misli, a mi sve to ne razumijemo, kako ni ti, Dum Marine, ne razumiješ mene. (trgnuvši
se ): A ipak što sam mogô, rekô sam; - što mi je bilo dato, učinio sam, (ustajući kao u gnjevu)
što sam znao, pripovidio sam. Zašto je dakle sve to bilo zaludu, zašto smo nestali mi, i zašto s
nama umire misô Slobode?..."
Učenici komentiraju Lukšine riječi te postupke i drugih likova (gospođa Mare, Niko, Ida,
barunica Lidija, Vuko), a postavljanjem pitanja o odnosu vlastele i pučana otvara se nova
problemska situacija koju učenici usmeno izražavaju, prvo na primjeru trećega dijela, zatim u
cijelom djelu.
Zatim učenici mogu izdvojiti didaskalije po vlastitom izboru ili nastavnik projicira/prikazuje
didaskalije s početka prvoga, drugoga i trećeg dijela trilogije te usmjerenim pitanjima potiče
učenike na spoznaju o Vojnovićevim didaskalijama kao samostalnim proznim dijelovima.
Pitanja:
- Što je zajedničko svim trima didaskalijama, a po čemu se razlikuje treća didaskalija od
prethodnih. Obrazloži svoj odgovor.
- Izdvoji detalje koji dominiraju u opisu?
- Što saznajemo o osobama koje obitavaju u tim prostorima?
- Izdvoji stilske postupke kojima Vojnović opisuje ugođaj?
Prikazom prizora iz trećega dijela kazališne predstave Joška Juvančića, Dubrovačka trilogija
(Na taraci, "predstava u predstavi") te usmjerenim pitanjem nastavnik potiče učenike na
prepoznavanje još jednoga stilskog postupka u drami – predstava u predstavi.
Heurističkim razgovorom o stilskim obilježja Dubrovačke trilogije učenici prepoznaju

obilježja modernizma:
- psihološka i socijalna karakterizacija
- jezična i govorna obilježja (lokalni dubrovački govor gospara i pučki govor, talijanski, latinski
i francuski)
- didaskalije (samostalni prozni dijelovi u opisima interijera-lirske scene)
- simbolika (likovi: Orsat i Deša, Pavle i Lujo, suton, teraca, poluotvorena balkonska vrata,
glasovi s ulice (salatarice i mljekarice)
- romantičarska obilježja (likovi, tragičnost)
- realistička obilježja (tema, socijalno-psihološka motivacija, govor)
- modernistička obilježja (simbolika, lirizam, hibridna forma)
Završetak
Umjesto sinteze učenici mogu pogledati dokumentarni film "Kazališni genije Ivo Vojnović".
Ivo Vojnović, Dubrovačka trilogija
- Prélude
- tema: propadanje i nestajanje dubrovačke vlastele
- kompozicija: Allons enfants!, Suton, Na taraci
- temu uokviruju dva soneta: Prélude i Na Mihajlu (zbirka Lapadski soneti)
- vrijeme radnje: od 1806. (ulazak francuske vojske u grad) do 1900.
odnosi među likovima
Allons enfants! Suton Na taraci

Orsat ↔ Deša Pavle↔Lujo Nikša ↔Vuko
- stilska obilježja: simbolika, psihološka, socijalna i govorna karakterizacija, didaskalije

Nastavni materijal
Čitanka, audiovizualni zapis, književno djelo
Priprava za nastavu
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 131.,132. Datum:
Naziv nastavne jedinice Milan Begović, Pustolov pred vratima; Bez trećega
područje/područja: novoga gradiva /sat lektire individualni
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • uočavanje i komentiranje različitih tematskih preokupacija u
(-evi) navedenim dramama, objasniti dramske postupke: predstava u
predstavi, psihološka proživljavanja kao motivacija dramske
radnje i konačne tragedije u drami Bez trećega
Ključni pojmovi • književna vrsta, tema, problemi
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će navesti Begovićeve drame, objasniti dramsku vrstu
kojoj pripadaju, prokomentirati probleme koje otvaraju te
objasniti dramske postupke.
b) afektivni Razvijati svijest o toleranciji i povjerenju među ljudima te
iskrenosti i vjeri kao temelju stabilnoga braka i svoje mišljenje
primijeniti u interpretaciji Begovićevih drama.
1. sat
Uvod
Nastavnik može početi obradu Begovićevih drama komentiranjem rečenica iz čitanke
"Maska je, gospođo, laž, varka, gluma, a smrt je istina. Samo živima treba maska."
"Kako je život apsurdan! Namješten kao kakav komad u teatru.!
- Prokomentiraj kontrast između života i smrti u citiranoj prvoj rečenici.
- Zašto čovjek ponekad nosi masku na licu?
- Slažeš li se s definicijom života u drugoj rečenici? Obrazloži svoj odgovor.
Razrada
Učenici čitaju svoje bilješke o dramama Milana Begovića te na ploči zapisujem probleme
koje su uočili u djelu.
Pitanjem: O kojem problemu želite razgovarati? započinje usporedna interpretacija drama.
Problemi u djelima: odnosi u obitelji, bračna kriza, ljubomora, traganje za pravom ljubavi,
život je kazalište…
Nakon kraće rasprave možete zamoliti učenike da izdvoje replike koje smatraju bitnim za
dramsku radnju obrazlažući svoj izbor.
Sljedeće zadatke učenici rješavaju u skupini pa nastavnik prije no što podijeli zadatke
objašnjava pravila rada u tzv. ekspertnoj skupini.
Pravila rada u skupini:
- Učenici su podijeljeni u 6 skupina po 5 učenika.
- Svaki učenik u skupini dobiva jednu karticu različite boje s pitanjem na koje mora
odgovoriti. Broj kartica (različite boje) unutar jedne skupine odgovara broju učenika u
skupini. Svaki učenik u skupini odgovara na pitanje s kartice. Isti postupak ponavlja se za
druge skupine.
- Nakon 10 minuta samostalnoga rješavanja zadatka u skupini, učenici mijenjaju skupine, tj.
svi učenici koji su rješavali 1. zadatak formiraju novu 1. skupinu ("ekspertnu skupinu") i
unutar nje dogovaraju konačan odgovor na pitanje (dopunjuju ih odgovorima ostalih članova
skupine, rad je ograničen na 5 minuta.
Isti postupak ponavlja se za 2., 3., 4. i 5. karticu, tj. učenici koji su dobili karticu s
brojem 2, odlaze u skupinu br. 2 i tako redom.
- Nakon isteka vremena predviđenog za rad u ekspertnoj skupini, svaki učenik vraća se u
svoju skupinu kako je sjedio na početku sata (u matičnoj skupini). Predstavnici tzv.
ekspertnih skupina svoje odgovore izlažu unutar skupine 3 – 5 minuta.
- Kako bi se provjerila usvojenost nastavnih sadržaja, nastavnik proziva nekoliko učenika koji
izlažu pred razredom (Ako su rješenja pisali na papir A3, mogu ih zalijepiti na ploču ili
razredni pano.)
ZADATCI ZA ČLANOVE SKUPINE (isti zadatci su i za druge skupine)

1. član: Odredi teme Begovićevih drama i objasni simboliku naslova . Svoja rješenja napiši u
T-tablicu.
2. član : Odredi temeljne motive u drami. Potkrijepi primjerima iz teksta. Svoja rješenja napiši
u T-tablicu.
3. član: Okarakteriziraj likove u drami. Svoja rješenja napiši u T-tablicu.
4. član: Izdvoji općeljudska pitanja koja ti se nameću nakon čitanja drame. Svoja rješenja
napiši u T-tablicu.
5. član: Odredi kompoziciju drame. Svoja rješenja napiši u T-tablicu.
6. član: Navedi stilska obilježja (dramske postupke) koja zamjećuješ u drami. Svoja rješenja
napiši u T-tablicu.
2. sat
Uvod
Učenici komentiraju postupke pri rješavanju zadataka i sam način rada u ekspertnoj skupini.
Razrada
Predstavnici ekspertnih skupina izlažu rezultate rada u skupinama.
Završetak
Nastavnik može zadati učenicima zadatak da nacrtaju plakat za predstavu.

Milan Begović, Pustolov pred vratima; Bez trećega
- psihološka drama
- tema: život
- stilska obilježja: predstava u predstavi (proživljavanje života zapravo je predstava koju Smrt
priređuje za djevojku)
Bez trećega
- psihološka drama
- tema: odnosi u obitelji (brak, ljubomora)
- dramski sukob utemeljen na ljubomori
- likovi: Marko Barić i Giga (muž i žena)
- mjesto i vrijeme radnje: zagrebački stan, nakon Prvoga svjetskog rata
- stilska obilježja: intertekstualnost
Nastavni materijal
Čitanka, književno djelo
Priprava za nastavu

područje/područja: ponavljanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
književnosti
Operacionalizirani cilj • rješavanjem zadataka u radnoj bilježnici ponoviti obilježja
(-evi) moderne, predstavnike i njihova djela
Ključni pojmovi • moderna u hrvatskoj književnosti, predstavnici i djela
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će ponoviti obilježja književnoga razdoblja, trajanje,
predstavnike i djela.
b) afektivni Učenik će objasniti tematsku raznovrsnost hrvatskoga
modernizma, modernističke stilske postupke, odgovarati na
postavljena pitanja, sistematizirati gradivo i kreativno
primijeniti u drugačijim problemskim situacijama.
Uvod
Intervju s najdražim likom u hrvatskoj književnosti
Razrada
Rješavanje zadataka u radnoj bilježnici koje nisu rješavali.
Završetak
Izdvoji najdojmljiviji prizor iz djela moderna i prikaži ga u formi stripa.
Ponavljanje
Moderna u hrvatskoj književnosti
Nastavni materijal
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Provjera znanja (pismene)
područje/područja: pismene provjere znanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj Učenici pišu pismenu provjeru znanja sa zadatcima koje čine:
zadatci s polaznim tekstovima, zadatci višestrukoga izbora i zadatci
(-evi)
dopunjavanja.
Ključni pojmovi • vremensko određenje moderne, obilježja, predstavnici i djela
Ishodi učenja
a) kognitivni Učenik će pokazati sposobnost razumijevanja teksta, čitateljsku
pismenost, poznavanje gradiva, sposobnost povezivanja,
izražavanja, objašnjavanja, komentiranja.
b) afektivni Poticati učenike na promišljanje o značaju književnih djela
nastalih u razdoblju hrvatske moderne.
Uvod
Upute za rješavanje pismenoga ispita.
Razrada
Rješavanje ispita.
Završetak
Komentiranje zahtjevnosti zadataka.
Nastavni materijal
Ispit znanja: Moderna u hrvatskoj književnosti
Ime i prezime, razred …………………………………………………………
A
16, 17, 18, 19, 20 = 2
21, 22, 23, 24 = 3
25, 26, 27, 28 = 4
29, 30, 31, 32 = 5
I. DIO
1. Dopuni rečenicu. __/1
Junake modernističkih djela , pasivne i zaokupljene prošlošću nazivamo…………………….
2. Zaokruži slovo ispred naziva književnog časopisa u razdoblju moderne koje __/1
pripada praškoj književnoj skupini:
a) Hrvatska misao
b) Mladost
c) Suvremenik
d) Grič
e) Život
3. Zaokruži slovo ispred pjesme koja nije Vidrićeva. __/1
a) Pejzaž I.
b) Maćuhica
c) Pomona
d) Plakat
e) Adieu
4. Pridruži autorima njihova djela, npr. 5 – f . Rješenja napišite na praznu crtu. __/4
1. Dragutin Domjanić a) Pjesma nad pjesmama
2. Vladimir Nazor b) Bez trećega
3. Janko Polić Kamov c) Otmjena dosada
4. Milan Begović d) Zvonimirova lađa
_______________________ e) Suglasja
5. Napiši na praznu crtu puni naziv pjesme i autora. __/1
Ne pjevah oči djevojke
kad mlad je momak sretne
Ja nisam pjesnik ljubavi
ni mirisne ni cvjetne. _________________________________
6. Zaokruži slovo ispred drama koje čine Dubrovačku trilogiju. __/1
a) Allons enfants, Suton, Na taraci
b) Allons enfants, Ekvinocij, Na taraci
c) Ekvinocij, Suton, Na taraci
d) Suton, Psyche, Allons enfants
e) Na taraci, Suton, Gospođa sa suncokretom
7. Zaokruži točne tvrdnje. __/2
a) V. Vidrić sudjelovao je u demonstracijama 1895.
b) V. Vidrić napisao je četrdesetak pjesama i objavio ih u zbirci Pjesnički prvijenci.
c) V. Vidrić napisao je četrdesetak pjesama i objavio ih u zbirci Pjesme.
d) Vladimir Vidrić napisao je esej Umjetnost i bol.
8. Zaokruži točan odgovor. Sinestezija je: __/1
a) podudaranje samoglasnika u više riječi u stihu.
b) ponavljanje istih riječi na početku stihova
c) podudaranje suglasnika u više riječi u rečenici ili stihu
d) ponavljanje istih riječi na kraju stihova
e) spajanje osjetilnih senzacija koje ne pripadaju istom području
9. Zaokružite djelo koje ne pripada nizu. Objasnite po kojem kriteriju ste ga izdvojili. __/2
Dubrovačka trilogija, Bez trećega, Ekvinocij, Pustolov pred vratima, Vuci, Na rođenoj grudi
___________________________________________________________________________
10. Sljedeće rečenice poveži s naslovom djela, npr. e – 5. __/4
Rješenja napišite na praznu crtu.
a) Oblaci, teški, crni, zabrinuti oblaci. 1. Brada
b) Do tada sam naime imao bradu gustu, zašiljenu, 2. Muljika
crvenkastu. 3. Oko Lobora
c) Jasno se vidio dječarcem, djetetom, jedincem, 4. Đuka Begović
"jedinkom", kako ga otac Šima nazivao. 5. Bijeg
d) U cijeloj se krajini znalo za namastirčane, a nitko
ih drukčije i ne zove već samo – namastirčani.
II. DIO
Pozorno pročitaj navedeni tekst i odgovori na postavljena pitanja.
Utjeha kose
Gledao sam te sinoć. U snu. Tužnu. Mrtvu.
U dvorani kobnoj, u idili cvijeća,
Na visokom odru, u agoniji svijeća,
Gotov da ti predam život kao žrtvu.
Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao

U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne,
Sumnjajući da su tamne oči jasne
Odakle mi nekad bolji život sjao.
Sve baš, sve je mrtvo: oči, dah i ruke,

Sve što očajanjem htjedoh da oživim
U slijepoj stravi i u strasti muke,
U dvorani kobnoj, mislima u sivim.

Samo kosa tvoja još je bila živa,
Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva.
11. Koja se dva temeljna motiva pojavljuju u polaznome tekstu? __/1
a) ljubav i život
b) ljubav i smrt
c) život i smrt
d) smrt i utjeha
12. Koji je od sljedećih motiva upotrijebljen kao simbol? __/1
a) cvijeće
b) svijeće
c) život
d) kosa
13. U kojemu je od sljedećih stihova upotrijebljen oksimoron? __/1
a) Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao
b) U dvorani kobnoj, punoj smrti krasne,
c) Sumnjajući da su tamne oči jasne
d) Odakle mi nekad bolji život sjao.
14. Kojemu pjesničkomu obliku pripada polazni tekst? __/1

a) gazeli
b) idili
c) kanconi
d) sonetu
15. Koliko ima rečenica u prvoj strofi. __/1
a) dvije
b) tri
c) četiri
d) pet
16. Kakva je rima u tekstu? __/1
a) abab cdcd efe fef
b) abba cddc efe fgg
c) abba abba cde cde
d) abab abab ccd eed
17. Koje osjećaje lirskoga subjekta prepoznaješ u drugoj strofi? __/1
a) iznenađenost i zaprepaštenost
b) zaprepaštenost i zadivljenost
c) očaj i tjeskobu
d) utjehu i nadu
III. DIO
Kasno predvečer znao se Đuro vraćati sa svojih šetnja, hodajući jednomjerno, ne
promatrajući pojedinu ljepotu prirode, nego uživajući u cijeloj toj veličajnoj slici, sastavljenoj
od mekih i toplih boja mora i od puste osame nenapućenog kamena. Sve ga to uznosilo u
neku ekstazu u kojoj bi sasvim izgubio osjećaj za onaj čas u kom živi – i mislio, maštao bez
granica.
Još od najranije mladosti u njega je jaka sanjarska žica. Život sa svojim formama nije ga nikad
zanimao mnogo; – tako mu ostadoše tuđi i javni pokreti i sve ono što ljudi trpaju pod široku
kapu socijalnih znanosti. Njegova fantazija nije podnosila niti okova ljepote same za sebe;
makar ga je oduševljavala harmonija boje i linije, u njegovoj duši slike, misli i osnove redale
se naglo, dotičući se svih mogućih stvari. Zna da je kao dječak dane i dane znao sanjariti o
tom kako bi bilo da naglo postane bogat. I sada mu dolažahu na um jednake misli – a u
sanjarenje uvlačila bi se ozbiljna refleksija. U isti čas mislio bi i koliko vjerojatnosti ima igra na
lutriji i kako bi uredio svoj život da ima dohodak od pet ili deset tisuća forinti na godinu.
Birao bi u mašti različne forme blagostanja: putovanja, život miran na kakvom lijepom jezeru
u ukusnoj vili, pravio kombinacije o svom literarnom zvanju, o neizdanim knjigama, o užicima
glazbe, o ugodnostima života ljudi koji se ne trebaju brinuti za svagdanji kruh. Drugi put
sasvim bi ga zabunila novinska vijest o napretku tehnike – i odmah bi pomislio sebe kao
velikog obrtnika umjetnog dragog kamenja ili kakve savršenije mašine. Trgovci dolaze k
njemu, obrt se ocjenjuje, on ga prodaje – bude direktor ogromnog poduzeća sa tisuću
radnika, čovjek slavan. Ili: on piše dramu, djelo koje ce zadiviti ljude. Gotovo te vidi pred
sobom glumce u kolosalnoj sceni u kojoj novi Nero, vladar pariške burze, žrtvuje tisuću
egzistencija. čuje tišinu i napeti dah općinstva – i onda pljesak, oduševljenje, opojnost. On je
slavan, bogat, cijenjen… znameniti svjetski nakladnik nudi mu veliku rentu pod uvjetom da
smije izdavati njegova djela…
18. Kojemu književnom rodu pripada navedeni tekst? __/1
a) lirici
b) drami
c) diskurzivnom književnom rodu
d) epici
19. Kako se zove autor djela kojemu pripada tekst? __/1
a) Janko Leskovar
b) Janko Polić Kamov
c) Milan Begović
d) Milutin Cihlar Nehajev
20. Kako se zove djelo iz kojega je preuzet ulomak? __/1
a) Brada
b) Camao
c) Bijeg
d) Misao na vječnost
21. Kako završava djelo iz kojega je preuzet ulomak? __/1
a) majčinim pismom
b) samoubojstvom glavnoga lika
c) iznenadnim dolaskom prijatelja Toše
d) Đuro Andrijašević odao se alkoholu.
22. O čemu je Đuro maštao kao dječak? __/1
a) o ljubavi i braku
b) o bogatstvu i slavi
c) o odlasku u samostan
d) o moru i moreplovcima
23. Koju modernističku tehniku prepoznaješ u odabranom ulomku? __/1
a) impresionističku
b) introspekciju
c) formu dnevnika
d) retrospekciju
24. Kako glasi podnaslov djela iz kojega je citirani ulomak? __/1
a) Od nemila do nedraga
b) Povijest jednog našeg čovjeka
c) Povjestice
d) Umorne priče
Ispit znanja: Moderna u hrvatskoj književnosti
Ime i prezime, razred ………………………………………………………

B
16, 17, 18, 19, 20 = 2
21, 22, 23, 24 = 3
25, 26, 27, 28 = 4
29, 30, 31, 32 = 5
1. Dopuni rečenicu. __/1
Časopis oko kojega su bili okupljeni predstavnici bečke skupine zove se ______________
2. Zaokruži slovo ispred točnog odgovora. Likovi moderne nisu: __/1
a) introvertirani
b) pesimistični
c) optimistični
d) senzibilni
3. Zaokruži slovo ispred naziva pjesničke antologije iz 1914. godine, __/1
koja je svojevrsna sinteza i završna faza impresionističke lirike.
a) Novija hrvatska poezija
b) Hrvatska mlada lirika
c) Hrvatska moderna lirika
d) Pjesme u tmini
e) Auto na korzu
4. „Đuro je Martić poludio," završna je rečenica novele: __/1
a) Cvijet sa raskršća
b) Misao na vječnost
c) Camao
d) Moć savjesti
e) Iglasto čeljade
5. Koje se tvrdnje odnose na A. G. Matoša i njegovo stvaralaštvo. __/2
a) Pisao je novele s bizarnom tematikom i s tematikom iz domaće zagrebačko-zagorske
sredine.
b) Uzori su mu bili Charles Baudelaire i Edgar Allan Poe.
c) Uzori su mu bili Charles Baudelaire i J. W. Goethe.
d) Pisao je pjesme, novele, putopise, eseje i drame.
6. Zaokružite djelo koje ne pripada nizu. __/2
Objasnite po kojem kriteriju ste ga izdvojili.
Muljika, Cvijet sa raskršća, Misao na vječnost, Camao, Duga, Brada, Oko Lobora
_______________________________________________________________________
7. Koji autor ne pripada razdoblju hrvatske moderne? __/1
a) Dinko Šimunović
b) Josip Kozarac
c) Vladimir Vidrić
d) Ivan Kozarac
e) Janko Leskovar
8. Poveži likove i djela djela, npr. 5 – f . Rješenja napiši na praznu crtu. __/4
1. Izabela a) Bijeg
2. Boja b) Camao
3. Kamenski c) Cvijet sa raskršća
4. Đuro Andrijašević d) Muljika
e) Brada _______________________________
9. Napiši na praznu crtu puni naziv pjesme i autora. __/1
Još je tu. – Na tvrdoj siki
Jošte leži nasukana.
Osamstoto minu ljeto,
Što je mlate sa svih strana. ________________________________________________
10. Poveži autora i djelo, npr. e – 5 . Rješenja napišite na praznu crtu. __/4
a) Antun Gustav Matoš 1. P.S.
b) Milan Begović 2. Umjetnost i nacionalizam
c) Antun Barac 3. Pustolov pred vratima
d) Janko Polić Kamov 4. Umjetnost i bol
5. Adieu
II. DIO
Mladoj Hrvatskoj
Naš ukus samo rijedak dojam bira
I mrzi sve što liči frazi i pozi.
Tek izabranom srcu zbori lira
I nije pjesma koju viču mnozi.
Naš stih je život koji dušu svira.

Što može reći proza, dajmo prozi,
A strofa treba magijom da dira
I budi u nama ono gdje su bozi.
U vijeku, kada "misli" svaka šuša,

Mi, nimfolepti, skladno osjećajmo,
Jer cilj je svemu istančana duša.
Ljepoti čistoj himnu zapjevajmo,

Božanski satir kad nam milost dade
Za cvjetni uskrs hrvatske Plejade!
11. Kojemu književnomu rodu pripada prvi tekst? __/1
a) epici
b) lirici
c) drami
12. Kako se naziva oblik u kojem je napisana pjesma? __/1
a) gazela
b) glosa
c) sonet
d) balada
13. Kakva je rima u pjesmi? __/1

a) abab cdcd eff egg
b) abab cdcd efe ege
c) abab abab cdc dee
d) abba abba cdd dee
14. Kakva je pjesma po tematici? __/1
a) pejzažna
b) socijalna
c) misaona
d) domoljubna
15. Koja figura riječi (tropi) dominira u drugoj strofi? __/1
a) alegorija
b) personifikacija
c) metonimija
d) epiteti
16. U kojemu stihu pjesnik iznosi smisao poezije: sklad, __/1
istančanost i čista ljepota.
a) Naš stih je život koji dušu svira.
b) A strofa treba magijom da dira
c) Jer cilj je svemu istančana duša.
d) Ljepoti čistoj himnu zapjevajmo,
17. U kojoj strofi pjesnik poziva na procvat poezije? __/1
a) u prvoj strofi
b) u drugoj strofi
c) u trećoj strofi
d) u četvrtoj strofi
III. DIO
GIGA (sa nešto prijekora i mnogo dobrote u glasu): Kakve su to šale u ovaj čas? (I bacivši
rukavice i šešir na fotelj, pođe za njim i uzdigne ruku da ga dohvati.)
MARKO (se pomakne tako da je fotelj među njima): Ja se ne šalim i nije mi do šale. Vrlo lako
da si bila ona koju tražim, ali sada nisi više ona.
GIGA (nije mnogo marila za ovo njegovo diferenciranje. Činjenica da je on tu, ustalila se sada
u njoj,i stala je prema njoj bez ikakve kritike ili dvoumice, pozitivno, kako već biva kod žena
koje uđu lako u realnost, kao iz jedne sobe u drugu ili iz tamnog prostora u svijetli. Oči se
malo zablješte, trenu nekoliko puta: i sve je opet u redu. I pruži mu ruku preko fotelja koji ih je
dijelio.)
MARKO (kao da ne vidi te ruke, samo reče): Jest, potpuno si druga.
GIGA (kao da moli): Zar mi ni ruke nećeš dati?
MARKO (ne obazire se na ono što ona veli, s jačim akcentom i naglo): Gdje su ti kose? Zašto si
odrezala kose?
GIGA (se malo iznenadi, ali odmah se nasmije kao da želi ublažiti važnost te okolnosti): Ah, to
je, dakle, što te je uzbudilo!
MARKO (sarkasticki): Eh, da, to je danas u modi! (Zaobiđe divan, ustavi se naglo i nadoda
grubo):
U bordelima od Amura pa do Volge nema ni jedne kokote sa dugim kosama!
GIGA (se uozbilji, pa reče s blagim prijekorom): Marko, kako to govoriš!
MARKO (kratko): Kako jest.
18. Kojemu književnom rodu pripada navedeni tekst? __/1

a) lirici
b) drami
c) diskurzivnom književnom rodu
d) epici
19. Kako se zove autor djela kojemu pripada tekst? __/1
a) Janko Leskovar
b) Janko Polić Kamov
c) Milan Begović
d) Milutin Cihlar Nehajev
20. Kako se zove djelo iz kojega je preuzet ulomak? __/1
a) Brada
b) Bez trećega
c) Bijeg
d) Pustolov pred vratima
21. Što Marko zamjera Gigi? __/1
a) što je ošišala kosu
b) što mu nije bila vjerna
c) što nije sačuvala njegova pisma
d) što se nije brinula o ocu
22. Kako završava djelo iz kojega je preuzet ulomak? __/1
a) Marko je ubio Gigu i sebe.
b) Marko je ubio Gigu i napustio stan.
c) Giga je ubila Marka i prikrila sve tragove.
d) Giga je ubila Marka i prijavila ubojstvo.
23. Što motivira Markovo ponašanje prema Gigi? __/1
a) psihička rastrojenost
b) odlučio se rastati
c) ljubomora
d) osveta
24. Kako se zovu dijelovi u zagradi? __/1
a) digresije
b) retardacija
c) didaskalije
d) reminiscencije
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Analiza pismenih radova

područje/područja: ponavljanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
moderna u hrvatskoj
književnosti
Operacionalizirani cilj • analizirati rezultate pisanih radova
(-evi)
Ključni pojmovi • moderna, trajanje, obilježja, predstavnici i djela
Ishodi učenja
a) kognitivni Objašnjavanje i komentiranje rješenja zadataka.
Uvod
Rezultati pisane provjere znanja.
Razrada
Komentiranje rješenja zadataka.
Završetak
Rješavanje dvojbi i objašnjavanje pojedinih zadataka.
Analiza pismenih radova
Rješenja
Nastavni materijal
Rješenja pismene provjere znanja

A
1. leksovarovci; 2. a; 3. b; 4. 1.c, 2.d, 3.a, 4.b; 5. P.S., Janko Polić Kamov; 6. a; 7. a, c; 8. e;
9. Vuci je roman, ostalo su drame; 10. a-3, b-1, c-4, d-2; 11. c; 12. d; 13. b; 14. d; 15. d;
16. b; 17. b; 18. d; 19. d; 20. c; 21. b; 22. b; 23. d; 24. b.
B
1. Mladost; 2. c; 3. b; 4. b; 5. a, b; 6. Oko Lobora je putopis, ostalo su novele, 7. b; 8. 1.c, 2.d,
3.b, 4.a; 9. Zvonimirova lađa, Vladimir Nazor; 10. a-2, b-3, c-4, d-1; 11. b; 12. c; 13. c; 14. c;
15. b; 16. c; 17. d; 18. b; 19. c; 20. b; 21. b; 22. d; 23. c; 24. c.
Priprava za nastavu
Razredni odjel: treći Red. broj sata: 136., 137., 138. Datum
Naziv nastavne jedinice Provjera znanja
područje/područja: provjere znanja individualni
književnost
Nastavna cjelina:
Operacionalizirani cilj • provjera znanja prije zaključivanja ocjena (kod učenika kojima
(-evi) nedostaje ocjena iz određenoga područja, lektire, gramatike ili
koji žele ispraviti postojeću ocjenu)
Ključni pojmovi • učenik će: uvidjeti propuste u vlastitom radu i ponoviti
dijelove gradiva o hrvatskoj moderni
Ishodi učenja
a) kognitivni • učenik će pokazati svoje znanje
nastalih u razdoblju hrvatske moderne

Uvod
Najava provjere znanja. Upute učenicima za pripremu.
Razrada
Provjera znanja učenika.
Završetak
Najava zaključivanja ocjena i kriterija pri zaključivanju.
Nastavni materijal
Čitanka
Priprava za nastavu
Naziv nastavne jedinice Zaključivanje ocjena
područje/područja: zaključivanja ocjena individualni, rad u skupini
Nastavna cjelina:
Operacionalizirani cilj •izvođenje zaključne ocjene na osnovi ocjena iz nastavnoga
(-evi) predmeta tijekom školske godine
Ključni pojmovi • ocjene

Ishodi učenja
a) kognitivni

Uvod
Kriterij za zaključivanje ocjena.
Razrada
Zaključivanje ocjena i objašnjenje kriterija.
Završetak
Okvirne napomene za novu školsku godinu.
Nastavni materijal

Razred Gimnazije, II Polugodište

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Razred Gimnazije, II Polugodište

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Priprave za 3.

Naziv nastavne jedinice Ante Kovačić, U registraturi

b) afektivni • poticati učenike na promišljanje o značaju Kovačićeva romana

Naziv nastavne jedinice Eugen Kumičić, Urota zrinsko-frankopanska

2. kartica (interpretacija ulomka)

3. kartica (interpretacija ulomka)

Plan ploče (prijenosnika)

Naziv nastavne jedinice Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Tijek nastavnoga sata (artikulacija)

Plan ploče (prijenosnika)

Naziv nastavne jedinice Proza hrvatskoga realizma

Ključni pojmovi • pripovijetke, romani, teme, ideje

- stil: uzvišen stil, nasljedovanje biblijskoga stila

Naziv nastavne jedinice Modernizam u europskim književnostima (uvod)

Nastavno Tip nastavnoga sata: sat obrade Nastavni oblici: frontalni,

Paul Cezan, Kartaši

Gustave Courbet, Žena koja prosijava žito

Modernizam u europskim književnostima

PARNASOVCI SIMBOLIZAM IMPRESIONIZAM

LARPURLARTIZAM BEČKA MODERNA SECESIJA

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Naziv nastavne jedinice Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Zadatci za rad u skupini

Plan ploče (prijenosnika)

Naziv nastavne jedinice Pjesništvo modernističkih pjesnika (A. Rimbauda, P. Verlainea,

Paul Verlaine, Pjesničko umijeće

Claude Monet, Lijepi atelijer

Paul Verlaine, Jesenja pjesma

Rainer Maria Rilke, Ja živim u kruzima koji se šire

Paul Verlaine, Jesenja pjesma

- stilska obilježja: - povezivanje motiva iz prirode s pjesnikovim raspoloženjem

Rainer Maria Rilke, Ja živim u kruzima koji se šire

Naziv nastavne jedinice Anton Pavlovič Čehov, Tri sestre

Na kraju sata učenici ispunjavaju evaluacijski listić.

Naziv nastavne jedinice Henrik Ibsen, Nora

Naziv nastavne jedinice Ponavljanje

b) afektivni Razvijati vrijednosni sud o značaju književnih djela iz

Naziv nastavne jedinice Moderna u hrvatskoj književnosti (uvod)

b) afektivni Poticati ljubav prema nacionalnoj književnosti.

MODERNIZAM U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA

Nakon provjere točnih odgovora, učenicima se najavljuje tema.

Teme za kružnu mapu.

Slava Raškaj, Lopoči Bela Čikoš-Sesija, Dante pred vratima čistilišta

Vlaho Bukovac, Portret djevojčice Berger

Moderna u hrvatskoj književnosti

Antun Gustav Matoš, Moć savjesti, 1892. 1914. umire Matoš

Naziv nastavne jedinice Janko Leskovar, Misao na vječnost

Josip Račić, Autoportret

Đuro Martić Ivica Kičmanović Lovro Mahnić

Plan ploče (prijenosnika)

obilježja modernizma u Leskovarovoj noveli

Đuro Martić Ivica Kičmanović Lovro Mahnić

Naziv nastavne jedinice Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Tijek nastavnoga sata (artikulacija)

Naziv nastavne jedinice Antun Gustav Matoš, Camao

Zadatci za rad u skupini:

Cvijet sa raskršća Camao

Plan ploče (prijenosnika)

b) iznenadna, strasna i kratka ljubav d) bijeg od stvarnosti

2. Kojoj vrsti novela pripada ova Matoševa novela?

3. Glavni lik novele Kamenski utočište pronalazi:

4. S obzirom na temu koju Matoš obrađuje u noveli, Camao pripada:

5. Kompoziciju novele čine/i: