ANTUN GUSTAV MATO

(Tovarnik, 13.lipnja 1873. Zagreb, 17.oujka 1914.)

Pjesnik,pripovjeda,putopisac,kritiar i esejist. Zavrio je est razreda gimnazije u Zagrebu, te je uio svirati violonelo. Bio je neuspjeli student Vojnog veterinarskog instituta u Beu. Godine 1894. dezertirao je iz vojske i sve do 1908. ivio u Beogradu (u dva navrata), enevi i Parizu. U pravom smislu rijei knjievni je boem.

DJELA: Pripovijetke Iverje,1899.,Novo Iverje,1900., Umorne prie,1909. Feljtoni,kritike,eseji Vidici i putovi,1907., Za Kranjevida,1908., Nai ljudi i krajevi,1910. Pjesme su objavljene posmrtno,1923.

MATO SIMBOL HRVATSKE MODERNE

Charles Baudelaire je bio veliki uzor Matou pjesniku i od njega je preuzeo mnoge formalne elemente.

LJUDI PRATAJU SVE OSIM ISKRENOSTI. (PISMA)

Cvijet sa raskra
Ljubav! Tu je, dakle, ovdje, preda mnom, ljubav bjelja od lijera, i a od gle erskog snijega, pjanija od vina! Na cesti,izme u dvije no i bez konaka! Ljubav lijepa kao boginja,slijepa kao slu aj! Okrenula se spram mene,i osje ah kako mi gleda u duu pritvorenim,vlanim ustima i sklopljenim,slijepim o ima.Ljubim, a ne smijem!

VRSTA DJELA
modernistika, simbolika novela

MJESTO RADNJE
francuski gradi N.

Umoran stignem u juni francuski gradi N

dvorite bijelog ljetnikovca kraj fontane

zgodno odmorite u aleji pored ljetnikovca ako novog i tako bijelog bijae oevidno da je moje odmorite ostatak lovakog puta napivi se iz naruka svjee vode sa polurazruenog istonika
Novela ima AUTOBIOGRAFSKI KARAKTER. Na poetku,u posveti,stoji Gici O.H.Misli se na Olgu Herak,Matoevoj zarunici za koju se nikad nije oenio. SIMBOLINOST NASLOVA = RAZLOG ZATO SE NJIH DVOJE NISU VJENALI Izabela je djevojka obuena u bijelu odjeu koja je simbol nevinosti i ednosti. Njene cipele nikada nisu vidjele blata i ona je aneoski nestvarna. No ona je slijepa. Mato govori time da je ljubav lijepa i slijepa,ali za njega pjesnika,koji se ne moe skrasiti u ivotu, ljubav je neostvariva. On nema materijalnih sredstava, to je mukarac u to vrijeme trebao imati ako se mislio eniti. Kada Izabela s njim eli pobjei,on joj kae da ne posjeduje kuu i da je jedino moe odvesti u jarak i u baru. Raskre je simbol njegovih lutanja, stalnih putovanja i njegove nemogunosti da se smiri. Kada je taj san o idealnoj ljubavi nestao, dolaskom Izabelina oca koji je predstavljao grubu stvarnost,njega na nova lutanja odvodi muza Avantira (Avantura). Solus na latinskom znai sam, to je simboliko ime pisca. Lirskom tonu novele pridonose suptilni opisi prirode,sintezija te mijeanje sna i jave. San prestaje onog trenutka kada zalaje pas kao simbol grube stvarnosti.

LIKOVI
Solus,Izabela,Izabelin otac

VRIJEME RADNJE
nepoznato,sam pisac se izgubio

Moda bijae nedjelja,praznik. Ne znam,jer ve davno izgubih kalendar

TEMA
Sudbonosni susret (Solusa i Izabele)

SIMBOLIKA NASLOVA
cvijet = slijepa djevojka raskrde = simbol pustolovnog,lutalakog naina ivota Zato je simbolika novela? SOLUS - lat.sam -ovjek otuen od drutva koji sam putuje po svijetu -putnik,nema dom IZABELA -pa. njenost,bjelina - bijela,ista,neiskvarena ljubav -ivi u dvorcu = ne poznaje svijet,slijepa je_ne poznaje ivot

KOMPOZICIJA
1) OPIS PRIRODE (priroda je antropomorfizirana odnosno usklaena s unutarnjim ivotom likova,stanje due,lirski i humanizirani pejza:osamostalio ga kao temu OOVJEEN 2) SAN JAVA (buenje,dodir,miris) 3) OTVARA OI (prekrasno djevoje-Izabela,opis Izabele 4) RAZGOVOR;DIJALOG (oboje otkrivaju svoje vienje ivota i svijeta) 5) NEOEKIVANI ZAVRETAK (Solus nastavlja put) Gorgona u klasinoj mitologiji strana ena s kosom od zmija -lirski krajolik- zbog ugoaja -vizualni,olfaktivni,statini i akustini motivi - ONOMATOPEJA i PERSONIFIKACIJA Put se penje uz brdo kroz ptije pjevanje i kroz aptanje

lia
- SINTEZIJA Vidjela sam ga uhom Lirska novela (motiv ljubavi,izraz protkan lirskim izriajem,radnja se odvija na granici sna i jave),slikovitost,stilska izraajna sredstva POETSKA METAFORA pejza je metafora ljubavi

KRAJ NOVELE POANTA-:

Sukob snova i stvarnosti Ljepota i savrenstvo su neuhvatljivi rui ih stvarnost (dolazak ljudi,lave psa)

LIRINOST

-ritam reenice,slikovitost -sintezija,subjektivni osjedaji -metafora,epiteti,personifikacije

ovjek vidi da ne vidi, i ali to je vidio. Kad hou da gleda,zatvaram oi kao vi i gledam u tminu,u sebe.