DRAVNO POVJERENSTVO ZA NATJECANJE UENIKA AUTOMEHANIARA

PITANJA I ODGOVORI ZA NATJECANJE UENIKA AUTOMEHANIARA

Pitanja i odgovore napisali su: 1. Anto Dela, dipl. ing. strojarstva 2. Mladen Milievi, dipl. ing. strojarstva 3. Zvonimir Vlai, dipl. ing. strojarstva

Literatura: 1. Tehnike motornih vozila, preveo Goran Popovi sa njemakog jezika 2. Metodike vjebe iz autotehnike, autora: Anto Dela i Zvonimir Vlai

PITANJA I ODGOVORI ZA NATJECANJE UENIKA AUTOMEHANIARA

1. Na oznaena mjesta na slici napii: - nazive taktova, - kratice: UV, IV, GMT, DMT, UVO, UVZ, IVO, IVZ !

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

2. Nepotpuni indikatorski dijagram Otto-motora dopuni: - nazivima taktova - hod klipa i - kraticama: p, p0, V, GMT, DMT, UVO, IVZ, UVZ, IVO !

3. Na oznaena mjesta razvodnog dijagrama Otto-motora napii: - prekrivanje ventila - kratice: GMT, DMT, UVO, UVZ, IVO, IVZ !

1.takt: USIS

od ___ do ____

2.takt: KOMPRESIJA od ___ do ____ 3.takt: EKSPANZIJA od ___ do ____ 4.takt: ISPUH od ___ do ____

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

1.takt: USIS

od UVO do UVZ

2.takt: KOMPRESIJA od UVZ do GMT 3.takt: EKSPANZIJA od GMT do IVO 4.takt: ISPUH od IVO do IVZ

4. to je to stupanj kompresije ? Napii formulu za stupanj kompresije i objasni to je to u formuli ! Stupanj kompresije je omjer ukupnog volumena cilindra i kompresijskog volumena. V + Vs = k Vk - stupanj kompresije Vk kompresijski volumen Vs radni volumen Vk + Vs ukupni volumen cilindra 5. Napii uzroke pojave detonantnog izgaranja u Otto-motoru ! Uzroci pojave detonantnog izgaranja u Otto-motoru su: - premali oktanski broj goriva - prerano paljenje - prevelik stupanj kompresije - loe hlaenje - oblik izgaranog prostora - neravnomjerna raspodjela smjese u cilindru i - pogonski uvjeti

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

6. to je to koeficijent punjenja cilindara koliko iznosi i kako se moe poveati ? Koeficijent punjena cilindara je omjer volumena usisane smjese i volumena cilindara to jest omjera mase usisane smjese i teorijski mogueg punjenja cilindara u kg.

p =

m stv m teo

p koeficijent punjenja mstv stvarna koliina usisanog zraka ili smjese u kg mteo teorijski mogua koliina usisanog zraka ili smjese u kg
Koeficijent punjenja cilindara iznosi 0,6 do 0,9 za atmosferske Otto-motore i 1,2 do 1,6 za Otto-motore sa prednabijanjem. Punjenje cilindara moe se poveati manjim otporom strujanja pri usisu i niom temperaturom cilindra i usisne smjese. 7. Koji su zadaci klipova ? Zadaci klipova su: - odvojiti prostor izgaranja od kuita radilice, - tlak izgaranja pretvoriti u silu, te ga preko klipnjae i radilice predati kao okretni moment, - toplinu sa ela klipa prenijeti na stjenke cilindra, - kod dvotaktnih motora upravljati izmjenom radne tvari. 8. Od ega ovisi zranost izmeu kipa i cilindra ? Zranost izmeu klipa i cilindra ovisi od: - materijala od kojih su napravljeni klipovi - promjeru i konstrukciji klipova - nainu hlaenja motora - vrsti motora 9. Kakve karakteristike mora imati materijal za klipove ? Materijali za klipove moraju imati: - malu specifinu teinu - visoku vrstou - dobru toplinsku vodljivost - mali koeficijent toplinskog irenja - mali koeficijent trenja - veliku otpornost protiv troenja 10. Koji je zadatak klipnih prstena ? Zadatak klipnih prstenova je: - fino brtvljenje zranosti izmeu klipa i cilindra - odvoenje topline na hlaene stjenke cilindra - skidanje vika ulja sa zidova cilindra i vraanje ulja u korito
Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

11. Nacrtaj: zakoeni "TOP PRSTEN", uljni prsten sa zavojnom oprugom i trapezni (jednostrani) klipni prsten i napii njihove karakteristike ! Prsten za uhodavanje novih motora. Vii tlak nalijeganja, bolje skidanje ulja i uska klizna povrina. Nakon ugradnje poprima zakoeni oblik. 12. Nacrtaj: L-prsten, prsten s nosom i uljni prsten sa depom i napii njihove karakteristike! Pojaan tlak na stjenke zahvaljujui plinovima izgaranja. Uljni prsten s poboljanim skidanjem. Dodatno skidanje odvoenjem ulja kroz provrte. 13. Koji su zadaci klipnjae, na koji se nain izrauju ? Zadaci klipnjae su: - povezivanje klipa i radilice, - skupa s radilicom pretvara nejednoliko pravocrtno gibanje klipa u rotaciono gibanje, - prenosi silu s klipa na radilicu koja pretvara silu u okretni moment. Klipnjae se izrauju kovanjem u ukovnjima, preanjem ili lijevanjem. 14. Koji su zadaci koljenastog vratila (radilice) ? Zadaci koljenastog vratila (radilice) su: - pretvaranje pravocrtnog nejednolikog gibanja u rotaciju, - silu klipnjae pretvoriti u moment, - najvei dio okretnog momenta preko zamanjaka predati spojci, - mali di okretnog momenta predati sklopovima (razvodnom mehanizmu, pumpi ulja, pumpi goriva itd.) 15. Iz kojih materijala i na koji nain se izrauju koljenasta vratila (radilice) ? Radilice se izrauju od: - legiranih elika za poboljanje, - elika za nitriranje i - nodularnog lijeva. eline radilice izrauju se kovanjem u ukovnjima, a od nodularnog lijeva lijevanjem.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

16. Koji je zadatak zamanjaka ? Zamanjak je dio motora koji: - akumulira mehaniku energiju, - omoguuje jednoliku rotaciju radilice, - smanjuje torzijske vibracije, - smanjuje optereenje radilice, - olakava upuivanje motora, - osigurava prve kompresije, - s pomou zupanikog vijenca slui za pokretanje motora elektropokretaem. 17. Koji su zadaci cilindara i koja svojstva mora imati materijal za izradu cilindara ? Zadaci cilindara su: - zajedno sa klipovima tvore prostor izgaranja, - moraju izdrati visoke tlakove izgaranja , - prijenos topline na rashladno sredstvo i - voenje klipova. Materijal za izradu cilindara mora imati: - visoku vrstou i krutost, - dobru toplinsku vodljivost, - mali koeficijent toplinske rastezljivosti - visoku otpornost na troenje i - dobra klizna svojstva. 18. Iz kojeg materijala i kako se rade cilindarske kouljice i napii karakteristike mokrih i suhih kouljica ? Cilindarske kouljice izrauju se iz sivog lijeva koji ima sitnozrnatu strukturu centrifugalnim lijevanjem. Mokre kouljice: - dobro odvode toplinu, - u izravnom su kontaktu sa rashladnom tekuinom, - mogu se ugraivati pojedinano, - manja krutost bloka motora. Suhe kouljice: - nisu u izravnom kontaktu sa rashladnom tekuinom, - loiji je prijelaz topline od mokrih kouljica, - vea krutost bloka motora. 19. Koji je zadatak cilindarske glave motora i to sve moe biti smjeteno u cilindarskoj glavi motora ? Cilindarska glava motora zatvara prostor izgaranja, a u njoj mogu biti smjeteni: - kanali za smjesu ili zrak, - ispuni kanali, - svjeice ili brizgaljke, - dijelovi razvodnog mehanizma (ventili, opruge i bregasto vratilo)

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

20. Koji je zadatak brtve glave motora i od kojih materijala se rade ? Zadatak brtve glave motora je: - sprijeiti prodor plinova izgaranja, - sprijeiti prodor rashladne tekuine, - sprijeiti prodor ulja i - sprijeiti meusobno mijeanje rashladne tekuine i ulja. Brtve glave motora rade se od: - azbestnih vlakana povezanih vezivom i ojaana na rubovima tankim bakrenim limom i - vie slojeva elinih limova. 21. Napii ega se mora pridravati pri zamjeni brtve glave motora ! Pri zamjeni brtve glave motora treba se pridravati slijedeeg: - prije poputanja vijaka i skidanja glave motor mora biti hladan, - ostaci stare brtve moraju biti uklonjeni, - brtvene plohe glave i bloka moraju biti ravne, - debljinu nove brtve propisuje proizvoa, - provjeriti okrenutost brtve da ne bi prekrili otvore za podmazivanje i hlaenje, - obrub brtve ne smije ni malo prekriti prostor izgaranja, - vijci glave priteu se tono odreenim redoslijedom i to moment kljuem, a ponekad i sa dodatnom kutomjerom. 22. Napii pravila za provjeru kompresije kompresiometrom ! Pri provjeri kompresije treba se pridravati slijedeeg: - mjerenje izvoditi samo pri radnoj temperaturi motora, - filtar zraka ne smije biti prljav, - sve svjeice izvaditi i elektropokretaem pokrenuti motor kako bi se cilindri propuhali, - ako je Otto-motor leptir gasa (zaklopka za snagu) potpuno otvoriti, - gumeni konus kompresiometra pritisnuti na otvor svjeice i - za svaki cilindar provesti mjerenje kompresije jednakim brojem okretaja radilice 23. Pri tlanoj provjeri nakon utvrenog pada kompresije u nekom cilindru, napii na emu je kvar ako zrak proputa na: ZRAK PROPUTA NA: rasplinjau ispunoj cijevi otvoru ipke za kontrolu ulja epu hladnjaka otvoru svjeice susjednog cilindra ZRAK PROPUTA NA: rasplinjau ispunoj cijevi otvoru ipke za kontrolu ulja epu hladnjaka otvoru svjeice susjednog cilindra
Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

KVAR JE NA:

KVAR JE NA: usisnom ventilu ispunom ventilu klipnim prstenima brtvi glave motora bloku motora 7

24. Koji je zadatak razvodnog mehanizma motora i kakav poloaj ventila moe biti ? Zadatak razvodnog mehanizma motora je upravljanje izmjenom radnog medija kroz otvore za usis i ispuh to jest razvodni mehanizam odreuje trenutak otvaranja i zatvaranja usisnog i ispunog otvora. Poloaj ventila moe biti: - visei pri emu ventili zatvaraju gibanjem prema gore i - leei ili stojei pri emu ventili zatvaraju gibanjem prema dolje. 25. Napii vrste razvodnog mehanizma prema poloaju bregastog vratila ! Razvodni mehanizam prema poloaju bregastog vratila moe biti: a) donji razvod pri emu razlikujemo: - SV motore i - OHV motore b) gornji razvod pri emu razlikujemo: - OHC motore - DOHC motore i - CIH motore 26. Popuni tablicu !
Cilindar Ventil ISPUNI I USISNI USISNI II ISPUNI ISPUNI III USISNI 0,60 4,05 0,65 0,70 4,05 4,05 0,55 0,35 4,05 4,05 Izmjerena zranost mm 0,15 Izmjerena ploica mm 4,05 Razlika mm Potrebna ploica mm

USISNI IV ISPUNI

0,25

4,05

0,25

4,05

Ventile treba podesiti na slijedee vrijednosti zranosti: Usisni ventili 0,40 mm Ispuni ventili 0,50 mm

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

Cilindar

Ventil ISPUNI

Izmjerena zranost mm 0,15 0,55 0,35 0,65 0,70 0,60

Izmjerena ploica mm 4,05 4,05 4,05 4,05 4,05 4,05

Razlika mm -0,35 +0,15 -0,05 +0,15 +0,20 +0,20

Potrebna ploica mm 3,70 4,20 4,00 4,20 4,25 4,25

I USISNI USISNI II ISPUNI ISPUNI III USISNI

USISNI IV ISPUNI

0,25

4,05

-0,15

3,90

0,25

4,05

-0,25

3,80

Ventile treba podesiti na slijedee vrijednosti zranosti: Usisni ventili 0,40 mm Ispuni ventili 0,50 mm

27. Napii posljedicu prevelike i premale zranosti ventila ! Prevelika zranost: - ventili kasnije otvaraju i ranije zatvaraju, lupaju a smanjena je i snaga motora radi slabijeg punjenja. Premala zranost: - ventili ranije otvaraju i kasnije zatvaraju a ponekad i potpuno ne zatvaraju to moe dovesti do havarije ventila.

28. Zbog ega se ugrauju mehanizmi za rotaciju ventila ? Mehanizmi za rotaciju ventila sprjeavaju neravnomjerno zagrijavanje ventila i oblaganje sjedita ventila i tanjura (pladnja) ventila produktima izgaranja naroito na ispunim ventilima.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

29. Koji je zadatak bregastog vratila ? ime je odreeno vrijeme i redoslijed otvaranja ventila s obzirim na bregasto vratilo ? Koje veliine ovise od oblika brijega bregastog vratila ? Zadatak bregastog vratila je: - zatvaranje i otvaranje ventila odreenim redoslijedom i u odreenom trenutku, - kod Otto-motora bregasto vratilo se koristi i za pogon pumpe goriva i za razvod visokog napona, - kod Diesel-motora moe upravljati i radom visokotlanih pumpi goriva Vrijeme i redoslijed otvaranja i zatvaranja ventila odreen je poloajem brijegova. Od oblika brijega ovise: - trajanje otvorenosti ventila, - brzine otvaranja i zatvaranja ventila i - hod ventila. 30. Koje su prednosti promjenljivog vremena otvaranja i zatvaranja ventila i koja dva sustava kontrole otvaranja i zatvaranja ventila razlikujemo ? Prednosti promjenljivog vremena otvaranja i zatvaranja ventola su: - vea snaga motora, - vei i ravnomjerniji okretni moment, - manja emisija tetnih tvari, - manja potronja goriva i - manja buka motora. Razlikujemo dva sustava kontrole otvaranja i zatvaranja ventila: - upravljanje bregastim vratilom i - varijabilno otvaranje ventila 31. Koji su zadaci sustava za dovod goriva kod Otto-motora ? Zadaci sustava za dovod goriva su: - opskrba sustava za pripremu smjese goriva i zraka dovoljnom koliinom goriva pri svim reimima rada motora, - gorivo dovesti bez mjehuria, - iz goriva odvojiti neistou, - osigurati konstantan tlak goriva, - viak goriva vratiti u spremnik, - sprijeiti prodor para goriva u okolinu i - neosjetljivost na vibracije, udarce i toplinu. 32. Koji su osnovni dijelovi sustava za dovod goriva ? Osnovni dijelovi sustava dovoda goriva su: - spremnik goriva, - cijevi za gorivo, - filtar goriva, - pumpa goriva, - regulator tlaka, - regeneracijski ventil i - filtar sa aktivnim ugljenom.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

10

33. Objasni i napii formulu za omjer zraka ! Kakva je smjesa ako je >1, =1 i <1 ! Omjer zraka je omjer stvarno dovedene koliine zraka (Lstv) i teorijski minimalne koliine zraka (Lmin)potrebne za potpuno izgaranje goriva. L = stv L min Ako je >1 smjesa je siromana. Ako je =1 smjesa je stehiometrijska. Ako je <1 smjesa je bogata. 34. Navedite nazive pojmova i dijelova na slici ! 1. Kuite plovka 2. Difuzor 3. Usisna grana 4. Mjeavina goriva i zraka 5. Mlaznica (diza) 6. Raspreno gorivo 35. Koji su zadaci sustava za ubrizgavanje goriva kod Otto-motora ? Zadaci sustava za ubrizgavanje goriva kod Otto-motora su: - fino raspriti gorivo u usisani zrak i stvoriti to ravnomjerniju smjesu, - prilagoditi kvalitetu smjese trenutanim potrebama motora i - stvoriti to manju koliinu tetnih tvari u ispunim plinovima

36. Koje su prednosti sustava za ubrizgavanje goriva ? Prednosti sustava za ubrizgavanje goriva su: - tono stvaranje smjese u svim pogonskim uvjetima motora, - bolje punjenje cilindara, - vei okretni moment i snaga motora, - bre isparavanje goriva i stvaranje homogenije smjese - svakom cilindru daje se jednaka koliina goriva, - kratki putovi smjese do cilindra, - dobri prijelazi pri promjeni optereenja motora, - lake i sigurnije pokretanje hladnog i toplog motora, - bolje ubrzanje i koenje motorom, - manja specifina potronja goriva i - manja emisija tetnih tvari.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

11

37. Napii nazive brojevima oznaenih dijelova Motronic sustava !

1. Spremnik goriva 2. Pumpa za gorivo 3. Filtar goriva 4. Regulator tlaka 5. Upravljaki ureaj (kompjuter) 6. Indukcijski svitak (bobina) 7. Razvodnik paljenja 8. Svjeica 9. Brizgaljka (dizna) 10. Zaklopka za snagu 11. Dava (senzor) poloaja zaklopke za snagu 12. Mjera koliine usisanog zraka 13. Dava (senzor) mjeraa koliine usisanog zraka 14. - sonda 15. Dava (senzor) temperature motora 16. Ureaj (zasun) za dodatni zrak kod praznog hoda 17. Dava (senzor) broja okretaja i poloaja koljenastog vratila 18. Akumulator 19. Prekida paljenja 20. Kontakt brava

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

12

38. Napii nazive brojevima oznaenih dijelova K-Jetronic sustava !

1. Mjera koliine usisanog zraka 1.a. Klapna 1.b. Razdjelnik koliine goriva 1.c. Vijak za podeavanje smjese u praznom hodu 2. Spremnik goriva 3. Pumpa za gorivo 4. Akumulator tlaka 5. Filtar goriva 6. Nepovratni ventil 7. Brizgaljka 8. Vijak za regulaciju praznog hoda 9. Akumulator 10. Kontakt brava 11. Relej 12. Razvodnik paljenja 13. Brizgaljka za hladni start motora 14. Dava (senzor) temperature rashladne vode 15. Ureaj (zasun) za dodatni zrak kod praznog hoda 16. Regulacijski ventil za rad motora u toplom stanju

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

13

39. Napii nazive brojevima oznaenih dijelova L-Jetronic sustava !

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Spremnik goriva Pumpa za gorivo Filtar goriva Regulator tlaka goriva Brizgaljka Elektrini prikljuak brizgaljke Svjeica Dava (senzor) temperature rashladne vode - sonda Katalizator Odvaja benzinskih para Elektromagnetski ventil Dava (senzor) poloaja zaklopke za snagu Vijak za regulaciju praznog hoda

15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.

Protuuteg klapne Kuite mjera koliine usisanog zraka Dava (senzor) temperature usisanog zraka Filtar zraka Mjera koliine usisanog zraka Klapna Vijak za podeavanje praznog hoda Zaklopka za snagu Ureaj (zasun) za dodatni zrak praznog hoda Usisna grana Razvodnik paljenja Dava brzine vrtnje i poloaja radilice Kontakt brava Upravljako relejna jedinica

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

14

40. Navedite nazive dijelova mjeraa koliine zraka ! 1. Kuite od plastike 2. Zatitna mrea 3. Elastini prsten (osigura) 4. Prikljuna ploa 5. Hibridna veza 6. Unutarnja cijev 7. Precizni upor 8. Mjerni element sa uarenom niti 9. Upor za temperaturnu kompenzaciju

41. Na dijagramu na mjesta oznaena crticama napii oznake za: duine okside (NOx), ugljini monoksid (CO) i ugljikovodik (HC).

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

15

42. Napii karakteristike: ugljinog monoksida, duinih oksida i neizgorenih ugljikovodika ! Ugljini monoksid plin je bez boje i mirisa. Udisanjem koncetracije veih od 0,3 % due vrijeme dovodi do smrti. Duini oksidi iritiraju diine putove i u velikim koncetracijama dovode do uzetosti. Ovisno o sastavu mogu biti bez boje i mirisa pa sve do crvenkastosmee boje sa tipajuim mirisom. Neizgoreni ugljikovodici su kancirogeni i uzrok su neugodnog mirisa izgorenih plinova. 43. Koji su postupci za smanjenje tetnih tvari u ispuhu ? tetne tvari u ispuhu smanjuju se: a) primjenom odgovarajuih goriva: - bezolovni benzin i - gorivo sa malim sadrajem sumpora b) konstrukcijskim zahvatima na motoru: - oblik izgaranog prostora, - nain stvaranja smjese i - suvremeni sustavi paljenja c) naknadnom obradom ispunih plinova: - katalizator, - sekundarni zrak i - povrat plinova.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

16

44. Koje su karakteristike trostaznog katalizatora ? To je najee koriteni katalizator u kojem se u jednom kuitu istodobno odvijaju tri procesa: - NOx se reducira u N pri emu se oslobaa kisik, - CO oksidira u CO2 pri emu se uzima slobodni kisik, - HC oksidiraju u CO2 i H2O pri emu se uzima slobodni kisik Za odvijanje ovih procesa katalizator mora postii radnu temperaturu a motor mora raditi sa priblino stehiometrijskom smjesom. 45. to je to - sonda i koji su uvjeti regulacije ? - sonda je mjerni osjetnik (senzor) ugraen ispred katalizatora koji u ovisnosti od koliine slobodnog kisika u ispuhu daje odgovarajui naponski signal. Uvjeti za djelovanje regulacije su: - temperatura - sonde mora biti via od 300 C, - motor u reimu praznog hoda ili djeliminog optereenja i - temperatura motora vea od 40 C. 46. to je to OBD ? OBD je integrirana dijagnoza unutar motor-menagementa kojim se tijekom vonje nadziru svi sustavi koji imaju upliva u kvalitetu ispunih plinova. Sve pogreke memoriraju se u upravljakom sklopu gdje ih je s pomou odgovarajuih dijagnostikih ureaja mogue proitati i postupiti po propisima. Pored toga, vozau se paljenjem kontrolne aruljice signalizira kvar. 47. Koji su zadaci ispunog sustava ? Zadaci ispunog sustava su: - priguivanje buke koja nastaje izlaskom ispunih plinova iz prostora izgaranja na zakonom doputenu granicu, - odvod plinova iz vozila i sprijeiti prodor u putniki prostor, - smanjenje koliine tetnih tvari u ispuhu i - stvarati to manji otpor strujanju ispunih plinova. 48. Koji je zadatak sustava podmazivanja motora ? Zadatak sustava podmazivanja motora je: - osigurati dovoljnu koliinu ulja pod odrenim tlakom, - smanjenje trenja i troenje kliznih povrina, - odvoenje topline sa kliznih povrina - pomoi brtvljenju klipnih prstena, - oistiti talog i produkte izgaranja - zatititi od korozije i - priguiti umove i vibracije.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

17

49. Koje vrste sustava za podmazivanje motora razlikujemo i koja su najvanija mjesta u motoru koja treba podmazati ? Razlikujemo slijedee sustave podmazivanja motora: - tlano kruno podmazivanje s mokrim i suhim koritom, - uljem iz goriva i - svjeim uljem. Najvanija mjesta u motoru koja treba podmazati su: - leaji radilice i klipnjae, - bregasto vratilo, - lanac i zateza lanca, - osovinica klipa, - podizai ventila i klackalice i - stjenke cilindara. 50. Koji su osnovni dijelovi tlanog krunog sustava za podmazivanje ? Osnovni dijelovi tlanog krunog sustava za podmazivanje su: - uljno korito ili karter, - tlani ventil pumpe, - nadstrujni (sigurnosni) ventil, - uljna pumpa, - uljni filtar i - hladnjak ulja sa termostatom. 51. to dobro hlaenje motora omoguuje i koje zahtjeve sustav za hlaenje mora zadovoljiti? Dobro hlaenje omoguuje: - bolje punjenje cilindara, - manju mogunost pojave detonantnog izgaranja, - vii stupanj kompresije, - veu snagu uz manju potronju goriva i - manja naprezanja zbog manjih temperaturnih razlika. Sustav hlaenja mora zadovoljiti slijedee zahtjeve: - visok rashladni uinak, - mala teina, - ravnomjerno hlaenje dijelova, - dobar prijelaz topline i - mala potronja energije. 52. Napii prednosti i nedostatke zranog hlaenja motora ! Prednosti zranog hlaenja su: - jednostavna i jeftina konstrukcija, - mala teina, - ne postoji opasnost od zamrzavanja, - nema hladnjaka i opasnosti od proputanja, - nema odravanja,

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

18

visoka sigurnost u radu, motor bre postie radnu temperaturu i radna temperatura motora nije ograniena vrelitem tekuine.

Nedostaci zranog hlaenja su: - visoke oscilacije radne temperature, - velike zranosti klipa i cilindra, - potrebna velika snaga za pokretanje ventilatora, - velika buka, - mala volumenska snaga motora i - mali stupanj kompresije. 53. Napii prednosti i nedostatke hlaenja motora tekuinom ! Prednosti sustava hlaenja tekuinom su: - ravnomjerno hlaenje, - manja potronja energije na pogon pumpe, - vea volumenska snaga, - vei stupanj kompresije, - vodeni plat priguuje buku izgaranja, - manje zranosti klipa i cilindra i - temperatura motora manje ovisi o temperaturi okoline. Nedostaci sustava hlaenja tekuinom: - teak sustav za hlaenje, - zauzima veliki prostor, - skuplja konstrukcija, - opasnost od zamrzavanja i proputanja, - opasnost od pregrijavanja zbog gubitka tekuine, - sporo zagrijavanje na radnu temperaturu i - redovito odravanje. 54. Koje zahtjeve treba ispuniti klima ureaj u motornom vozilu ? Zahtjevi koje treba ispuniti klima ureaj su: - putniki prostor treba brzo zagrijati ili ohladiti na ugodnu temperaturu, - odravati ugodnu temperaturu bez obzira na vanjske meteroloke uvjete, - svakoj osobi u vozilu osigurati ugodnu temperaturu i strujanje zraka, - poboljati kvalitetu zraka, - jednostavno opsluivanje i - zrana struja ne smije izazvati neugodu. 55. Napii dijelove rashladnog kruga klima ureaja ! Dijelovi rashladnog kruga su: - kompresor, - kondenzator (ukapljiva), - spremnik rashladnog sredstva sa suilom, - sigurnosna armatura, - ekspanzijski ventil,

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

19

ispariva, regulacijski i upravljaki ureaj, savitljive cijevi i cijevni vodovi i rashladno sredstvo.

56. Napii prednosti dvotaktnih motora u odnosu na etverotaktne ! Prednosti dvotaktnih motora u odnosu na etverotaktne su: - jednostavna konstrukcija, - manje okretnih dijelova, - ravnomjerniji okretni moment, - manje vibracije, - manja teina, - kompaktna konstrukcija, - manja specifina masa motora, - velika volumenska snaga, - mirniji rad pri jednakom broju cilindara i - manji proizvodni trokovi. 57. Napii nedostatke dvotaktnih motora u odnosu na etverotaktne ! Nedostaci dvotaktnih motora u odnosu na etverotaktne su: - slabije punjenje cilindara, - vie tetnih produkata izgaranja, - vea emisija neizgorenih ugljikovodika, - vee toplinsko optereenje motora, - manji srednji taktovi zbog loijeg punjenja, - nemirniji rad motora na praznom hodu i - vea specifina potronja goriva i ulja. 58. Koji su uzroci pada snage motora ? Uzroci pada snage motora su: - zaprljan filtar zraka, - ugljenisane naslage izgorenog ulja, - neispravno odzraivanje spremnika goriva, - premali dotok goriva, - svjeica zauljena ili koksirana, - pogrena toplinska vrijednost svjeice, - pogrena toka paljenja, - loa kompresija i - proputanje na komari radilice. 59. Napii prednosti i nedostatke Dieselovog motora u odnosu na Otto-motor ! Prednosti Dieselovog motora su: - znatno nia potronja goriva, - manja opasnost od izbijanja poara, - konstrukcija i princip rada su prilagoeni za vee snage motora, - nie temperature ispuha,

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

20

ravnomjerniji okretni moment u irem podruju broja okretaja,

Nedostaci Dieselovog motora: - vea masa i dimenzije za istu snagu, - nisu prikladni za visoke brojeve okretaja, - nisu prikladni za rad na malom optereenju s malim brojem okretaja, - vea bunost i vibracije i - kancerogene estice u ispuhu. 60. to je to zakanjenje paljenja i koji su razlozi zbog ega dolazi do zakanjenja paljenja kod Diesel motora ! Zakanjenje paljenja traje od trenutka poetka ubrizgavanja goriva u cilindar do trenutka mjerljivog porasta tlaka. Zakanjenje paljenja ovisi o: - zapaljivosti goriva (cetanskom briju i kemijskom sastavu goriva) - temperaturi motora i usisanog zraka, - kvaliteti stvorene smjese (tlaku ubrizgavanja, stanju brizgaljki i stupnju rasprenosti goriva) - kompresiji motora i - broju okretaja 61. Koje su dvije vrste Diesel motora s obzirom na konstrukciju prostora izgaranja i napii osobitosti svake od konstrukcija ?! Prema konstrukciji prostora izgaranja razlikujemo: - jednokomorne ili Diesel motore s direktnim ubrizgavanjem (DI) - viekomorne ili Diesel motore s indirektnim ubrizgavanjem (IDI) Osobitosti DI motora su: - vea ukupna korisnost, - vea buka, - vee vibracije, - tvrdi rad motora, - manja specifina potronja goriva, - potreban vii tlak ubrizgavanja, - lako upuivanje hladnog motora, - jeftina i jednostavna konstrukcija glave motora i - velika mehanika i toplinska naprezanja. Osobitosti IDI motora su: - meko izgaranje i tihi rad, - vii stupanj kompresije, - vea potronja goriva, - nuna ugradnja ureaja za hladni start motora i - nii tlakovi ubrizgavanja.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

21

62. Koji je zadatak regulatora broja okretaja kod VE (distribucijske) pumpe i kakvi mogu biti: Zadatak regulatora broja okretaja VE (distribucijske pumpe) je: - odravanje konstantnog broja okretaja praznog hoda, - ograniavanje najveeg broja okretaja i - smanjenje promjene broja okretaja pri promjeni optereenje. Regulatori broja okretaja mogu biti: - mehaniki (centrifugalni), - pneumatski (vakuumski) i - hidrauliki. 63. Koje su osnovne znaajke i prednosti Common Rail sustava za ubrizgavanje ? Osnovne znaajke Common Rail sustava za ubrizgavanje su: - visoki tlakovi ubrizgavanja, - mokroraunalo nadgleda proces ubrizgavanja, - predubrizgavanje, - promjenljivi tlakovi ubrizgavanja i - tijek ubrizgavanja mogue je programirati. Prednosti Common Rail sustava za ubrizgavanje su: - skraivanje zakanjenja paljenja za glavnu koliinu goriva, - meko izgaranje, - smanjenje tetnih produkata izgaranja, - smanjenje potronje goriva i - manja buka izgaranja. 64. Koje su osobitosti Wankell motora ? Osobitosti Wankell motora su: - jednoliko gibanje, - potpuno uravnoteenje masa, - nema dijalova razvodnog mehanizma, - manje dijelova, - manja masa, - gorivo moe imati manji oktanski broj, - pogodan za rad sa vodikom, - nepovoljan oblik izgaranog prostora, - veliko toplinsko optereenje, - vea potronja goriva i ulja, - visoke HC vrijednosti u ispuhu i - skupo odravanje. 65. Koje su prednosti i nedostaci pogona zemnim plinom: Prednosti pogona zemnim plinom su: - izgatranje bez ae i estica, - manje CO, NOx i CH u ispuhu, - manja buka, - visok oktanski broj,

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

22

gorivo se ne rafinira i duga raspoloivost prirodnih izvora.

Nedostaci pogona zemnim plinom su: - manja snaga, - slabije unutarnje hlaenje cilindara, - spremnik plina zauzima vei prostor, - manja korisna nosivost, - slaba infrastruktura stanica za punjenje i - via cijena zbog maloserijske proizvodnje. 66. Koji je zadatak i koji su osnovni dijelovi transmisije ? Zadatak transmisije je: - promjena okretnog momenta, - promjena broja okretaja i - prijenos okretnog momenta na pogonske kotae. Osnovni dijelovi transmisije su: - spojka, - mjenja, - zagonski prijenosnik, - diferencijal i - poluvratila (poluosovine). 67. Koje su prednosti i nedostaci prednjeg pogona ? Prednosti prednjeg pogona su: - manja teina vozila, - krai put prijenosa sile do kotaa, - manji gubici, - nema tunela u putnikom prostoru, - veliki prtljanik i - vozilo je stabilno jer pogonske sile vuku a ne guraju vozilo kao kod stranjeg pogona. Nedostaci prednjeg pogona su: - nepovoljna raspodjela teine, - vee optereenje prednje osovine, - sklonost zanoenju vozila i - vee troenje guma prednjih kotaa. 68. to omoguuju spojke i kakvih ima ? Spojke omoguuju: - prijenos okretnog momenta motora na mjenja, - prekid toka snage s motora na mjenja, - lagano i meko pokretanje vozila, - priguivanje udarnih naprezanja, - priguivanje torzijskoh vibracija i - zatitu motora i transmisije od preoptereenja.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

23

Vrste spojki koje se ugrauju u cestovna vozila su: - tarne, - hidrodinamike, - viskospojke i - elektromagnetske. 69. Na prazne crte na slici, napii nazive dijelova tarne tanjuraste spojke !

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

24

70. Koje su osobitosti tarne tanjuraste spojke sa zavojnim oprugama i tarne tanjuraste spojke sa tanjurastom oprugom ? Osobitosti tarne tanjuraste spojke sa zavojnim oprugama su: - ima veu teinu, - zauzima vie mjesta, - ne podnosi visoke brojeve okretaja, - sloeno odravanje, - troenjem obloga pada sila potiska pa mpe doi do proklizavanja i - sila na papuici spojke poveava se sa hodom. Osobitosti tarne tanjuraste spojke sa tanjurastom oprugom su: - mala ugradbena debljina, - laka od spojke sa zavojnim oprugama, - jednostavna ugradnja, - lako odravanje, - troenje obloga nema utjecaja na silu potiska, - sila na papuici spojke je mala i neovisna o hodu i - radi i na velikom broju okretaja. 71. Koji su osnovni dijelovi hidrodinamike spojke i koje su joj prednosti ? Osnovni dijelovi hidrodinamike spojke su: - pumpno kolo, - turbinsko kolo, - kuite i - hidrauliko ulje. Prednosti hidrodinamike spojke su: - meko ukljuivanje, - rad bez troenja, - potpuno priguivanje torzijskih vibracija i udaraca i - pri malim brojevima okretaja moe se koiti i bez iskljuivanja mjenjaa. 72. Napii uzroke koji dovode da spojka proklizava i spojka trza ! Ako spojka proklizava uzroci mogu biti slijedei: - zazor spojke premali, - obloga spojke zauljena ili otvrdnuta, - napon opruge premali, - obloga spojke istroena i - elino ue spojke ne vraa natrag. Ako spojka trza uzroci mogu biti slijedei: - ovjes mjenjaa nije osiguran, - vodilica ueta spojke pogreno postavljena, - potisni leaj baca, - potisna ploa nosi neravnomjerno, - zamanjak motora izbrazdan ili ima riseva i - lamela spojke jako iskrivljena.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

25

73. Koji su zadatci mjenjaa i gdje se nalazi ? Zadatci mjenjaa su: - poveati okretni moment, - prenijeti okretni moment, - promijeniti broj okretaja, - omoguiti rad motora uz zaustavljeno vozilo i - omoguiti vonju unatrag. Mjenja je smjeten izmeu spojke i diferencijala. 74. Koja je uloga ulja u mjenjau ? Uloga ulja u mjenjau je : - zatita protiv troenja bokova zuba i kliznih leaja, - zatita protiv starenja, - neagresivnost prema brtvama , a kod automatskih mjenjaa i: - podmazivanje planetarnih zupanika i spojki praznog hoda, - aktiviranje pojasnih spojki i konica, - prijenos okretnog momenta s pumpnog na turbinsko kolo i - visoka viskoznost u irokom temperaturnom podruju. 75. to znae poloaji: P, R, N, D, S (2) i L (1) ruice mjenjaa kod automatskog mjenjaa ? P parkiranje, R vonja unatrag, N prazni hod, D vonja (normalni poloaj), S (2) vonja sa samo dva stupnja prijenosa i L (1) vonja sa samo prvim stupnjem prijenosa. 76. Koji su zadatci i to spada u zglobne prijenosnike ? Zadatci zglobnih prijenosnika su: - prenijeti okretni moment sa mjenjaa na pogonski most ili pogonske kotae, - omoguiti aksijalne, radijalne i kutne pomake vratila i - priguiti torzijske vibracije. U zglobne prijenosnike spadaju: - kardanska vratila, - poluvratila (poluosovine)i - zglobovi. 77. Kojim silama nastalim tijekom vonje mogu biti optereene poluosovine i kakvih poluosovina imamo s obzirom na konstrukciju noenja ? Tijekom vonje poluosovine mogu biti optereene silama koje su nastale: - prijenosom vune sile, - koenjem,

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

26

kretanjem vozila u zavoju, zbog nagiba ceste, zbog bonog vjetra, i neravnim terenom.

S obrzirim na konstrukciju noenja poluosovine mogu biti: - optereene, - poluoptereene i - neoptereene. 78. Koji su zadaci zagonskog prijenosnika i kakvi zagonski prijenosnici mogu biti: Zadaci zagonskog prijenosnika su: - prenijeti okretni moment, - poveati okretni moment, - sniziti broj okretaja i - skrenuti tok snage. Zagonski prijenosnici mogu biti: - elnici, - stonici i - puni. 79. Koje su prednosti i nedostaci hipoidnog ozubljenja kod zagonskog prijenosnika sa stonicima ? Prednosti hipoidnog ozubljenja su: - mogunost prijenosa na vie vratila istodobno, - mirniji i tii rad, - prijenos velikih optereenja uz velike brojeve okretaja, - dui vjek trajanja, - zauzima manje mjesta i - nie teite vozila. Nedostaci hipoidnog ozubljenja su: - skupa izrada zupanika i - potreba za specijalnim hipoidnim uljima. 80. Zbog ega se ugrauju diferencijali , kada se javlja potreba za njima i koji kota odreuje veliinu okretnog momenta ? Diferencijali se ugrauju kako bi se omoguio prijenos okretnog momenta i pri razliitim brzinama vrtnje pogonskih kotaa, a ta potreba se javlja : - pri kretanju vozila u zavoju, - na neravnoj podlozi i - pri razliitim promjerima kotaa Veliina okretnog momenta odreena je kotaem koji ima loije dranje sa podlogom.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

27

81. to je to: nagib, trag i zatur kotaa ? Nagib kotaa je kut izmeu ravnine kotaa i okomice. Trag kotaa je razlika izmeu stranjeg i prednjeg razmaka kotaa mjerenog u visini sredita u neutralnom poloaju upravljakih kotaa. Zatur je nagib osi voenja kotaa odnosno svornjaka rukavca kotaa u smjeru uzdune osi vozila. 82. Koji su zadatci i osnovni dijelovi ovjesa ? Zadaci ovjesa su: - osigurati sigurnost i udobnost vozila, - lagano voenje kotaa sa to manjim troenjem pneumatika i - smanjiti buku i vibracije. Osnovni dijelovi ovjesa su: - vodilice kotaa, - opruge, - amortizeri i - stabilizatori. 83. Koji su zadaci i osnovni dijelovi upravljakog sustava vozila ? Osnovni dijelovi upravljakog sustava vozila su: - upravlja, - stup upravljaa, - upravljaki prijenosnik, - potisna spona, - kutne poluge, - upravljaka poluga i - poprena spona. Zadaci upravljakog sustava su: - zakretanje prednjih kotaa, - omoguiti pravilnu kinematiku zakretanja upravljanih kotaa i - pojaanje i prijenos okretnog momenta s upravljaa na prednje kotae. 84. Napii prednosti i nedostatke bubanj konica ! Prednosti bubanj konica su: - samopojaanje kone sile, - zatiene su od vanjska neistoe, - jednostavna izvedba parkirne konice i - manje troenje tj. dui vijek trajanja obloga. Nedostaci bubanj konica su: - tea kontrola, - ograniene su veliinom naplatka, - loije hlaenje,

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

28

slabije se iste i ekscentrinost bubnjeva izaziva nejednakomjerno koenje pojedinih kotaa.

85. Koje su prednosti i nedostaci disk konica ? Prednosti disk konica su: - dobro hlaenje, - dobro nalijeganje, - jednostavno odravanje, - automatsko namjetanje zranosti i - dobro samoienje. Nedostaci disk konica su: - nema samopojaanja, - vee troenje obloga i - sloena i skupa ugradnja parkirne konice. 86. Na crte na slici napii nazive dijelova hidraulinih konica !

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

29

87. Navedi nazive dijelova glavnog konog cilindra ! 1. Spremnik 2. Klip 3. Brtva (sekundarna mandeta) 4. elo klipa 5. Brtva (primarna mandeta) 6. Opruga 7. Ventil 8. Prirubnica 9. Povratni otvor 10. Provrt za izjednaavanje tlaka S. Zranost oko 1 mm

88. Docrtaj sheme crno-bijele i HH podjele!

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

30

89. Docrtaj sheme dijagonalne i trokutaste podjele !

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

31

90. Napii nazive dijelova hidraulinog konog cilindra ! A. Tlani uloak B. Gumeni ili metalni poklopac C. Klip D. Gumena brtva E. Opruga F. Provrt H. Ventil za isputanje zraka K. Kapa L. Kuite

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

32

91. Napii nazive dijelova zranog konog sustava! 1. Kompresor 2. Odvaja ulja s ureajem za pumpanje guma 3. Regulator tlaka 4. Pumpa za sredstvo protiv smrzavanja 5. Spremnik zraka 6. Papuica za nono koenje 7. Manometar 8. Prikljuak za prikolicu 9. Razvodni ventil 10. Radni cilindar 11. Papuica vozaa s podnonim konim ventilom 12. Prikljuak ka konim cilindrima 13. Prikljuak ka prikolici 14. Prikljuak ka spremniku

92. Napii nazive dijelova ABS konog sustava !

1- osjetnik broja okretaja , 2- hidrauliki radni cilindar , 3- hidroagregat , 3a- magnetski ventil ,

3b- hidrauliki akumulator , 3c- hidraulika crpka , 4- glavni hidrauliki cilindar sa servo ureajem , 5- elektronski upravljaki ureaj .

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

33

93. Navedite dijelove prikazanog ureaja za paljenje ! 1. Akumulator 2. Kontaktna brava 3. Bobina (Indukcijski svitak) 4. Razvodnik paljenja 5. Kondenzator 6. Kontakti prekidaa (Platine) 7. Svjeice Rv - predotpor 94. Navedite redoslijedom dijelove konvencionalnog ureaja za paljenje koji tvore primarni i sekundarni strujni krug ! Primarni strujni krug: - akumulator, - kontaktna brava, - primarni namotaj u bobini, - platine, - kondenzator i - masa. Sekundarni strujni krug: - sekundarni namotaj u bobini, - rotor razvodnika, - razvodna kapa i - svjeice. 95. to je to toplinska vrijednost svjeica i kako ona utjee na paljenje ? Toplinska vrijednost svjeice je broj koji pokazuje vrijeme u stotinkama minute da se svjeica zagrije na radnu temperaturu. Uporabom svjeice neodgovarajue toplinske vrijednosti moe izostati paljenje ili doi do samopaljenja smjese. 96. Napii funkciju pojedine komponente sustava za paljenje ! KOMPONENTE SUSTAVA Indikacijski svitak (bobina) Kontaktna brava Predotpor Kontakti prekidaa (platine) Funkcija

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

34

Kondenzator Razvodnik paljenja Centrifugalni regulator Vakuumski regulator Svjeica KOMPONENTE SUSTAVA Indikacijski svitak (bobina) Kontaktna brava Predotpor Kontakti prekidaa (platine) Kondenzator Razvodnik paljenja Centrifugalni regulator Vakuumski regulator Svjeica Funkcija Akumulira energiju te je u obliku visokonaponskog impulse daje dalje Prekida u primarnom krugu bobine Pri pokretanju se premouje radi porasta napona na primaru Puta i prekida struju kroz primar bobine radi akumulacije energije i pretvorbe napona Slui za tono prekidanje struje kroz primar bobine, spreava pojavu iskre na kontaktima Razvodi visoki napon po redoslijedu do svjeica Podeava pretpaljenje u zavisnost od brzine vrtnje Podeava pretpaljenje u zavisnost od optereenja motora Na elektrodama se formira iskra, brtvi prostor izgaranja

97. Navedite dijelove prikazanog ureaja za paljenje ! 1. akumulator, 2. kontaktna Brava, 3. bobina, 4. modul paljenja, 5. razvodnik paljenja, 6a. induktivni dava, 6b. Hallov dava, 7. svjeice

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

35

98. Napii nazive oznaenih dijelova elektronskog paljenja ! 1. Bobina s modulom paljenja 2. Razvodnok paljenja 3. Svjeica 4. Kontrolna jedinica - kompjutor 5. Dava temperature motora 6. Prekida na zaklopki za snagu 7. Dava brzine vrtnje i poloaja radilice 8. Nazubljeni vijenac 9. Akumulator 10. Kontakt brava

99. Napii nazive oznaenih dijelova potpuno elektronskog paljenja ! 1. Svjeica 2. Bobine s dva visokonaponska izvoda 3. Dava poloaja zaklopke za snagu 4. Kontrolna jedinica kompjutor s modulom paljenja 5. Lambda sonda 6. Dava temperature motora 7. Dava brzine vrtnje i poloaja radilice 8. Nazubljeni vijenac 9. Akumulator 10. Kontakt brava 100. Koji su zadaci i od kojih se osnovnih dijelova sastoji elektropokreta (starter) ?

Zadaci startera su: - mora osigurati veliki okretni moment kod malog broja okretaja da bi mogao pokrenuti motor i - mora se iskljuiti im motor pome raditi. Osnovni dijelovi startera su: - istosmjerni elektromotor, - mali pogonski zupanik koji zahvata ozubljeni vijenac na zamanjaku, - ureaj za ukljuivanje I - ureaj za iskljuivanje pogonskog zupanika.

Anto Dela, Mladen Milievi i Zvonimir Vlai

36