JUMSBANOVII K.GOD.

2011/12

Maturski rad
Generalna opravka motora istosmjerne struje

Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje

Mentor: Ime i prezime Ucenik: ime i prezime

UVOD:

Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje

Redoslijed opravke:
1. Prethodno ispitivanje motora. Prije rasklapanja motora istosmjerne struje radi opravke,

treba motor ispitati da bismo pronali kvarove koje treba popraviti. Radi toga treba motor privremeno prikljuiti na mreu preko otpornika za putanje u rad. Zatim se puta struja da bi se vidjelo da li motor uopte kree. Smjer okretanja treba obiljeiti, pa zatim prekinuti vezu s mreom.
2. Rasklapanje motora skidanje remenice. Prije rasklapanja vratilo treba jasno obiljeiti

da bi se poslije opravke motora remenica, zupanik ili spojnica mogli ponovo postaviti na svoje mjesto. Prvi korak u rasklapanju je skidanje vijka za privrivanje remenice. Poslije vaenja oba vijka treba sipati u rupe naftu, da bi se rastvorila ra ili korozija na vratilu. U rupe vijka dodaje se nekoliko kapi ulja da bi se podmazao navoj. Vijci za privrivanje vraaju se na svoja mjesta, uvrnu se do kraja, a potom odvrnu za otprilike jedan obrtaj. Remenica se skida pomou naprave za skidanje.
3. Skidanje etkica i njihovih draa. Poslije skidanja remenice obiljeava se poloaj

mjesta etkica. Treba provjeriti da li se etkice slobodno kreu (sl. 2.). Drae etkica treba paljivo obrnuti navie da bi se izbejglo oteenje kolektora. Zatim se vade etkice iz draa. Sve etkice se oiste sitnom ostakljenom hartijom i sklanjaju na sigurno mjesto.
4. Obiljeavanje dijelova. Na provodnike rotora koji su vezani za bakarnu uad etkica

prikae se oznake. Ovo treba svakako uiniti i ne oslanjati se na svoje pamenje. Oznake se prikae i na produetke namotaja statora.
5. Skidanje poklopaca. Treba obiljeiti poklopce motora i oklop motora kako bi se mogli

kasnije ispravno sklopiti. Ovi poklopci zovu se jo titovi ili kuita. Ove oznake su potrebne radi tanog ponovnog sklapanja. Oznaka na poklopcu sa strane remenice odgovara oznaci na istoj strani poklopca. Poklopac na strani kolektora obiljeen je dvjema oznakama (boje). Prije skidanja pokloca treba skinuti vijke koji dre most za etkice. Potom se skida poklopac leita. Odvrnu se vijci s poklopaca, pa se poklopci uklone.
6. Priprema za skidanje rotora. Bakarni provodnik etkica odvoji se od krajeva rotora i

skida. Kad se skine kontranavrtka leita, mogu se leita izvaditi. Leita se ostavljaju uvijena u istu hartiju, a radni sto se takoe pokrije istom hartijom. Pamunaj i materije za bruenje i glaanje moraju se ukloniti sa stola.
7. Struganje kolektora. Sada se moe rotor izvaditi. Ako se rotor ne nosi pravo na strug,

stavi se na odgovarajue nogare ili vjealicu. Rotor nikako ne sputati na pod. Rupe za centriranje na vratilu treba pregledati i podmazati onu u koju ulazi iljak konjia. Vrh strugarskog noa stavlja se to blie drau alata. Vrh noa mora biti u istoj horizontali sa osom vratila. Poto se prethodno provjeri da vratilo pri okretanju ne baca, strue se
Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje 3

kolektor na strugu, skidajui to je mogue manji sloj bakra. Strue se samo toliko dok se ne skinu sva neravna mjesta. Naroitim tocilom izdubi se izolacija izmeu lamela, ili runim strugaem prema slici 3, i finim kamenom kolektor lako obrusi. Operacija struganja zavri se glaanjem pomou ostakljne hartije obiljeene sa dvije nule, zavrno poliranje izvodi se glatkom stranom lista ostakljene hartije.
8. Ispitivanje i zavrne operacije posle struganja kolektora. Posle struganja ispituje se da li

na kolektoru postoji spoj s masom (sl. 4.) i kratke veze. Zatim se provjerava ima li prekida, ispitujui pad napona od lamele do lamele i sluei se pri tom istosmjernom strujom niskog napona, miliampermatrom, kvadrantom i kontaktnim dirkama za mjerenje (prema slici 5.). Meu svim segmentima (lamelama) pokazivanje miliampermetra treba da bude isto. Zatim se vri lakiranje i zavrava opravka.
9. Opravka mosta za etkice. Sada dolazi opravka mosta za etkice. Najprije se izduva

praina sabijenim vazduhom, a zatim oisti podesnim rastvaraem. Onda se ispituje njegova izolacija. Oiste se meusobne veze draa etkica. Maijene se polomljene i slabe opruge.
10.Ispitivanje magnetskih namotaja. Najprije se ispituje da li na izolaciji magnetskih

namotaja ima mekih ili oteenih mjesta. Zatim se povezuje ommetar za oklop i prikljuke namotaja (sl. 6.). Ako na namotajima nema spoja sa masom, kazaljka se nee pomjeriti. Neposredan spoj s masom izazvao bi pomijeranje kazaljke do kraja. Zatim se ispituje da li ima prekida vezivanjem dva prikljuna kabla paralelnog magnetskog namotaja (sl. 7.). Posle toga uzastopnim vezivanjem provodnika ommetra za svaki pojedini namotaj ispituje se ima li kratkih veza. Da bi se obezbijedilo ispravno sklapanje sa polovima magneta i oklopa, svaki pol i njegov poloaj u oklopu treba pojedinano obiljeiti. Izgorjeli magnetski namotaj se izbacuje. Magnetske namotaje s oteenom izolacijom treba takoe ukloniti. 11. ienje oklopa. Sada treba neistou iz oklopa izduvati zbijenim vazduhom, a zatim oistiti oklop rastvaraem. Poklopci se takoe iste zbijenim vazduhom i rastvaraem.
12.Opravka magnetnih namotaja. Namotaj ija je izolacija oteena treba rasklopiti.

Oteena izolacija se oljuti i namotaj briljivo pregleda. Namotaj je izraen u vidu kalema. On se mora u potpunosti izolovati. Poslije lijepljenja pamune trake, novoizolovani namotaj je spreman za impregnisanje i suenje.
13.Zamjena magnetskih namotaja. Izgorjeli namotaj treba zamijeniti novim. Novi namotaj

mota se na modelu (kalupu), prema slici 8, a oblik se namotaju daje prema slici 9. Namotaj ija je izolacija briljivo popravljena stavlja se na svoje mjesto. Zatim se provjerava da li na jednom ili na drugom namotaju postoji spoj sa masom. Ako su ispitivanja zadovoljavajua, svi magnetni polovi se priteu. Zatim se vezuju namotaji i ponovo ispituju da li na namotajima postoji spoj s masom. Posle toga uzastopnim vezivanjem provodnika ommetra za svaki pojedini namotaj ispituje se ima li kratkih veza i to prema slici 10. Polaritet se provjerava upotrebom najvieg napona motora prikljuenog na magnetne
Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje 4

namotaje. Ako svaki magnet jako privlai ipku od mekog eljeza, onda to znai da je polaritet ispravan. Polaritet moemo ispitati i pomou magnetske igle prema slici 11. Sada se mogu zalemiti i izolovati veze namotaja. Magnetni namotaj i unutranja strana oklopa premazuju se lakom koji se sui na vazduhu.
14.Sklapanje motora. Motor je sada gotov za sklapanje. Najprije se vrati rotor u oklop i na

vratilo stavi unutranji poklopac leita sa draem maziva. Kad se stavi i drgu zadra maziva i poklopac leita, moe se namjestiti most za etkice preko kolektora. Obratiti paznju na to da kolektor bude zavijen debelom hartijom radi zatite. Kuglina leita potope se u toplo i gusto ulje, da bi se metal rairio. Ulje ne smije biti pregrijano. Posle, zagrijavanja, leita se vade iz ulja. Da ne bi dola u dodir s pamunjakom i materijalima za bruenje hvataju se hartijom. Leita se navlae na vratilo. Kontra navrtka leita pritee se rukom. Kuglina leita treba ostaviti da se ohlade prije zavrnog pritezanja, jer bi inae, kad se leite ohladi i skupi, navrtka bila labava.
15.Postavljanje etkica. Sada se moe sa kolektora skinuti zatitna traka od hartije. Pod

dra etkica podvue se traka od fibera, debljine 2 do 3 mm. Drai etkica podeavaju se tako da nalijeu na fiber i da budu 2 do 3 mm iznad kolektora. Treba provjeriti da li su etkice jednake duine. Kratke i polomljene etkice zamjenjuju se novim. Zatim se etkice namjetaju. Nikada ne treba dozvoliti da pritiska etkice lupi po njoj. Da bi se etkice razmjestile, obavija se traka hartije oko kolektora po cijelom njegovom obimu. Poto se hartija izvadi, presavija se na onoliko dijelova koliko motor ima polova. Ovako obiljeena hartija ponovo se obavije oko kolektora, a zatim se etkice postave tako da se njihove prednje ivice tano podudaraju sa linijom na hartiji. Na taj e nain razmaci izmeu etkica biti jednaki. Drai etkica na svornjacima treba da su rasporeeni prema slici 12. Nove etkice su zasjeene pod izvjesnim uglom. Ovaj ugao je takav da etkice nalijeu na kolektor. Podeavanje novih etkica preko kolektora vri se ostakljenom hartijom. Platno ili hartija za bruenje mogu otetiti kako kolektor tako i etkice. Najprije se uzima grubo ostakljena hartija i obavije vrsto oko kolektora. Finom ostakljenom hartijom dovri se podeavanje etkica. Hartija se izvlai u smjeru okretanja motora. Kablovi etkica se prikljuuju i steu. Pomou perne vage (sl. 13.) provjerava se i podeava zategnutost opruge etkice tako da odgovara propisima proizvoaa.
16.Zavrne radnje pri sklapanju motora. Crijevom sa zbijenim vazduhom uzdova se ugljena

praina i neistoa. Zatim se vraa klin u vratilo. Prije namjetanja remenice vratilo se podmazuje. Remenica e se na taj nain lake navui na vratilo. Briljivo pogledaj sve kablove i provjeri zranost etkica. Provodnike motora treba provui kroz prikljunu kutiju. Kad je sklapanje zavreno i kad su izvrena sva provjeravanja, motor se vezuje na mreu. Treba provjeriti da li je smjer obrtanja isti kao i ranije. Ako je suprotan smjer obrtanja, provodnike rotora u prikljunoj kutiji treba ukrstiti (samo A B). U tom sluaju motor e se okretati u prvobitnom sjeru. Ako se pojavljuje mnogo varnica, onda to znai da nosa etkica nije dobro postavljen. Nosa treba postaviti tako da se oznake podudaraju. Ako varnienje prestane, motor je spreman za upotrebu.
Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje 5

Premotavanje motora istosmjerne struje Redoslijed premotavanja:

1. Ubiljeavanje podataka. Premotavanje rotora za motor istosmjerne struje zahtijeva

mnogo panje, tanosti i razumijevanja principa na kojima poiva njegov rad. Prvo se na vratilo stave aure, da bi se zatitio navoj i povrina rukavca. Zatim treba pripremiti tablicu (karton 51) za ubiljeavanje podataka, u kojoj postoje rubrike za sve vanije podatke. Osim toga radi lakeg orijentisanja, treba ustnoviti emu namotaja. U tom cilju izbroje se utori i ubiljei taj podatak. Izbroje se lamele kolektora. Izmjere se eone veze svitaka. Podaci o vanosti ubiljeeni su na fabrikoj ploici na oklopu motora.sve ove podatke treba upisati u karton. Kad su svi ovi podaci ubiljeeni, testerom ili turpijom presijee se bandana ica. Pri tome treba raditi paljivo da se ne bi presjeklo gvoe. Zatim se skida banda od ice, traka od fibera i spoljna izolacija. Presijee se banda od ice i skine. Zatim se izbiju klinovi iz utora. Utor u kome je gornja strana svitka treba obiljeiti i izvui krajeve svitaka iz obiljeenih ljebova. Iznalazi se njihova veza na kolektoru. Zatim se obiljee krajevi provodnika. Ispruenim kanapon du obiljeenih utora iznalazi se lamela koja lei u istom pravcu sa gornjom stranom svitka. Prebrojavanjem lamela sa kojih su ice bile odlemljene dobija se gornji korak kolektora. Korak kolektora treba zabiljeiti. Krajevi lamele oznaavaju se obiljeivaem. Poloaj donjih provodnika pronalazi se probnom lampom i oznaava obiljeivaem. Izbroji se koliko ima lamela od ovih do ranije obiljeenih lamela (gornjih provodnika). Tako se dobije korak na kolektoru. Obiljei se broj svitaka u jednom utoru. Zatim se ubiljei broj ica. Treba izmjeriti debljinu ice. Zatim se razleme svi krajevi svitaka i dignu. Skida se izolacija izmeu eonih veza svitaka i gornjih krajeva svitaka. Izdignu se gornje strane svitaka. Svitke treba dii onoliko koliko iznosi korak. Ubiljei se korak. Razleme se na kolektoru krajevi svitaka koji je prvi podignut. Izbroje se ice da bi se odredilo koliko navoja ima ovaj svitak.
2. Kad se svi svici skinu, prvo treba testerom oistiti utore u glavi kolektora. Oisti se

kolektor. Oisti se izolacija izmeu lamela. Ako je kolektor oteen, treba ga zamijeniti novim. Kolektor se prvo zagrije, a onda napravom, prema slici 14 skine. probnom lampom ispituje se da li kolektor ima spoj sa masom. Treba ispitati da li ima kratkih veza, dodirujuu susjedne lamele provodnivima probne lampe prema slici 15. Za potpuno ispitivanje treba dodirnuti svaki par lamela. Poto se lampa nije upalila, to znai da u kolektoru nema kratkih veza. Posle ispitivanja skine se izolacija sa prstena na koji se oslanjaju svici. Zatim se vadi stara izolacija iz utora i oiste turpijom sve otre ivice sa gvozdenih limova. Isprave se povijeni zupci na krajevima utora. Zbijenim vazduhom izduva se praina iz utora, a potom se ispita uravnoteenost gvoa rotora.
Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje 6

3. Potrebno je izolovati prstenove na koje se oslanjaju svici. Ventilacioni kanali treba da

ostanu otvoreni radi slobodnog strujanja vazduha. Isjeca se izolacija za izolovanje utora na eljenu veliinu. Ujedno se isjecaju i klizai. Oblik izolacije treba podesiti prema utoru. Kad je sva izolacija utora postavljena, moe se pristupiti premotavanju rotora. Svici se namotajavu na modelu prema slici 16, a oblik svitaka se dobije pomou modela na slici 17a i b.
4. Sve svitke treba sloiti blizu rotora. Jedna strana svitaka ubaci se u utor, a druga

prebacuje u drugi obiljeeni utor i tu ostavlja dok se ne podigne da bi se ubacio poslednji svitak. Donji krajevi svitaka saviju se u odgovarajui oblik. Donji kraj svitaka broj 1 ide u lamelu 1. Kolektora, saglasno prvom koraku ubiljeenom u kartonu. Krajeve treba drati tako da ostanu pravi i pritisnuti ih da nalegnu na prstenove koji nose svitke prema slici 18, vodei rauna o rastojanjima (R i r). Stavlja se izolacija izmeu provodnika na zadnjoj strani kolektora. Zatim se nabijaju provodnici u utore na glavi kolektora. Uvae se dva sledea klizaa i poinje drugi svitak. Prije nego to se ugura gornja polovina drugog svitka treba paljivo ispitati da li je obuhvaen taan broj utora. Zatim se ugura svitak i stave njegovi krajevi u utore na glavi kolektora. Kad se svici i njihovi krajevi uguraju u drugi ubiljeeni utor, stavlja se izolacioni pojas izmeu gornje i donje stran svitka. Uvue se gornja strana svitka koja ulazi u isti utor zajedno sa donjom stranom svitka broj 1. Kako se koji svitak uvue, preklopi se izolacija preko njega. Kad su svi svici ugurani tako da se dolo do poetka, podignu se gornje strane svitaka koje su bile ugurane. Onda se uvlae poslednji svici. Kako se koji svitak namjesti, skine se izolacija i preklopi. Poto se svi svici namjeste u utore, vraaju se gornje strane svitaka koji su bili podignuti. Tako se nastavlja dok se ne ubace sve gornje strane svitaka. Sada se nabijaju klinovi, a krajevi svitaka uzdignu
5. Probnom lampom treba sada izvriti prethodno ispitivanje pomou koga e se utvrditi da

li ima spojeva sa masom. Potom se aparatom ispituje da li ima kratkih veza. Kratka veza u svitku ispoljava se time to metalni lenjir pone da vibrira.
6. Zatim se privremeno privrsti izolacija bandaa. Pod kanap se uvuku kalajisani limeni

podmetai i stavljaju po etiri priblino ispod svakog bandaa. Oni e sluiti kao oslonci za bandane ice. Provodnici se poravnaju. Obavija se izolaciona traka oko rotora, tako da se naine petlje za koje e se privrstiti bandane ice. Privrsti se stegne u obliku srca da bi se dobila ruica za pokretanje. Zatim se zakai bandana ica za petlju trake, i otsijeca ica, rotor se okree da bi se ica namotala preko utora. ica koja se na motava mora biti prava, bez uvojaka, ona mora biti zategnuta. Kad se ica namota na sve bandae, presijeca se i uvrsti za petlju trake. Da bi se zategla ica, stavlja se kotur na icu, stuta ispod rotora i vjea uteg. Ovaj e uteg zategnuti icu pri okretanju rotora. Rotor se okree nekoliko puta u oba smjera okretanja, da bi se ica potpuno zategla. Odreu se limeni podmetai i poviju preko bandaa. Stavi se pasta za lemljenje na njih i zaleme se tako da se dobije stalna veza. Poto se zaleme prva tri limena podmetaa, skida se teg. Presijeca se ica na kojoj visi kotur i skidaju sve privremene trake i suvina
Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje 7

bandana ica. Bandairanje se dovrava lemljenjem ica po cijelom obimu rotora. Da bi se neutralisao viak paste za lemljenje, briu se zalamljene ice krpom natopljenom u piritusu. Krajevi svitaka se uzdignu radijalno, da bi se docnije stavili u obliku eone veze svitaka. Podesna elina alatka stavlja se na unutranju stranu eone veze svitaka, odvojenog od svojih donjih krajeva. Uvue se kartonit pod eone veze. Kad je sva izolacija stavljena na svoje mjesto, stavljaju se eone veze svitaka pomou drvenog ekia i podesne eline alatke. Sad se namotava traka kao priprema za izolaciju lakplatnom, koji se namotava preko eonih veza svitaka. Pamunu traku treba vrsto vezati. Zatim se postave gornji krajevi svitaka prog obiljeenog utora na svoja mjesta. Probnom lampom ispita se da li su krajevi svitaka poreani u odgovarajuem redu, a onda se krajevi ubacuju u utore kolektora. Pomou zaobljenog dlijeta utisnu se krajevi svitaka u utore, pravo da se ice ne bi otetile. Oteene ice mogu se prelomiti. Iza kolektora treba namotati privremeni banda od kanapa, da bi se sprijeilo ispadanje krajeva iz utora prije nego to se zaleme. Svaku icu (grupu ica) jednog utora na kolektoru treba izdvojiti od susjednih ica. Ponovo se ispituje ima li kratkih veza. Sjekaem se podreu vikovi provodnika koji vire iz utora na kolektoru. Sjeka se dri pod uglom tako da se ne pritiskuju lamele kolektora. Kad se odreu svi krajevi provodnika, stavlja se pasta koja ne sadri kiseline, i zaleme provodnici za kolektor. Vano je da klip za lemljenje bude dobro pokriven kalajem. Ako je klip dobro zagrijan i ako se dobro lemi, istopljeni lem e se uliti do dna svakog utora. Da nam lem ne bi otiao iza lamela i napravio kratki spoj meu susjedim lamelama, prilikom lemljenja rotor treba malo nagnuti, kako je prikazano na slici 19. Pasta za lemljenje neutralie se brisanjem krpom natopljenom u piritusu. Privremeni banda od kanapa odsjee se da bi se promijenio stalnim. Pamuna pantljika obrazuje prvu ili spoljnu izolaciju eonih veza svitaka. eone veze svitaka spljote se drvenim ekiem. Zatim se provjerava lenjirom da li su eone veze prave. Zadnji krajevi veza svitaka podviju se podesnom alatkom. eone veze svitaka treba izmjeriti da bi se provjerilo da nee dodirivati poklopce motora. Zatim se omota pamuna spoljna izolacija na banda glave. Vee se kanap koji dri traku od fibera oko rotora. Kalajisani limeni podmetai uvlae se pod kanap. Bandana ica namotana oko trake od fibera zatee se tegom i koturom na isti nain kao i ranije. Prema tome koliko se uteg spustio moe se ocijeniti koliko su svici pritegnuti. Naposlijetku se bandane ice zategnu.
7. Ponovo se provjerava uravnoteenost rotora. Ako nije uravnoteen, obiljei se gornja

strana kredom i ravnomjesrno dodaje lem na bandae radi uravnoteenja. Rotor se mora uravnoteiti prije nego to se vrati u motor.
8. Da bi se rotor spremio za zagrijavanje i impregniranje lakom, omotava se izolaciona

traka oko vratila da bi se zatitio navoj i utor za klin. Na drugi kraj vratila stavlja se rasjeena aura radi zatite rukavca i uvrsti se stega u obliku srca. Za stegu se privrsti iana oma. Ova oma slui za vjeanje rotora o dizalicu. Rotor se stavlja vertikalno na kolica pomou kojih se prenosi u suaru. Rotor se mora zagrijati da bi se otklonila vlaga prije impregrisanja. Osuen i zagrijan rotor se prenosi iz pei za suenje i umae u
Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje 8

izolacioni lak. Za dobro impregriranje potrebno je obino pola asa do tri etvrtine asa. Rotor se ostavlja potopljen sve dok mjehurii potpuno ne prestanu da izlaze. To pokazuje da je namotaj zasien. Zatim se rotor izvadi iz laka i ostavi da se ocijedi. Posle toga vraa se ponovo u pe radi suenja.
9. Osuen rotor obradi se na strugu. Radi toga rupu za centriranje u koju ulazi iljak

konjia treba podmazati, a zatim postaviti rotor izmeu iljaka. Izabere se odgovarajui no i uvrsti u dra alata. Struganjem se skidaju sva neravna mjesta na kolektoru. Izdubi se izolacija izmeu lamela. Za tu svrhu upotrebljava se fino tocilo za kolektor. Zatim se kolektor glaa ostakljenom hartijom oznaenom sa dvije nule. Za poliranje slui glatka strana ostakljene hartije.
10. Rotor je sada spreman za zavrno ispitivanje. Ponovo se probnom lampom ispituje

postoji li spoj sa masom. Aparatom za ispitivanje projesri se, prema slici 20, da li ima kratkih veza. Miliampermetrom se ispita ima li prekida. Kazaljka amermetra treba da pokazuje jednaka skretanja za sve lamele. Pretjerane razlike skretanja ukazuju da postoji prekid. Kad su sva ispitivanja zavrena, stavlja se zavrni lak. Treba obratiti panju da lak ne curi preko kolektora. Premotani rotor moe se vratiti u motor im se lak za suenje na vazduhu potpuno osui. Kod rotora s namotajima, koji su izraeni pomou ablona, nailazimo srazmjerno rijetko na skuene prostorne prilike izvan utora. I ovdje vrijedi opte pravilo da kod rotora malih razmjera, irokih utora i uskih zuba treba paljivo iskoristiti prostor koji nam stoji na raspologanju za namotavanje. Na osnovu pokuanih izraza uzima se promjer rotora skoro uvijek vei od njegove duine. Korak namotaja je onda zbog manjeg polnog razmaka krai. Uzmu li se, na primjer, dva svitka, koja su izraena na istom ablonu, ali tako da su im veliine B (prema slici 21) razliite, onda e se naravno razlikovati veliine (razmaci) R i R1. Posljedica da e glave namotaja biti ili predugake pa e kod male izboenosti leajnog tita doi do trenja o kuite, ili e kod prevelike veliine B bivati veliine R kod namotavanja sve manje, tako da izvoenje namotaja postaje nemogue. uopte od prostora R, koji nam stoji na raspolaganju, zavisi koliku emo veliinu B odabrati kako bi namotavanje moglo biti izvedeno bez tekoa. Zato je kod namotavanja potrebno to vie pridravati se orginalne veliine. Ako je svitak izveden s vie ica (sl. 21), prilikom spajanja ica na kolektor moramo paziti na red spajanja. Zato je najbolje da se na poetak i svretak iste ice navue buir cijev iste boje. Na primjer, na poetak ice 1 i njen svretak navue se uta buir cijev, na poetak ice 2 i njen svretak crvena buir cijev, a na poetak ice 3 i njen svretak plava buir cijev. Male rotore namotavamo runo. Na slici 22 prikazan je rotor s 12 utora. Kod runog namotavanja ovog rotora namotavanje treba itvriti na sledei nain: 1d 6d, 7d 12d, 2g 7g, 3g 8d, 4g 9d, 5g 10d, 6g 11d. Tako e nam ispasti simetrian namotaj. ice treba paviljo poloiti do kolektorskih lamela, na icama neka su navuene buir cijevi (sl. 23). Poto su kod malih rotora ice tanke i lako se lome, to emo pri spajanju na kolektorske lamele, na tanju icu zalemiti deblju icu i spojiti sa
Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje 9

lamelama i to sa suprotne strane kolektora. Na lemno mjesto do kolektorske lamele navui emo na lemnu icu buir cijev (sl. 24).

Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje

10

ZAKLJUAK:
Elektrini motor kao pogonski stroj zahtijeva svoje odravanje. U prethodnom izlaganju postupno je predstavljena potpuna analiza tj. skup koraka koji u potpunosti objanjavaju postupak opravka motora istosmjerne struje. Kao to je poznato istosmjerni motor je elektromehaniki ureaj koji istosmjernu struju pretvara u rotacijsko kretanje. Ukoliko se rotor istosmjernog motora mehaniki spoji s izvorom rotacijskog kretanja (motor s unutarnjim sagorijevanjem, turbina, i sl.) na izvodima e se inducirati napon, prema pravilu desne ruke, ime je realiziran istosmjerni generator. Kako su sve komponente DC motora podlone kvarovima i raznim mehanikim oteenjima, povremeno e se javiti potreba za njihovim remontom, to je i u sutini tema ovog maturskog. Naime, odravanje velikih istosmjernih strojeva je kompleksniji posao, koji zahtjeva znanje i veliko iskustvo. Kod servisa motora jednosmerne struje vri se remont, ispitivanje izolacionog sistema, premotavanje i servis sa zamenom etkica, etkodraa i leajeva. Rjeavanju problema treba pristupiti sistemski, odnosno: -rutinski pregled -remontni pregled -intervencija. Remont moemo smatrati uspjenim ukoliko nakon prikljuenja na mreu su uklonjene sve unaprijed uoene greke i oteenja tj. bez pojave varnienja kao i da je balansiranje (dinamiko
Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje 11

uravnoteenje) rotirajuih elemenata potpuno. Osobine rada motora se procjenjuju na osnovu karakteristika: M=F1(Ii), n=f2(Ii), M=f3(n) Analiza rada motora vri se na osnovu tri jednostavne jednaine: Ii=(U-E)/Ri Mm=KmIi n=(U-RiIi)/Ke

LITERATURA:

Maturski rad: Generalna opravka motora istosmjerne struje

12