MEUNARODNI RAUNOVODSTVENI STANDARD 41 Poljoprivreda

Cilj
Cilj ovog Standarda je propisati raunovodstveni tretman i objavljivanje povezano s poljoprivrednim aktivnostima.

Djelokrug
1. Ovaj Standard treba primijeniti za sljedee kada se ono odnosi na poljoprivredne aktivnosti: a) c) b) poljoprivredne proizvode u trenutku etve; i 2. Ovaj Standard ne odnosi se na: a) b) 3. dravna davanja pokrivena takama 34-35. bioloka imovina;

zemljite povezano s poljoprivrednim aktivnostima (vidi MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 40 - Ulaganje u nekretnine), i nematerijalnu imovinu povezanu s poljoprivrednim aktivnostima (vidi MRS 38 - Nematerijalna imovina).

Ovaj Standard se primjenjuje na poljoprivredne proizvode, koji su proizvod etve bioloke imovine subjekta, samo u trenutku etve. Nakon toga se primjenjuje MRS 2 - Zalihe ili neki drugi odgovarajui Standard. Prema tome, ovaj Standard se ne bavi preradom poljoprivrednih proizvoda nakon etve, npr. pretvaranje groa u vino od strane vinogradara. Dok taj proces moe biti logian i prirodan slijed poljoprivredne aktivnosti, i dogaaji mogu imati meusobne slinosti biolokoj transformaciji, takva prerada nije ukljuena u deniciju poljoprivredne aktivnosti u ovom Standardu. Sljedea tablica prikazuje primjere bioloke imovine, poljoprivrednih proizvoda, i proizvoda koji su rezultat prerade nakon etve: Poljoprivredni proizvodi Vuna Posjeena stabla Pamuk Ponjevena trska Mlijeko Polovice Lie Groe Ubrano voe Proizvodi koji su rezultat procesa nakon etve (uroda) Konac, tepih Balvani, drvena graa Konac, odjea eer Sir Kobasice, suena unka aj, sueni duhan Vino Preraeno voe

4.

Bioloka imovina Ovce Stabla na plantaama Biljke Muzne krave Svinje Grmlje Vinograd Voke

529

MRS 41

Definicije Definicije povezane s poljoprivredom

5. 6. Sljedei izrazi koriteni u ovom Standardu imaju navedeno znaenje: Poljoprivredna aktivnost je upravljanje subjekta biolokim pretvaranjem i etvom bioloke imovine za prodaju ili pretvaranje u poljoprivredni proizvod ili u dodatnu bioloku imovinu. Poljoprivredni proizvodi je ponjeveni proizvod bioloke imovine subjekta. Bioloka imovina je ivua ivotinja ili biljka. Bioloko pretvaranje obuhvata procese rasta, degeneracije, proizvodnje i stvaranja koji uzrokuju kvalitativne ili kvantitativne promjene u biolokoj imovini. Grupa bioloke imovine je zbir slinih ivuih ivotinja ili biljaka. etva je odvajanje proizvoda od bioloke imovine ili prekid ivotnih procesa bioloke imovine. Trokovi do take prodaje su inkrementalni trokovi izravno povezani s prodajom imovine, iskljuivi trokove nansiranja i poreze na dobit. Poljoprivredna aktivnost pokriva raznolike aktivnosti: npr. uzgoj stoke, umarstvo, godinja ili viegodinja etva, kultiviranje vonjaka ili plantaa, cvjearstvo i akvakultura (ukljuujui uzgoj riba). Postoje odreene slinosti unutar ovih raznolikosti: (a) Sposobnost promjene. ivue ivotinje i biljke sposobne su za bioloko pretvaranje, (b) Upravljanje promjenama. Upravljanje biolokim pretvaranjem omoguava se poveanjem ili barem stabiliziranjem uslova potrebnih za obavljanje procesa (npr. hranjivost, vlanost, temperatura, plodnost, i svjetlo). Takvo upravljanje razlikuje poljoprivredne od drugih aktivnosti. Npr. etva iz neupravljanih izvora (kao to je ribarenje u okeanu i krenje uma) nije poljoprivredna aktivnost, i (c) Mjerenje promjena. Promjene u kvaliteti (npr. genetike osobine, gustoa, zrelost, masnoe, proteini i vrstoa vlakana) ili kvantiteti (npr. potomstvo, teina, kubni metri, duina ili promjer vlakana i broj pupoljaka) kao rezultat bioloke transformacije, mjere se i nadziru rutinski u sklopu funkcije upravljanja. 7. Bioloka transformacija rezultira u sljedeim vrstama ishoda: (a) promjene imovine kroz (i) rast (poveanje u kvaliteti ili poboljanje u kvaliteti ivotinja ii biljaka, (ii) degeneracija (smanjenje kvantitete ili pogoranje kvalitete ivotinja ili biljaka), ili (iii) stvaranje (stvaranje dodatnih ivuih ivotinja ili biljaka), ili (b) proizvodnja poljoprivrednih proizvoda kao to su guma, aj, vuna i mlijeko.

Ope definicije
8. Sljedei izrazi koriteni u ovom Standardu imaju navedeno znaenje:

530

MRS 41 Aktivno trite je trite na kojem postoje svi sljedei uslovi: a) c) b) u svako vrijeme se mogu pronai spremni kupci i prodavai, i 9. Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem je imovina priznata u izvjetaju o nansijskom poloaju. Fer vrijednost je iznos za koji se neka imovina moe razmijeniti ili obaveza podmiriti izmeu informiranih i nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju. Dravna davanja su denirana u MRS 20 - Raunovodstvo za dravna davanja i objavljivanje dravne pomoi. Fer vrijednost imovine temelji se na njezinoj sadanjoj lokaciji i uslovima. Kao rezultat, na primjer, fer vrijednost stoke na farmi je cijena za stoku na odgovarajuem tritu umanjena za prijevozne i druge trokove dovoenja stoke na trite. cijene su dostupne javnosti. predmeti kojima se trguje na tritu su homogeni,

Priznavanje i mjerenje
10. Subjekt treba priznati bioloku imovinu ili poljoprivredni proizvod onda i samo onda kada: (a) subjekt kontrolira imovinu kao rezultat prolih dogaaja, (b) je vjerovatno da e budue ekonomske koristi vezane uz imovinu priticati subjektu, i 11. (c) fer vrijednost ili troak imovine se mogu pouzdano izmjeriti. U poljoprivrednim aktivnostima, kontrola moe biti oita, npr. pravnim vlasnitvom stoke i igosanjem ili drugaijim nainom oznaavanja stoke prilikom sticanja, roenja ili odbijanja. Budue koristi ocjenjuju se mjerenjem znaajnih zikih svojstava. Bioloka imovina se pri poetnom priznavanju i na kraju svakog izvjetajnog perioda treba mjeriti po svojoj fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje, osim u sluaju opisanom u taki 30. gdje se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti. Poljoprivredn proizvod ponjeveni od bioloke imovine subjekta se mjere po fer vrijednosti, umanjenoj za trokove do take prodaje, u trenutku etve. Takvo mjerenje je troak na datum od kojeg se primjenjuje MRS 2 - Zalihe ili drugi odgovarajui standard. [brisano]. Odreivanje fer vrijednosti bioloke imovine ili poljoprivrednog proizvoda moe se olakati grupiranjem bioloke imovine ili poljoprivrednih proizvoda u skladu sa znaajnim svojstvima, npr. po starosti ili kvaliteti. Subjekt odabire svojstva koja odgovaraju svojstvima koritenim na tritu kao osnovu za postavljanje cijene.

12.

13.

14. 15.

531

MRS 41 16. Subjekti esto sklapaju ugovore o prodaji svoje bioloke imovine ili poljoprivrednih proizvoda na neki budui datum. Ugovorene cijene nisu nuno mjerodavne u odreivanju fer vrijednosti, jer fer vrijednost odraava tekue trite na kojem voljan kupac i prodava ulaze u transakcije. Kao rezultat, fer vrijednost bioloke imovine ili poljoprivrednog proizvoda se ne prepravlja zbog postojanja ugovora. U nekim sluajevima, ugovor o prodaji bioloke imovine ili poljoprivrednog proizvoda je tetni ugovor koji je deniran u MRS 37 - Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina. MRS 37 se primjenjuje na tetne ugovore. Ako postoji aktivno trite za bioloku imovinu ili poljoprivredni proizvod na njezinoj, odnosno njegovoj sadanjoj lokaciji i u sadanjem stanju, ci jena izlistana na tom tritu je odgovarajua osnova za odreivanje fer vrijednosti imovine. Ako subjekt ima pristup razliitim aktivnim tritima, koristi ono koje je najmj e ro davnije. Na primjer ako subjekt ima pristup dvama aktivnim tritima, koristit e ci jenu koja postoji na tritu koje oekuje da e koristiti. Ako ne postoji aktivno trite, subjekt koristi jedno ili vie od sljedeeg, kad je raspoloivo, pri odreivanju fer vrijednosti: (a) zadnju transakcijsku cijenu na tritu, u sluaju da nije bilo znaajnih promjena u ekonomskim uslovima izmeu datuma transakcije i kraja izvjetajnog perioda, (b) trine cijene za slinu imovinu s usklaivanjima koja odraavaju razlike, i (c) sektor najboljeg uporednog mjerenja (benmarkinga) kao to je vrijednost vonjaka izraena u izvoznoj paleti, koliinski ili u hektarima, i vrijednost stoke izraena po kilogramu mesa. 19. U nekim sluajevima, izvori informacija navedeni u taki 18. sugeriu razliite zakljuke o fer vrijednosti bioloke imovine ili poljoprivrednog proizvoda. Subjekt razmatra razloge za te razlike u svrhu najpouzdanije procjene fer vrijednosti unutar relativno uskog raspona razumnih procjena. U nekim okolnostima, trino odreene cijene ili vrijednosti mogu biti nedostupne za bioloku imovinu na njenoj sadanjoj lokaciji i u njenom sadanjem stanju. U ovakvim okolnostima subjekt u odreivanju fer vrijednosti koristi sadanju vrijednost buduih neto novanih tokova imovine diskontiranih tekuom trinom stopom. Cilj izraunavanja sadanje vrijednosti oekivanih neto novanih tokova jest odreivanje fer vrijednosti bioloke imovine u njezinom sadanjem stanju i na sadanjoj lokaciji. Subjekt to razmatra u odreivanju odgovarajue diskontne stope koja e se koristiti i u procjenjivanju oekivanih neto novanih tokova. Kod utvrivanja sadanje vrijednosti oekivanih neto novanih tokova, subjekt ukljuuje neto novane tokove koje bi oekivali trini uesnici na najmjerodavnijem tritu. Subjekt ne ukljuuje novane tokove za nansiranje imovine, poreze ili obnovu bioloke imovine nakon etve (na primjer trokove sadnje drvea na plantaama uma nakon sjee). Pri dogovaranju cijene, obavijeteni i voljni kupci i prodavci razmatraju mogunost promjena u novanim tokovima. Proizlazi da fer vrijednost odraava mogunost takvih promjena. U skladu s tim, subjekt ugrauje oekivanja o moguim promjenama

17.

18.

20.

21.

22.

23.

532

MRS 41 u novanim tokovima u oekivane novane tokove ili u diskontne stope ili u kombinaciju ta dva sluaja. U odreivanju diskontne stope, subjekt koristi pretpostavke dosljedne, konzistentne onima koritenim u procjeni oekivanih novanih tokova, da bi se izbjegao efekat dupliranja ili ignoriranja nekih pretpostavki. 24. Troak katkad moe priblino odraavati fer vrijednost, naroito kada: (a) se zbila mala bioloka pretvorba od poetnog nastanka troka (npr. sadnice voaka zasaene neposredno prije kraja izvjetajnog perioda), ili (b) se na oekuje da e uticaj biolokog pretvaranja na cijenu biti znaajan (na primjer, poetni rast u 30-godinjem proizvodnom ciklusu plantae borova). 25. Bioloka imovina je esto ziki vezana uz zemlju (na primjer, drvee na umskoj plan tai). Moe biti da ne postoji posebno trite za bioloku imovinu, koja je vezana uz zemlju, ve aktivno trite moe postojati za kombiniranu imovinu tj. za bioloku imo vinu, zemlju i poboljanja zemlje kao paket. Subjekt moe koristiti in formacije vezane uz kombiniranu imovinu da bi ocijenio fer vrijednost bioloke imovine. Na primjer, fer vrijednost zemljita i poboljanog zemljita moe se odbiti od fer vri jednosti kombinirane imovine da bi se dobila fer vrijednost bioloke imovine.

Dobici i gubici
26. Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz poetnog priznavanja bioloke imovine po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje i iz promjene fer vrijednosti umanjene za trokove do take prodaje bioloke imovine treba ukljuiti u dobit ili gubitak perioda u kojem se pojavljuje. Gubitak moe proizai iz poetnog priznavanja bioloke imovine jer trokovi do take prodaje se odbijaju u odreivanju fer vrijednosti umanjene za trokove do take prodaje bioloke imovine. Dobitak se moe pojaviti pri poetnom priznavanju bioloke imovine kao to je, npr. koenje stoke. Dobitak ili gubitak koji proizlazi iz poetnog priznavanja poljoprivrednog proizvoda po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje treba ukljuiti u dobit ili gubitak perioda u kojem je nastao. Dobitak ili gubitak moe nastati pri poetnom priznavanju poljoprivrednog proizvoda kao rezultat etve.

27.

28.

29.

Nemogunost pouzdanog mjerenja fer vrijednosti

30. Postoji pretpostavka da se fer vrijednost bioloke imovine moe pouzdano izmjeriti. Meutim, ta pretpostavka se moe opovrgnuti samo pri poetnom priznavanju bioloke imovine za koju trino odreivanje cijena ili vrijednosti nije mogue i za koje je oigledno da alternativne procjene fer vrijednosti nisu pouzdane. U takvim sluajevima takva bioloka imovina se treba mjeriti po svom troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja. Jednom kad fer vrijednost takve bioloke imovine postane pouzdano mjerljiva, subjekt treba mjeriti tu imovinu po njenoj fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje. Jednom kad dugotrajna bioloka imovina zadovolji kriterije svrstavanja kao imovine namijenjene prodaji (ili je ukljuena u

533

MRS 41 grupu za otuenje klasiciranu kao namijenjenu prodaji) u skladu s MSFI 5 Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, pretpostavlja se da se fer vrijednost moe pouzdano izmjeriti. 31. Pretpostavka u taki 30. moe se opovrgnuti samo pri poetnom priznavanju. Subjekt koji je prethodno mjerio bioloku imovinu po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje nastavlja mjeriti bioloku imovinu po njenoj fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje sve do otuenja. U svim sluajevima subjekt mjeri poljoprivredne proizvode u trenutku etve po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje. Ovaj Standard odraava stajalite da se fer vrijednost poljoprivrednih proizvoda u trenutku etve uvijek moe pouzdano izmjeriti. Pri odreivanju troka, akumulirane amortizacije i akumuliranog gubitka od umanjenja, subjekt razmatra MRS 2 - Zalihe, MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS 36 - Umanjenje vrijednosti imovine.

32.

33.

Dravna davanja
34. 35. Bezuslovna dravna davanja vezana uz bioloku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje treba priznati kao prihod onda, i samo onda kad nastane potraivanje po osnovu dravnih davanja. Ako su dravna davanja, vezana uz bioloku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje, uslovljena, ukljuujui i zahtjev da subjekt ne ulazi u odreenu poljoprivrednu aktivnost, subjekt treba priznati davanje kao prihod onda i samo onda kada se ispune uslovi vezani uz davanje. Rokovi i uslovi dravnih davanja variraju. Na primjer, dravno davanje moe zahtijevati od subjekta da obrauje odreenu lokaciju pet godina i zahtijevati od subjekta da vrati cijelo davanje ako lokaciju obrauje manje od pet godina. U ovom sluaju dravno davanje se ne priznaje kao prihod dok ne proe 5 godina. Meutim, ako davanje dozvoljava zadravanje dijela davanja u skladu sa protekom vremena, subjekt priznaje dio dravnog davanja kao prihod na temelju vremenske proporcije. Ako se dravna potpora odnosi na bioloku imovinu mjerenu po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje (vidi taku 30), primjenjuje se MRS 20 - Raunovodstvo dravnih davanja i objavljivanje dravne pomoi. Ovaj Standard zahtijeva razliiti tretman od MRS-a 20, ako se dravno davanje odnosi na bioloku imovinu mjerenu po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do take prodaje ili dravno davanje koje zahtijeva od subjekta da ne ulazi u odreenu specinu poljoprivrednu aktivnost. MRS 20 se primjenjuje samo na dravno davanje vezano uz bioloku imovinu mjerenu po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirano umanjenje.

36.

37.

38.

Objavljivanje
39. [brisano]

534

MRS 41

Openito
40. Subjekt treba objaviti ukupne dobitke ili gubitke koji su se pojavili tokom tekueg perioda pri poetnom priznavanju bioloke imovine i poljoprivrednih proizvoda i iz promjene fer vrijednosti umanjene za trokove do take prodaje bioloke imovine. Subjekt treba opisati svaku grupu bioloke imovine. Objavljivanje koje zahtijeva taka 41. moe se prikazati opisno ili kvantitativno. Subjekt se potie na prikazivanje kvantitativnih podataka za svaku grupu bioloke imovine, razlikujui potroaku i osnovnu bioloku imovinu ili dozrelu i nedozrelu bioloku imovinu, ta je odgovarajue. Na primjer, subjekt moe objaviti knjigovodstvenu vrijednost potroake bioloke imovine i osnovne bioloke imovine po grupama. Subjekt moe nadalje razdijeliti te knjigovodstvene vrijednosti izmeu dozrele i nedozrele imovine. Ove razlike pruaju informacije koje mogu pomoi u procjeni vremena buduih novanih tokova. Subjekt objavljuje osnovu za utvrivanje takvih razlika. Potroaka bioloka imovina je ona koja se anje kao poljoprivredni proizvod ili prodaje kao bioloka imovina. Primjeri potroake bioloke imovine su ivua stoka namijenjena za proizvodnju mesa, ivua stoka drana za prodaju, riba na farmama, ljetine kao to su kukuruz i penica, i drvee za grau. Osnovna bioloka imovina je drugaija od potroake, na primjer ivua stoka za proizvodnju mlijeka, vinogradi, voke i drvee s kojeg se uzima dio za ogrijev dok samo drvo ostaje. Osnovna bioloka nije poljoprivredni proizvod nego je samoobnavljajua. Bioloka imovina moe se razvrstati ili kao dozrela ili kao nedozrela bioloka imovina. Dozrela bioloka imovina je ona koja ima obiljeja potrebna za etvu (za potroaku bioloku imovinu) ili moe pidnijeti redovnu etvu (za osnovnu bioloku imovinu). Ako nije navedeno drugdje u informacijama izdanim uz nansijske izvjetaje, subjekt treba opisati: (a) prirodu svojih aktivnosti koje ukljuuju svaku grupu bioloke imovine, i (b) ne nansijske mjere ili procjene zikih koliina: (ii) gotovih proizvoda tokom perioda. (i) svake grupe bioloke imovine subjekta na kraju perioda, i

41. 42. 43.

44.

45.

46.

47. 48. 49.

Subjekt treba objaviti metode i znaajne pretpostavke primijenjene u odreivanju fer vrijednosti svake grupe poljoprivrednih proizvoda u trenutku etve i svake grupe bioloke imovine. Subjekt treba objaviti fer vrijednost umanjenu za trokove do take prodaje poljoprivrednih proizvoda ponjevenih totom perioda, utvrenu u trenutku etve. Subjekt treba objaviti:

535

MRS 41 (a) postojanje i knjigovodstvenu vrijednost bioloke imovine ije je vlasnitvo ogranieno, i knjigovodstvenu vrijednost bioloke imovine date kao osiguranje obaveza, (b) iznos preuzetih obaveza za razvoj ili kupnju bioloke imovine, i (c) strategije upravljanja nansijskim rizikom koji se odnosi na poljoprivrednu aktivnost. Subjekt treba prikazati usklaenje promjena knjigovodstvene vrijednosti bioloke imovine izmeu poetka i kraja tekueg perioda. Usklaenje treba ukljuiti: (a) dobitak ili gubitak zbog promjena fer vrijednosti umanjene za trokove do take prodaje; (b) poveanje zbog nabave; (c) smanjenje proizalo iz prodaje i bioloke imovine klasicirane kao imovina namijenjena prodaji (ili ukljuene u grupu za otuenje klasiciranu kao namijenjenu prodaji) u skladu s MSFI 5; (d) smanjenje zbog etve; (e) poveanje kao rezultat poslovnih kombinacija;

50.

(f ) neto kursne razlike nastale prevoenjem nansijskih izvjetaja u razliite prezentacijske valute, i pri prevoenju inostranog poslovanja u prezentacijsku valutu izvjetajnog subjekta, i 51. (g) druge promjene. Fer vrijednost umanjena za trokove do take prodaje bioloke imovine moe se promijeniti i zbog zikih promjena i promjena cijena na tritu. Posebno razdvajanje zikih i cjenovnih promjena je korisno u ocjeni poslovanja tekueg perioda i budueg razvoja, osobito kada postoji proizvodni ciklus dui od jedne godine. U takvim sluajevima subjekt se ohrabruje objaviti, po grupama ili drugaije, iznos promjena fer vrijednosti umanjene za trokove do take promjene ukljuene u dobitak ili gubitak zbog zikih promjena i promjena u cijeni. Informacija je openito manje korisna kad je proizvodni ciklus manji od jedne godine (npr. pri uzgoju pilia ili uzgoju penice). Bioloko pretvaranje rezultira brojnim vrstama zikih promjena - rast, degeneracija, proizvodnja i raanje od kojih je svaka nadzirana i mjerljiva. Svaka od tih zikih promjena ima direktnu vezu s buduim ekonomskim koristima. Promjena u fer vrijednosti bioloke imovine zbog etve je takoe zika promjena. Poljoprivredna aktivnost je esto izloena klimatskom riziku, riziku bolesti i drugim prirodnim rizicima. Ako nastane dogaaj koji izaziva znaajnu stavku prihoda ili rashoda, priroda i iznos te stavke se objavljuju u skladu s MRS-om 1 - Prezentiranje nansijskih izvjetaja. Primjeri takvog dogaaja ukljuuju navalu zaraznih bolesti, poplavu, suu, mraz i napad insekata. Dodatne informacije o biolokoj imovini kada se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti

52.

53.

536

MRS 41 54. Ako mjeri bioloku imovinu po njenom troku umanjenom za akumuliranu amorti za ciju i akumulirane gubitke od umanjenja (vidi taku 30.) na kraju perioda, subjekt treba ob javiti za takvu bioloku imovinu: (a) opis bioloke imovine; (b) objanjenje zato se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti;

(c) ako je mogue, rang procjena unutar kojeg se vjerojatno nalazi fer vrijednost; (d) koritena metoda amortizacije; (e) vijek upotrebe ili koritene stope amortizacije;

55.

Ako tokom tekueg perioda subjekt mjeri bioloku imovinu po njenom troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja (vidi taku 30.), subjekt e odvojeno prikazati dobitak ili gubitak priznat pri prodaji takve bioloke imovine i usklaenje koje zahtijeva taka 50. za ovu imovinu. Osim toga, usklaenje treba ukljuiti sljedee iznose ukljuene u dobit ili gubitak vezan uz tu bioloku imovinu: (a) gubitak od umanjenja, (c) amortizaciju. (b) ukidanje gubitka od umanjenja, i

(f ) bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu amortizaciju (zbrojenu s akumu li ra nim gubicima od umanjenja) na poetku i na kraju perioda.

56.

Ako fer vrijednost bioloke imovine, prethodno mjerena po troku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja, postane pouzdano mjerljiva tokom tekueg perioda, subjekt treba za tu bioloku imovinu objaviti: (a) opis bioloke imovine, (c) efekat promjene. (b) objanjenje zato je fer vrijednost postala pouzdano mjerljiva, i

Dravna davanja
57. Subjekt treba objaviti sljedee vezano uz poljoprivrednu aktivnost pokrivenu ovim Standardom: (a) prirodu i obim dravnih davanja priznatih u nansijskim izvjetajima, (b) neispunjene uslove i druge potencijalne obaveze proizale iz dravnih davanja, i (c) znaajna oekivana smanjenja u visini dravnih davanja.

Datum stupanja na snagu i prijelazne odredbe

58. Ovaj Standard se primjenjuje za godinje nansijske izvjetaje koji pokrivaju periodekoji poinju 1. januara 2003. godine ili poslije. Ranija primjena se poti-

537

MRS 41 e. Ako subjekt primjenjuje ovaj Standard za periodekoji poinju prije 1. januara 2003. godine, tu injenicu treba objaviti. 59. Ovaj Standard ne postavlja nikakve prijelazne odredbe. Usvajanje ovog Standarda se iskazuje u skladu s MRS-om 8 - Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke. Take 5., 6., 17., 20. i 21. su izmijenjene i dopunjene, a taka 14. je brisana kao posljedica Poboljanja MSFI objavljenih u maju 2008. godine. Subjekt e ove izmjene i dopune primijeniti za godinje periode koji poinju 1. januara 2009. godine ili poslije. Doputena je njihova ranija primjena. Ako subjekt izmjene i dopune primijeni na neki raniji period, duan je objaviti tu injenicu.

60.

538