1

G r e e n G a r d e n b r o j 3 8 s v i b a n j / l i p a n j 2 0 0 5 . g o d i n a V I c i j e n a 3 K M

- 5 Surfinije i pelargonije - 5 Suenje ljekovitog bilja - 5 Vaenje i skladitenje krumpira - 5 Sorte masline - 5 ilogriz opasan tetnik kotiavih voaka

Surfinije i pelargonije Suenje ljekovitog bilja Vaenje i skladitenje krumpira Sorte masline ilogriz opasan tetnik kotiavih voaka
B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Rije urednika
Potovani itatelji!
Ljetni broj Grin Gardena na svojim stranicama donosi nekoliko uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjearstva, povrarstva, voarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zatite bilja. Ljubitelji balkonskih cvjetnih vrsta mogu proitati zanimljiv lanak o surfinijama i pelargonijama-vodeim balkonskim cvjetnim vrstama. Povrari mogu proitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno istiemo prilog o jarom grahu te uzgoju povra na mrei. Koje sorte salate sijati tijekom ljeta, te kako pravilno skladititi krumpir, takoer moete pronai na stranicama posveenim povru. Za voare i vinogradare je namijenjeno nekoliko zanimljivih lanaka vezanih za agrotehniku koja se provodi tijekom ljeta. Kako pravilno zatititi vinovu lozu nakon cvatnje te koje pripravke koristiti u tom periodu, vinogradari e pronai u lanku o zatiti vinove loze. Pamukova ili uta kukuruzna sovica zadnjih nekoliko godina radi tete na povrtnim kulturama. Kako zatititi povrtnice od ovog tetnika, moete proitati u lanku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Be. Voare e sigurno zanimati i lanak o ilogriuz tetniku koji radi velike tete kotiavim vokama na podruju Hercegovine. Vjerujemo da smo odabirom tema uspjeli i ovaj broj Grin Gardena uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ako smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJ
SURFINIJA - LJEPOTICA BALKONA 4 MAJINA DUICA ::: KADULJA 5 LJEKOVITOST BAZGE 6 SUENJE LJEKOVITOG BILJA 7 JARIM GRAHOM PROTIV DIJABETISA 8 KAD KUPUS POCRVENI 8 UZGOJ POVRA NA MREI ::: ALAMBRA 9 STAKLENIKA MUICA 10 DOBROSUSJEDSKI ODNOSI U POVRTNJAKU 11 PREPORUKA GNOJIDBE VODOTOPIVIM FLORTI PROD GNOJIVIMA 12 CIFO - NOVA VODOTOPIVA GNOJIVA U BiH 13 VAENJE I SKLADITENJE KRUMPIRA 14 UTA KUKURUZNA /PAMUKOVA/ SOVICA 15 VETERINA /MOSPILAN/ 16 LJETNI UZGOJ SALATE 18 SPECIFINOSTI GNOJIDBE VOAKA 19 PITANJA I ODGOVORI 20 VONA PIPA UMANJUJE UROD VOAKA 21 ZAVRETAK CVATNJE VINOVE LOZE - KRITIAN MOMENT ZATITE 22 PRORJEIVANJE PLODOVA BRESAKA ::: ZELENA REZIDBA TIJEKOM SRPNJA ::: PUCANJE PLODOVA IPKA 24 ILOGRIZ 25 SORTE MASLINA 26 CRVLJIVOST PLODOVA TRENJE 27 FRISKIES 28 COSMIC - HERBICID ZA NASADE BEZ KOROVA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Katica Arar, Ante Be, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje, Marin Musa Tisak: LOGOTIP, iroki Brijeg Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Surfinije

SURFINIJA - ljepotica balkona

Posljednjih nekoliko godina i na podruju BiH vlada veliko interesovanje za ovom cvjetnom vrstom. S obzirom da je surfinija relativno nova cvjetna vrsta, postoje velike nejasnoe kod njenog uzgoja.
PIE: JOSIp BRKLjAA ,ING.
urfinija je dosta zahtijevna cvjetna vrsta, te je preporuujemo onim ljubiteljima cvijea koji e joj posvetiti potrebnu panju. Mnogi cvjeari su ostali razoarani surfinijom, jer nisu potovali osnovna pravila vezana za uzgoj ove cvjetne vrste.

Surfinije uspjeno uspijevaju na polusjenovitom i sunanom mjestu zatienom od vjetra. Potrebno ih je saditi u specijalne supstrate za surfinije koji im osiguravaju idealne uvjete za uspjean rast i razvoj. Saditi odgovarajui broj sadnica u saksije (za saksiju duljine 60 cm dovoljne su 3 sadnice). Poeljna irina saksije je 20 cm, dubina 18 cm a duljina po vaem izboru. Kada se sade u kombinaciji s drugim balkonskim cvijeem, potrebno je voditi rauna o tome da imaju iste zahtjeve

Nekoliko osnovnih pravila uzgoja

prema stanitu, zalijevanju, gnojenju itd. Nakon sadnje biljku je potrebno obilno zaliti. U poetku, dok surfinija ne naraste, nije preporuljivo obilno i esto zalijevanje, jer su mlade biljke podlone trulei. Kasnije, kad biljke narastu, a posebno tijekom ljetnih mjeseci, zalijevanje mora biti svakodnevno. Nakon sadnje biljaka potrebno je poeti s gnojidbom specijalnim gnojivima za surfinije u poetku jednom tjedno, a u periodu obilne cvatnje i dva puta, za tu svrhu. Surfinijama je potrebno eljezo. Za tu namjenu preporuamo pripravak pod trgovakim nazivom Florgen 6. Primjenom ovog pripravka spreavamo klorozu koja se moe javiti kod surfinija a posebno onih koje su razmnoene od balkonskih reznica koje su prole svoj vegetativni razvoj-stare biljke.

tetnika. Surfinije esto obolijevaju od virusa, koji se prenose vegetativnim razmnoavanjem, preko reznica. Trenutno je poznato 14 virusa koji napadaju surfinije. Kako biste izbjegli zaraeni sadni materijal, sadnice kupujte samo kod provjerenih proizvo-

aa koji koriste meristem tehnologiju. Vjerujemo da e ovi savjeti koristiti svim uzgajivaima i ljubiteljima surfinija u njihovu uspjenom uzgoju, kako bi tijekom ljetnih mjeseci obilno cvale i ukraavale balkone i terase mnogih kua.

PELARGONIJA
Cvjetna vrsta koja se esto susree na balkonima. Karakteristina je po uspravnim mesnatim izbojima s tamnozelenim listovima koji na rubu imaju tamnozeleni prsten. Boja cvijeta je bijela, uta, ruiasta, ljubiasta, naranasta i nijanse crvene. Cvate cijelo ljeto, a ocvali cvjetovi se obvezno moraju uklanjati kao i poutjeli listovi. Pelargonija zahtijeva sunano stanite, ali zatieno od izravnog podnevnog sunca, i propustan supstrat bogat hranjivima. Mora se redovito zalijevati, ali je potrebno supstrat ostaviti da se osui izmeu dva zalijevanja.

Surfinije su podlone napadu raznih kukaca i bolesti. Kako bismo sprijeili tete na surfiniji od tetnika i bolesti, potrebno ih je preventivno tititi. Za tu namjenu preporuamo uporabu ZETASPRAY i FUNGISET- protiv bolesti, te VITALCAP INSEKTICID i DIAZISPRAY protiv

Zatita od tetnika i bolesti

Tekue gnojivo za surfinije

Gnojivo za pelargonije

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

MAJINA DUICA izvor zdravlja

Ljekovita biljka latinskog naziva Thymus serpyllum rasprostranjena je u velikom dijelu Europe i Azije, od Sredozemnog podruja do Indije, sjeverno od Grenlanda i Sibira. Zahtijeva suha, sunana tla. Dobro uspijeva na kiselim i alkalnim tlima.
PIE: MLADEN KARAI, DIpL. ING.

KADULJA biljka besmrtnosti

rcima je majina duica bila simbol hrabrosti, Rimljanima sredstvo protiv melankonije, a svi su je cijenili zbog njezina mirisa. U staroj Grkoj bila je pohvala kada se nekome reklo da mirie na majinu duicu. Miris majine duice neodoljiv je za pele, pa je najukusniji med upravo onaj od njezina nektara. Dijelovi koje se koriste od majine duice su: listovi-svjei ili osueni za kuhanje; cvatui vrhovi-svjei ili osueni za oparke ili druge pripravke; eterino ulje dobiveno destilacijom listova i cvatuih vrhova. Majina duica se koristi u lijeenju mnogih bolesti, ali i u kulinarstvu. Oparak od majine duice uzima se protiv kalja, prehlade, upale dinih putova i probavnih smetnji. Sirup se uzima protiv kalja i za ispiranje grla od grlobolje. Eterino ulje se razrjeuje s biljnim uljem (primjerice, suncokretovim) pa se utrlja u prsa kod upale plua ili se njime masiraju reumatini dijelovi i zglobovi. U prehrani se koristi zbog okusa u marinadama, mesu, juhama i varivima.

I samo znaenje latinskog naziva koje potjee od rijei salver-spasiti ili izlijeiti, dovoljno govori o ljekovitosti ove biljke. Kadulja se uvijek povezivala s dobrim zdravljem i dugim ivotom pa ak i s besmrtnou. Kako moe umrijeti ovjek koji u svom vrtu ima kadulju - kae stara arapska izreka.
PIE: MLADEN KARAI, DIpL. ING.
adulja je zimzelena, aromatina, grmolika trajnica koja naraste do 60 cm. Listovi su barunasti, sivozelene boje, ovalnog oblika. Cvjetovi su ljubiastoplave boje i cvatu u rano ljeto. Kadulja potjee iz june Europe, gdje se nalazi na suhim i sunanim padinama. Raste u laganoj i propusnoj zemljina punom suncu. Iako je dobro otporna, ne podnosi dulja razdoblja s temperaturom ispod 10C osobito ako je kiovito vrijeme. U medicini oparak od listova kadulje koriste se u lijeenju grlobolje-ispiranje usta, za lijeenje ireva u ustima, bolesti desni, laringitisa i tonzilitisa. U prehrani listovi kadulje se upotrebljavaju radi okusa u mediteranskim jelima, sirevima, kobasicama, guetini, svinjetini i ostalim vrstama masnog mesa. Primjerice, u Italiji se listovi kadulje stavljaju u jela s jetrom. U kozmetici oparak od listova koristi se za ispiranje tamne kose i protiv peruti. Eterino ulje se upotrebljava u proizvodnji parfema . Kadulja, osobito eterino ulje, otrovna je u velikim koliinama i ne smije se u ljekovite svrhe uzimati dulje vrijeme, niti je smiju uzimati trudnice i epileptiari (tujon koji sadri moe izazvati napadaj). Potpuno je bezopasna kada se uzima u malim koliinama u jelima.

Istraivanja koja su obavljena devedesetih godina prolog stoljea, otkrila su da laboratorijske ivotinje koje su hranjene majinom duicom sporije stare od drugih ivotinja. Oito je ulje majine duice usporilo pojavu simptoma starosti, poput oteenja mrenice, gubitka modanih funkcija i mlohavosti miia. Kljuni je faktor visoka razina antioksidansa prisutnih u ulju majine duice, koji sprjeavaju propadanje nezasienih masnih kiselina koje su vaan kemijski spoj svake ive stanice, jer odravaju staninu opnu tekuom i snanom.

Gdje se sve koristi?

Majina duica B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Kadulja

Kako napraviti dobar sok od bazge

Sastojci: 50 cvjetova zove, 5 litara vode, 5 kg eera i 100 grama limunske kiseline Daleko od prometnica i praine ubrati 50 neprezrelih cvjetova zove. Cvjetovi se beru s kratko odrezanom peteljkom i potom se stavljaju u prikladnu posudu. U posudu se stavljaju sastojci-eer i limunska kiselina te se potom dodaje i voda. Vodu s cvjetovima i dodanim sastojcima trebamo ostaviti 24 sata uz povremeno mijeanje. Nakon to je smjesa odstajala, vri se njeno procjeivanje a potom i punjenje u zagrijane staklene boce. Staklene boce treba dobro zatvoriti te potom staviti na prikladno hladno i tamno mjesto. Pripravljeni sok se pije razrijeen vodom.

.Baka se smjesti ispod brsne zove, pa izmilja prie sve nove i nove. Mirie zova od suneva zraka, Uivaju djeca, uiva i baka

LJEKOVITOST BAZGE
PIE: MLADEN KARAI, DIpL. ING.
azga se, naalost, kod nas jo uvijek susree u irokoj prirodnoj populaciji, gdje uglavnom slui kao hrana za ptice. S druge strane u Austriji, Njemakoj i Danskoj selekcijskim radom su stvorene sorte bazge koje se ve uzgajaju u manjim i veim intenzivnim nasadima za proizvodnju plodova u cilju njihove prerade u sok. On je tamne, gotovo crne boje i koristi se za bojenje prvenstveno vonih ali i drugih preraevina. Meutim, vratimo se mi naem domaem soku od zove koji ima finu zlatnoutu boju i koji se dobiva starinskim nainom. Ta svima nam

Osvjeiva za kou
Oparak od cvjetova bazge djeluje ublaujue i osvjeavajue na osjetljivu ili suncem opeenu kou. Ulijte 600 ml uzavrele destilirane vode preko 25 grama osuenih cvjetova bazge. Pustite da se ohladi, procijedite i nanesite na kou komadiem vate. Losion drite u hladnjaku i upotrijebite za 2-3 dana

Bazga ili zova raste posvuda kao samonikla ili divlja biljka, najee uz vodene tokove. Tako je susreemo u strogom centru grada kao i na selu, uz prometnice i puteve, po vrtovima gdje nas doekuje u vidu rascvjetalih grmova iz kojih se iri opijajui miris

je poznato kako je sok od zove lijek, okrepa i pravo osvjeenje u vruim ljetnim danima. Inae, ljekoviti napitci od zove mogu se koristiti za ubrzavanje izluivanja mokrae, a pomau i u lijeenju eerne bolesti te potiu rad znojnih lijezda. Pored toga, aj od zove brzo zamiruje prehlade praene kaljem, ali pomae i u saniranju bronhitisa, upale plua, astme i reumatskih bolesti.

pune rodnosti na stablu se ostavlja 15 iba koje se prikrauju na oko dva metra duine. Na taj nain, uz adekvatno gnojenje (100120 kg istog duika po hektaru), moe se po hektaru ostvariti i do 100 tona prinosa plodova koji postiu trnu vrijednost od 1 KM po kilogramu. Procjenjuje se kako bi za podizanje jedne plantae bazge po hektaru trebali investirati oko 7000 KM plus dodatnih 2000 KM za podizanje iane ograde. Razumljivo je da na Zapadu ovakvih plantaa ima puno jer se sve proizvedene koliine unaprijed otkupe za potrebe prerade.

Oprez
Listovi sadre otrovne cijanogenetske glikozide, pa se ne smiju jesti. Sirovi plodovi mogu nakoditi ako se jedu.

Oprez- Abdovina
Crnoj bazgi srodna vrsta je Sambucus ebulus. To je grm s jednogodinjom upljom stabljikom, koja naraste do 2 metra visine. Iz crnih boba koje su otrovne i neugodne mirisa, u nekim podrujima se pee rakija koju upotrebljavaju kao lijek u narodnoj medicini. Isto tako, u narodnoj medicini koriste listove i korijen abdovine.
B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Iako je to za nae pojmove gotovo nestvarno, na Zapadu nije tako. U tim zemljama bazga se sadi na razmak od 5 x 5 metara s tim da u tom sluaju visina debla iznosi oko 1 metar. U vrijeme

Otkup plodova bazge zagarantiran!

Cvijetovi bazge

SUENJE LJEKOVITOG BILJA

ali veliki listovi se sue pojedinano. Suenje se najee obavlja na razapetoj mrei izmeu okvira, da zrak moe cirkulirati i ispod, na koju se raire listovi. Mree se dre na toplom, tamnom i zranom mjestu. Lie se sui sve dok ne postane pucketavo na dodir. Vrijeme suenja ovisi o debljini listova i o koliini vlage, o stupnju topline i o vlazi u zraku. Suenje najee traje od 3-4 dana do najvie jednog tjedna. Kad su listovi suhi, skidaju se s stabljike, a ako su listovi veliki smrve se i spremaju. Ljekovito bilje se moe suiti i tako da se zavee u svenjeve i objesi na isto i zrano mjesto. Kod velikog broja ljekovitog bilja sue se cvjetovi. Cvjetove nevena lake je suiti cijele, pa se poslije, prema potrebi mogu skidati latice.

Poetkom ljeta veliki broj ljekovitih biljaka poinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreu u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osuiti ako elimo zadrati ljekovite sastojke.

vreice jer one potiu stvaranje vlage.

Suenje korijenja

PIE: JOSIp BRKLjAA, ING.

spjenim se smatra ono suenje kojim se iz svjeih biljaka ukloni vlaga a ostanu eterina ulja. Sam postupak suenja mora se obaviti to prije, kako eterina ulja ne bi nestala prilikom prirodnog procesa raspadanja. Klju pravilnog suenja su ispravna temperatura i niska vlanost. Prosjena temperatura za komercijalno sueno bilje iznosi 38C, to se teko moe ostvariti kod kue bez specijalnih ureaja. Temperatura zraka izmeu 20 i 32C, koja vlada u zranim vitri-

Temperatura za suenje

nama ili u vitrinama blizu grijaa, sasvim e odgovarati. Za suenje ljekovitog bilja dobro e posluiti i neka soba s elektrinom grijalicom koja nije izravno uperena u bilje. Suenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke temperature i gdje ima malo vlage, ali se na taj nain gubi boja, a bilje je izloeno veoj mogunosti zagaenja. Mjesto za suenje mora biti suho i prozrano, te mrano da bi se bolje ouvala boja. Za ovu namjenu garae nisu prikladne. Suenje u penici nije prikladno posebno za cvjetove i listove, ak i na najnioj temperaturi, ali je prikladno za suenje korijenja. Isto tako, suenje ljekovitog bilja u mikrovalnoj penici nije prikladno, jer se zbog sprjeavanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom ime se dobiva suprotni uinak. Zeleno bilje sitnih listova moe se suiti na stabljikama,

Suenje listova

Posude za uvanje

Lavandu je najbolje objesiti u svenjevima svezane rafijom. Cvjetni klasovi prekriju se papirnatom vreicom da po njima ne pada praina. Osim toga, papirnate vreica sakupljaju otpale latice. Cvjetovi luka vlasca i ruini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe, zadrat e lijep oblik ako se sue u uspravnom poloaju tako da se stapke provuku kroz iane reetke za kolae. Ako prilikom suenja cvjetova elite zadrati savren oblik i boju, stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obraenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Tako pripremljen cvijet sui se 2-3 tjedna. Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se nalaze na stapkama. Zaveite ih u svenjeve, a preko glavica stavite papirnate vreice i objesite na toplo i zrano mjesto. Sjeme se ne smije spremati u plastine

Kako se sue pojedine vrste?

Korijenju za uspjeno suenje treba temperatura 50-60C. Za suenje je prikladna penica podeena na najniu temperaturu s otvorenim vratima. Prije suenja korijenje dobro oribajte, nareite ga na komadie i rairite po limu za peenje. Komadie stavite u hladnu penicu i povremeno okreite zbog ravnomjernog suenja. Vrijeme suenja ovisi o vlazi i veliini.

Osueni listovi i cvjetovi brzo e propasti i izgubiti aromu i boju. Uvijek ih spremite na suho i mrano mjesto. Cvjetove i listove od kojih ete napraviti potpuri moete spremiti u papirnate vreice i hermetiki zatvorene limenke ili staklenke.

Spremanje osuenog bilja

Suenje prirodnim putem

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

JARIM GRAHOM PROTIV DIJABETESA

Posljednjih mjeseci jari grah ili sikirica postao je najtraenije povre na ovim prostorima. Osim njegove ljekovitosti tomu je pridonijela i prava medijska pompa koja je podigla potranju za ovim vie nego zanimljivim povrem
tkom roku dosegnula 50 kuna. Danas se pak jari grah prodaje po fantastinih 200 kuna (50 KM) za kilogram.

PIE: NINO ROTIm, DIpL. ING.

eupuenima smo duni i malo objanjenje. Naime, na hrvatskoj televiziji, preciznije u emisiji Globalno sijelo koja je emitirana koncem 2004 godine jari grah ili sikirica predstavljen je kao lijek za dijabetis. Nakon ove emisije, sredinom sijenja ove godine u novoj TV emisiji pojavio se i pacijent koji je predoio kako mu je eer u vrlo kratkom vremenskom roku uinkovito smanjen upravo zahvaljujui konzumiranju odreenih koliina jarog graha. Nakon tog priloga na TV-u vlada velika potranja za ovim vie nego zanimljivim povrem. Kako potranja diktira cijene tako su i cijene jarog graha vrlo brzo krenule nebu pod oblake. Primjerice, sikirica se desetljeima prodavala po cijeni od 12-15 kuna da bi u vrlo kra-

Sikirica ili jari grah potjee iz june Europe i zapadne Azije. Najvie se uzgaja u Indiji i nekim sunim podrujima Afrike. U Hrvatskoj se uzgaja na manjim povrinama u okolici Zadra. Nije poznato uzgaja li se i u ostalim priobalnim podrujima, jer je rije o grahu koji se prilagodio zadarskom zemljinom i klimatskom podneblju. Dakle, radi se o vrsti povra ije sjeme (barem za sada) ne moemo nabaviti u poljoljekarnama (slino ratici). Ukoliko ga i nabavimo od proizvoaa iz okolice Zadra, ne znai da emo ga uspjeti uzgojiti u Hercegovini. Barem mi nije poznato da je to netko i probao. Ali, moda poslije ovih zbivanja netko i pokua.

O KAKVOJ JE VRSTI GRAHA RIJE?

Naime, sikirica je jednogodinja biljka dobro razvijenog dubokog korijena koja se sije koncem oujka. Zanimljivo je da se tlo priprema ve u veljai s tim da se pri tome ne razbacuje i ne zaorava uope nikakvo gnojivo. Dakle, rije je o istoj, toliko traenoj eko proizvodnji. Sikirica raste na gotovo svakom tlu, pa i na tekom, glinovitom i malo zaslanjenom tlu, siromanom hranivima. To je ustvari najotpornija mahunarka na suu, premda podnosi i stagnirajuu vodu nastalu nakon jaih i duljih oborina. Meutim, zadarski proizvoai navode kako jari, kako ga zovu od milja, ne podnosi kiu te tvrde kako kilogram sjemena moe dati i do 50 kg ploda. Zanimljiv je i podatak da ga vraju na taj nain to po njemu vozaju traktor na tvrdoj podlozi. Domiljato, nema to! Inae, sjetva jarog graha obavlja se na ra-

KAKO SE UZGAJA JARI GRAH?

zmak redova od 40 do 60 cm te 3 do 5 cm sjemenka do sjemenke. Duina vegetacije iznosi 120150 dana, to znai da dozrijeva sredinom ljeta. U pravilu, sikirica je biljka blage klime i u tom pogledu je dosta slina graku. Uostalom, njeno zrelo sjeme koristi se kuhano i to obino u smjesi s bobom, grakom, grahom ili slanutkom. Zanimljiv je i podatak kako trenutno u Hrvatskoj ne moete doslovce pronai ni zrno graha iz domae proizvodnje. Razlog je njegova velika popularnost zbog koje se jari uvozi ak iz Italije. Meutim, kako nai izvori tvrde, uvozni jari se treba pet puta dulje kuhati od domaeg a sigurno nije ni iz eko proizvodnje. Uostalom, kako bi domaeg i bilo kada su ga nakon medijske pompe prvi pokupovali nakupci poznatih farmaceutskih kua. Na kraju bi sve sveli na onu poznatu- za dobrim konjem praina se die

KAD KUPUS POCRVENI

Za crveni kupus vrijedi uzreica kako je rije o malim glavicama velikog bogatstva. Uostalom, u antiko vrijeme cijenio se prvenstveno kao ljekovita biljka
ako se ovo lisnato povre smatra tipinim zimskim povrem zahvaljujui proljetnim, ljetnim i jesenskim kultivarima na naem stolu moe se nai tijekom itave godine. To je ak i poeljno jer visok sadraj C vitamina i ostalih mineralnih tvari kupus ini vrijednim i korisnim povrem koje jaa imunoloki sustav te pomae organizmu da se rijei razlii-

tih toksina. Nutricionisti tvrde da je crveni kupus po sadraju C vitamina usporediv s citrusima, a u 100 grama ima ga nevjerojatnih 50 miligrama. Meutim, poto je crveni kupus neto tee probavljiv od bijelog, kod njegovog spravljanja treba koristiti zainsko bilje poput lovorovog lista, komoraa i anisa. ak su i korijander, kim i timjan izvrsni u jelima prireenim od crvenog kupusa. Inae, crveni kupus najee kuhamo s lukom, jabukama i krukama a ukoliko ga elimo zaliti, uinimo to sokom od jabuka ili jakim crvenim vinom. Osim za razliita variva i salate, prikladan je i kao

prilog uz razna jela, osobito uz ribu.

Osrednja glavica crvenog kupusa izree se na sitno, pospe solju, kuminom i crvenom paprikom te ostavi da tako odstoji nekoliko sati. Zatim se iscijedi i njime napuni desetak paprika, prethodno pripremljenih babura iz kojih je odstranjena sjemena loa. Paprike se poslau u staklenku i preliju ohlaenim, slanim prokuhanim naljevom od 7,5 dl octa i isto toliko vode. U staklenku se uz punjene paprike doda po koji eanj enjaka, malo izrezanog hrena i nekoli-

Paprike punjene crvenim kupusom

ko zrnaca goruice, a potom se prelije s malo ulja. Posluuje se izrezano na kolutie uz nareske ili druga topla mesna jela.

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

UZGOJ POVRA NA MREI

Poput krastavaca i mnoge druge vrste povra mogu rasti u paliru ili oko kolca ili ih jednostavno moete podii u vis. Ovakav nain uzgoja povra omoguit e vam prijeko potrebnu utedu na prostoru
kada se nau na paliru, njegove e se njene vitice same ispreplitati po postavljenoj mrei. U vrlo kratkom razdoblju biljka e se cijelom svojom teinom osloniti na mreu ime e se stvoriti brojni preduvjeti za visoke urode. U odnosu na klasian nain uzgoja, zahvaljujui mreama postie se vei urod za ak 60 posto, plodovi rastu bez napada gljivinih bolesti, sigurnije je opraivanje cvjetova a pojaana je i asimilacija (fotosinteza) zbog jaeg utjecaja suneve energije. Osim toga, plodovi se ne prljaju a cijela berba je bra i lake izvediva. Zar je potrebno neto nadodati?

Krastavac trai oslonac

Uzgoj na mrei

PIE: MR. AIDA KOHNI

rastavac je tipini predstavnik povra kojem doslovce godi uzgoj na mrei. To je i razumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice, koje kad se dohvate nekog predmeta, brzo ga obuhvate i obavijaju. Zato se krastavac moe uzgajati i okomito uz naslon od ice, konopaca, letvica i sl. Meutim, spomenimo kako se na ovaj nain ne proizvode krastavci kornioni namijenjeni kiseljenju nego iskljuivo salatni krastavci. Meutim, osim krastavaca u povrtnjaku esto moemo vidjeti i visee mahune, rajice, graak pa ak i lubenice koje se mogu penjati u vis. Prije svega, velika prednost uzgoja na mrei je ogromna uteda na prostoru. To je posebno naglaeno u manjim obiteljskim povrtnjacima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slobodnog prostora. Osim toga, zbog bolje prozranosti nasada kod povra uzgojenog na mrei primjetna je i neto manja pojava bolesti, poput plamenjae. Veliki proizvoai krastavaca zamijetili su i da kod uzgoja na mrei imaju i manju pojavu gorine plodova koja ovim sonim plodovima itekako umanjuje trnu vrijednost.

To je lako objanjivo ukoliko se zna da krastavci brzo reagiraju na razne poremeaje nastale u tijeku razvitka plodova. Znai da gorina nije nikakva bolest nego brza reakcija biljke na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. Tako je utvreno da gaenje po vrijeama u vrijeme radova tijekom vegetacije bitnije utjee na pojavu gorine plodova. Kod uzgoja na mrei gorina izostaje premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske, odnosno, visoke temperature, zalijevanje hladnom vodom u doba sunane ege i sl.

ALAMBRA
PIE : TONI POLI, DIpL. ING.

RAJICA KOJA OBEAVA!

ALAMBRA
je rani hibrid rajice koji je prilagoen za proizvodnju u plastenicima i ispod mrea za sjenenje. Biljka je dobre bujnosti s izvanrednom rasporeenou plodova. Daje dobre prinose s vrstim, okruglim plodovima intenzivno crvene boje u fazi zriobe. Plodovi su ujednaeni od prvog do zadnjeg grozda. Prosjena teina ploda je 160-180 grama s uvanjem do tri tjedna poslije berbe. Sorta je otporna na pucanje plodova. Visoka otpornost na Verticilium, Fusariium 0 i 1 i Nematode Jure Vego, proizvoa iz Gnjilita, nam se pohvalio s svojim nasadom i rekao nam da je ALAMBRA podesna i za drugu jesenju proizvodnju. Nadamo se da e i ovaj hibrid pomoi naim proizvoaima da s dobrim i kvalitetnim prinosima uspiju izai na trite i postignu to bolju cijenu.

Prednosti uzgoja na mrei

Iako bismo na prvi pogled pomislili kako je postavljanje samih mrea kompliciran posao, nismo u pravu. Namjenske mree se brzo i uinkovito postavljaju na nosivu konstrukciju. Dovoljno je da mrea bude visoka 80-120 cm, a krastavce moemo zasaditi s obje strane na razmaku od 50-60 cm. Nuno je izdanke krastavca privezati, jer jednom

Mreejednostavnost uzgoja

Mrea za uzgoj krastavaca

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

STAKLENIKA MUICA
OZBILJAN PROBLEM KOD UZGOJA POVRA U ZATIENOM PROSTORU
Za stakleniku muicu je karakteristino da se veoma brzo razmnoava, pa poljodjelci esto ostanu iznenaeni naglom masovnom pojavom muice u plasteniku ili stakleniku. Zbog toga se esto zakasni s pravovremenom zatitom, to ima za posljedicu ozbiljne tete.
nekada i manje ovisno o biljci domainu. Zbog toga tetnik na godinu moe razviti 10-12 generacija. Generacije nisu vremenski ograniene pa se na listovima nalaze svi razvojni stadiji. Tijekom zime, ako temperature nisu niske, razvitak tetnika je mogu, ali je neto usporen i traje znatno dulje. U ljetnim mjesecima, kada su temperature visoke, staklenika muica izlijee vani te ivi i razmnoava se na raznim korovskim biljkama u okolini tih objekata. Tako je muicu na pojedinim poljoprivrednim kulturama koje se gaje na otvorenom mogue nai sve do kasne jeseni. Od plodovitog povra najee napada rajicu kod koje urod moe biti smanjen i do 40 %. Primarne tete izazivaju liinke sisanjem sokova iz napadnutih biljaka, zbog ega napadnute biljke zaostaju u porastu. Plodovi na takvim biljkama su sitniji, pa je i urod nii. Sekundarne tete nastaju od liinki i odraslih jedinki zbog toga to oni lue mednu rosu, koja je posebno obilna na donjim listovima i predstavlja izvrsnu podlogu na kojoj se razvija gljivica aavica. Gljivica prekriva veliki dio lisne mase i plodova, te se zbog toga smanjuje asimilacijska sposobnost napadnute biljke. Pored toga plodovi koji su prekriveni aavicom imaju lo izgled zbog ega im je znatno umanjena komercijalna vrijednost. Za uspjeno provoenje mjera zatite od velikog je znaenja da se na vrijeme utvrdi poetak napada tetnika. Jedan stari prokuani metod, ali ne i najbolji, sastoji se u redovitom kontroliranju zasaenih biljaka na taj nain da se zavrnu donji

10

Imaga se hvataju na ute ploe

PIE: pROF. DR. ANTE BE

taklenika muica, bijela muica, titasti moljac ili leptirasta u, kako sve poljoprivredni proizvoai nazivaju tog opasnog tetnika iz godine u godinu sve vie ugroava povrtlarsku proizvodnju u zatienom prostoru. tetnik se esto javlja u poveanoj brojnosti i proizvoaima povra, posebno krastavaca, rajice, paprike, tikvice i patlidana zadaje dosta glavobolje. Naime, za stakleniku je muicu karakteristino da se veoma brzo razmnoava, pa poljodjelci esto ostanu iznenaeni naglom masovnom pojavom muice u plasteniku ili stakleniku. Zbog toga se esto zakasni s pravovremenom zatitom, to ima za posljedicu da na-

stupe ozbiljne tete. Pored toga, kada se dozvoli da se tetnik namnoi i uzme maha, tada e biti potrebno uloiti dosta truda da se objekt u kojem je dolo do namnoavanja muice oslobodi tog opasnog tetnika. Staklenika muica ja mali njeni vrlo ivahan kukac koji veoma slii malom leptiriu, zbog ega ga mnogi poljodjelci nazivaju leptirasta u. Malih je dimenzija, naime duljina tijela muice iznosi oko 2 mm. Za tetnika je karakteristino da mu tijelo i krila pokriva poput pudera fini bijeli votani prah, zbog ega je tetnik dobio i naziv bijela muica. Upravo po ovoj karakteristici tetnika je lako prepoznati. Liinke, pa u velikoj mjeri i kukuljice, su veoma sline odraslom kukcu, s tom razlikom to one ne posjeduju noge i krila, pa su nepokretne. Stvaranjem povoljnih uvjeta u zatienom prostoru za gajenje povra stvoreni su uvjeti koji su gotovo optimalni za razvitak staklenike muice. U takvom uvjetima pri temperaturi od 2225 stupnjeva C, razvitak tetnika traje samo dvadesetak dana, a

Liinke su posebno tetne

Opis tetnika

listovi i pregleda njihova donja strana, odnosno da se biljke lagano protresu. Kako su odrasli oblici jako ivahni, to na dodir biljaka reagiraju kratkim letom. Danas za otkrivanje napada staklenike muice postoje daleko suvremenije metode. Jedna od njih je svakako postavljanje utih ljepljivih ploa, budui uta boja privlai odrasle jedinke staklenike muice. Ploe se u staklenik ili plastenik objese u visini biljaka na vie mjesta. Privueni utom bojom odrasle jedinke muice dolijeu na ute ljepljive ploe i na njih se lijepe, pa se ovim nainom kontrole moe na vrijeme utvrditi poetak napada. Zatita poljoprivrednih kultura od staklenike muice nije laka ni jednostavna. Za uspjeno suzbijanje tetnika potrebno je ukljuiti vie razliitih mjera. Za suzbijanje tetnika insekticidima moe se koristiti vei broj pripravaka. Meutim, zbog votane prevlake u vidu finog bijelog praha kojim je prekriveno tijelo tetnika, veina njih je nedovoljno djelotvorna ili uope ne djeluje

SUZBIJANJE

titasti moljac na listu B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

11
PIE: SILVIO KROKOV, DIpL. ING.

DOBROSUSJEDSKI ODNOSI U POVRTNJAKU

Sjetva veine povra je zavrena i uivamo u plodovima svog rada. Rezultati bi mogli biti bolji ako posvetimo panju i na odnos samog bilja. Pogledajte va vrt i na pojedine razvojne stadije tetnika. Budui da se u isto vrijeme nalaze svi razvojni stadiji, to neprekidni razvitak tetnika namee potrebu da se napadnute biljke ee tretiraju. Zapravo, tretiranja se trebaju ponavljati u kratkim vremenskim razmacima. U ljetnim mjesecima izmeu tretiranja proe samo 2-3 dana, najvie pet dana, to zavisi od visine temperature, relativne vlage zraka i jaine napada. Meutim, kada se biljke esto tretiraju istim pripravcima, tetnik veoma brzo postaje otporan ne samo na pripravak kojim se vri tretiranje ve i prema itavoj grupi srodnih insekticida. Zbog toga kod suzbijanja staklenike muice insekticide treba ee mijenjati. provjerite na kojem mjestu vae povre najbolje, a na kojem loije raste i uz kojeg susjeda. Kao sto ovjek s dobrim susjedom bolje surauje i vie postie, tako je i u svijetu pova. Pa, razmislite o svom rasporedu sjetve za iduu godinu i pruite biljkama dobre susjede, a one e vam odgovoriti veim urodom.

Zbog svega navedenog stakleniku muicu treba poeti suzbijati u samom poetku njene pojave. Koliko je taj tetnik opasan pokazuje i injenica da je kritini broj, tj. broj jedinki kada se treba poeti s tretiranjem, samo jedna jedinka odrasle staklenike muice na 100 biljaka. Zakasnjelim tretiranjem, dakle kada je dolo do brojnije pojave tetnika, samo je za kratko vrijeme mogue smanjiti jainu napada, budui da se ve za nekoliko dana tetnik ponovno javlja u poveanoj brojnosti, jer je u meuvremenu dolo do razvitka novih jedinki iz stadija jaja, odnosno liinke i lutke na koje primijenjeni pripravak nije ili nije u dovoljnoj mjeri djelovao. Za suzbijanje staklenike muice najee se koriste sljedei pripravci: Fastac 10 SC, Direkt 10 SC, Meothrin 10 FL, Karate 2,5 EC, Confidor SL 200 i Boxer 200 SL.
B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Zatitu poeti na vrijeme

12

U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kada se sve vie koriste sustavi za natapanje, postoji i stalna potreba za kvalitetnim vodotopivim gnojivima. Dakle, radi se o gnojivima potpuno topivim u vodi, to omoguuje njihovu primjenu preko sustava za natapanje
PIE: NINO ROTIm, DIpL. ING.
a taj nain, uz natapanje odmah vrimo i opskrbu biljaka hranjivim elementima, ime u znatnijoj mjeri ostvarujemo utedu na vremenu i radnoj snazi. Osim toga, navedena gnojiva, pored osnovnih elemenata (duika, fosfora i kalija) sadravaju i magnezij kao i sve ostale vanije mikroelemente nune za normalan razvoj biljaka. Na tritu su se u vrlo kratkom vremenskom roku svojom kakvoom nametnula FLORTI PROD gnojiva koja ne sadravaju kloride i druge tetne tvari koje uzrokuju zaslanjivanje tala. Poto navedena gnojiva mogu biti razliitih formulacija i namjena, dat emo preporuke za pojedine kulture.

PREPORUKA GNOJIDBE VODOTOPIVIM FLORTI PROD GNOJIVIMA

Kod plodovitog povra u prve dvije prihrane preporua se koritenje gnojiva s visokim postotkom fosfora i to formulacija 13:40:13 kako bi biljka to bolje razvila korijenov sustav te se na taj nain pripremila za pravilno zametanje cvjetova. U drugoj (vegatativnoj) fazi preporua se koritenje formulacija s jednakim omjerom duika (N) i kalija (K) kako bi omoguili pravilan razvoj lia i stabljike. Nedostatak ovih hranjiva dovodi do usporenog i ogranienog razvoja biljke koja formira sitnije

Gnojidba plodovitog povra (paprike, rajice, krastavaca i dr.)

lie. U kasnijim fazama razvoja takvi listovi ute i opadaju, to izravno utjee na smanjenje priroda. Kako bismo to izbjegli, potrebno je nakon ukorjenjivanja koristiti FLORTI PROD 19:5:19 i to u 2-3 navrata. Navedena formulacija se koristi sve do zametanja cvjetova. S prelaskom u treu (generativnu) fazu razvoja potrebno je obaviti prijelaz na gnojiva s naglaenim sadrajem kalija kako bi biljci omoguili pravilan razvoj cvjetova i plodova. Stoga se nakon njihovog formiranja koristi FLORTI PROD 15:5:30 ili 7:12:38 a navedenim formulacijama preporua se gnojidba sve do kraja vegetacije. Meutim, poto je plodovito povre osjetljivo na nedostatak kalcija (Ca) nuno ga je biljkama osigurati u dovoljnim koliinama i to u vidu kalcijevog nitrata ve od poetka zametanja plodova pa sve do kraja berbe. Kalcij je nuno dodavati u vie navrata

Paprika voli gnojiva

jer je on neophodan za pravilan razvoj plodova, njihovu vrstou i bolje skladitenje. Bitno je napomenuti kako se vodotopivi kalcijev nitrat nikada ne smije mijeati zajedno s vodotopivim FLORTI PROD gnojivima jer moe doi do grudanja proizvoda te time i do zaeplje-

nja sustava kap po kap. Stoga je najpoeljnije kalcijevim nitratom prihraniti biljke izmeu dvije primjene vodotopivih FLORTI PROD gnojiva.

Specifinosti gnojidbe rajice

U ovu skupinu spada povre poput salate, blitve i kupusnjaa. Dakle, radi se o povru koje stvara puno zelene mase za iju je izgradnju nuno osigurati velike koliine hranjiva od kojih je najvaniji duik (N). Stoga je u prvom dijelu vegetacije a to se odnosi od perioda sadnje pa sve do poetka savijanja glavica potrebno koristiti FLORTI PROD gnojiva 20:20:20 i to u 2-3 navrata. U drugoj polovici vegetacije, a to se odnosi na period savijanja, glavica pa sve do berbe nuno je u vie navrata koristiti FLORTI PROD gnojiva s jednakim
B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Gnojidba lisnatog i zeljastog povra

13
omjerom duika (N) i kalija (K) za to je najpodesnija formulacija 20:8:20. U protivnom, u nedostatku kalija nee doi do formiranja lijepih i vrstih glavica ve e one biti bez ikakve trne vrijednosti tj. rahle i mekane s izraenim neprijatnim mirisom i okusom. Osim to tijekom razvoja zahtijeva obilno zalijevanje, lubenica posebno ostvaruje visoke prirode ukoliko kroz sustav za natapanje obavljamo i gnojidbu FLORTI PROD vodotopivim gnojivima. Na taj nain biljci osiguravamo stalnu opskrbu pristupanim biljnim hranjivima, to se u velikoj mjeri odraava na poveanje uroda. Stoga se nakon sadnje preporua formulacija s veim sadrajem fosfora (P) kao to je 13:40:13 i to u 2-3 navrata kako bi biljka dobro razvila korijen i adekvatno zamela cvjetove. Od zametanja cvjetova pa sve do kraja vegetacije za to bolje formiranje plodova preporua se koritenje gnojiva s naglaenim sadrajem kalija (K) a za to su najpodesnije FLORTI PROD formulacije 14:14:28 ili 7:12:38. Nakon zametanja plodova nuno je dodavati i kalcij (Ca) u vidu kalcijevog nitrata i to u svakoj treoj prihrani s ciljem poboljanja tvrdoe plodova i njihovog kasnijeg skladitenja ali i openitog poveanja otpornosti biljaka. Jagoda je s gospodarskog gledita, najprofitabilnijih kultura. Stoga i njenoj proizvodnji treba prii s dosta ozbiljnosti a to se prije svega ogleda na moment provedbe gnojidbe. Gnojidba jagoda je specifina jer je treba prilagoditi potrebama ove kulture u kratkom vremenskom roku tvorbe korijena, cvjetova i vegetativnog razvoja. Kada nasad jagode izie iz zimskog mirovanja u vrlo kratkom roku biljkama moramo osigurati dovoljno hranjiva u lako pristupanom obliku. Za tu svrhu najpodesnija su vodotopiva gnojiva FLORTI PROD 20:20:20 koja se primjenjuju u 2-3 navrata. Kako jagoda vrlo brzo poinje zametanje cvjetova, stoga trebamo promijeniti i formulaciju gnojiva. Tako se od zametanja cvjetova koristi FLORTI PROD 15:15:30 i to 1-2 puta dok se od zametanja prvih plodova pa sve do kraja vegetacije koristi formulacija FLORTI PROD gnojiva 7:12:38. preporuene koliine vodotopivih FLORTI PROD gnojiva i kalcijevog nitrata iznose 3- 6 kg na 1000 m2. gnojiva se daju u vremenskim razmacima od 7-10 dana kada su biljke u ranijim fazama razvoja (manjeg rasta) daju se i manje koliine vodotopivih gnojiva i obratno kod plastenike proizvodnje i visokih uroda koliine gnojiva na 1000 m2 iznose maksimalnih 6 kg, ovisno o stanju zemljita i prinosa kojih oekujemo koncentracija kojom zalijevamo biljku iznosi od 0,5 do 2 grama po litri vode gnojiva se primjenjuju iskljuivo otopljena u vodi a nikako rasipanjem pa naknadnim zalijevanjem vodom vodotopiva FLORTI PROD gnojiva se ne smiju mijeati u istoj posudi s kalcijevim nitratom kod potivanja navedenih naela gnojidbe nije potrebno vriti dodatnu folijarnu prihranu izuzev u sluajevima pojave poremeaja na biljkama

NAPOMENA:

Gnojidba lubenica

Gnojidba jagoda

Jagoda trai posebne kombinacije

CIFO -NOVA VODOTOPIVA GNOJIVA U BiH

privrednim proizvoaima ponudila je nova vodotopiva gnojiva razliitih formulacija. Pored standardnih vodotopivih gnojiva u obliku mikrogranula razliitih NPK kombinacija, u ponudi se nalaze i tekue formulacije. Novina u ovoj ponudi su gnojiva na osnovi mikroelemenata (bor, eljeza, kalcij, zink, molibden i dr) koja su do sada nedostajala na naem tritu, ali i fitostimulatori, hormoni i drugi pripravci. Novina su i pakiranja (tekue formulacije pakirane su po 1 litra, a gnojiva u obliku mikrogranula u vreice od 1 kg, 2,5 kg i 10 kg).

AC Sjemenarna Mostar u suradnji s tvrtkom CIFO Italija poljo-

Dio palete CIFO-vih vodotopivih gnojiva

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

14

Smatra se da u naoj zemlji prosjean prirod krumpira iznosi oko 7 tona po hektaru, dok u europskim zemljama premauje ak i 40 tona. Stoga, moramo voditi rauna da krumpir pravilno vadimo i skladitimo kako bi nam i to malo proizvedenog moglo ostati za cijelu zimu
blem pojavljuje kod vaenja sorti krumpira kod kojih se gomolji nalazi neto udaljenije od cime. Praksa je pokazala da kod takvih sorti pri iskopu imamo oko 30 posto oteenih gomolja.

VAENJE I SKLADITENJE KRUMPIRA

PIE: ELVEDIN OLAKOVI, ING.
ini se da svi mi znamo tehnologiju proizvodnje krumpira. Ma pusti, krumpir proizvodim cijeli svoj ivotablonski bi rekli neto stariji poljoprivrednici na svaki pokuaj osuvremenjivanja njegove proizvodnje. Pa, postavlja se onda pitanje zato je Danska tako daleke 1900. godine imala proizvodnju od 7 tona po hektaru, koliku sada trenutano ima BiH. Svakako i u BiH ima proizvoaa koji uz primjenu potrebne agrotehnike imaju urode krumpira na razini europskih. Naalost, najvei broj proizvoaa ostvaruje urode krumpira ispod 10 tona po hektaru. Razumljivo je da kod nas ima toliko potekoa a koje se prije svega ogledaju u nedostatku vode tijekom vruih ljetnih mjeseca a da ne govorimo o nepogodnim fizikalnim i kemijskim svojstvima tla. No, svakako da osnovni razlog malog prinosa krumpira lei ipak u

ovjeku-proizvoau. Ali, inozemna iskustva govore kako se prinosi itekako mogu poveati i to koritenjem kvalitetnog sjemenskog materijala uz potivanje gnojidbe, navodnjavanja, njege i zatite krumpira. Meutim, bitan imbenik u cijeloj toj prii je i odreivanje pravog trenutka vaenja i prikladnog skladitenja gomolja. Uostalom, tu se i najee pojavljuju veliki propusti.

te se moe pristupiti njihovom vaenju iz zemlje. Pokoica je u tom sluaju sasvim ovrsla te se ne moe skidati pri jaem pritisku prstom a to joj omoguava bolje uvanje tijekom zime. Na manjim povrinama u Hercegovini krumpir se jo uvijek vadi runo tj. motikom, to predstavlja najstariji i najtei nain. Na neto veim povrinama to se radi plugom a za to se moe upotrijebiti obini plug ogrta, koji je posebno efikasan na naem suhom i rastresitom zemljitu. Iza pluga gomolji ostaju na povrini zemlje nakon ega se sakupljaju runo. Meutim, danas postoje i specijalni plugovi za vaenje krumpira koji su se pokazali posebno efikasnim i rentabilnim na veim proizvodnim povrinama. Ali, kod iskopa trebamo voditi rauna da to manje oteujemo gomolje kako bi ih kasnije mogli to dugotrajnije uskladititi. Poseban se pro-

Naini vaenja

U pravilu, krumpir trebamo vaditi kada su gomolji zavrili svoj fizioloki razvoj, a to se ogleda kroz odumiranje nadzemnog dijela biljke, odnosno, cime. To znai da se krumpir poinje vaditi kada je lie odumrlo, to je ujedno znak da su propale i stabljike (polegla cima). Osim toga, zbog propadanja stabljika slabi i veza izmeu stolona i gomolja koji se zbog toga lako i odvajaju. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veliinu

Odreivanje vremena vaenja krumpira

Kod runog vaenja krumpira mala je vjerojatnoa da e doi do oteenja pokoice gomolja. Ako do toga i doe, njihovim naknadnim probiranjem i odvajanjem se i taj mali broj oteenih gomolja izdvoji. Meutim, veliki proizvoai koji krumpir iskapaju vadilicama obino ne vode rauna o tome, pa sve izvaene gomolje pakiraju u vree i nose na trnicu. Ukoliko budete neoprezni i kupite takav krumpir za zimnicu, on e vam brzo poeti propadati. To je i razumljivo jer oteeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti a na njegovim oteenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i trulei. Inae, razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomae i nezreo krumpir, vlanost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzronici bolesti. Stoga vodite rauna da krumpir za jelo nabavljate na provjerenim mjestima nakon ega ga trebate uskladititi u uvjetima temperature od 4 do 5 stupnjeva C. Uz povremeno prozraivanje i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir se u takvim prostorijama moe uvati i u razdoblju od 10 mjeseci.

to uiniti s oteenim gomoljima?

Nasad krumpira u Hercegovini

Trapovi za skladitenje krumpira

PVC mree za pakiranje krumpira B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

UTA KUKURUZNA /PAMUKOVA/ SOVICA

SVE VEA PRIJETNJA ZA PROIZVOAE POVRA
U svijetu se uta kukuruzna ili pamukova sovica svrstava meu najopasnije tetnike pamuka i kukuruza. Znaajne tete sovica pravi i na duhanu, ali i na povra, posebno rajici i paprici. Na tim kulturama izuzetno velike tete nastaju na generativnim organima, dakle na cvjetovima i plodovima, premda su oteenja prisutna i na vegetativnim organima.

15

PIE: pROF. DR. ANTE BE

ve jae zagrijavanje zemljine povrine, postupno utjee na promjenu klime. Jedan od pokazatelja klimatskih promjena je i pojava nekih vrsta kukaca, koji su nekad iskljuivo ivjeli u toplijim krajevima, a danas se nalaze i u podrujima gdje se te vrste zbog hladnije klime ranije nisu sretale. uta kukuruzna ili pamukova sovica je upravo jedna od takvih vrsta. Ta je sovica od davnina naseljavala topla podruja gdje je izuzetno velike tete radi na pamuku, odnosno na kukuruzu. Meutim, kako je dolazilo do poveanja temperature zraka tijekom vegetacije, naroito u ljetnim mjesecima i u krajevima gdje je ranije u tom razdoblju temperatura bila nia, vrsta se iz toplih podruja postupno irila i u podruja gdje je ranije nije bilo. Kukuruzna uta ili pamukova sovica je leptir koji u rasponu krila ima oko 4 cm. Za vrstu je karakteristino da joj boja krila

varira od prljavo ute do mrke, s tim da je drugi par krila svjetlije obojen. Slino leptiru boja varira i kod gusjenice, na to utjee i biljka domain na kojoj se gusjenice hrane. Gusjenice mogu biti svijetlozelene, ute, ali i crvenkasto-mrke boje. Kad odraste duljina gusjenice iznosi 3,5-4 cm. Sovica tijekom godine ima 2-3 generacije. Prva generacija se razvija krajem svibnja i tijekom lipnja, druga tijekom srpnja, a trea tijekom kolovoza i poetkom rujna. Razvoj jedne generacije tijekom ljeta se zavri za oko mjesec dana. Gusjenice ute kukuruzne ili pamukove sovice su veoma polifagne. Naime, gusjenice sovice se hrane na oko 250 biljnih vrsta, od kojih su mnoge poljoprivredne kulture. Na nekim poljoprivrednim kulturama gusjenice prave veoma velike tete.

Opis tetnika

uta kukuruzna ili pamukova sovica kod nas najvee tete pravi na klipu kukuruza. Naime, sovica najee jaja odlae na svilu

tete na kukuruzu, rajici i paprici

klipa. Gusjenice prvog stupnja hrane se svilom, a drugog stupnja se zavlae ispod omotaa klipa i prave hodnike na povrini klipa. Kada se formiraju zrna, gusjenice se hrane njima. Na nastala oteenja na klipu obino se, posebno u vlanim godinama, naseljavaju patogeni (najee gljivice), zbog ega dolazi do jo veih teta. Zadnjih godina, posebno u junim krajevima iz godine u godinu gusjenice sovice su sve prisutnije u plodovima rajice i paprike. Kako u plodovima spomenutih povrtnica mogu biti prisutne i gusjenice kukuruznog plamenca, to neupueni poljodjelci ne znaju od kojeg je tetnika priinjena teta. Meutim, o kojem tetniku se radi, nije teko ustanoviti. Naime, gusjenice sovice su svijetlo zelene, ute ili crvenkasto mrke boje dok su gusjenice plamenca najee prljavo sive

boje. Osim toga, tijelo gusjenica sovice je u pravilu golo ili s veoma rijetkim dlaicama, dok se na tijelu plamenca, odnosno na hrptu svakog segmenta nalaze etiri okruglaste bradavice koje su najee sive boje, a iza svake bradavice izbija po jedna dlaica. Gusjenice izgrizaju unutranjost napadnutih plodova. Takvi plodovi trunu, a ako i ne doe do truljenja, plodove napadnute gusjenicama teko je prodati. utu kukuruznu ili pamukovu sovicu mogue je suzbijati primjenom organofosfornih insekticida i sintetikih piretroida. Inae u svijetu se za suzbijanje sovica dosta koriste bioloke mjere suzbijanja, bilo primjenom biolokih insekticida, bilo pomou parazitskih osica, koje parazitiraju jaja sovice. Smanjenju teta od sovica dosta pridonose i pojedine agrotehnike mjere, prije svih unitavanje korova i obrada tla.

SUZBIJANJE

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Liinka sovice u plodu rajice

LJETNI UZGOJ
PIE: SILVIO KROKOV, DIpL. ING.
alata (Latuca sativa) se moe uzgajati gotovo kroz cijelu godinu uz adekvatan izbor sorti i uvjeta uzgoja. Pojaana konzumacija svjee salate tijekom ljeta je i razlog da se ide u intenzivniju proizvodnju u ljetnim mjesecima. Tijekom ljeta salate se sije u kontejnere ili na male dobro pripremljene gredice. Preporuljiva je sukcesivna sjetva, ime se postie kontinuirano dozrijevanje. Ukoliko se sije na gredice, zemljite mora biti rahlo, ne preteko i bogato organskim tvarima. U tlo tee strukture umijeati treset i potpuno zreli stajski gnoj. Prihraniti mineralnim kompleksnim gnojivom NPK 7-14-21 70 g/m2, a u tijeku rasta KAN-om 20 g/ m2. Sijati se moe omakom, ali je bolje u redove zbog lakeg plijevljenja i okopavanja. Sjeme salate je sitno pa je preporuljivo da ga se pomijea s pijeskom ili piljevinom. Optimalne temperature za klijanje sjemena kreu se 1820 stupnjeva, prilikom ljetnog uzgoja treba obratiti panju na sorte koje e se sijati. Za sjetvu u ljetnom periodu su pogodne

18

SALATE
S
salate tipa kristalki jer klijaju i pri temperaturi do 30 stupnjeva, dok salate tipa maslenki nisu pogodne za ljetni uzgoj jer visoke temperature im umanjuju klijavost, a u uzgoju potiu fruktifikaciju i stvaranje stapke. Ukoliko su temperature preko 20 stupnjeva u vrijeme sjetve, tada posijano sjeme prekriti ploama stiropora. Redovito zalijevati nakon sjetve, a iznikle biljke treba esto oroavati (optimalana vlaga 70-75%), a po potrebi tititi od bolesti i tetnika. Najkvalitetnije presadnice se dobiju kontejnerskim uzgojem koji omoguuje presaivanje s grudom supstrata na korijenu. Kontejnerske presadnice se mogu kupiti ve gotove (tedite na vremenu uzgoja, 3-4 tjedana) pa se biljka bre i jednakomjerno razvija, a treba i manje sjemena. Pri uzgoju iz presadnica treba otprilike 15-25 presadnica, za direktnu sjetvu treba 0,5-1 g sjemena na 1 m2. Salata se presauje na razmake 30 cm red od reda, 25 cm unutar reda. Presaivanje se obavlja na dobro navlaeno tlo, najbolje pred veer. Biljke se sade na istu dubinu kao to su
Salata na otvorenom

Temperatura klijanja

Presaivanje

rasle. Presaene biljke neposredno nakon presaivanja nuno je dobro zalijevati. Optimalne temperature za rast salate kreu se od 15-20 stupnjeva, temperature preko 20 stupnjeva uz suho tlo i nisku zranu vlagu umanjuju prinos. Preporuljivo je u ljetnom uzgoju salata presadnice saditi na bijelu foliji uz navodnjavanje kap po kap to e osigurati optimalno gospodarenje vodom. U sluaju previsokih temperatura nasad prekriti lutrasil folijom koja je prozrana, osigurava dovoljno svjetla, a opet umanje direktnu izloenost biljaka a time i neto nie temperature. Za salatu je takoer bitna i zrana vlaga, optimalni postotak vlage je 70-75% , za ljetnih vruina obvezno oroavati nasad. Preduvjet za uspjenu proizvodnju ljetne salate je imati kvalitetno rijeeno navodnjavanje ili oroavanje. Salatu brati za suha i topla vremena jer ukoliko je vlana kad se bere, tad se u transportu rado upali. Prilikom branja salate za

trite, otrgnuti vanjsko prljavo i oteeno lie, ukoliko treba salatu oprati, poslije pranja je ostaviti da se ocijedi u natkrivenom, sjenovitom i zranom prostoru. Pakira se u letvarice od 8- 10 kg. Pakira se tako da se kocem okrene prema gore, a tjeme glavica prema dolje. Kristal ljetna zagrebakaljetni tip kristalke srednje bujne rozete. Glavica je srednje veliine, dobre vrstoe, blijedoute boje.Listovi svjetlozeleni do uti, valovita ruba, slabije naborani po cijeloj povrini. Relativno sporo tjera cvjetnu stapku. Great lakes - tip kristalke tamnozelenih vrstih glavica, vrlo otporna na visoke temperature. Unicum - sorta s velikom i tvrdom glavicom, krhkih listova svjetlozelene do ute boje koja je primjerena za uzgoj u ljetnim mjesecima. Sorte salate Ljubljanska ledenka, Atarkcija, Batavia, Brazilijanska, Cazard pogodne su za uzgoj u ljetnom periodu.

Najrairenije ljetne sorte

Salata glaviarka B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

19

SPECIFINOSTI
Svaka vona vrsta ima specifine potrebe za vrstom i koliinom potrebnih biljnih hranjiva. To prije svega ovisi o sorti, tipu tla, klimatskim prilikama te o koliini i kvaliteti.

GNOJIDBE VOAKA
PIE: MLADEN KARAI, DIpL. ING.
denih simptoma esto mijenjamo s biljnim bolestima. Ruku na srce, to je ipak iz neznanja.

koliko upitate bilo kojeg voara da vam pomogne objasniti na koji nain prihraniti i pognojiti pojedine vone vrste, smatrat e vas i vie nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Meutim, tko se imalo bolje razumije u navedenu tematiku, znat e da je rije o vrlo specifinoj oblasti koja ovisi o velikom broju imbenika. Osim toga, potrebni odnos biljnih hranjiva i njihova koliina ovise o samoj plodnosti tla, podneblju, vonim vrstama pa i sortama kao i o mnogim drugim imbenicima. Ipak, najvei problem predstavlja neznanje koje se najbolje oituje na konkretnim primjerima na terenu. ak i sami djelatnici u poljoljekarnama esto ne prepoznaju simptome neadekvatno izbalansirane gnojidbe voaka pa navedene nedostatke nastoje zalijeiti nekim od fungicida. Ono to hou rei jest injenica da veliki broj nave-

Simptomi nedostatka magnezija

Lijevo-kloroza, desno-zdravo lie

Za nau hercegovaku zemlju slobodno moemo rei da je osuena na nedostatak eljeza ije simptome redovito susreemo na biljnim vrstama, poev od aktinidije pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak eljeza emo relativno lako, jer ve i najvei laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene boje, o emu smo u vie navrata iscrpno i pisali. Meutim, to ako listovi poprime blijedoutu boju a lisni nervi ostanu i dalje zelene boje. Tada je rije o nedostatku magnezija a to se najbolje uoava na listovima vinove loze. Napomenimo kako se navedena pojava uglavnom i zamjenjuje s nedostatkom eljeza. S druge strane, nedostatak kalija se uoava po karakteristinom suenju rubnog dijela lista. Tako je list po svome obodu potpuno osuen (nekrotian) dok je njegova unutranjost i dalje zelene boje. Spomenuta nekroza se najee moe uoiti na stablima jabuka i kruaka kao i u nasadima jagoda. Pored toga, na plodovima jabuka i to prvenstveno sorte Zlatni delies esto moemo uoiti gorke pjege koje se javljaju kao posljedica nedostataka kalcija. Na plodovima jabuka se pojavljuju i sline plutaste pjege, ali sada zahvaljujui nedostatku bora. U praksi se deavaju jo i mnoge druge, rekli bismo neuobiajene pojave a koje su posljedica nedostatka nekih drugih biljnih hranjiva. Takva je i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka a koja se javlja u sluajevima nedostatka cinka. Ono to elim naglasiti

Najei simptomi nedostatka pojedinih hranjiva

jest injenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspjenog uzgoja vonih vrsta. Jo jedan primjer je i opasna kovravost lista bresaka koja je doslovce poharala Hercegovinu. Bolest se redovito javlja u godinama kada imamo vlano vrijeme u poetku listanja bresaka. Ali, kod voara koji su uz adekvatnu zatitu bresaka obavili i pravilnu gnojidbu, posebice duinim gnojivima ona je izostala. Barem su tako pokazale prve informacije s terena i nai pokusi s podruja Stoca. Iz toga se moe lako zakljuiti kako je pravilna gnojidba itekako vana jer podie obrambenu mo biljnog organizma i na taj nain utjee na saniranje teta koje se javljaju kao posljedica sue, bolesti i drugih negativnih imbenika.

Kovravost lista breskve

Pripravak protiv kloroze

U sunoj nam Hercegovini folijarna gnojiva puno znae iz razloga to se mineralna gnojiva dodana jo u proljee ne mogu bez dovoljne koliine padalina otopiti te se stoga u vidu granu-

Rjeenje je u folijarnoj prihrani?

la jo mogu uoiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne moe usvojiti pa biljke osim zbog sue pate i zbog njihovog nedostatka. Rjeenje je dakle u folijarnoj prihrani ili prihrani preko lia. Folijarnom prihranom dana hranjiva voka bre i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. Na ovaj nain hranjivo moemo dati u pravom trenutku uz puno veu uinkovitost. Tako 1 kg duika folijarno primijenjen odgovara 4 kg duika dodanog u tlo, a kod bora je taj odnos 1:5, dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara ak 75 kg dodanih putem tla. Dakle, na navedeni nain vona stabla moemo vrlo brzo i uinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makroelementima, samo vodei rauna da prihranu preko lista obavljamo u ranim jutarnjim ili kasnim veernjim satima.

Tekue magnezijevo gnojivo

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

PITANJA I ODGOVORI
U svom vrtu imam posaenu ivu ogradu. Poto je rije o vikendici gdje boravim samo tijekom ljetnog odmora, zanima me mogu li je i oblikovati u tom razdoblju. Inae, struni naziv ivice mi nije poznat a jedino to znam jest da se radi o listopadnoj biljci. Unaprijed zahvalan! Najbolje vrijeme za oblikovanje, odnosno, ianje listopadne ive ograde je upravo poetak mjeseca srpnja. Naime, u drugom dijelu godine ivica vie ne raste mnogo, pa ukoliko je oiate u navedenom razdoblju zadrat e oblik sve do proljea. Bujnije ivice formirane od bukve, graba ili klena se pak prikrauju jo jednom i to u mjesecu rujnu. Josip Brkljaa, ing.

20

Oblikovanje ivice

Na breskvi mi se pojavila kovravost lista a to je takoer bio sluaj i prole godine. Moe li se navedena bolest uope sprijeiti? Napominjem da sam obavio zimsku zatitu. Ove godine veliki broj voara uoio je na svojim breskvama i nektarinama opasnu bolest strunog naziva Taphrina deformans. Rije je o kovravosti lista koja se ne moe sprijeiti samo zimskim prskanjem. Poto se bolest javlja svake godine, a posebno kada u vrijeme otvaranja pupova vlada kino vrijeme zatitu breskve moramo viekratno provoditi. Osim bitne zimske zatite nuno je vriti i tretiranje breskve u proljee kada se pupovi otvore i to s fungicidima: Chromodin S-65, Delan 500, Dodin s-65 i sl. Prednost ipak treba dati Chromodinu S-65 jer on ima svojstvo prodiranja u tkivo biljke te osim preventivnog ima i dubinsko djelovanje, to znai da moe sprijeiti dalji razvoj bolesti, ako je dolo do infekcije pupa. Mr. Aida Kohni

Kovravost lista breskve

tamne pjege su se pojavile i na plodovima. Pjege su se brzo proirile, nakon ega su poprimile crnu boju da bi na koncu raspuknule. Zbog toga bi i sami plodovi u kratkom vremenskom roku istrunuli. Kako adekvatno zatititi lubenicu? Radi se o opasnoj bolesti lubenice, strunog naziva antraknoza. Bolest je posebno prole godine dola do izraaja kada je i unitila veliki broj nasada lubenice i to prvenstveno zbog velikog broja kinih dana koji pogoduju njenom razvoju. Lubenicu moete adekvatno zatititi preparatima: Dithan M-45, Antracol WP 70 ili Saprol N prskanjem uoi cvatnje, u vrijeme pune cvatnje i kada plodovi narastu veliine jabuke. To su osnovna tri prskanja, premda u sluajevima jaih padavina ona mogu biti i ea. Vano je napomenuti da prskanja treba provoditi pred kiu. Nino Rotim, dipl.ing.

Sorta Vilamet je vodea u proizvodnji crvene maline. Sorta je bujna i stvara vei broj uspravnih izdanaka koji nose rodne granice. Plod je krupan (oko 4 grama), vrst, tamnocrven, statkastokiselog okusa i vrlo aromatian. Plod se koristi za svjeu uporabu, za smrzavanje i preradu. Zrioba poinje sredinom lipnja i traje neto dulje od mjesec dana. Dobre je otpornosti prema najvanijim virusnim oboljenjima, ali umjerene otpornosti prema uzroniku venua pupoljaka i rodnih granica (Didymella applanata). Sorta Miker polagano potiskuje sortu Vilamet. Sorta je bujna i daje manji broj izdanaka. Plod je krupan i ujednaen, jarkocrvene boje, slatkog do kiselkastog okusa i vrlo aromatian. Sorta Miker dozrijeva krajem lipnja. Samooplodna je. Sorta je osjetljiva na uzronika venua pupoljaka i rodnih granica (Didymlla applanata). Mladen Karai,dipl.ing.

ve formirali plodii, odnosno, u vrijeme cvatnje druge etae. Gnojivo se primjenjuje viekratno u intervalima od 10-14 dana. Sa uzgojem paprike u vaem plasteniku slobodno nastavite jer se vrna trule moe vrlo jednostavno i uinkovito eliminirati pravilnom primjenom ranije spomenutih CIFO gnojiva. Mr.sc. Aida Kohni

Zanima me duljina vegetacije hibrida kukuruza BC 191 i BC 318. Osim toga, kada se provodi prihrana kukuruza KAN-om? Duljina vegetacije hibrida BC 191 iznosi 90-100 dana a BC 318 110120 dana, dok se prihrana kukuruza KAN-om obavlja u dva navrata. Prva prihrana se vri u fazi 3-4 lista a druga neto kasnije u fazi 7-9 listova. Koliina duinog gnojiva KAN iznosi svega 15-20 kg na 1000 etvornih metara, uz napomenu da se preostala koliina duika unosi u tlo pred samu sjetvu kukuruza. Mario ubela, dipl.ing.

Duljina vegetacije hibrida kukuruza

Bolest na lubenici

Prole godine lubenicu mi je napala bolest koja se manifestira pojavom tamnih izduenih pjega na vrijeama, koje su se zbog toga brzo i posuile. Ali, sline

Planiram zasaditi jedan manji komercijalni zasad crvene maline. Kako ne poznajem sortiment ove vone vrste, ne znam koje sorte posaditi. Budui malinjak je na nadmorskoj visini oko 700 metara. U proizvodnji crvene maline tranutno su zastupljene dvije sorte: Vilamet (Willamette) i Miker (Meeker) koje ine oko 95 % povrina pod malinom.

Sorte crvene maline

U sklopu obiteljskog povrtnjaka imam i manji plastenik u kojem svake godine uzgajam paprike. Meutim, redovito se na vrhovima plodova pojavljuju svijetlo smee pjege koje znaajnije umanjuju prinose i trnu vrijednost plodova. Na koji nain sprijeiti pojavu navedene bolesti? Prije svega, treba napomenuti kako se ovdje ne radi o bolesti ve su navedeni simptomi prouzrokovani nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, navedena neparazitarna trule plodova posljedica je neadekvatne gnojidbe u vaem plasteniku. Kako se vrna trule ne bi redovito pojavljivala u vaem povrtnjaku trebate osim klasinih gnojiva koristiti i CIFO Calcium gnojiva koja se primjenjuju folijarno tj. nanoenjem preko lista. Meutim, navedena gnojiva se trebaju dodavati iskljuivo preventivno a ne kada se trule ve pojavila, kako to inae esto u praksi biva. Stoga kod paprike prvo prskanje navedenim gnojivom trebamo obaviti kada su se na prvoj etai

Smee pjege na plodu paprike

U okolici itluka posjedujem veliki vinograd koji redovito zatiujem kemijskim pripravcima u cilju suzbijanja plamenjae i pepelnice. Meutim, zanima me trebaju li se u Hercegovini koristiti i pripravci za suzbijanje sive plijesni, odnosno, trulei groa. Ukoliko su nuni, kada se oni trebaju koristiti i smiju li se mijeati s Metaxylom, Rubiganom i slinim tvornikim preparatima? Zatita od trulei groa ili sive plijesni (Botrytis cinerea) dosta je razliita u ovisnosti o klimatskim prilikama pojedinog podruja uzgoja vinove loze. Najbolje je tretiranje fungicidima provoditi po fenolokim fazama razvoja vinove loze. U naim junim podrujima, gdje su ipak realno govorei, slabiji uvjeti za razvoj navedene bolesti dovoljna su dva tretiranja i to u poetku aranja bobica i tri tjedna pred berbu. Meutim, ozbiljniji vinogradari s primjenom fungicida protiv trulei groa poinju ve nakon cvatnje, posebice ukoliko je tijekom same cvatnje vladalo kino vrijeme. Od velikog broja fungicida uglavnom se koriste: Ronilan i Switch te Kidan, Teldor i Mythos. U zadnjem tretiranju pred berbu kod izbora pripravaka, treba paziti i na karencu, jer neki od njih imaju negativno djelovanje na vrenje mota. Spomenuti fungicidi nemaju neka posebna ogranienja, to znai da se mogu mijeati s najee koritenim sistemicima poput Metaxyla i Rubigana. Ipak, vrijedi preporuka da se o mijeanju pripravaka detaljnije informirate kod agronoma u poljoljekarni gdje pripravke ve i nabavljate. Mr.sc. Aida Kohni
B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Zatita groa od trulei

21

Meu tetnicima plodova mnogih vonih vrsta vona pipa zauzima znaajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uniti veliki broj plodova. Pojedinih godina zbog napada tog tetnika tete mogu biti katastrofalne, jer urod moe biti gotovo potpuno uniten
PIE: pROF. DR. ANTE BE
ona pipa je tetnik koja je u mnogim vonjacima esto prisutna, posebno u junim podrujima. Meutim, mnogi je voari obino kasno primjete, to ima za posljedicu nastanak ozbiljnih teta. Zbog toga, meu tetnicima plodova mnogih vonih vrsta, vona pipa zauzima znaajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uniti veliki broj plodova. Odrasla pipa je kornja purpurno ljubiaste ili zlatno crvene boje metalnog sjaja. Duljina tijela pipe iznosi 5 do 10 mm. Glava joj je izduena u jasno izraenu surlicu ili rilo. Liinke su bjelkaste boje a tamnom glavom, bez nogu, a narastu do 5 mm. Pipa prezimi kao odrastao kornja ili kao liinka na razliitim mjestima, prije svega u tlu, u otpalom suhom liu ili ispod na-

VONA PIPA UMANJUJE UROD VOAKA

tete od pipe na plodu jabuke

Opis tetnika

ljutene stare kore vonih i drugih stabala. tetnik se aktivira dosta rano u proljee. Nakon pojave hrani se pupovima, pa i korom mladih granica, a po pojavi plodova pipa se uglavnom hrani njima. Poslije odreenog vremena hranjenja enka poinje s odlaganjem jaja. Razdoblje odlaganja jaja je razvueno i obino traje oko tri mjeseca za koje vrijeme jedna enka moe da odloi i do 400 jaja. Jaja odlae u mlade plodove, a u jedan plod moe odloiti vei broj jaja (preko 40). enka pomou surlice u plodu napravi komoricu nakon toga odloi nekoliko jaja, a zatim otvor zatvori. Vrlo brzo dolazi do pojave liinki koje se razvijaju u plodu. Premda se razvijaju u plodu liinke ne dovode do propadanja ploda.

teta zapravo nastaje zbog toga to enka prilikom pravlje-

tete se lako uoavaju

nja komorice u nju unosi spore monilije koja uniti plod. Liinke koje se razvijaju iz ranije odloenih jaja zavravaju razvoj ve krajem srpnja i u kolovozu, naputaju monilijom unitene plodove koji su u meuvremenu pali na tlo i odlaze u povrinski sloj tla. Zatim dolazi do kukuljenja i preobrazbe u odraslog kornjaa. Meutim, kako pipa jaja odlae kroz dulje razdoblje to je i pojava liinki i njihov razvoj dosta razvuen. Zbog toga liinke koje su nastale iz jaja koja su kasnije odloena zavre razvoj u plodu, a zatim odlaze u tlo gdje prezime i kukolje se tek slijedeeg ljeta. Liinke nastale iz najkasnije odloenih jaja ne zavravaju razvoj iste godine ve prezime u mumificiranim, dakle monilijom unitenim plodovima i tek sljedee godine prelaze u kukuljicu. Iako vona pipa pojedinih godina moe napraviti velike tete, pojedini voari pipi ne pridaju dovoljno pozornosti sve dok ne primijete tete. Jedan od razloga za takvo ponaanje je mogue i to to je pipu zbog njene male veliine teko zapaziti, a emu doprinosi njeno ponaanje. Pipa se naime veoma vjeto skriva, jer im se ovjek priblii stablu ili

grani na kojoj se pipa nalazi ona se zaklanja za list, plod ili grane ili se strmoglavo baca na tlo gdje se umrtvi dok opasnost proe. Koliko god je pipu teko zapaziti na vonom stablu njena oteenja na plodovima je lako uoiti, posebno kada su u pitanju plodovi nektarina, breskve i ljive. Naime, na mjestu na kojem je pipa napravila rupicu pojavljuje se kapljica smole koja se bljeska na suncu. Suzbijanje pipe provodi se primjenom insekticida koji ispoljavaju kontaktno i eluano djelovanje. Meutim, za uspjenu zatitu je vano da se suzbijanju pipe pristupi na vrijeme, tj. u vrijeme njene pojave, dakle u vrijeme dok se hrani pupovima, odnosno dok pipa nije jo poela odlagati jaja. Pored suzbijanja pipe koja pravi primarne tete na plodovima, od izuzetnog je znaenja i suzbijanje monilije, kao sekudarnog uzronika propadanja plodova. U praksi su, zapravo, vee tete zbog napada monilije od oteenja koje pravi pipa. Naime, mnogi plodovi koji su oteeni od vone pipe ne bi propali kada ih ne bi napala mo-

ZATITA

tete na plodu nektarine

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

22

ZAVRETAK CVATNJE VINOVE LOZE

KRITIAN MOMENT ZATITE

PIE: RENATO VILENICA, DIpL. ING
oetak cvatnje je vaan moment u zatiti od peronospore, pepelnice, a kod nekih sorti (sorte zbijenog grozda) i sive plijesni. Pravilan pristup u zatiti pred cvatnju i nakon cvatnje zahtijeva sljedee: 1. pred cvatnju treba primijeniti fungicide sistemino-kontaktnog uinka (protiv peronospore i pepelnice); 2. nakon cvatnje takoer treba koristiti fungicide sistemino-kon-

Poetkom cvatnje smatra se trenutak kada je otvoreno 5-10% cvjetova. Ovisno o vremenskim uvjetima cvatnja traje 10-20 dana. Nakon zavretka cvatnje i oplodnje bobice ubrzano rastu i poveavaju se nekoliko puta uz najpovoljniju temperaturu od 25-30oC.

taktnog uinka (protiv peronospore i pepelnice), 3. nakon cvatnje primijenite botriticid kontaktnog uinka (protiv sive plijesni). Sistemino-kontaktni fungicidi pruaju kvalitetniju zatitu u ovoj fazi razvoja vinove loze u odnosu na kontaktne fungicide: bolje se rasporede u listiima i mladicama djeluju preventivno i kurativno (terapeutski) tee se ispire sistemina komponenta

djelomino zatiuju i novo izrasle listie kreu se do svih organa vinove loze koji transpiriraju Za prskanje neposredno pred cvatnju u praksi preporuamo sljedee fungicide:

a) protiv peronospore
RIVAL u koncentraciji 0,30,4 % (300-400 g u 100 l vode) ili FORUM STAR u koncentraciji 0,2% (200 g u 100 l vode) ili CABRIO TOP u koncentraciji 0,15% (150 g u 100 l vode) RIVAL je fungicid kombini-

ranog, sistemino-kontaktnog djelovanja koji se vrlo brzo premjeta u sve biljne dijelove i titi lozu od napada peronospore, a ujedno odlino stopira crnu pjegavost, pepelnicu i botritis. RIVAL je sloen od dvije aktivne tvari: Al-fosetila i folpeta. FORUM STAR je fungicid sistemino-kontaktnog, izvanredno jakog djelovanja na peronosporu, crnu pjegavost, botritis i crvenu pale. Aktivne tvari su dimetomorf i folpet to mu osigurava vano mjesto meu fungicidima koji suzbijaju rani napad sive plijesni i crnu pjegavost.

Pripravci protiv plamenjae vinove loze B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

23
CABRIO TOP je novi fungicid iz grupe strobilurina. Suzbija dvije najvanije bolesti vinove loze pepelnicu i peronosporu ime mu je osigurano atraktivno mjesto u programima zatite vinove loze. Aktivne tvari su piraklostrobin i metiram koji dubinski i antisporulantno suzbijaju gljive uzronike pepelnice i peronospore. Djelovanje ovih fungicida traje 10-12 dana u najgorim uvjetima za zarazu (obilne kie, vlaga, vjetar) pa zbog smanjenog broja prskanja i uinkovitosti ekonomski su vrlo isplativi. traciji 0,2% (200 g u 100 l vode, tj. 20 g u 10 l vode) Dodavanje CHROMOSULA sistemiku protiv pepelnice preporuamo u uvjetima jae opasnosti od pojave pepelnice (radi ubrzanja djelovanja). Dakle, prskanje neposredno pred cvatnju zahtijeva istovremenu primjenu tri pripravka, i to: sistemino-kontaktni protiv peronospore sistemino-kontaktni protiv pepelnice Sljedeu zatitu vinove loze treba provesti pri kraju cvatnje (u vrijeme ienja bobica). Preporuamo upotrebu istih fungicida protiv peronospore (RIVAL, FORUM STAR, CABRIO TOP) i pepelnice (STROBY WG, RUBIGAN EC, CHROMOSUL) uz obvezatni dodatak fungicida protiv sive plijesni.

b) protiv pepelnice
1. STROBY WG u koncentraciji 0,02% (20 g u 100 l vode) ili 2. RUBIGAN EC u koncentraciji 0,02% (20 ml u 100 l vode, tj. 2 ml u 10 l vode) + CHROMOSUL 80 u koncen-

Za suzbijanje sive plijesni (botritisa) preporuamo:

RONILAN DF u koncentraciji 0,1% (100 g u 100 l vode) ili CANTUS u koncentraciji 0,10,12 % (100-120 g u 100 l vode) Vrlo je bitno aplicirati fungicid protiv sive plijesni odmah nakon cvatnje (u vrijeme ienja grozdia) jer uslijed rose ili kie nastupa primarna infekcija botritisom. RONILAN DF preporuamo u fazi ienja grozdia. CANTUS preporuamo u fazi pred zatvaranje grozda i u poe-

Pripravci protiv pepelnice vinove loze

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

24
PIE: NINO ROTIm, DIpL. ING.

rofesionalni voari itekako znaju koliki je znaaj prorjeivanje plodova u nasadima bresaka. Naime, ukoliko se plodovi ne prorjeuju zbog preobilna uroda ostaju sitni. Takva se stabla dosta iscrpljuju i sljedee godine slabije rode. Uz to na prerodnim

PRORJEIVANJE PLODOVA BRESAKA

P
stablima dolazi do loma brojnih grana kao posljedica preobilnog uroda. Stoga se u godinama dobre rodnosti moraju prorjeivati plodovi a to je u suvremenim nasadima bresaka postala redovita agrotehnika mjera. Osim toga, breskva i sama prorijedi dio zametnutih plodova ali u pravilu nikada dovoljno. Prorjeivanjem se dakle dobiju znatno krupniji i ljepi plodovi, s ukupno veim prinosom po stablu. Jae prorjeivanje se obavlja na starijim i iscrpljenim stablima a slabije na mlaim i razvijenim stablima

koja su u dobroj kondiciji. Ako je godina suna, prorjeuje se jae. Samo prorjeivanje se vri mehaniki tresenjem prerodnih stabala polovicom svibnja ili pak runo, vrcima prstiju. Plodovi se na granicama prorjeuju lagano s razmakom 7-10 cm. Time se na dugim rodnim granicama ostavlja 5-6 plodova, na srednjim 3-4 a na kratkim 1-2 ploda. U razvijenim europskim zemljama se prorjeivanje obavlja prskanjem kemijskim preparatima u cvatnji ili nakon cvatnje a to je jedino i mogue praktino rjeenje u velikim nasadima bresaka.

ZELENA REZIDBA TIJEKOM SRPNJA

adi oblikovanja i odravanja eljena uzgojna oblika u vonjacima tijekom srpnja obavljamo zelenu rezidbu. Osim toga, beru se ljetne sorte voa, a tlo se po potrebi obrauje kultivatorom ili se malira. Meutim, u Hercegovini se esto postavlja pitanje treba li obaviti zelenu rezidbu marelice nakon berbe. Svakako da je to nuno jer je nakon berbe marelice pravo vrijeme za zelenu rezidbu. Naime, u tom periodu rane brzo zarastaju i manja je mogunost infekcije gljivicama jer su voke jo u aktivnoj vegetaciji. Kronju

prorjeujemo uklanjanjem svih granica koje se isprepliu, rastu upravno ili prema sredini. Reemo i sve ozlijeene granice i one s listovima nenormalne boje i veliine. Osim toga, uklanjamo sve grane koje konkuriraju produljnicama primarnih i sekundarnih grana. Ako su stabla starija pa im se vrhovi grana sue, pomlaujemo ih prikraivanjem grana za jednu treinu. To moemo uiniti

Obvezna ljetna rezidba u jabuci

odjednom ili postupno tijekom dvije do tri godine. Na taj nain e se kronja potpuno obnoviti za etiri do pet godina. Ako navedenom rezidbom nastaju vee rane, trebamo ih premazati zati-

tnim voarskim voskom Nakon pomlaivanja i zelene rezidbe marelica preporua se gnojidba stajskim gnojem uz dodatak mineralnih gnojiva koja ne sadre duik.

PUCANJE PLODOVA IPKA

ako u Hercegovini, redovito svake godine, na stablima ipaka dolazi do pucanja plodova postavlja se pitanje to je i uzrok toj neeljenoj pojavi. Moemo slobodno rei kako je pucanje plodova ipaka posljedica viemjesenih jakih ljetnih sua i nedostatne koliine vode za natapanje. Plodovi obino pucaju na stablima koja zbog nedostatka vlage u tlu i zraku prekinu na dulje vrijeme rast plodova. U tom razdoblju, kad plodovi prekinu rast, jako ovrsnu i njihova kora doslovce odrveni. Potkraj ljeta i na poetku jeseni, nakon dugog sunog razdoblja kada su pale

prve kie, plodovi su dobili viak vode i zrna zapoinju ponovan rast. Kako odrvenjela kora tada vie ne moe poveavati svoju rastezljivost, a plodovi svoj obujam i izdrati pritisak, plodovi pucaju i rascjepe se. To se u pojedinim godinama zna dogoditi na ak 80 posto plodova. U pravilu krupniji su plodovi podloniji pucanju nego sitniji. Raspukli plodovi jo ne budu posve zreli te se brzo sue a u njih prodiru i razliiti uzronici bolesti te stoga vie nisu ni prikladni za konzumaciju. Jedino je rjeenje ranije branje plodova ali to opet nije adekvatno zbog toga to zrna

jo ne dobiju odgovarajuu boju a sok jo sadrava veliki postotak

kiselina dok se kora brzo sui.

Pucanje plodova ipka - esta pojava u Hercegovini B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

ILOGRIZ
OPASNI TETNIK KOTUNIAVIH VOAKA
PIE: pROF. DR. ANTE BE
ahvaljujui povoljnim klimatskim uvjetima, Hercegovina je veoma pogodna za gajenje mnogih poljoprivrednih kultura. Pored obilne proizvodnje povra, mnoga podruja Hercegovine su prekrivena vonjacima i vinovom lozom. Kod voarske proizvodnje Hercegovina posebno prua dobre uvjete za uzgoj kotiavih voaka. Meutim, upravo na tim podrujima na kojima postoje dobri uvjeti za proizvodnju kotiavog voa, postoje i veoma dobri uvjeti za razvitak ilogriza, tog opasnog tetnika trenje, breskve, nektarine, ljive i marelice. To je razlog to se na pojedinim podrujima Hercegovine mnogi voari ne usuuju podii vei komercijalni zasad kotiavih voaka, posebno trenje. Plae se da e ilogriz za kratko vrijeme unititi vei broj zasaenih voaka, pa od takvog zasada nee imati komercijalnu korist. ilogriz kao odrastao kornja je dug 2-3 cm. Tijelo je crne boje bez sjaja. Dio iza glave je hrapav i prekriven bjeliastom prevlakom koja se vremenom skida, zbog ega kod starijih kornjaa

25
Na pojedinim podrujima Hercegovine mnogi voari se ne usuuju podii vei komercijalni zasad kotiavih voaka posebno trenje. Plae se da e ilogriz za kratko vrijeme unititi vei broj zasaenih voaka pa od takvog zasada nee imati komercijalnu korist
se postupno sue i na kraju propadaju. to je napadnuto stablo mlae, to prije dolazi do njegovog propadanja.
Imago ilogriza

Opis tetnika

nedostaje. Liinka je bijele boje bez nogu, topuzastog izgleda, tj. najira je u podruju prvog grudnog segmenta a onda se naglo suava prema kraju tijela. Kada odraste, moe biti dugaka oko 7 cm. tetnik prezimi kao odrastao kornja ili kao liinka. Obino se poetkom oujka imago aktivira i odlazi na biljke okolne makije, gdje se zadrava dok ne prolistaju kotiave voke. Nakon toga naputa makiju i prelazi na voke. Jedno vrijeme hrani se peteljkom lia kotiavih voaka, a onda dolazi do kopuliranja, nakon ega enka odlae jaja. enka jaja odlae na koru donjeg dijela stabla ili plitko u tlo do 35 cm udaljenosti od debla, gdje odloi oko 95 % jaja, a ostala jaja odloi u tlo na udaljenost do 1 m. Mjesto na koje enka odlae jaja potrebno je poznavati zbog provoenja djelotvorne, a ujedno i ekonomine zatite. Iz odloenih jaja tijekom ljeta dolazi do izlaska liinki koje se kreu prema korijenu gdje se ubuuju ispod kore. Znaci napada uoavaju se tek poto liinke priine odreenu tetu. Napadnuta stabla

ilogriz se moe suzbijati primjenom razliitih mjera: mehanikih, agrotehnikih i kemijskih. Sve navedene mjere imaju preventivni karakter. Mehaniko suzbijanje se sastoji u skupljanju odraslih kornjaa ili u spreavanju enki da jaja odloi u neposrednu blizinu voaka odnosno na prizemni dio stabla. U tu svrhu donji dio stabla i tlo oko njega prekriva se crnom PVC folijom koja se prekrije tlom ili se preko nje stavi PVC mrea s okcima promjera do 2 mm. Od agrotehnikih mjera ea povrinska obrada, a posebno navodnjavanje doprinose smanjenju napada ilogriza. Kemijske mjere suzbijanja koriste se za suzbijanje odraslih kornjaa u vrijeme njihove ishrane s peteljkom listova, primjenom pripravaka: Perfekthion, Confidor, Boxer, Chromorel D, Rotor, Mospilan, ili nekog drugog koji ima slino djelovanje.

SUZBIJANJE

Vanjski izgled napadnute trenje

Liinke se suzbijaju primjenom zemljinih insekticida (Dursban G-7,5, Volaton, Geocid samo za stabla koja nisu u rodu) rasipanjem oko voaka u promjeru do 1m oko debla s tim da se insekticid unese plitko u tlo.

Otkinuti listovi B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

tete od imaga

Liinka u korijenu

SORTE MASLINA
26
PIE: MLADEN KARAI,DIpL.ING.
ali broj proizvoaa poznaje sortiment masline. Veina njih zna za Oblicu dok su druge sorte nepoznanica. Kako bismo bar malo ljubiteljima masline pribliili njen sortiment, navest emo nekoliko najeih sorti: Ime je dobila po okruglastom, oblom, obliku ploda. Od davnina se uzgaja u svim maslenicima na podruju Dalmacije, a na posebno otocima. Pripada skupini uljarica, u sorte mjeovitih svojstava (plod se koristi za ulje i konzerviranje). Otporna je na neprikladne ekoloke uvjete uzgoja. Razvija srednje bujna stabla, okruglaste kronje u obliku otvorenog kiobrana s tamnozelenom bojom lia. Plod je okruglast, simetrian, u prosjeku duine 25mm, a irine 20 mm. Srednje je krupan, u prosjeku teak oko 5 grama. Radman mesa je oko 85 %. Boja ploda prije zriobe je svjetlozelena, a u zrenju ruiasta do tamno ljubiasta i ujednaena. Koliina ulja u plodu kree se od 17,8 do 22,1 %, ovisno o poloaju, klimatskim i drugim uvjetima. Oblica je rana sorta, sa 160 dana od cvatnje do zriobe. Slabo je samooplodna. Primjerice, od 100 cvjetova razvije se do zriobe 0,27-1,0 ploda. Opadanje zametnutih plodova jako je izraeno. Otporna na suu, vjetrove i hladnou. Zadovoljava se plitkim i skeletnim tlima.

M
Oblica

Iako u BiH nema komercijalnih nasada masline, ova vrsta je itekako zastupljena na podruju Hercegovine. Teko je zamisliti okunicu ili vrt bez masline. Ima i onih proizvoaa s ovih podruja koji su proizveli i ulje, o emu smo ve pisali.

Drobnica

Smatra se najstarijom autohtonom sortom masline otoka Korule. Sorta se istie bujnim porastom i visokom otpornou na vjetrove, zimu i suu. Redovito i obilno raa, ali se koristi kao opraiva za sortu Oblicu. Plod se iskljuivo koristi za dobivanje ulja. Plod je okruglasto izduen u prosjeku 18 mm i irok 16 mm. Plod tei oko 2,5 grama. Radman mesa iznosi 77,5 %. Boja ploda prije zriobe je svjetlozelenkasta, a u zriobi svijetlo do tamno ljubiasta. Koliina ulja u plodu koncem studenog dostie 16,5 do 23,1 %, ovisno o poloaju, klimatskim i drugim uvjetima. Drobnica je srednje rana sorta, jer treba oko 180 dana od cva-

Drobnica

tnje do zriobe. Od 100 cvjetova u prosjeku se razvije 0,8 plodova. Opadanje tek zametnutih plodova nije izraeno. Leccino je talijanska sorta. Zastupljena je u istarskim maslenicima s oko 80 %. Sorta daje redovite i dobre prirode. Stablo je srednje bujnosti, dok je kronja iroka i gusta. List je s gornje strane svjetlozelene boje a s donje strane sivosrebrenast, duguljasto-okruglog oblika. Plod je elipsoidnog (jajastog) oblika, srednje veliine. Plod tei 2-2,5 grama. Tijekom zriobe plodovi dobiju crnu boju. Leino je autosterilna sorta, pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao opraiva.

Sorta daje zadovoljavajue prirode. Rano dozrijeva. Postotak ulja u plodu iznosi oko 20 %. Ulje je visoke kakvoe. Osim ulja plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo. Sorta masline koja se najvie uzgaja na otoku Lastovo. Istie se izrazitom otpornou na jaku i dugotrajnu suu. Osjetljiva na hladnou, osobito u jesen dok je jo plod na stablu. Redovito i obilato raa svake godine. Plod se koristi iskljuivo za proizvodnju ulja. Plod je duguljast, bavast, prosjeno dug 21mm, a irok 14 mm. Plod tei oko 2,7 grama. Radman mesa iznosi 82,1 %. Boja ploda prije zriobe je zelenkasta, a u zriobu tamnoljubiasta do crna. Meso je tamnocrveno, srednje vrsto. Lastovka je najuljevitija sorta masline na otoku Koruli. Sadraj ulja ovisno o poloaju, klimatskim i drugim uvjetima iznosi 16,5-24 % poetkom prosinca. Lastovka se ubraja u srednje rane sortesa 190 dana od cvatnje do zriobe. Dostatno je samooplodna. Od 100 cvjetova dobije se 0,88 plodova.

Leccino

Lastovka

Oblica

Leccino

Lastovka B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

27
nalaze etiri poprene, iroke, sivo crvene pruge. Tijelo muhe je dugo oko 4 mm, a raspon krila joj iznosi oko 10 mm. Liinka trenjine muhe, odnosno crv kako narod naziva liinku trenjine, a i ostalih muha, je bijele boje, cilindrinog oblika suena prema naprijed i kao odrasla je duga oko 6 mm. Trenjina muha prezimi u obliku kukuljice u tlu na dubini od 3-5 cm, a ponekad gotovo na samoj povrini tla ispod stabala trenje. Pojava odraslih jedinki je dosta razvuena i moe trajati preko dva mjeseca. Nakon desetak dana dopunske ishrane sokovima raznih biljaka muha kopulira i poinje ulagati jaja u plodove trenje birajui plodove kod kojih je dolo do promjene boje, tj. kada plodovi poinju utiti, odnosno kada iz ute poinju prelaziti u crvenu boju. Nakon izlaska liinke se hrane sadrajem ploda i prodiru sve do kotice. Oteeni plod trune, a ispunjen je i fekalnim zrncima liinke, pa nije jestiv. Do veeg broja crvljivih plodova, odnosno do veih teta dolazi kod srednje kasnih i kasnih sorata trenje. Naime, zbog podudaranja ritma zrenja tih sorata treanja s ritmom razvoja muhe, te su sorte obino, gotovo svake godine, jako napadnute liinkama trenjine muhe. U pojedinim godinama na podruju Hercegovine moe biti 90-100 % napadnutih plodova, dok su tete na podruju Bosne daleko nie i najee iznose oko 40 %. trenje koji se neobrauje doletjeti u one zasade koji se redovito obrauju. U vrijeme pojave muhe, odnosno u vrijeme odlaganja jaja, muha se suzbija izlovljavanjem pomou ljepljivih utih ploa, posebno tamo gdje nema mnogo stabala, pa nije potrebno stavljati veliki broj ploa. Pored toga ute ploe se koriste i za odreivanje pravovremenog roka tretiranja. Naime, za postizanje dobre zatite, odnosno osiguravanja kvalitetne i kvantitetne proizvodnje, kada je u pitanju zatita od napada trenjine muhe, od presudnog je znaenja vrijeme intervencije. Za odreivanje pravovremene intervencije moe se koristiti stupanj zrelosti ploda, odnosno njegova obojenost. Kako najvei broj enki ulae jaja u plodove kod kojih uta boja prelazi u crvenkastu, to je to vrijeme najbolje koristiti za izvoenje tretiranja. Za tretiranje se moe koristiti vei broj pripravaka. Koji e se od njih odabrati, zavisit e od stupnja zrelosti ploda, odnosno duljine karence pripravka. U novije se vrijeme trenjina muha sve vie suzbija ekoloki prihvatljivim metodama. Ta metoda se sastoji u tome da se muha suzbije prije nego to u plod uloi jaje. U tom sluaju odabranom insekticidu, koji moe imati i neto dulju karencu, jer se obino koristi neto ranije nego inae, treba dodati neko sredstvo iji miris privlai trenjinu muhu, primjerice pripravak Buminal. S tim se oprska samo nekoliko manjih grana i to s june strane stabla. Treba oprskati i deblo te tlo ispod stabla. Kada se pojave muhe, bivaju privuene mirisom Buminala, koncentriraju se na mjesta koja su oprskana kombinacijom insekticida i Buminala i ugibaju.

CRVLJIVOST PLODOVA TRENJE

PIE: pROF. DR. ANTE BE

Hercegovina je podruje koje ima dugotrajnu tradiciju proizvodnje kvalitetnih treanja. Prema tim okusom slatkim, bojom atraktivnim plodovima ljubitelji voa rijetko ostaju ravnoduni. Meutim, esto se dogodi da im uivanje u konzumiranju plodova trenje pokvari neprijatni okus koji nije karakteristian za slasne plodove trenje.

azlog izostanka uivanja u prelijepim plodovima trenje je crvljivost plodova, izazvana liinkama trenjine muhe. Ta crvljivost ne samo to kvari uitak ljubitelja tih prvih proljetnih vonih plodova kod naih graana ve je to prepreka da se plodovi trenje napadnuti liinkama trenjine muhe, dakle crvljivi plodovi ne mogu izvoziti na inozemno trite. Meutim, kako se zbog zapo-

stavljanja starijih zasada trenje i neadekvatnog podizanja novih treanja dolo u situaciju da plodova trenje nema dovoljno ni za domae trite to se na naem tritu uope ne pita jesu li plodovi trenje crvljivi ili nisu, jer se zbog deficitarnosti na tritu mogu veoma lako i dobro prodati. To je razlog da se danas daleko manje vodi rauna o napadu trenjine muhe nego ranije kada se s podruja Hercegovine trenja izvozila.

Trenjina muha

Trenjina je muha s veom brojnou gotovo stalno prisutna u zasadima trenje u Hercegovini. Pored trenje liinke trenjine muhe napadaju plodove vinje, divlje trenje, lonicere i nekih drugih srodnih biljaka. Muha kao odrastao kukac (imago) je sjajno crvene boje s prozirnim krilima na kojima se

Trenjina muha stalan problem

Zatitu treanja ploda od napada liinki trenjine muhe mogue je postii na razliite naine. Najbolje je primijeniti kombinaciju vie mjera i na taj nain populacije tetnika smanjiti na to je mogue najmanju mjeru i na taj nain osigurati proizvodnju zdravih, liinkama muhe nenapadnutih plodova. U tu svrhu treba redovito vriti obradu tla ispod treanja. Ta mjera moe doprinijeti snienju brojnosti muhe ukoliko se ona provodi u svim zasadima trenje na odreenom podruju, budui da trenjina muha kao dobar leta moe veoma lako iz nasada

ZATITA

LIinka mihe u plodu

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

29

Djelovanje Cosmica nakon 7 dana

Djelovanje Cosmica nakon 14 dana

COSMIC - herbicid za nasade bez korova

PIE: MR. AIDA KOHNI
straivanja koja su raena tijekom proljea i poetkom ljeta pokazuju odline rezultate djelotvornosti Cosmica na korove. Istraivanja su raena najvie u vinogradima i vonjacima ali i na drugim povrinama gdje jednogodinji, ali i viegodinji korovi predstavljaju veliki problem. Osim toga obavljena su i ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na razliite viegodinje korove s dubokim korijenjem ili rizomima (zubaa, slak, kupina, draa, razliito iblje i dr.). Za suzbijanje jednogodinjih travnih i irokolisnih korova u vinogradima i vonjacima koristi se u dozi 2-4 l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm. Povrine na kojima je koriteno sredstvo ne smiju se obraivati najmanje 7 dana nakon primjene. Za suzbijanje viegodinjih korova te viegodinjih korova

Na tritu pesticida u BiH ima desetak pripravaka iz skupine herbicida koji su raeni na osnovi djelatne tvari glifosat. Najvei broj tih pripravak dolazi iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a manji dio iz drugih evropskih zemalja. Od ove godine trite je bogatije za novi totalni herbicid pod imenom Cosmic ija je djelatna tvar glifosat.
s izrazito dubokim korijenom ili rizomima, koristi se u dozi 4-12 l/ha. Cosmic se kod ovih korova primjenjuje pred cvatnju ili u doba cvatnje korova kada je silazno kolanje asimilata najintenzivnije. Kod ovih korova mora proi najmanje 2-3 tjedna od prskanja, da bi se povrine mogle obraivati. Za predetveno suzbijanje korova u itaricama koji omataju normalnu vridbu, Cosmic se koristi 14 dana prije etve u dozi 2-4 l/ha. Slama koja ostaje nakon vridbe ne smije se koristiti za pripremanje komposta namijenjenog proizvodnji povra. Osim ovoga Cosmic se koristi i na neobraenim (nepoljoprivrednim) povrinama u vrijeme pune vegetacije korova u dozi 5-12 l/ ha uz utroak 600 litara vode po hektaru. S druge strane, primjena Cosmica u umarstvu je viestruka. Prije svega koristi se u umskim rasadnicima primjenom izmeu redova (uz koritenje titnika) u dozi 4-5 l/ha. Cosmic se koristi i u

nasadima smreke i bora, primjenom po cijeloj povrini u proljee (oujak ili travanj), ili u jesen (rujan listopad), u vrijeme mirovanja etinjaa a rasta korova. Cosmic se koristi i poslije iste sjee uma u pripremi povrine za sadnju, tretiranjem izdanaka i izbojaka u razdoblju intenzivnog rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje svjee posjeenih panjeva u periodu kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2%.

Suzbijanje korova oko plastenika B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5

Unitavanje korova uz vinograd

30

MANIOKA jedna od est najvanijih biljaka na svijetu

Manioka biljka latinskog naziva Manihot esculenta koja se uzgaja u tropskim podrujima jedna je od est najvanijih biljaka na svijetu koje se trenutno uzgajaju. Manioka je osnova prehrane za vie do 500 milijuna ljudi. Njeni podzemni gomolji dugaki 30-90 cm i debeli 5-10 cm, sadre mnogo kroba, ali i mnogo tvari koje stvaraju cijanovodinu kiselinu koja se mora ukloniti ispiranjem ili unititi zagrijavanjem. Bez brana manioke ne moe se zamisliti niti brazilska Farinha niti zapadnoafrika Gari kuhinja.

Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinness-ove knjige rekorda

Narodni naziv ove biljke jest rajska ptica. Naziv se prije svega odnosi na snane boje, ali uistinu biljku oprauju ptice. Ptice slijeu na duge ljubiaste pranike koji se tako razdvajaju da pranici i njuka tuka dodiruju noge i ili prsno perje ptica.

PLAVA VANDA STRELICIJA biljka zbog koje se ide u zatvor biljka koju vanda neobina biljka iz porodice Orchidaceae, raste na naoprauju ptice Plava dmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 1700). Autohtona je

Najdua ivotinja
Meduza (Praya dubia) smatra se najduim organizmom zbog svoje duine od 30 do 50 metara. Na glavi ima velike prozirne parove mjehura koji joj slue za plivanje, a dugi krakovi lelujaju za njom. Njih provlai kroz vodu, a pri dodiru uzrokuju snano arenje. Za usporedbu, plavetni kit je dug 2527 metara.

vrsta na junim obroncima Himalaje od sjeveroistone Indije pa do june Kine kao i jugoistone Azije. Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u meunarodnom Sporazumu o zatiti vrsta (CITES) potpada pod najstroije uvjete. Njeno je posjedovanje kanjivo ako se ne moe dokazati da zakonski potjee iz uzgojenih nasada. Veinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobiajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ruiaste do sive boje kriljavca.

Najtea zmija
Najtea zmija na svijetu je anakonda (Eunectes murinus) koja se moe pronai u Junoj Americi i na Trinidadu. Jedna enka te vrste koja je 1960. ustreljena u Brazilu, bila je duga nevjerovatnih 8,45 metara, te opsega zapanjujuih 1,11 m. Procjenjuje se da je teila 227 kg.

DIVOVSKA LULA - miris poput leine

Biljka s vrlo velikim cvjetovima koji ne samo da izgledaju poput leine ve tako i miriu. Tim mirisom mame muhe koje puu u cijevi gdje ih dlaicama nalik vrama tako dugo zadravaju dok nisu napraene polenom. I druge biljke iz ove porodice postavljaju takve mamce, no obino imaju manje cvijetova, kao primjerice domae vuja stopa (A: clematitis). Velecvjetna lula (A: grandiflora) esto se zamjenjuje s golemom lulom, no ona ima na donjem kraju cvjetnog ruba nastavak poput repa duljine od12 cm pa sve do preko 4 m.

Najsmrtonosnije jezero
Vie od 1600 ljudi i mnotvo ivotinja poginulo je jedne kolovoke noi 1986 godine, kada je jezero Nyos, koje se nalazi u Kamerunu u zapadnoj Africi, ispustilo velike koliine ugljinog dioksida. Izvor tih smrtonosnih plinova nije poznat.

B R O J 3 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5