Pedagoki zavod USKa Biha

Tema: Nastavnik

u realizaciji nastve predmeta Biologija O

Podruja rada: - Nastava sa djetetom u centru panje Realizator seminara: Dr.sc.Halid Merdani, profesor,

Izvod iz NPP biologije za O Cilj: Cilj nastave biologije je da uenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja vjetina, sposobnosti, navika i stavova o ivom svijetu u skladu s dostignuima savremene bioloke nauke i prakse iji su sadraji neophodni za razumijevanje biolokih pojava, procesa i zakonitosti u prirodi. Zadaci nastave: Pruanje osnovnih znanja i vjetina o grai i funkciji ivih bia i karakteristikama pojedinih grupa, Shvatanje toka fiziolokih pojava i procesa u biljnon i ivotinjskom svijetu, Upoznavanje razliitih ekosistema i odnosa meu njima,odnosno meuzavisnost ivih i neivih sistema, kruenje materije i energije u njima, Upoznavanje najvanijih izvora,vrsta i posljedica zagaivanja ivotne sredine, Razvijanje ekoloke kulture..

Pri planiranju godinjih, tematskih, mjesenih i dnevnih nastavnih tema (sadraja) iz predmeta koje poduava, nastavnik se mora pridravati odreenih pitanja koja su zajednika za sve nastavne predmete. Ovom prilikom ciljano su formulisana za realizaciju nastavnih sadraja predmeta Biologija
Prva pitanja koje nastavnik treba postaviti sebi: 1. ta elim da moji uenici znaju iz podruja Nastavnog plana i programa predmeta Biologija, odnosno ta elim da znaju u okviru jedne nastavne teme ili nastavne jedinice? 2. ta mogu razumjeti da bi u skladu s tim mogli djelovati u ivotu (ivotnoj sredini)? Druga pitanja koja nastavnik treba postaviti sebi: 1. Koga poduavam, na kom razvojnom nivou su moji uenici (svi i pojedinano), karakteristike njihova uzrast i kojim stilom ue? 2. Koje je predthodno znanje i iskustvo mojih uenika, na emu poznatom, gradim novo nepoznato uenje? 3. Kako mogu dovesti u vezu podruje poduavanja sa stvarnim ivotom i ivotom mojih uenika? 4. ta je to vano i ima smisla za njih?

ta na kraju poduavanja elim da moji uenici:

1. Znaju-koje pojmove injenice i podatke treba da usvoje? 2. Mogu-koje vjetine i sposobnosti treba da steknu i razviju, da bi znanje znali primijeniti? 3. Razumiju-koje su temeljne teme i pitanja koje elimo da djeca razumiju, da bi steena znajna mogli primjeniti?

Razumijevanje nauenog prestavlja osnov za izmjenu ponaanja i djelovanja u stvarnom svijetu !

Kako emo nae uenike dovest do toga u kontekstu poduavanja?

1. Kako u napraviti prelaz sa predthodnog uenja i povezati poduavanje sa predhodnim znanjima i iskustvom uenika.Koje poduke ( obrazovne i odgojne) mogu ugraditi u zadanu temu, jedinicu? 2. Kako u poeti i motivisati uenika? U kom dijelu rada na satu u ugraditi znanja iz odgoja i kulture? 3. Kako pomoi djeci da identifikuju vana pitanja i promiljanja? 4. Imam li neku priu u kontekstu datog poduavanja? 5. Koje primjere u koristiti? 6. Koje aktivnosti e omoguiti djeci da dou do zamiljenih saznanja? 7. Da li je dato poduavanje dovoljno smiljeno, da li je izazovno za dijete? 8. Kako uenici mogu djelovati u koli, kod kue, ivotnom okruenjuiz datog poduavanja? 9. ta e biti produkt date poduke? 10. Kako e uenici prezentirati naueno u koli, kod kue u ivotnoj sredini? 11. Kako e demonstrirati naueno? 12. Koja aktivnost obrazovanja slijedi nakon nauenog?

Naredna pitanja koje nastavnik treba postaviti sebi ta treba da ja znam o uenicima u kontekstu uenja:
1.

Po emu se razlikuju? -znanje -osobine -crte linosti -socijalno ekonomski status -inteligencija -stepen razvoja -razvoj govora -socijalizacija -fiziki izgled, itd.

2. Svako dijete je jedinstveno. Kako postii ritam uenja (sadraja) zasnovanih na razlikama uenikim? -interesovanjima -kognitivnoj spremnosti -profilu uenja

3. Uenici u aktivnostima mogu biti:

-kooperativci -kreativci -organizatori -mislioci.

4.Diferencijalno poduavanje:
Efikasno poduavanje temelji se na uvjerenju da je svako dijete jedinstveno i da proces poduavanja mora biti diferenciran, kako bi omoguio razvoj individualnih potenciala svakog djeteta. U uionici usmjerenoj na dijete modeluje se, ohrabruje, podstie, uvaava svako dijete, njegov jezik i kultura. Svako dijete ui na svoj nain, koristei razliite medije, razliitom brzinom, sa drugima ili samo.

Znai diferencijalno poduavanje se zasniva na razlikama uenika: Interesovanjima Kognitivnoj spremnosti Profilu uenika

4. Nastavnik treba imati na umu da postoje razliiti naini uenja, to je vezano za ueniku inteligenciju. Uenje se mora prilagoditi da odgovara svakom djetetu.
Inteligencija - medij izraavanja 1.lingvistika - produktivna upotreba rijei usmeno i pismeno 2.logiko-matematika - logika brojeva, dobro rezonovanje loigiki donosi, tvrdnje i predtpostavke 3.prostorna slike ,oblici, pravilno doivljavanje svijeta oko sebe, boje, linije i oblike 4.tjelesno kinetika - pokreti, somatski doivljaji, koordinacija, ravnotea, spretnost, gipkost, brzina 5.muzika - osjetljivost na ritam i melodije, preoblikovanje 6.interpersonalna - socijalne interakcije, razlikuje raspoloenje, namjere 7.prirodnjaka - priroda, pojave,okruenje, posmatranje pojava, eksperimenti 8.egzistencijalistika - filozofija, promiljanje o smislu i svijesi postojanja

6.Saradnja sa roditeljima: Roditelj kao partner u obrazovanju svoje djece Oekivanja od roditelja i kole 7.Autentino uenje Po Langer i Applebee pet je autentinih iskustava u uenju 1.Pripadnost - Djeca i predavai zajedno preuzimaju odgovornost za vlastito uenje. Uenje je osobno i takmiarsko. 2.Primjerenost - Oblikovanje uenja prema potrebama djeteta aktivnosti. 3.Struktura -Organizacija aktivnosti 4.Saradnja - Ukljuivanje u mnotvo fleksibilnih grupa; grupa, razred, stariji partneri 5.Internalizacija - Usvajanje,To to elimo da djeca naue, zbilja je dio njih jer su ukljuena u sve pojedinosti.

9. Poruke koje treba da prenosi prostor: 1. Ovo je dobro i zanimljivo mjesto; uionica je ista,ugodna, u njoj je mnogo zelenila, cvijea, namjetaj je prilagoen meni, mogu birati ta da radim crtam, pjevam, piem, itam i sl. 2. Ja pripadam ovdje; Ja ovdje lahko uim, razumijem to uim, razumijem svijet oko sebe. 3. U ovo mjesto mogu imati povjerenja; Uim prema svojim mogunostima i interesima, ovdje sam siguran, niko me ne optereuje. 4. Mogu biti samostalan i neovisan; Radim sam i sve to uim znam primijeniti u ivotu. 5. Mogu se slobodno istraivati; Iskuavati svoje ideje, misliti i donositi odluke.Ovdje sam odgovoran za svoje ponaanje.

Fiziko okruenje utjee kako na nae ponaanije tako i na spoznajne procese. U uionici usmjerenoj na dijete nastavnici nastoje stvoriti takvo fiziko ali i emocionalno stimulativno okruenje koje pospjeuje cjelokupan razvoj djeteta, radei vrlo raznovrsnim oblicima i metodama rada prilagoeni psihofizikim mogunostima djece koju pouavamo, nastojei angaovati sva njihova ula.
U procesu uenja i poduavanja od uenika se oekuje da: Razvijaju interesovanja,Uestvuju u radu,Uviaju parametre uenja, posmatraju,Precipiraju, istrauju, Otkrivaju, Kreiraju, Oblikuju vlastito razumijevanje, Daju vlastiti smisao, Formiraju i predstavljaju vlastito miljenje,Fokusiraju se na problem,Objanjavaju, Koriste znanje na razliite naine. Od nastavnika da:Kreira rad na satu, Podstie razvoj interesovanja, Reaguje na ueniko interesovanje, Pokazuje interesovanje i razvoj, Usmjerava, Podravaju i ohrabruju uenike u njihovom radu,Postvljaju otvorena pitanja, Pomae da fokusiraju panju

10.

I zidovi treba da nose poruku: 1.Aktuelnost sadraja prema potrebi djeteta i rada na satu. 2.Na zidovima je ono to me interesuje. 3.Sve na zidovima je iskazano interesantno, privlai panju.

11. Moj nastavnik 1.Sviju nas dobro zna. 2.Demokrata, tih, staloen, zna to hoe i to mi moemo, to elimo. 3.Uredan, nasmijan, spreman da nam pomogne, i olakava nam uenje . 4.Postavlja nam otvorena pitanja na koja moemo lahko odgovoriti. 5.Pomae nam da sagledamo ono to smo nauili. 6.Moderan je, i svestran. Bit u kao on. 7.Ja mu vjerujem. Zato sam slobodan za komunikaciju s njim. 8.Mogu ga sve pitati to ne razumijem. 9.Moj nastavnik prizna svoje a prihvata nae greke. 10.Dobro zna ono to uimo.Moji roditelji se iznenauju koliko to dobro radi .Zato ga oni i ja podravamo i uimo od njega.

Predmet Biologija se mora povezati s drugim predmetima i segmentima ivota. Nastava se treba realizirati integrisana sa drugim nastavnim predmetima gdje je to mogue. Govorimo o integraciji u nastavi