Metodika upoznavanja

okoline 2
Dr.sc. Edita Rogulj
Ak./god. 2022/2023
Obavezna literatura
• Tankersley, D.i sur.(2012).Teorija u praksi- priručnik za profesionalni razvoj odgajatelja. Zagreb:
Udruga Korak po korak (poglavlja 4., 5. i 6.)

• Rajović, R. (2012). Kako igrom uspješno razvijati djetetov IQ. Split: Harfa

• Bačun,D.(1994).Smanjimo i reciklirajmo-priručnik za stjecanje znanja o postupanju s otpadom i

razvijanje navika zaštite okoliša. Zagreb: Zelena akcija Zagreb

• Domac, J. i Maras, M. (Ur.)(2012). Odgoj djece predškolske dobi za održivi razvoj i racionalno
korištenje energije, Zagreb: Grad Zagreb- Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi
razvoj

• Dennison, P.E., Dennison,G.E.(2007).Brain Gym, Buševec: Ostvarenje

Povijesni razvoj projekta
John Dewey- laboratorijska škola u
Chicagu, 1916.
Obrazovanje je rekonstrukcija iskustva
– PROJEKTNI PRISTUP

Znanje nije apsolutno i nepromjenjivo – ono je

relevantno u odnosu na INTERAKCIJU čovjeka s
okolinom dok traži rješenje.

Dewey naglašava važnost REFLEKSIJE za proces učenja.

 Deweyev model učenja Princip projektnog pristupa
1. Promatranju • Interdisciplinarnosti
2. Otkivanju • Aktivno učenje
3. Izmišljanju – kreiranju NOVIH • Praktičnost
akcija • Osobni razvoj
4. Provođenje – novih akcija • Samoregulacija učenja
• Građanska odgovornost
• Stupnjevanje
• Pravilnost
 Odgojitelj/dijete u projektu
• U projektnom radu odgajatelj mijenja sadržaj vlastitog
poučavanja kako bi uključio teme iz stvarnog života i
potaknuo djecu da ih pokušaju prezentirati

• Tijekom rada na projektu djeca pažljivo promatraju i

istražuju te pri bilježenju koriste jezične i brojčane simbole
kojima pokušavaju prikazati naučeno.

• Djeca će drugima nastojati priopćiti samo one stvari koje i

njima samima imaju smisla
WILLIAM H. KILPATRICK
utemeljitelj PROJEKTNE metode 1918.
- govori o aktivnostima koje su
povezane temom, a kroz koje
odgajatelj vodi djecu

- djeca učenje usmjeravaju svojim

interesima istražujući okruženje i
stječući osjetilna iskustva
Kilpatrick propagira praktično-iskustvenu narav
projekta
Projekt se po Kilpatricku sastoji od:

1. Cilj- formuliranje problema

2. Plan-formuliranje osnovnih pitanja planiranje
3. Ostvarenje
4. Valorizacija- dječja procjena svih akcija

Po svojim značajkama Killpatrickov model projekta je suvremen-

polazi od holističke slike djeteta i njegovog razvoja.
Lucy Sprague Mitchell BANK STREET APPROACH-
New York
rastuća svijest o mogućnostima djeteta demokratske obrazovne koncepcije

1.Istraživanja djeteta i njegovog okruženja

2.Profesionalno osposobljavanje odgajatelja

-djelovanje na cjelokupni razvoj djeteta kroz interakcije s

materijalima
idejama
ljudima u okruženju

stvaranje temelja cjeloživotnog učenja kroz eksperimentiranje i istraživanje svijeta

Načela Bank Street Approach-a
1.Obrazovanje osnažuje pojedinca
2.Odgajatelj uči kroz opažanje procesa
3.Važnost obitelji, zajednice i kulture
4.Važnost kontinuiranog profesionalnog razvoja
5. Utjecaj filozofije obrazovanja na odgojno-
obrazovni proces
 Suvremeno doba projekta

Projekt dobiva svoju

reafirmaciju u posljednjih
20-ak godina
 PROJEKTI
• Afirmacija interesa i specifičnih individualnih i razvojnih mogućnosti
svakog pojedinog djeteta

• Pogoduje dječjem učenju

• Složena dinamika odnosa i interakcije

 Reggio - najkonzistentniji i najcjelovitiji opis
projekta
Temelji se na:

-konstruktivizmu( Piaget)

-sociokonstruktivizmu (Vygotsky)

-višestrukim inteligencijama (Gardner)

-različitim modalitetima ekspresije (Malaguzzi)-

„100 jezika djeteta”

- poticanju metarazine učenja (Bruner)

Projekt u Reggio koncepciji
• Oblikovanje dječjih i odgajateljskih iskustava

• Način zajedničkog učenja djece i odgajatelja

• „Učenje čineći”

• Uključenost sustručnjaka:
atelierista
pedagog- refleksije djece i odgajatelja-razmjena
ideja, koordiniranje
Početak projekta i trajanje
• ŠTO ODREĐUJE SADRŽAJ/TEMU PROJEKTA?

1. zanimljivi događaj, ideja ili problem kojeg inicira jedno ili

više djece
2. iniciran od strane odgajatelja- na temelju promatranja i
razgovora

Može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci

 Učenje kroz projekt
Dubinsko istraživanje - potiče socio-emocionalnog razvoja
- daje djeci smisao
inicirano od djeteta u
- jača dječju motivaciju za učenje
kojem dijete postavlja - omogućava djeci ovladavanje raznim
pitanja, istražuje i donosi vještinama
odluke. - daje mogućnosti svoj djeci da uče na
način koji im odgovara
Odgajatelji….
• Ne postavljaju specifične ciljeve
• Ne određuju sadržaje aktivnosti / fleksibilno planiranje

Umjesto plana izrađuju

1. Početnu shemu- inicijalni koraci i hipoteze

2. Razgovor – što djeca znaju i kako to razumiju= metalingvistička razina
projekta
3. Promatra dječje aktivnosti te na temelju dječjeg interesa temelji novu
etapu projekta
4. Dokumentiraju, reflektiraju i istražuju praksu
Ustanovljavanje postojećih znanja i
razumijevanja djece
• Promatranje

• Slušanje

• Dokumentiranje dječjih aktivnosti-simbolički jezici djeteta

• Zajednička refleksija odgajatelja o tim aktivnostima

Učenje ima spiralnu progresiju.
Ne možemo ga striktno planirati, ne možemo ga podijeliti na
manje cjeline koje bi se mogle usvajati određenim slijedom
u određenom vremenu.

Zato i planiranje projekta treba shvatiti uvjetno- ne radi se

o doslovnom planiranju već o PROMIŠLJANJU UVJETA KOJI
PODRŽAVAJU DALJNJI TIJEK PROJEKTA- NJEGOVU EVOLUCIJU.
Početak projekta
Odabir teme i početna razrada:
odgajateljeva uloga: priprema okruženja
pažljivo promatranje dječjih aktivnosti
otkrivanje dječjih interesa
Projekt djetetu treba
•omogućiti dublje razumijevanje vlastitih iskustava i okruženja u kojemu živi
•naučiti da pažljivo promatra i proučava svoju okolinu
•omogućavati razne interakcije i razvoj novih vještina
•upoznati s korištenjem različitih medija- njihovih prednosti i ograničenja
Projekt ima cikličku strukturu- sastoji se
od više ciklusa istraživanja .

Svaki se ciklus sastoji od nekoliko etapa ( faza).

Prvo djeca proučavaju i istražuju , a odgajatelj to
dokumentira (= faza eksploracije).
Nakon toga odgajatelj dokumentaciju koristi kako bi
potaknuo raspravu i promišljanje ( = faza
reprezentiranja). Promišljanje dovodi do novih otvorenih
pitanja, a ona opet započinju fazu eksploracije....
FAZE PROJEKTA
1. Planiranje i inicijalno istraživanje
2. Istraživanje, rad na projektu i
dokumentiranje
3. Dijeljenje naučenoga
Primjer – projekt Ptica
• Veliki interes djece za pticu koja dolazi često na prozor sobe
• Odgajatelj pristupa početnoj razradi primarno vodeći računa
o relevantnosti odabranih područja za djecu( pristupanje temi
iz perspektive djeteta- iskustva i interes).

• Početno promišljanje je predvidiva etapa dok se sve ostale

temelje na praćenju i podržavanju situacija kako bi djeca
uistinu bila sukreatori projekta.
• Grafički prikaz ptice: oblik tijela, noge( kretanje ptice- letenje, hodanje i plivanje), perje-
boje.
• Na nogama ptice nacrtali su plivaću kožicu- povezuju ih s plivanjem
• Proučavanje različitih vrsta, boja i veličina perja potaklo je pitanje- kako perje raste? Što
je potrebno za rast perja?
odgajatelj prikuplja radove i razgovara o njima i teoriji iza njih, bilježi početne
dječje teorije, osigurava primjerene medije za izražavanje djece, tijekom rasprave im
pomaže da se izraze verbalno...
Djeca prikazuju ptičji mehanizam za pokretanje repa i krila( povezuju to s viđenjem pauna u
ZOO vrtu)
Plivanje ptice prikazuju kao proces (na crtežu izgleda kao da ptica ima 4 noge što
objašnjavaju time da ih ona brzo pokreće pa zato tako izgleda)
• Tragovi ptice u snijegu – jedan ili dva niza tragova?
• Razvoj ptice u jajetu- jaje i ptica u jajetu rastu usporedno/ jaje je stalne veličine. Djeca crtaju
razvoj u fazama označavajući broj dana i mamino ležanje na jajetu. Neki dijele jaje na dva
dijela gdje je u donjem dijelu žumanjak, a u gornjem ptica. Točkicama su označili faze
pretvorbe žumanjka u pticu.
• Analiza tj skupna refleksija odgajatelja radi daljnjeg promišljanja i podržavanja razvoja
projekta.
• U crtežima perja djeca su nacrtala da ptica jede kako bi perje moglo narasti- time su otvorili
temu preduvjeta življenja živih bića što je još jedna moguća podtema.
• Na više crteža su plivaće kožice
• Tragovi u snijegu govore o dječjem viđenju hoda ptice. Kako bi prikazali hod drugih životinja ?
• Razvoj u jajetu sigurno može postati podtema istraživanja.
Rasprava djece uz pomoć prikupljene
dokumentacije
• Izlaganje dječjih teorija drugoj djeci i odgajateljima
• Odgajatelj time djeci pokazuje stvaran interes za njihove teorije i razmišljanje
te stvara mogućnost za podizanje dječjih znanja na metarazinu kao i
argumentiranje stavova i raspravu.
• Grafički prikazi važni su tijekom rasprave jer omogućavaju drugoj djeci
razumijevanje kako koje dijete shvaća problem o kojemu govori. Odgajatelj
posebno treba poticati raspravu djece čije se teorije razlikuju kako bi prilikom
rasprave došlo do razvoja novih znanja i vještina.
• Odgajatelj promišlja o mogućim novim resursima učenja- poticajni materijali,
posjete, druženja relevantna za temu, osiguravanje novih iskustava vezanih uz
temu
Evaluacija (djece i odgajatelja) o održanim
aktivnostima i zajedničko planiranje novih
• Odgajatelj mora promišljati o:
• Kako sam vodio i poticao raspravu? Jesam li se uključivao u raspravu i
jesam li to činio na primjeren način?
• Kako sam slušao djecu? O čemu su djeca točno razgovarala? Jesam li
sudjelovao u raspravi – kako i koliko? Kako sam im pomagao da se bolje
razumiju?
• Jesam li u vođenju rasprave pokazao fleksibilnost?
• Kako sam koristio dokumentaciju?
• Kakva sam pitanja postavljao i koji je bio njihov učinak?
• Jesam li tijekom rasprave poštovao dječju inicijativu i prijedloge?
• Na koje sam načine uvažavao različitost interesa i mogućnosti djece?
• Što sam novo saznao o dječjem znanju, razumijevanju, umijeću
raspravljanja?
• Čime bi se započeta rasprava mogla poduprijeti?
• O čemu bi se s djecom još moglo razgovarati?
• Koja bismo nova iskustva , vezana uz temu, još mogli osigurati?Kako bi ona
mogla utjecati i na što?
• Koju bi vrstu podrške odrasli mogli pružiti djeci i koji bi odrasli to mogli
učiniti?
Osposobljavanje djece za samoevaluaciju
vlastitog učenja
• Imati stalno na umu kako cilj projekta nije usvajanje velike količine
informacija o temi , nego kontinuirano jačanje dječjih kompetencija i
metakompetencija.
• Poticanje djece na propitivanje i artikuliranje vlastitog razumijevanja i
razvijanje refleksivnosti o vlastitom mišljenju i učenju (samoevaluacija).
 Odgajatelj samoevaluaciju može poticati
pitanjima:
Je li ti se svidjelo razgovarati s prijateljima o ptici?
Što ti je bilo najzanimljivije? Time započinje drugi
Što te o ptici najviše zanima?
Što najviše zanima druge?
ciklus projekta u kojem se
Čiji ti se način razmišljanja čini najzanimljiviji? ponavljaju i isprepliću svi
Misliš li o ptici sada isto kao i prije rasprave?
Što si otkrio/ naučio ? Oko čega ste se najviše/
segmenti prethodne etape
najmanje slagali? Što ti je pomoglo da razumiješ što
drugi govore?
Čime si ti pridonio raspravi?
Što bismo mogli napraviti drugi puta kako bi rasprava
bila još uspješnija?
Načela Reggio pristupa:
• Dijete kao kompetentna osoba
• Kvaliteta odnosa i interakcija
• Važnost roditelja
• Prostor kao treći odgajatelj
• Djeca i odgajatelji- partneri u
učenju
• Otvoreni kurikulum-
podržavanja procesa učenja
• Dokumentiranje
• Simbolički jezici djeteta
Prostor Reggio vrtića
• Otvorenost- interakcije,
komunikacija i susreti
• Obrazovni potencijal
• Estetska osmišljenost i uređenost
• Fleksibilnost
• Vidljivost- arhitektura, raspored,
transparentne pregrade
• Svjetlo i sjena
• Ogledala
• Multisenzoričnost okruženja
Organizacija prostora
Plan korištenja vanjskog prostora
Reggio- planiranje provokacija
Malaguzzi
Kompetentnog se odgajatelja ne može pronaći jer
svoje profesionalne kompetencije svaki odgajatelj
izgrađuje u praksi, tijekom rada s djecom i drugim
odgajateljima, griješeći, reflektirajući pogreške te ih
ispravljajući zajedno s drugima. Važno je razumjeti
da je sve to dio trajnog razvojnog procesa.
 Rinaldi

Kvalitetan profesionalni razvoj nije nešto što se poduzima

povremeno ili temelji na onome što nam je netko drugi rekao.
Naprotiv, to je ključni dio našeg svakodnevnog rada,
sastavnica našeg osobnog i profesionalnog identiteta. On je
nezaobilazan preduvjet kvalitete naših interakcija s djecom,
kao i nas međusobno.
Spaggiari

Odgojno –obrazovne ustanove često propuštaju

djecu učiti misliti, a umjesto toga ih zatrpavaju
informacijama kao prazne kontejnere.