Raspravljaki esej TO JE ESEJ? Esej ili ogled posebna je vrsta rasprave, otvorena i prema znanosti i prema knjievnoj umjetnosti.

Pisac nastoji razbistriti neke pojave, pojmove, probleme pa ih osvjetljuje s razliitih strana iskoritavajui kako svoju strunu upuenost i erudiciju tako i lakou knjievnoumjetnikog izraavanja. TO JE RASPRAVA? To je najzahtjevnija vrsta misaone djelatnosti jer nije dovoljno neto identificirati, nego spoznatu pojavu valja dovesti u vezu sa svim drugim vanim pojavama ili okolnostima, uzrocima i posljedicama kako bi se otkrile vrijednosne silnice vie ili manje odsudne za ivot pojedinca, ovjeanstva ili ak i svemira. Temelj je kritika misao. Ponirui u sr pojava i predodaba, raspravljaka djelatnost zahtijeva istraivaki odnos prema svijetu. Raspravljajui udubljujemo se u predmet da bismo neto novo otkrili, stekli novu spoznaju ili je bar osvijetlili s neke nove strane. Rasprava pretpostavlja tri stupnja: 1. postavljanje teze (otkrivanje problema) 2. dokazivanje teze (rjeavanje problema) 3. potvrivanje ili odbacivanje teze (prihvaanje najboljeg rjeenja).

ZATO I KAKO CITIRATI? Za esej, ali i za ostale raspravljake vrste potrebne su vjebe citiranja. Te se vjebe sastoje: 1. od traganja za citatima za odreenu temu 2. od uporabe citata u tekstu i to a) tumaenjem citata b) ukljuivanjem citata u tekst za potkrepu vlastite tvrdnje. Citatom se moe posluiti: 1. za osnaivanje neije misli navodom njegovih izvornih rijei 2. za potvrdu vlastite misli tuim miljenjem 3. za uvrtavanje slikovitog, sretnog izraza kojega pisca u svoj tekst 4. radi isticanja da su neije rijei glavna teza autorova teksta 5. radi ilustracije specifinosti neijega stila. (prireeno prema Stjepku Teaku, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, 2003) Raspravljaki kolski tip eseja od ove nastavne godine (2011./2012.) obavezno za svoje polazite ima knjievni tekst (prozni ili dramski ulomak, pjesmu i sl.), uz njega moe biti ponuen i neki drugi knjievni ili neknjievni tekst koji je s polaznim tekstom povezan sadrajem, strukturom, idejom ili knjievnim kontekstom. Raspravljaki kolski esej, pa i onda kad je rije o knjievnosti, nikako ne predvia niti oekuje jedinstveni odgovor. Dapae od uenika se oekuje da predoi svoje osobno kulturno

iskustvo potkrijepljeno sjeanjima na proitanu lektiru i pokae sposobnost analiziranja i sintetiziranja teme koju propituje. (pripremljeno prema Najavama promjena u Ispitnome katalogu za Hrvatski jezik na dravnoj maturi 2011./2012.)
(poveznica na oekivane odgovore je na dnu stranice)

Homerski junaci Pred tobom je ulomak iz djela Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, Homerski heroji Ernsta R. Curtiusa. Raspravi o ponuenim tezama i napii esej. Tvoj esej treba imati 400600 rijei i biti oblikovan u tri dijela (uvod, razrada, zakljuak). Pripazi na pravopisnu i gramatiku tonost, stil i uporabu jezika.Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje te u pisanju sastavka, no mora odgovoriti na sve smjernice.

Epsku fabulu Ilijade pokree gnjev Ahileja. Bez razgnjevljena junaka (Ahilej, Roland, Cid) ili boga (Posejdon u Odiseji, Junona u Eneidi) nema epa. Ahilej je gnjevan na Agamemnona, jer mu mora izruiti jednu robinju. On se povlai k brodovima, uskraujui sudjelovanje u borbi. Poslanstvo, koje ga moli da se vrati, ne mogae ga skloniti na to. Tek bol zbog Patroklove smrti, i e za osvetom, tjera ga u bitku u kojoj ubija Hektora. Propast Troje bit e zavretak ulanavanja radnje, koja poinje otmicom ene kao i prethistorija trojanskoga rata. A ta je ulananost motivirana znaajem Ahileja. Njega Homer ocrtava promiljeno i umjetniki. Ahilej nije samo sklon gnjevu (9*, 254 i d.) ve nesmotren, tako da ga Odisej mora spreavati u prenagljenim vojnim mjerama (19, 155, i d. ), a stariji ga Patroklo mora voditi razboritim savjetom (11, 786) kao to mu je stari Feniks dodan kao odgojitelj. Svakako, Ahilej je najsilniji borac Ahejaca: svakako, njegova je sudbina tragina, jer mu je dosuena rana smrt, to oni i zna. Ali, idealni lik on za Homera nije. Ahilejevo oskrvnjivanje mrtvoga Hektora pjesnik ne odobrava. On je , dodue, primio boji dar tjelesne snage (1, 178), ali pravom heroju pripada i mudrost, kao to je utjelovljuje Nestor, koji je , dodue, bog starosti slabiji, pa ipak vojniki neophodan, jer ne samo to zna vojvodama davati odline savjete, ve razumije i svoje ljudstvo, prema ustaljenim starim metodama, svrstati u bojni red (4, 294-310), tako te Agamemnon koleba bi li sebi poelio jo deset tako vrijednih savjetnika (2, 372) ili bi zaelio da je Nestor opet mlad (4, 312). Svakako je, za voenje rata, vrlo vano to Nestor jo uvijek moe savjetom i rijeima biti od pomoi (4, 323). Mudar je savjet isto toliko potreban kao i smjelo djelo. A takvu iskustvenu mudrost posjeduje samo starost. Mladost ima slabi uvid (23, 490 i 604). I Odisej pun dovitljivosti, stariji je od Ahileja, a svojim predvianjem usporediv sa Zeusom (2, 407). On odvraa Ahileja od nerazbora, kao to je nadmoan i nerazumnome Menelaju (2, 212-224.) Ahilej postaje epskim junakom i tragikom rtvom, svakako po sudbinskoj kobi, ali i zbog neobuzdana afekta. Homer smatra da je ravnotea snage i razbora ( 7, 288; 2, 202; 9, 53) optimalni vrhunac vrline. *brojevi u zagradama odnose se na stihove iz Ilijade na koje se poziva autor u svojim tvrdnjama, prvi broj je broj pjevanja, a drugi citirana stiha Ernst R. Curtius, Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje

SMJERNICE

Je li te kad na djelovanje potaknuo gnjev? Moe li razgnjevljen ovjek biti pouzdan pokreta dogaaja i moralni uzor? Slae li se s tezom izreenom u drugoj reenici ponuena ulomka? Koje primjere izdvaja autor da bi obrazloio svoju tezu? Prisjeti se zato je gnjevan Posejdon u Odiseji i Junona u Eneidi i navedi svoje argumente u prilog tezi ili ju opovrgni. Kakav je, prema Curtiusu, za Homera idealni grki junak? ime se Ahilej opire tome idealu? S kojim Homerovim junacima usporeuje Curtius Ahileja i koje njihove osobine usporeuje? Kako si ti doivio Ahileja i njegovu sudbinu? Moe li se sloiti s tezom da mladost ima slab uvid te da se tek sa starou stjee iskustvena mudrost? Vrijede li i danas iste zakonitosti i odnosi meu generacijama kao to ih je predstavio Homer svojim likovima? Kako se u dananjem svijetu gleda na starost i starenje? to misli o suvremenom imperativu vjene mladosti i ljepote? to danas moemo nauiti od homerskih junaka?

Antun oljan, Crni maak ili Ne maljaj vraga na zid

Pozorno proitaj ulomak iz teksta Antuna oljana Crni maak ili Ne maljaj vraga na zid. Tvoj je zadatak napisati raspravljaki esej. Svoj kolski esej oblikuj u tri dijela (uvod, razrada, zakljuak) i pripazi na pravopisnu, gramatiku, stilistiku i rjeniku tonost. Sastavak treba imati 400-600 rijei. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje te u sastavljanju, ali na sve smjernice treba odgovoriti.

Ovih se dana* u izdanju zagrebake kolske knjige pojavio Poeov Crni maak i druge uasne prie u novim prijevodima nekadanji Ujevievi prijevodi nisu bili osobiti, a i zastarjeli su. Prijevodi zastarijevaju kao i uasi. Odjednom vidimo da neko strane Poeove prie uope vie nisu strane. Uasi su stilizirani kao srednjovjekovni danse macabre na freskama, kao dekorativni friz u sajamskom tunelu strave. To je, moemo rei, napredak. U lijepom predgovoru dr. Sonja Bai kae da je upravo nevjerojatno da se Poe, onako sav vraji, pun potajne jeze, mogao pojaviti u nespremnoj sredini puritanske, optimistike, napredne Amerike. Meni je stvar dakako jasna kao dan. Nije se mogao. Nije se ni pojavio. Pojavi se u liku Crnoga maka, Vrag koji mu je priaptavao to da pie i usput ga, jasno moralno i fiziki upropastio to se od Vraga moe i oekivati. To je ona karika koja nam nedostaje u objanjenju Poea. Poe ga je uo, ali nije u njega vjerovao. Pokuao se osloboditi toga apta, pokuao se osloboditi i samih zidova tjeskobnog tunela u kojemu je ivio i povjerovati u slobodu svojih optimistinih sugraana. Povjerovao je, kao i oni, kako su sve to samo praznovjerne prie i pokuao ih se priom osloboditi: smislio je priu o ubojici koji u podrumu zazida maka zajedno sa rtvom ali neto mu je aptalo da to ne ide tek tako: i u njegovoj prii maak se javi iz zida i doe mu glave.

Uope, sklon sam miljenju da je sve najmranije prie, najcrnje zgode, najbesramnije anegdote, piscima koji su ih napisali priaptavao Vrag. Zlo inae ne bi moglo imati taj publicitet koji ima, moda ga ne bi uope ni bilo. Potonulo bi u zaborav, u ionako mranu prolost. Ne govorim figurativno: mislim doslovno na Vraga. Osjeam stoga dunost da se zbog toga ispriam manje praznovjernim itateljima. Moda i samom Poeu. Oni bi me onako znanstveno opsjednut, zacijelo prezreo zbog ove vraje teze. Ali lako je mogue da je i njegova nevjerica djelo Vraga. Jer Vraga ima. Zato bi se inae na sve strane trubilo kae jedan moj prijatelj da je Bog mrtav, a nitko ni da zucne Mrtav je Vrag! I drugi su se pisci zbog njega ispriavali: Dostojevski u Karamazovima, Ima i u Goethea, pie u pismu, nemojte se zato ljutiti. Ima ga u Dostojevskog, ima ga i u Bulgakova. Ima ga, kakav jest da jest, i u enoe i u Krlee. Ima ga izgleda posvuda gdje ima pisaca. Neemo ii tako daleko, kao neki, da ga od pisaca ne razlikujemo, ali moramo rei da je Vrag u nekom dosluhu s piscima. Vrag je, kao to znamo opsjednut mijenjanjem svijeta. On ga hoe mijenjati nagore. Ali, dakako, ne moe to ni Vrag tek onako, na svoju ruku, samo zato to se sjetio. Mogli bismo rei staromodnijim rjenikom, da postoji neka vrsta manihejskog sporazuma, neki gentelemens' agreement s Bogom ili, suvremenijim rjenikom, ekoloka ravnotea, svojevrsni dtante izmeu njih dvojice. Netko e moda rei da je svakako vrlo teko mijenjati svijet nagore, kad pogleda kakav je, i da svaka promjena moe biti samo nabolje. Ali to nije istina. Svijet je vrlo zgodan. ivjeti je lijepo. To svi zamo iz vlastita iskustva. To uostalom pie i u novinama. Tako da ja tvrdim da su sve vraje sugestije za promjene samo obmane ili, da budemo jo toniji, samo prie koje Vrag, iz tehnikih razloga emitira putem odreenih pisaca. Posrijedi je njegova poslovina prepredenost: ne bi bilo nimalo zgodno da Vrag ima, recimo, vlastitu radiodifuziju: Pakao, na svim valovima! Govori Vrag! Nitko ga ne bi sluao, kao ni ostale govorancije, svi bi okrenuli na zabavnu glazbu. Vrag je, znamo isto tako, previe ruan da bi se glavom mogao pojavljivati na televiziji. Stoga on radi uglavnom preko pisaca. To je openito poznato. danov** se, na primjer, u svojem slavnom referatu najvie oborio na Ahmatovu*** zbog toga to spominje Crnoga maka. Valjda je naas i nehotice zadrhtao, pomislio da upravo u njega crn maak gleda kao oko stoljea. Ali Vrag nije gledao njega, gledao je Ahmatovu nju je navukao na tanki led, da pie, jer njemu trebaju prie, pjesme, drame. Njemu trebaju, jednom rijeju, pisci. Antun oljan, Crni maak ili ne maljaj vraga na zid * tekst je objavljen u asopisu Politika 1975. godine ** Andrej danov, ruski boljevik, (1896. - 1945.) *** Ana Ahmatova, ruska pjesnikinja, sljedbenica akmeizma, avangardnog pokreta, (1889. - 1966.) SMJERNICE Jesi li kada osjetio/la neki tajni unutarnji poriv da neto napie mada to nije u skladu s trenutanim shvaanjima, ideologijom grupe ili opim oekivanjima? O emu raspravlja Antun oljan u ponuenom tekstu? Izdvoji glavnu tezu teksta i svoj stav potkrijepi primjerima, citatima ili parafrazama. Kojim povodom je o svojoj tezi poeo razmiljati autor? Navedi neki zastario uas kojim e protumaiti reenicu: Prijevodi zastarijevaju kao i uasi.

Razmisli i navedi koja su djela napisali pisci koje spominje oljan u tekstu da bi uvrstio svoju tezu i navedi slae li se s njegovim tvrdnjama. Kako slavnu Nitscheovu reenicu Bog je mrtav! parafrazira u tekstu i zato? Kojim tonom autor izlae svoju argumentaciju? Kakvu ulogu imaju argonizmi i kolokvijani jeziki pri iznoenju teze? Svoje tvrdnje potkrijepi primjerenom argumentacijom iz teksta. Kako ti vidi ulogu dananju pisaca? Razotkrivaju li oni i danas svojim pisanjem tajne uase, teme o kojima je govoriti zapravo vraje nagovaranje ili pak je za tebe pisanje i knjievnost stvar prolosti i smatra da konano moemo olakano uzviknuti: Vrag je mrtav!"

Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi Proitaj ulomak iz teksta Dramski ciklus Glembajevi danas Darka Gaparovia iz Dramatice krleijane i sastavi svoj kolski esej pazei na pravopisnu, gramatiku i stilistiku tonost. Pripazi na trodijelnu kompoziciju i duinu od 400 do 600 rijei. Redoslijed smjernica ne obvezuje te u oblikovanju eseja, no mora odgovoriti na sva pitanja. Prva reenica Leonea Glembaya kao da u sebi najavljuje i ujedno saima svu mranu i teku tematiku glembajevskog kompleksa: "Mutno je sve to u nama, draga moja Beatrice, nevjerojatno mutno." Tako zapoinje tei pred nama blatnjava i mutna rijeka pojedinanih usuda glembajevske obitelji, da bi se u drutvenom smislu od prividna blagostanja na poetku Gospode Glembajevih, preko oajnikog i uzaludnog batrganja izgubljenih individua u drami U agoniji, dovaljala do potpuna rasula i nestajanja u Ledi. Kad rekosmo da su glembajevski likovi dramaturki i scenski samodovoljni, da za razumijevanje njihovih odnosa nije nuno potrebno poznavanje sve one goleme i glomazne biografsko-faktografske komparserije kojom je pisac opteretio ciklus, htjedosmo upravo rei da je sve to u njima implicite sadrano, da oni sav taj svijet nose u sebi izraavajui ga vlastitom umjetniko-teatarskom transformacijom i manifestiranjem. Iskazuje se to i u poetnom dijalogu Leonea i Angelike, voenom izvanjski na visokoj intelektualnoj razini, gdje se struno raspravlja o slikarstvu i teologiji, pa i eshatologiji, no izmeu redaka a to jest ono bitno neprestance struji fini, suptilni erotian drhtaj suglasja u proturjenosti vanjski manifestiranih karaktera. Leone uistinu nema u sebi nikakvu vrstu uporinu toku mirnoe i sabranosti, ali je isto tako i famozna "qualitas occulta" sestre Angelike tek maska koju ona uporno istie spram vanjskoga svijeta. A itav je razgovor o slikarstvu tek sporedan poticaj kojim Leone stie do svoje kljune erotine reminiscencije, vezane uz Beatricin lik i njegov doivljaj toga lika i te ene: "LEONE promatrajui je, tiho i egzaltirano: Tvoje lice sjea me jedne Holbeinove glave: mislim da sam je vidio u Baselu. Lice ovalno, lice jedne gracilne geje, djeje, nasmijano, boja mlijena s prozirnim pastelnim preljevom! Oi holbeinske, inteligentne, svijetle, negdje duboko u jednoj transcendentalnoj nijansi sa jedva primjetljivim fosfornim svijetlom erotike." Darko Gaparovi, Dramatica krleiana

SMJERNICE Slae li se s Gaparovievom tvrdnjom da prva reenica drame Gospoda Glembajevi najavljuje i saima tematiku glembajevskog ciklusa? Koje sve drame ine glembajevski ciklus i kako se tema, prema Gaparoviu, u njima razvija? Svoje tvrdnje potkrijepi primjerima i citatima/parafrazama iz drame. U ponuenu ulomku razmatra se odnos Leonea Glembaya i sestre Angelike. to Gasparovi istie kao glavnu odliku njihova dijaloga? Pojasni ukratko u kakvim su rodbinskim odnosima Leone i s. Angelika? Nakon koliko se godina ponovno susreu i zato? to saznajemo o njihovim osobnim i profesionalnim interesima u drami? Razmotri trokut barunica Castelli Leone s. Angelika i svoje prosudbe o likovima potkrijepite citatima/parafrazama iz djela. Koje principe predstavljaju dva enska dramska lica? Kakav odnos zauzima Krlea prema muko-enskim pitanjima u svojim dramama? Leone Glembay u svojoj se replici predstavlja i kao slikar. Kakvu vanost ima motiv slikarstva u Krleinu stvaralatvu? Potkrijepi primjerima. to misli kakva je sudbina Krleina opusa danas: je li njegovo ime poznatije od njegovih djela i hoe li ona preivjeti recepcijski sudar s 21. stoljeem? Antun oljan, Kratki izlet

Pozorno proitaj tekst i napii raspravljaki kolski esej slijedei ponuene smjernice za pisanje. Redoslijed smjernica ne obvezuje te u oblikovanju eseja, no oekujem da odgovori na sva postavljena pitanja. Pripazi na pravopisnu i gramatiku tonost. kolski esej oblikuj kao zaokruenu cjelinu s uvodom, sredinom (razradom) i zakljukom. Tvoj sastavak treba imati 400-600 rijei. Prinio sam ustima vr s vodom. U vodi je plivala zvijezda. Podigao sam pogled i kroz otvor na tavanici vidio zvijezdu na tamnomodrom nebu. Htio sam se nijemo pomoliti, ali nisam imao snage i nisam vie znao kako. Razljutio sam se na vlastitu nemo, i na zvijezdu, nedokuivu, ravnodunu. Nita ti nisi, zvijezdo, rekao sam joj. Vjerovali smo u tebe, zvijezdo, slijedili smo te u znoju lica svoga, nadali smo se. I to? Ako je ovo mjesto po komu sve to smo bili i sve to smo uinili treba mjeriti, ako ovime bivamo opravdani, iskupljeni, ako se ovdje vae na ivot, ime se onda moe pohvaliti, zvijezdo? Po kojem pravu onda oekuje nau zahvalnost, poniznosti, posluh? Ako je sve ovo bilo uzalud, ova patnja, ova ponienja, ovo puzanje po praini, i ako od svega toga, na kraju, ostaje samo nekoliko okrhanih komada kamena i nekoliko razjedenih pljesnivih slikarija, onda ti se nita vie ne moe prepustiti, zvijezdo. Jer si ravnoduna, nemilosrdna i neljudska. Zar je ovaj

starac ovdje bio potreban kao zavjetna rtva u tvoju diku i slavu? Zar smo ti mi, ovako sitni, nevani pohod, bili potrebni kao rtve paljenice? Nisi se nasitila stoljeima? O, kako mrzim tvoje pohlepno oko. Ii emo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj.

Antun oljan, Kratki izlet

SMJERNICE

Smjesti autora u knjievnopovijesno razdoblje i objasni njegovo mjesto u povijesti hrvatske knjievnosti i kulture. Odredi temu ulomka. Kakav stav zauzima pripovjeda prema izabranoj temi? Objasni intertekstualne veze koje prepoznaje u tekstu i navedi autore koji su pisali o istoj problematici. Zauzima li pripovjeda afirmativan ili negacijski odnos prema tradiciji? Kakav tip teksta prepoznaje u tekstu: opis, pripovijedanje ili raspravljanje? Koja je funkcija upitnih i usklinih reenica? Koje stilske figure prepoznaje u tekstu? Koja je njihova funkcija? Prihvaa li ili odbacuje sljedeu tezu pripovjedaa iznijetu u posljednjoj reenici ulomka: Ii emo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj. Za koje se ideje zalae pripovjeda u toj tezi.

emu daje prednost: humanizmu ili teizmu? Obrazloi svoj izbor.

Umjetniko stvaranje i boansko ludilo Pozorno proitaj ponuene tekstove i nakon ralambe napii sastavak u kojem e usporediti oba teksta i napisati svoj stav o njima. Pripazi na pravopisnu i gramatiku tonost te stilsko i kompozicijsko oblikovanje svojeg sastavka. Tvoj sastavak treba imati 400 -600 rijei.

Ljepote traju vjekovima, i u njima odraava se kroz vjekove ljudsko i zemaljsko u nama i upravo ova tendencija tog ljudskog u nama da se nadivi i potvrdi preko groba, da se opre zakonima nestajanja u vremenu i u smrti, taj nagon da se opire smrti, to je roditelj svake ive umjetnike zamisli. Prelijevajui se uznemirenim preljevima tkanine ili plohe od bronce, od mramora ili od drva, te ivotne ljepote, kao rijei zaustavljene u knjigama i na nadgrobnim natpisima, prenose kroz vjekove tragove ljudskih ruku i jalovih ljudskih napora da se to vjeno u nama ili jo uvijek suvie ljudsko u nama zaustavi u vremenu. Tajanstvena i na prvi pogled nejasna magija ljepote i umjetnikog stvaranja zamiljiva je samo u vremenu, i njeno je glavno i osnovno nadahnue o poetka: strah svega to ivi pored nestankom u vremenskoj prolaznosti. Da nema u nama ljudske svijesti o smrti, ne bi bilo ni umjetnosti, a zato se ovjek boji smrti, to je pitanje isto tako ljudsko kao i to: zato ovjek zapravo ivi. I ovjek, ljudoder jo i kosmat kao gorila, prestao je biti majmunom u altamirskoj diluvijalnoj spilji, zaustavivi vrijeme na stijeni kad je prvi put otisnuo svoju, od ljudske krvi jo masnu ruku o kamen svog zvjerskog zaklona. Od tog sluajnog (po svoj prilici) krvavog otiska do toga da tu krvavu daktiloskopiju ponovi smolom ili aom (materijalom solidnijim od ljudske krvi) razmak nije mnogo vei no to je od bilo kakvog izuma do otkria. Kada je ovjek pomislio da je zemlja lopta, nije mu bilo vie teko otkriti kontinente. Miroslav Krlea, Predgovor Podravskim motivima Krste Hegeduia

Umjetnost se moe razumjeti na mnogo razliitih naina. Podupirem ideju da je umjetnost bilo koje vrste uvijek povezana sa osjetilnim sustavom koji omoguuje ljudskom biu bilo kojem ljudskom biu, ali samo njemu da stvori prikaze stvarnosti. Umjetnost ne reproducira stvarnost; ona je predstavlja. I kazalite, ak i pod svojom najekstremnijom krinkom, to ini; ak i francuski redatelj Antoine koji je na poetku dvadesetog stoljea, kako bi zorno doarao dekor za predstavu ija se radnja zbiva u klaonici, svaki dan kupovao svjee meso, ak je i on zauzimao estetsku distancu: s jedne strane pozornica, njezini oblici i boje; s druge strane publika. Jasno odvojeni svjetovi: jedan je bio slika stvarnosti; drugi stvarnost slike. ak i prvi slikari koji su crtali bizone, lavove i druge ivotinje na svodovima peina, ak su i oni znali da postoji razlika izmeu stvarnosti i slikovnog predstavljanja: piljski slikari predoavali su rogove i zube divljih ivotinja u njihovom slikovnom otjelovljenju, bez straha - iako su prestravljeno bjeali od svojih modela kad bi ih susreli na otvorenim ravnicama. Umjetnost je prikaz stvarnosti, a ne stvarnost, no koju to stvarnost ona prikazuje? Glazba organizira zvuk i tiinu u vremenu; slikarstvo organizira oblike i boje u prostoru. A kazalite organizira ljudska djelovanja u vremenu i prostoru. Augusto Boal*, Umjetniko stvaranje i boansko ludilo

SMJERNICE

Usporedi dva razmiljanja o smislu i podrijetlu umjetnikoga ina. Kako Krlea i kako Boal odreuju smisao umjetnikoga stvaranja? Koja umjetnost je polazite za pisanje Krlei, a koja Boalu? Utjee li vrsta umjetnikog ina na pisanje i promiljanje autora? Oba autora govore o roenju umjetnosti u pretpovijesnim spiljama. Izdvoji reenice kojima e to potkrijepiti i obrazloi u kojem kontekstu Krlea raspravlja o toj temi, a u kojem Boal? Kako autori objanjavaju mogunost nastajanja umjetnikih djela? Potkrijepi primjerima i citatima svoje obrazloenje. to ti misli o inu roenje umjetnosti? ije ti je poimanje blie?

*Augusto Boal (1931.-2009.) Tvorac forum-kazalita, kazalini redatelj, pisac i politiki djelatnik, roen u Rio de Janairu. Iako je u SAD zavrio studij kemije, tovie stekao i doktora, vratio se u Brazil, u Sao Paolo i posvetio se kazalitu postavi tijekom 1950-ih i 1960-ih jednom od najistaknutijih linosti brazilskog, kulturno i politiki vrlo angairanog kazalita.

Konrad Paul Liessmann, Teorija neobrazovanosti

Paljivo proitaj ulomak preuzet iz knjige Teorija neobrazovanosti, Konrada Paula Liessmanna , a zatim i smjernice za pisanje kolskog eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje te u tvom oblikovanju kolskoga eseja. Svoj esej oblikuj kao zaokruenu cjelinu (uvod, razrada, zakljuak). Moe se posluiti listom za koncept, a esej uredno prepii u kolsku zadanicu. Pazi da tvoj esej bude pravopisno i gramatiki toan. Esej treba najmanje 400 rijei.

Obrazovalita su za Nietzschea bila suprotnost spram ustanova ivotne nevolje. Mjesta koja nisu obiljeena oskudnostima i potrebitostima ivota, mjesta slobode zbog toga to su oni koji se tamo nalaze kao pouavatelji i uenici slobodni od prisile ne korisnost, na relevantnost prakse, na relevantnost ivota, na aktualnost jednom rijeju: bila su to mjesta dokolice. Na taj je nain Nietzsche koli samo vratio prvotni smisao te rijei. kola se preko latinskoga schola dade svesti na grku rije shole, a prvotno je znaila ustrajavanje u radu. Mudrost jezika esto je vea nego to to naa zaboravljena jezina kultura moe sanjati: kola koja je prestala biti mjestom dokolice, usredotoenosti, kontemplacije, prestala je biti kolom. Ona je postala mjestom ivotne nevolje. A u njoj zatim dominiraju projekti i praksa, iskustva i umreenja, ekskurzije i izleti. Vremena za razmiljanje nema.

U sreditu kontemplativnog obrazovalita za Nietzschea se meutim, ne nalaze sadraji, nego (u tome je on sasvim moderan) dvije sposobnosti, danas zvane kompetencijama: govor i miljenje. I tu su se po njegovu shvaanju nalazili deficiti takozvanih obrazovalita njegova doba: Sve u svemu: gimnazija se do sada proputa baviti prvim i najbliim predmetom od kojeg poinje pravo obrazovanje: materinskim jezikom: zato joj nedostaje plodno tlo za sva ostala obrazovna nastojanja.

Jezina kompetencija kod Nietzschea nema nikakve veze s time da mladenaki subjekt smije artikulirati svoje neposredne potrebe u suenom kodu, nego sa stilom, retorikom, pjesnitvom, mjerom klasine literature i podvrgavanjem svemu tome, a sve to sa svijeu da je u jeziku i po jeziku pojedinac sa zajednicom povezan isto tako kao i s povijeu, s predmetom jednako kao i sa svojom nutrinom; tamo pak gdje se jezik kvari, kvare se i ti odnosi. Stoga i Nietzsche, anticipirajui Karla Krausa, gimnazijama svoga vremena podrugljivo moe doviknuti: Svoj jezik uzimajte ozbiljno!... Ovdje se moe pokazati koliko visoko ili kako malo cijenite umjetnosti i do koje ste irine srodni s umjetnou ovdje u obraivanju naega materinskog jezika. Ne vinete li se dotle da spram stanovitih rijei i izraza naih urnalistikih navika osjeate fiziko gaenje, okanite se tenje za obrazovanjem

Teorija neobrazovanosti, Konrad Paul Liessmann

SMJERNICE ZA PISANJE Izdvoji temeljnu tezu F. Nietzschea o kojoj raspravlja Konrad Paul Liessmann.

Slae li se s tom tvrdnjom Liessmann ili je osporava? Dokai citatima. Slae li se ti s milju dananja kola ne nudi uenicima vremena za razmiljanje. U kojim je svojim razmiljanjima o koli za Liessmanna Nietzsche posve moderan? Koje temeljne kompetencije po njemu ve onodobne gimnazije zanemaruju? Smatra li nastavne sadraje i samu nastavu materinjeg jezika dovoljnom i zadovoljavajuom? Otvaraju li ti se mogunosti da spozna svijet oko sebe razumijevanjem jezika koji ti je dat (imanentan)?

Kakvu nastavu materinjeg jezika prieljkuje? Smatra li i ti da se treba okaniti urnalizacije jezika i okrenuti klasinim uzorima ili si ljubitelj suvremenih tehnologija i sms-komuniciranja? Zauzmi stav, obrazloi i dokai da je tvoja teza tona i na najbolji mogui nain oblikuje duhovni svijet mlada ovjeka i prua mu slobodu individualna razvoja i stvaralatva.

Ivo ani, Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?

Paljivo proitaj ulomak preuzet iz knjige rasprava Ive ania Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?, a zatim i smjernice za pisanje kolskog eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje te u tvom oblikovanju kolskoga eseja. Svoj esej oblikuj kao zaokruenu cjelinu (uvod, razrada, zakljuak). Moe se posluiti listom za koncept, a esej uredno prepii u kolsku zadanicu. Pazi da tvoj esej bude pravopisno i gramatiki toan. Esej treba imati najmanje 400 rijei.

Sinkronizacija se esto naziva totalnim prijevodom, jer je funkcija jezine prilagodbe dijaloga da se zapravo iznova napie izvorno djelo ili iznova uspostave konotacijski sustav i sociokulturni imaginarij kakav posjeduje strani jezini varijetet. Sinkronizator zapravo ne prevodi, nego jezinu batinu jedne zemlje smjeta u drugaiji poredak predodbi, komunikacijskih praksi i jezinih stavova. Novi se jezik umee u sociokulturno razliit kontekst koji odailje drugaije percepcije i interpretacije stvarnosti, on prekodira ukupni znakovni sustav jedne kulture, odnosno, to bi rekao Umberto Eco, ne prevodi se rije za rije, nego svijet za svijet.

U Hrvatskoj je ve u osamdesetima a televizijsko prikazivanje sinkroniziran niz klasinih crtanih kratkih filmova, i to na standardni varijetet. Kako to zakonito biva s tim anrom, neke su replike ule u opu uporabu, primjerice Joj, deki, da me mama vidi! Eustahija Brzia (Blue Racer), najbre plave zmije u Meksiku, vjerojatno i na svijetu, ili (Tako mi mlijeka u prahu), kidam nalijevo! Lava Krezumice. I etvrt stoljea potom lokalne novine lanku o vozaima koji kre zabranu lijevoga skretanja daju naslov Kidam nalijevo (Zadarski list, 7. 2. 2009). Iako mlai itatelji ne razumiju sve konotacije, temeljna poruka ne samo to komunikacijski funkcionira nego i uva ironijsku aromu, ritam i zaigranu kolokvijalnost. Popularna audiovizualna kultura uvelike politiki i pedagoki oblikuje individualne i kolektivne identitete djece i adolescenata, te animirani filmovi nisu samo nevina, sociokulturno neutralna zabava i medij koji razigrava matu, nego i vana mrea znakova posredstvom koje se djeca socijaliziraju i inkulturiraju. Filmska sinkronizacija, i kada je provedena na standardnom varijetetu, u tu mreu ukljuuje i jezine znakove, a posebno su, ne samo u Hrvatskoj, gledatelji postali svjesni toga aspekta kada su usporedo i ravnopravno s tim ili ak bez njega i filmski jezini krajolik ukljue i nestandardni varijeteti. Utoliko je (sinkronizirani) animirani film kao medij jezine pouke preuzeo za neke legitimno, za neke uzurpatorski, za veinu svakako prerano znatan dio ovlasti, autoriteta i kulturne legitimacije obitelji i kole kao tradicionalnih institucija uenja o ljudskom drutvu i situiranju u sustav njegovih vrednota. On je, ukratko, postao trea obrazovna ustanova, trei uitelj, trei sustav kojim se distribuiraju jezina znanja i znanja o jeziku. U toj se vizuri jezini identitet animiranog lika prevara u metaforu, neki leksem ili naglasak izrastaju u politike simbole, te se na takvoj podlozi aktiviraju jezini i regionalni stereotipovi. Kao posebno osjetljiva dimenzija postavlja se pitanje jezinokomunikacijske socijalizacije predkolske djece. Pritom roditelji podrazumijevaju da njihova djeca imaju i moraju, barem unutar obitelji, imati jezini identitet istovjetan njihovu. Ne poznaju li roditelji varijetet koji se mimo njihove suglasnosti odailje prema njihovoj djeci, uskraena su im i graanska, ne samo roditeljska prava. Ivo ani, Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?, o sociolingvistici animiranih filmova, Algoritam, Zagreb, studeni 2009. Str.10, 17-18.

SMJERNICE Kojem knjievnom rodu i vrsti pripada ponueni tekst? Zato je problem koji tekst nudi izazovan i aktualan? Smatra li ti da je romantiarska teza Wilhelma von Humboldta iznijeta u reenici Pravi je zaviaj, zapravo, jezik odriva u svijetu suvremene globalizacije i interkulturalizma? Ima li sinkronizacija tradiciju u hrvatskom filmskom i televizijskom prostoru? Poznaje li animirane filmove iz osamdesetih o kojima je rije drugom ulomku? Kakav odnos zauzima prema tezi da su neke uzreice iz starih animiranih filmova ule u svakodnevnu govornu praksu? Koje teze iznosi autor o ulozi popularne audiovizualne medijske kulture na identitete djece i adolescenata? Je li animirani film doista postao

novi medij jezine pouke? Uz koje si dugometrane crtane i animirane filmove odrastao/la? O kojem je magarcu rije u naslovu teksta? Zna li kojim idiolektom on govori? Zato se neki roditelji boje drugaijih idiolekta i jezinih varijeteta u sinkronizacijama filmova? Slae li se s iznijetom tezom da su odreenim izborima u sinkronizacijama ugroena njihova roditeljska i graanska prava? Kakav je tvoj stav prema sinkronizacijama dugometranih crtanih i animiranih filmova zalae li se za iskljuivu uporabu standardnoga jezika ili jezinu raznolikost unato moguoj ideolokoj, politikoj ili bilo kojoj drugoj sociokulturnoj stereotipnosti? Obrazloi i potkrijepi argumentima svoj izbor.

Pero Kvrgi, Glumaki kostim

Paljivo proitaj tekst pred sobom, a zatim i smjernice za pisanje kolskog eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje te u tvom oblikovanju kolskoga eseja. Svoj esej oblikuj kao zaokruenu cjelinu (uvod, razrada, zakljuak). Moe se posluiti listom za koncept, a esej uredno prepii u kolsku zadanicu. Pazi da tvoj esej bude pravopisno i gramatiki toan. Esej treba imati najmanje 400 rijei.

Krleina Laura u nonoj svai s ljubavnikom Kriovcem, nakon konzumirane ljubavi, imenuje ga kostimskom sintagmom dobro skrojeni sakoBokilo se hvali u Drievom Dundu Maroju kostumancijom odnosno svojim hlaama Nema ti naijeh brageica, u kojijeh se oenimo u tijezijeh nas i ukopaju. Beckettov Nagg u Svretku igre iz svoje kante za smee pria supruzi Nell, koja ivi u susjednoj kanti za smee, vic o svijetu i hlaama: - Naalost ni nakon tri mjeseca, do Cvjetne nedjelje, kroja nije uspio nekom milordu saiti nove prugaste hlae. Milord sav oajan govori krojau: Goddam, Sir, to ve zaista prelazi sve granice pristojnosti! U est dana, znate li vi to, u est dana Bog je obiao svijet. DA, gospodine, upravo tako, SVIJET! A vi niste u stanju da mi za tri mjeseca nainite hlae. Ali, Milorde, Milorde, pogledajte (s gaenje, kae Nagg) - taj svijet a pogledajte (ponosno, pun ushita) ove HLAE!. Ove tri kratke prie o hlaama i sakou, odnosno o kostimu govore o simbolici odjee. Glumcu odjea pomae u stvaranju lika uloge, pri identifikaciji s likom ili ulogom-likom. Kolika je vanost glumakog kostima govori i brojnost kostimobrinika: glumac, redatelj, kostimograf, kroja, krojaica, garderobijer, garderobijerka ili runiar i runiarka (novi nazivi jednog teatra za stare garderobijere i garderobijerke). Ako dodamo da je postojao i obergarderobijer, tj. nadgarderobijer, spisak kostimskih duhobrinika bit e potpun. U popis, naravno, nisu uli njihovi asistenti. Glumaki kostim ima i svoju posebnu prostoriju odaju kostima , u kojoj se glumci preruavaju ili travestiraju u kostime svojih uloga- garderobu ili, novoimenovanu, runicu. Samo preimenovanje i lingvistiki otkaz staroj stogodinjoj garderobi u ime istoe jezika i runice u ijem se korijenu nalazi turski ruh, istonjaki boanski duh: roah ili boansko pravo ja - Ryochi, govori nam simbolino o duhu, dui ruha, odjee kostima. Samo stvaranje kostima kreiranje, krojenje, ivanje ili izbor iz fundusa kostima poseban je problem. Kako npr. Izabrati izmeu stotinjak ofucanih eira pravi eir za Beckettovog skitnicu Didija, kako glumac zna da njegova glava nije za svaki eir, a nijedan eir nije za njegovu glavu? Kostimske probe glumca pred kostimografom- kreatorom kostima i krojaem koji na njemu ree, pendla, krpa, mjeri skrauje odjeu u nastojanju da bi postala vidljiv oblik unutarnjeg ovjeka ili Vanjski simbol duha i uloge i sve to u odrazu velikog zrcala, pravo je muenje. Odjea nam je podarila individualnost, razliitost, drutvenu istananost, odjea je od nas uinila ljude, ali prijeti da nas uini lutkama., kae Carlyle. Na kraju svih glumakih i kostimografskih pokusa, glumac na predstavi biva preruen ili u ivog ovjeka u kostimu duha uloge ili u lutku glume i kostima. Na kraju predstave uvijek ima nekih klakera koji aplaudiraju i viu :Bravo! Kad predstava sie s repertoara, glumci napuste kostime svojih uloga. Naputeni kostimi tavore svoje naftalinske dane i noi u fundusu garderobe. ekaju da ih kazalini krojai prekroje i trevestiraju u nove kostime za nove glumce: dobro skrojeni sakoi ekaju nove Kriovce, stare brageice nove Bokile, stare pantalone novog Pantalonea, a dronjci ili canjeki novog Beckettovog Nagga da bi izrekao pohvalu hlaama: Ali Milorde. Pogledajte (s gaenjem) ovaj svijet. A pogledajte (s ushitom) ove hlae! Pero Kvrgi, Glumaki kostim, Rjenik Treeg programa, Zagreb,1995., str. 141-142

SMJERNICE

Odredite knjievnu vrstu i temu ponuenog teksta. Kako tumaite funkciju uvodnih citata iz svjetske i hrvatske literature o odnosu ovjeka i odjee -potvruju li oni ili osporavaju tvrdnju da odijelo ini ovjeka? Kakav stav zauzima glumac Pero Kvrgi prema kostimografiji? Razmotrite ton kojim govori o kostimobrinicima. Slaete li se s polazinim tvrdnjama teksta? Izdvojite zanimljive misli i citate kojima ete potkrijepiti svoje stavove. Izdvojite leksemski niz kojim autor imenuje osobe zaduene za glumaki kostim koji od tih leksema pripadaju novotvorenicama (neologizmima)? Istraite ulogu zakljunih homonimskih, antonimskih i sinonimskih igara i poveite ih s pojmom "travestije" ili modernije "reciklae". Dokaite da Kvrgiev stav o jezinom istunstvu nije uoljiv samo na sadrajnoj, ve i na razini jezine realizacije. Zauzmite vlastiti stav o jezinom istunstvu. Slaete li se s milju Carlylea* izreenu u tekstu: Odjea nam je podarila individualnost, razliitost, drutvenu istananost, odjea je od nas uinila ljude, ali prijeti da nas uini lutkama.. Koliku vanost pridajete odjei? to bolje predstavlja ljudsku osobnost - reciklirana odjea kupljena na buvljacima ili paljivo odabran modni trend? Potvrdite ili opovrgnite primjerima iz suvremenih medija televizije, interneta, reklama

*Thomas Carlyle (4. prosinca 1795 - 5. veljaa 1881), kotski satiriki pisac, esejist, povjesniar i nastavnik iz viktorijanskog razdoblja.