Franz Kafka – Preobražaj

Franz Kafka, austrijski pisac židovskoga podrijetla, rođen je u Pragu, a jedan je od istaknutijih
književnika moderne, kao i jedan od najvažnijih književnika 20. stoljeća uopće. Njegova djela, uključujući
pripovijetku Preobražaj, nastala su u razdoblju avantgardnog pravca u umjetnosti početkom stoljeća, a u njima
nalazimo elemente ekspresionizma, kao i nadrealizma. Kao autor, većinu svojih djela nije imao namjere objaviti,
te da nije bilo njegovoga prijatelja, pisca Maxa Broda, djela Franza Kafke bila bi uništena i nikada više čitana.
Ovo je djelo jedno od rijetkih objavljenih za Kafkina života, a smatra se zagonetkom zbog toga što se može
tumačiti na doslovan, te alegorijski način.

"Kad se Gregor Samsa jedno jutro probudio iz nemirna sna, ustanovio je da se u svom krevetu
pretvorio u golema kukca". Ovom rečenicom Kafka, in medias res, započinje svoju pripovijetku. Gregor Samsa,
prije preobražaja u insekta, bio je čovjek koji je svoj život živio stresno, radeći kao trgovac, stalno putujući,
stoga nije imao stalne odnose sa drugim ljudima. Sav taj stres naposljetku vodi do preobražaja, gdje mističan,
fantastički element donosi u priču tmurnu atmosferu, specifičnu Kafkinim djelima. Ta atmosfera očituje se u
tjeskobi likova, koji su u sukobu sa svijetom, i ne razumiju ga, te se protiv njega ne mogu boriti, na kraju i
prihvaćajući poraz. Obitelj Gregora Samse isprva biva prestrašena Samsinim izgledom, no na kraju se odluče na
brigu o njemu.

Nakon preobrazbe, Gregorova uloga u obitelji se drastično promijenila. Njega ostali članovi obitelji više
ne gledaju kao potporanj koji im treba, nego sve više i više kao teret. Majka njegovu sobu čisti na način da
izbacuje većinu pokućstva iz nje, smatrajući da Gregoru treba više prostora, no time zapravo izbacuje sve ono
što je ljudsko iz života Gregora Samse, te mu briše ljudsku prošlost. U jednome trenutku Gregor pokušava
pomoći majci, a ona se na njegovu pojavu onesvijesti, time potičući ljutitoga oca da Gregora gađa jabukama.
Gregor je ušavši u dnevni boravak narušio sigurnost obitelji te zbog toga bio kažnjen. Nakon ranjavanja Gregora
Samse, u obitelji kao da se opet probudilo suosjećanje, jer otac shvaća da se tako ne može odnositi prema
vlastitome sinu. No, šteta je počinjena, i Gregor osjeća krivnju unatoč tome što nije kriv, te smatra da je
dovoljno to što može gledati obitelj, opet gubeći mogućnost da im se približi. Kafka ovdje projicira strogi odnos
sa svojim ocem.

Otac je Gregoru nanio smrtne rane jabukom. Jabuka ovdje simbolizira razdor, kao i u povijesti
književnosti. Još je u Bibliji jabuka bila simbol čovjekove izdaje Boga, a u grčkoj mitologiji Paris je upravo
jabukom zavadio božice Atenu, Heru i Afroditu te pokrenuo Trojanski rat. Dakle, jabuka je Gregoru bila očiti
znak da se treba maknuti u svrhu usrećivanja obitelji.

Osim što se preobrazba dogodila u Gregoru Samsi, ona se dogodila i u drugim članovima obitelji. Dok
on biva izoliran u svojoj sobi, sa postepeno deteriorirajućim fizičkim i psihičkim zdravljem, velika i najočitija
promjena dogodila se u njegovoj sestri Greti, koja mu je najdulje ostala privržena, a sada odustaje od njega i
priželjkuje da se to „čudovište“ odbaci ili da umre. Zatvoreni u čahuru zlog i uskogrudnog društva, Gregora su
odbacili zbog straha od tuđih pogleda, mišljenja i srama.

Preobražaj prikazuje Kafkinu viziju društva i svijeta. Prema meni, on je bio čovjek ispred svoga
vremena, kao i drugi veliki umovi, pišući fantastična djela, no istovremeno realna, što im daje dozu stravičnosti.
Njegova je tematika primjenjiva i danas, možda i više nego prije 100 godina, zato što je današnji čovjek otrovan
materijalizmom, i sve više otuđen. Obitelj, koja znači društvo u današnjem smislu, prestaje biti zajednica kojoj
je cilj dobrobit svakoga člana, te postaje opsjednuta materijalnim stvarima i profitom, a ne brine je gubljenje
osnovnih vrijednosti; one koji su dovoljno nesretni se odbacuje kao teret, bez milosti. Važno je da ljudi sami
sebi postave pitanje žele li živjeti u svijetu bez osjećaja za čovječanstvo ili žele živjeti kao ljudi? Kafka nam na to
ne daje odgovore, no potiče nas da postavljamo pitanja.

Toni Kranjac