U registraturi i Otac Goriot

Roman Honorea de Balzaca: Otac Goriot i roman: U registraturi autora Ante

Kovačića, nastali su u razdoblju europskog realizma. U romanu Otac Goriot, Balzac
daje detaljan prikaz Pariza 19. stoljeća s opisima pansiona gospođe Voguer u
kojemu se događa radnja kao i opis svih likova koji u njemu žive. U registraturi je
socijalan i psihološki roman. Roman prati mladog studenta Ivicu Kičmanovića te
njegovu tragičnu smrt uzrokovanu svim nedjelima fatalne Laure. Oba romana
opisuju socijalne probleme: siromaštvo, visoko društvo te odnos morala i novca.

Eugene de Rastignac i Ivica Kičmanović slični su likovi koji su došli iz ruralnih mjesta
te se pokušavaju uspeti na društvenoj ljestvici u gradskoj sredini koja je sasvim
drukčija od njihovih očekivanja. Motiv koji je prisutan kod oba romana je novac jer
razlika između bogatstva i siromaštva utječe na radnju tih romana. Eugene Rastignac
se uspinje u društvu, ali sve više moralno propada. Ipak zbog dobitka odmah je
sretniji i sigurniji u društvu: „ Tisuću petsto franaka i odijela po volji! U tom trenutku
siromašni je južnjak zaboravio sve svoje dvojbe te sišao na doručak s onim
neodredivim izrazom što ga mladomu čovjeku daje posjedovanje bilo kakvog iznosa“.
Vidio je kako je pariško društvo prijetvorno, ali svejedno ne odustaje.Obitelj mu je
omogućila veze u Parizu da se uspne u društvu i slala mu je novce iako su zbog toga
osiromašili. Ivica Kičmanović je siromašni studenti koji nije siguran niti koliko je
uspješan student: „Stadoh polaziti škole, ali nisam bio svjestan jesam li dobar učenik
ili ne. Učitelji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove
tetošili i gladili “. Nakon što upoznaje Lauru, uskoro se zbog njezine, naizgled dobre
naravi zaljubljuje u nju, no kasnije shvaća da je prevrtljiva te ju odbacuje. Laura to ne
može prihvatiti te mu uništava život. Povezuje ih njihovo siromaštvo i socijalni
problemi te pokušaj uspona na društvenu ljestvicu. Možemo zaključiti da u ovim
romanima prevladavaju socijalne karakteristike. Roman: „U registraturi, opisuje kako
Ivica mora raditi za svojega stanodavca i pomagati mu: Valjalo mi sve kućne poslove
obavljati ili mjesto njega, ili mu pomagati. Čistio sam cipele, uređivao družinsku sobu,
prao tanjure, pročetkavao odijela, nosio vodu “. Odlomak u romanu: Otac Goriot,
govori kako je Rastignac preporođen dobivenim novcem: „ Student bez novca grabi
tračak zadovoljstva kao što pas otima kost usred tisuću pogibelji, pa je lomi, siše joj
srž i dalje trči; no mladi čovjek koji prevrće u džepu nekoliko nestalih zlatnika,
naslađuje se svojim užicima“. Glavna razlika ova dva mladića je njihov način
prilagodbe na grad. Dok se Rastignac uspješno prilagodio novom gradu uz pomoć
obiteljskih veza i novonastalih prijateljstva, Ivica se ne može snaći u gradu jer ne
može istovremeno prilagoditi vrijeme za školovanje i vrijeme kojem bi mogao platiti
svoje stanovanje. Rastignac prihvaća tjelesnu ljubav te razmišlja o ljubavi: „ Ah, kad
bi žene Pariza znale, došle bi ovamo i uživale bi u ljubavi“. Ivica nasuprot Rastignacu
u odlomku odbacuje ljubav jer gleda mlade ljude i njihovu grešnu ljubav „ Kao prvoga
dana mojega dolaska u veliki grad, tako i poslije konakovah na tvrdoj klupi. Svake
nedjelje sastajaše se raskalašena družina, muško i žensko, kao one prve noći i tu
sam slušao najbestidnije pripovijetke i gledao krupnu i grešnu ljubav izopačenih
stvorova “.
Postoje još neki književni likovi koji bi se mogli uklopiti u temu koja povezuje
Rastignaca i Ivicu. Likovi s takvim karakteristikama su Lovro iz pripovijetke Prijan
Lovro te Raskoljnikov iz romana Zločin i kazna. Mislim da lik koji je najbliži ovim
likovima je Raskoljnikov, zbog njegova sličnog načina na koji je došao u grad te zbog
njegovog nesretnog socijalnog stanja i tragičnog kraja.