Konstrukcija broda 2 ZAVARENI SPOJEVI U BRODOGRADNJI (e:welded joints)

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

Prema Hrvatskom registru brodova zavarivaki su radovi u brodogradnji predvieni za izradbu i ugradnju elemenata nove konstrukcije, izmjene i popravke: trupa broda, nadgraa, palubnih kuica ureaja i opreme strojeva i strojnih ureaja kotlova i posuda pod tlakom cjevovoda. 1. Opi zahtjevi Tehnika dokumentacija za zavarivanje mora sadravati sve podatke za pripremu, izvoenje i kontrolu zavarenih spojeva kao i pojedinosti o: osnovnom materijalu, veliinama i dimenzijama proizvoda postupku zavarivanja i dodatnom materijalu zavarivanja obliku i dimenzijama zavara predgrijavanju i unosu topline tijekom zavarivanja toplinskoj obradbi nakon zavarivanja naknadnu obradu zavara nain i opseg ispitivanja zahtjeve koji se primjenjuju na zavarene spojeve, kakvoa, kategorija prihvatljivosti i sl. 1.1. Nadzor nad zavarenim spojevima Nadzor se provodi u slijedeim stavkama: Odobrenje radnih organizacija za izvoenje zavarivakih radova Atestiranje zavarivaa Atestiranje postupka zavarivanja Dodatni materijali za zavarivanje Temeljni prijemazi pogodni za zavarivanje Radne organizacije, ukljuujui i njihove pogone i kooperante (podugovaratelje) koji izvode zavarivake radove na konstrukcijama moraju za te radove biti odobrene od Registra. Atestacija zavarivaa koji izvode zavarivake radove na konstrukcijama obavlja se pod nadzorom Registra. Svi postupci zavarivanja koji se primjenjuju prilikom izradbe i ugradnje konstrukcija moraju biti provjereni i odobreni od Registra. Dodatni materijali koji se upotrebljavaju za zavarivanje konstrukcija moraju biti ispitani i odobreni od Registra. Temeljni premazi pogodni za zavarivanje na limovima, sekcijama itd., ne smiju znaajno umanjiti kakvou zavarenih spojeva. Tijekom izvedbe potrebno je voditi rauna o pristupanosti zavarenom spoju, o poloaju zavarivanja i o redoslijedu zavarivanja. O obliku zavarenog spoja i redoslijedu zavarivanja treba voditi rauna, da se izbjegnu znaajna zaostala naprezanja koja mogu izazvati naknadne deformacije. 1.2. Izradba i nadzor zavarenih spojeva Materijali se biraju prema namjeni i uvjetima. Svojstva moraju biti dokazana i u skladu s pravilima. Dodatni materijali moraju biti ispitani i omoguiti zavaren spoj primjeren osnovnom materijal i uvjetima upotrebe.

Pripreme zavarenih spojeva

Konstrukcija broda 2 Priprema spoja Atmosferska zatita, predgrijavanje Poloaji i redoslijed zavarivanja Izvoenje zavarivakih radova Ravnanje i doputene deformacije Naknadna obrada zavara

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

Priprema spoja se moe izvesti termikim rezanjem i strojnom obradom. Povrine lijeba moraju biti bez neistoa i greaka. Mora se voditi rauna o obliku spoja i zranosti u korijenu zavara. Zranosti u korijenu ne smije prei dvostruku vrijednost propisane zranosti. Lokalno smanjenje zranosti se provodi navarivanjem stranica spoja. Dijelovi koji se spajaju sueljenim spojem moraju biti poravnati to je vie mogue. Uke, privremeni drai, naprave za poravnavanje moraju biti izraeni od istog ili slinog materijala kao to je osnovni i ne smiju se koristiti vie nego to je neophodno. Svako oteenje uzrokovano njihovim otklanjanjem mora biti struno popravljeno. Podruja koja se zavaruju moraju biti zatiena od atmosferskih utjecaja i moraju se predgrijati gdje je to potrebno, to se posebno utvruje na osnovi kemijskog sastava, debljine, smjerova odvoenja topline i okolne temperature. Pri vanjski temperaturama ispod +5oC moraju se poduzeti dodatne radnje. Gdje god je mogue, nikakvi zavarivai radovi se ne smiju izvoditi ispod -10oC. Zavarivanja se u pravilu izvode u optimalnom poloaju a redoslijedom zavarivanja se moraju osigurati to manje zaostalih naprezanja i deformacija. Dijelovi koji nisu potpuno zavareni i koji se prenose ili preokreu moraju imati zavarene spojeve dovoljne vrstoe. Ne smije se zavariti preko puknutih zavara, nego ih prije zavara treba otkloniti. Zavari moraju imati dostatnu penetraciju i moraju imati istu, pravilnu povrinu s blagim prijelazom na osnovni materijal. Preveliko nadvienje zavara, zajedi li zarezi koji mogu utjecati na kakvou spoja nisu doputeni. Termiki ili mehaniki postupci ravnanja ne smiju smanjiti kakvou materijala i zavarenih spojeva. Naknadna obrada kao na primjer poboljanje obrade povrine u sluaju dinamikih optereenja ne smije smanjiti svojstva zavarenog spoja. 1.3. Ispitivanje zavarenih spojeva metodama bez razaranja Osim zavara bez nalaza greke, mogue su razne greke kao: plinske upljine, poroznosti, izduljene poroznosti, ukljuci troske, ukljuci troske svih oblika i u svim smjerovima, troska u nizu, greke voenja (njihanja), greke uslijed loeg ienja, greka poetaka, greka nastavaka, nedostatak provara, nepotpuna penetracija, pukotine, uzdune pukotine, poprene pukotine i zajedi. Mogua su razna ispitivanja na mogue greke: Vizualni pregled Radiografsko ispitivanje Ultrazvuno ispitivanje Magnetsko ispitivanje Ispitivanje prodorom tekuine Za debljine stjenke ili zavara do 30 mm preferira se radiografija; za vee debljine primjenjuje se ultrazvuno ispitivanje kao osnovni nain ispitivanja. Za debljine stjenke ili zavare od 10 mm i iznad moe se primijeniti i radiografija i ultrazvuk. Za radiografska ispitivanja koriste se izvori X-zraka gdje god je to mogue. Za magnetne materijale ispitivanje postojanja povrinskih pukotina izvodi se uobiajeno magnetskom metodom. Vizualnim pregledom, uz pomo optikih pomagala, provjerava se kompletiranost (je li zavareno sve to treba), usklaenost dimenzija, ima li neprihvatljivih vanjskih greaka. Posebno treba obratiti panju na: nadvienje ili ulegnue zavara, kut nadvienja, smaknutost krajeva, zajede, vidljive poroznosti i ukljuke ljake, prskotine od zavarivanja, mjesta paljenja elektroluka na osnovnom materijalu, udubljenost korijena i nepotpuno provarivanje korijena, pukotine, nejednake duljine zavara (kod kutnih zavara). 1.4. Ispitivanje zavarenih spojeva metodama bez razaranja Epruvete oznaava ekspert i moraju biti mehaniki odrezane i strojno obraene. Vre se slijedea ispitivanja: Ispitivanje rastezanjem (rastezna vrstoa, poloaj oblik prijeloma, izduljenje), plosnate i okrugle epruvete. Ispitivanje savijanjem (popreno: rastezljivost poprijeko na av, bono: rastezljivost u poprenom presjeku) Ispitivanje ilavosti (ISO V-zarez epruvete) Ispitivanje tvrdoe (Vckersova metoda) Metalografska ispitivanja (Mikro i makro struktura pomou poliranih uzoraka)

Konstrukcija broda 2 1.5. Poloaji zavarivanja

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

Poloaji zavarivanja

Konstrukcija broda 2 2. Zavarivanje brodskog trupa

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

Sva brodogradilita i zavarivaki pogoni moraju zadovoljiti zahtjeve registra i biti odobreni od registra. Tijekom proizvodnje mora se osigurati odgovarajua kontrola u dostavljati dokumentacija.

Zavarivanje u brodogradilitu Za izradbu zavarenih struktura mogu se iskljuivo upotrebljavati osnovni materijali dokazane zavarljivosti. Zavarivanje brodograevnih elika kategorije A, B, D i E ispitanih od Registra, moe se izvoditi bez prethodne provjere. Zavarivanje brodograevnih elika kategorije A32, A36, A40, D32, D36, D40, E32, E36, E40, F32, F36 i F40 ispitanih od Registra mora se prethodno provjeriti. elici za poboljanje, sitnozrnati konstrukcijski elici, elici za rad na niskim temperaturama i nehrajui elici moraju se provjeriti u kombinaciji s postupkom zavarivanja i dodatnim materijalom. elini otkovci i odljevci, bez obzira na temperaturu zraka, moraju se prije zavarivanja predgrijavati ili primijeniti druge tehnoloke mjere koje osiguravaju kvalitetan zavar. Popravak greaka na novim elinim odkovcima i odljevcima zavarivanjem doputen je jedino ako je prethodno provjerena zavarivost odreenog elika, i to uzimajui u osobitost rada kovanog ili lijevanog elementa. Ako je potrebno, trebaju se provoditi ispitivanja zavarenih spojeva: ispitivanje nepropusnosti ispitivanje vrstoe ispitivanje nekom od metoda bez razaranja. Broj kontroliranih mjesta se odreuje prema propisima a na osnovi ukupne duljine zavarenih spojeva. Posebno se moraju ispitat ovi dijelovi: ____________________________________________________________________________________ Poloaj zavarenih spojeva Opseg ispitivanja u koji se moraju ispitati % ukupne koliine Napomene ____________________________________________________________________________________ Paluba vrstoe 2/3 na poprenim sueljima (pokrov) 20 1/3 na sueljenim uzdunim avovima. Oploenje dna 2/3 na poprenim sueljima ukljuujui uzvoj 10 1/3 na sueljenim uzdunim avovima. Oplata boka 10 2/3 na poprenim sueljima 1/3 na sueljenim uzdunim avovima. Pranice grotala i palubne podveze druge palube 20 Oploenje nepropusnih pregrada 10 Krmena statva 5 Pokrov dvodna i drugi dijelovi izloeni veim naprezanjima 5 ____________________________________________________________________________________ Osim navedenih, moraju se ispitati i slijedei spojevi: 1. u srednjem dijelu broda, ne manje od 0.4L, na uzdunim i poprenim avovima oploenja palube vrstoe i donje palube, na kutovima grotala na dijelu koji neposredno prilijee rubu grotla, ne manje od jednog ispitivanja po avu; 2. na stikovima debljih limova proveze gornje palube na kraju nadgraa, ne manje od jednog ispitivanja na svakom stiku; 3. na stikovima zavrnog voja u sredini broda, ne mane od jednog ispitivanja o stiku; 4. na montanim stikovima strukture u sredini broda ne manje od: jednog ispitivanja na svakih 5 stikova uzdune strukture, jednog ispitivanja na svakih 10 stikova poprjenih nosaa; 5. na spojevima pramane i krmene statve, te pojasa pojaanja za led. 6. na T-spoju palubne proveze i zavrnog voja, kontrola se moe obaviti na 20% duljine ava; 7. ako se zavarivanje izvodi u podruju upetih krajeva, zavareni spojevi se moraju kontrolirati u cjelini; Osim toga, moraju se ispitati zavareni spojevi svih konstrukcija izloenih veim naprezanjima, kao to su teretni jarboli i stupovi, konzolne sponje i drugo. Ako av ne odgovara kakvoi, moraju se naknadno kontrolirati dva druga mjesta tog ava. Ako se i na tim mjestima otkrije greka, potrebno je kontrolirati s obje strane greke do predjela gdje postoji potrebna kakvoa.

Konstrukcija broda 2 2.1. Dodatni materijali

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

Svi dodatni materijali moraju biti odobreni od registra. Izbor i kategorije dodatnih materijala za zavarivanje u brodogradnji uzimaju se prema slijedeoj tabeli: Kategorija osnovnog materijala A/B D E A32 D32 E32 F32 A36 D36 E36 F36 A40 D40 E40 F40 Granica Rastezna razvlaenja vrstoa metal zavara N/mm2 305 335 400 440 Izduljenje ilavost J metal zavara runo automatski Lo=5d % poluautom. 22 22 47 47 34 34 Temp Kut o C savijanja D=4t -20 0 120o +20 +20 0 120o -20 -40 +20 0 120o -20 -40 +20 0 120o -20 -40

375

490

22

47

34

400

510

22

47

34

2.2. Elementi zavarenih spojeva Svi zavareni spojevi bitnih elemenata strukture moraju biti tako izvedeni da omogue to blai raspored naprezanja bez znaajnih koncentracija naprezanja i naglih promjena krutosti. Sueono spojeni elementi velike duljine, kao to su npr. ljuljna kobilica, bokobrani, pranice i sl., a spajaju se za primarne strukturne elemente, moraju biti zavareni cijelim svojim presjekom. Potrebno je izbjegavati zavarene spojeve nosaa i profila u podrujima znaajnog naprezanja uslijed savijanja. Takoer, treba izbjegavati zavare pojasnih traka na mjestima njihova zgiba. Spojevi elemenata razliitih dimenzija moraju biti izvedeni postupno. Kod spoja nosaa ili profila razliitih visina potrebno pojasnu traku, odnosno bulb skositi a struk vieg elementa zarezati i upustiti ili stisnuti i dovesti visine u istu razinu. Duljina prijelaza treba biti jednaka najmanje dvije razlike visina. Ako je razlika debljina limova na spoju koji je okomit na smjer glavnog naprezanja vea od 3 mm, potrebno je brid debljeg lima skositi, i to s omjerom najmanje 1:3. Spoj limova kojima je razlika u debljini do 3 mm moe se izvesti bez skoavanja.

Kod spajanja limova ili drugih tankih elemenata za odljevke ili odkovke izvodi se postupni prijelaz ili prirub za zavarivanje.

Nagomilavanje zavara kao i male udaljenosti izmeu zavara, potrebno je izbjegavati. Razmak izmeu sueljenih zavara treba biti najmanje jednak: 50 mm + 4 debljine lima. Kutni zavari moraju biti udaljeni jedan od drugog kao i od sueonog zavara najmanje: 30 mm + 2 debljine lima. irina umetka treba biti najmanje 300 mm, ili 10 debljina lima (to je vee).

Konstrukcija broda 2 2.2.1. Izrezi za prolaz zavara (e:welding cut-outs)

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

Izrezi za prolaz zavara, koji se naknadno zavaruju, bilo sueonog ili kutnog, trebaju biti zaobljeni i to uz polumjer od najmanje 25 mm ili dvije debljine lima koje je vee. izrezi se moraju oblikovati tako da se osigura blagi prijelaz na dodirne povrine.

Ako su elementi zavareni prije postavljanja strukture koja dolazi na njih, ovakvi izrezi nisu potrebni, nego se na tim mjestima moe obraditi nadvienje zavara. 2.2.2. Lokalna pojaanja, podvostruenja (e:local reinforcements, double plates) Na mjestima gdje je oploenje lokalno izloeno poveanom naprezanju, potrebno je postaviti deblji lim, a treba izbjegavati podvostruenja.

Ako se podvostruenje ipak ne moe izbjei, njegova debljina ne smije biti vea od dvije debljine osnovnog lima. Limovi podvostruenja kojima je irina vea od 30 debljina, moraju se zavariti epnim zavarima za osnovni lim, u razmacima ne veim od 30 debljina podvostruenja. Uzdu bridova podvostruenja treba biti kutni zavar visine grla zavara od 0.3 debljine podvostruenja. Na krajevima podvostruenja visinu grla zavara treba poveati na 0.5 debljine podvostruenja ali da ne bude vea od debljine osnovnog lima. U tankovima za prijevoz zapaljivih tekuina podvostruenja nisu doputena. 2.3.Oblici zavara Oblici zavara su definirani po dimenzijama prema pravilima: Sueljeni zavari (e:butt joints)

Pristupanost samo s jedne strane podlona ploica i lijeb u debljem limu

Konstrukcija broda 2 Vrni, T i dvostruki T spojevi (e:Corner, T and double T joints)

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

Potpuno provarivanje (e:full root penetration)

Nepotpuno provarivanje (e:incomplete root penetration)

Neprovareno lice korijena (e:unwelded root face

Pristupanost samo s jedne strane (e:accesable from one side only)

Ravan vrni spo (e:flush corner joint) Kutni zavari (e:fillet weld connections)

Isprekidani kutni zavar (e:intermitent fillet weld)

Konstrukcija broda 2 2.4. Zavareni spojevi pojedinih elemenata

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

2.4.1. Zavareni spojevi krajeva nosaa i ukrepa (e:welds at the ends of girders and stiffeners) Krajevi nosaa ili ukrepa spojenih isprekidanim zavarom moraju biti zavareni neisprekidanim zavarom za oploenje ili pojasnu traku u duljini najmanje jednakoj visini nosaa ili 300 mm. Spoj nosaa ili ukrepe s limom mora biti izveden neisprekidanim zavarom tijekom cijele duljine koljena. Izrezi se ne smiju nalaziti u podruju od kraja nosaa pa do zamiljene crte produetka slobodnog brida koljena. Slobodni krajevi ukrepa se moraju tako izvesti da se izbjegne koncentracija naprezanja u limu za koji su spojeni. Zbog toga se oni skoavaju i zavaruju neisprekidanim zavarom u duljini ne manjoj od 1.7 visine ni veoj od 300mm. U blizini sueonog zavara pojasne trake, struk nosaa se sa trakom spaja neisprekidanim zavarom u duljini irine trake s obje strane sueonog zavara.

2.4.2. Zavareni spojevi krajeva ukrepa i limova (e:joints between section ends and plates) Zavareni spojevi krajeva ukrepa i limova izvode se u istoj ravnini, ili s prijeklopom. Ako se spoj izvodi kao preklopni, zavar mora biti neprekinut po cijelom opsegu prijeklopa.

Zavareni spojevi krajeva nosaa ukrepa (e:welds at the ends of girders and stiffeners)

Zavareni spojevi ramena skrokova (e:welded shaft bracket joint)

Konstrukcija broda 2

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

Konstrukcija broda 2 Zahtijevane visine vara kod kutnih zavara

8 Zavareni spojevi u brodogradnji

10