11 NAPREZANJA OD POPRENE SILE

11.1 Uvod
U poglavlju o ponaanju PB nosaa pod rastuim optereenjem razmotrili smo i djelovanje poprene sile. Prisjetimo se da smo utvrdili kako pod djelovanjem poprene sile nastaje ravninsko stanje naprezanja, za razliku od savijanja koje je jednoosno. Na slici 11.1 predoene su silnice glavnih naprezanja pravokutne AB grede prije raspucavanja.

vlane silnice tlane silnice

Slika 11.1: Silnice glavnih naprezanja pravokutne AB grede prije raspucavanja

11.1 Uvod
Kako je vlana vrstoa betona openito znatno manja od tlane (oko 10 puta), u betonu se javljaju pukotine u smjeru okomitu na smjer glavnih vlanih naprezanja ve pri razmjerno niskoj razini optereenja (slika 11.2).

vlane silnice tlane silnice

ispod neutralne osi sve do armature

Slika 11.2: Silnice glavnih vlanih naprezanja u stanju raspucalosti

Na ovoj slici valja uoiti kako tzv. posmina naprezanja, , ostaju nepromijenjena po veliini ispod razine neutralne osi sve do razine armature.
2

11.1 Uvod
Jo je neto vano uoiti: ne postoji odsjeak nosaa konane duljine, na kojem bi se oitovalo djelovanje iste poprene sile: poprena je sila uvijek u sprezi s momentom savijanja. ista poprena sila moe djelovati samo u toki, npr. u nititu (nul-toki) momenata savijanja (slika 11.3). Na slici su predoene i granice (isprekidanim crtama) do kojih seu vlane sile od pripadnih momenata savijanja (to su tzv. dijagrami pokrivanja mometijek nata savijanja). tijek Taj pomak granica vlanih Slika 11.3: Uinak poprene sile sila posljedak je djelovanja na uzdunu armaturu poprenih sila. 3

11.1 Uvod
Zbog raspucavanja AB bi se greda bez poprene armature (stremenova) pod jednoliko rasprostrtim optereenjem zapravo ponaala poput plitkoga luka sa zategom (slika 11.4).

Slika 11.4: Tlani lanci u betonu i glavna uzduna armatura kao luk sa zategom

Ovdje se valja osvrnuti na jedan strukovni izraz: stremen. Ovaj komad poprene armature, to prenosi poprenu silu (te vlanu silu od momenta torzije) ovako se naziva u gotovo svim jezicima: engl. stirrup; franc. trier; njem. Bgel; ma. kengyel; polj. strzemi itd. rus. xomy; Zato ga i mi trebamo tako zvati, a ne spona ili (jo gore) vilica. 4

11.1 Uvod
Djelovanje sile prednapinjanja unosi dvojaku promjenu u ponaanje AB nosaa: unoenjem uzdune sile i unoenjem dodatne poprene sile. Kao to smo vidjeli u poglavlju o djelovanje sile prednapinjanja na AB nosa, djelovanje natege oituje se na dvama istaknutim mjestima: na mjestu uvoenja sile (sidrenja natege) i na mjestu skretanja osi natege. Na sljedeim emo trima slikama prikazati tijek poprenih sila u trima tipinim sluajevima. Slika 11.5 predouje sluaj kada os natege skree u jednoj toki (protudjelovanje jakoj pojedinanoj sili).
Slika 11.5: Tijek poprene sile od natege s jedostrukim skretanjem
5

11.1 Uvod
Na slici pak 11.6 prikazano je stanje kada os natege skree u dvjema tokama simetrino poloenima u odnosu na polovite raspona (protudjelovanje dvjema jakim pojedinanim silama). Slika 11.6: Tijek popr. sila dvostruko skretanje Kao i u predhodnomu sluaju, te jake pojedinane sile nadomjetaju djelovanje kakve poprene grede i sl. Na kraju, slika 11.7 predouje sluaj jednoliko zakrivljene (parabolaste) osi natege (protudjelovanje jednoliko rasprostrtom optereenju).
Slika 11.7: Tijek poprenih sila od jednoliko zakrivljene zatege
6

11.1 Uvod
Dakle PB nosa izvrgnut je djelovanju poprenih sila od vanjskog optereenja i onih od skretanja osi natege. Postupak prorauna na djelovanja ovih sila potpuno je jednak kao u sluaju AB nosaa. Jedina je razlika u tomu to je u PB nosaa dulje podruje A, tj. dio nosaa u kojem nema pukotina ni pri dosegnuu granine nosivosti (slika 11.8).

Slika 11.8: Pukotine na PB nosau neposredno prije dosezanja granine nosivosti

7

11.1 Uvod
Za djelovanje poprene sile treba promatrati najmanje tri granina stanja kroz koja nosa prolazi: stanje kada se napinju natege; uporabno stanje i granino stanje nosivosti. U prvomu sluaju djeluju od optereenj samo vlastita teina nosaa i sila prednapinjanja. Dakle ovo je najnia razina vanjskog optereenja i najvii iznos sile prednapinjanja (nema vremenskih gubitaka). U drugom je pak sluaju obrnuto: djeluje najvia razina vanjskog optereenja i najnii iznos sile prednapinjanja (pun iznos vremenskih gubitaka). Granino stanje nosivosti provjerava se na nain analogan onomu za sluaj savijanja.
8

11.1 Uvod
U prvom i drugom stanju mogu nastupiti dva razliita sluaja: nosa biva raspucao ve pri niim razinama sila kojima je podvrgnut; nosa biva raspucao tek pri viim razinama sila kojima je podvrgnut. U obama sluajevima vrijede izrazi iz Otpornosti gradiva: raunamo glavna vlana i glavna tlana naprezanja i usporeujemo ih s dopustivima. U pravilu nije potrebna poprena armatura dostatna je ona najnunija (konstrukcijska). Ako iznimno glavna vlana naprezanja premae dopustiva, postupa se kao u AB sklopova. Za tree stanje vrijedi isti postupak kao i u AB sklopova, s tim to sila prednapinjanja poveava udio betona u poveanju nosivosti na poprenu silu.
9

11.2 Stanje neraspucalosti

To je ono stanje pri kojemu glavna vlana naprezanja ne premauju dopustiva, pa se, susljedno, ne mogu ni pojaviti pukotine. Sada emo razmotriti kako se oblikom osi natege moe utjecati na to kolika e ukupna poprena sila djelovati na nosa. Ukupna poprena sila sastoji se od udjela djelujueg optereenja i udjela skretnih sila izazvanih silom prednapinjanja. Na slici 11.9 predoeni su tijekovi poprenih sila du polovice nosaa od ovih pojedinanih udjela i pripadne ukupne poprene sile za dva spomenuta stanja: stanje pri napinjanju natega i uporabno stanje. Uzet je sluaj jednoliko zakrivljene natege.
10

11.2 Stanje neraspucalosti

Slika 11.9: Ukupna poprena sila u stanju napinjanja (gore) i u uporabnom stanju (dolje)

11

11.2 Stanje neraspucalosti

Sa slike je oito kako treba nastojati da ukupna poprena sila u dvama stanjima bude priblino podjednaka: VR1 VR2 (11.1) Do prije 20-ak godina uzimalo se je kako i ovrsli utrcni mort sudjeluje u prenoenju poprene sile. Naime, bjelodano je jasno kako se u stanju napinjanja natega oslabljuje hrbat (slika 11.10). Upravo je radi prenoenja poprene sile nastala potreba da irina hrpta bude najmanje jednaka dvostrukomu promjeru zatitne cijevi natege. Dakle u stanju je napinjanja djelotvorna Slika 11.10: Djelotvorna irina hrpta irina hrpta neupitno: bw = bw c (11.2)
12

11.2 Stanje neraspucalosti

Kako je ve reeno, za uporabno je stanje do prije 20-ak godina vrijedilo: bw = bw 0,5c (11.3) Meutim, i iskustvo i pokusi nedvosmisleno pokazuju kako se ne moe raunati na udio ovrsloga utrcnog morta, pa dakle vrijedi izraz (11.2). A sada emo pokazati kako su tzv. posmina naprezanja, xy, samo jedna pomona raunska veliina s pomou koje se izraunavaju glavna naprezanja, a ne neto to stvarno djeluje u AB posmina naprezanja (ili PB) sklopu. N Na slici 11.11 predoena je betonska prizma podvr gnuta djelovanju osne sile. okomita
naprezanja

Slika 11.11: Naprezanja i rezne sile u kosom presjeku prizme

13

11.2 Stanje neraspucalosti

Ako zamislimo da smo prizmu presjekli ravninom pod kutom 45 prema osi prizme, oito je da i gornji i donji dio prizme moraju biti u ravnotei. Promatrat emo gornji dio (srednji dio slike 11.11). Du presjenice djeluju okomita (normalna) i posmina (tangencijalna) naprezanja. Na desnom su dijelu slike predoene rezultante tih naprezanja. Iz uvjeta ravnotee slijedi da su one jednake po veliini, iz ega proizlazi kako i pripadna naprezanja moraju biti jednaka. Okomita naprezanja od, primjerice, 10 N/mm2 nisu nita neobino u betonskim sklopovima. Meutim, posmino naprezanje te veliine nijedan beton ne bi mogao podnijeti.
14

11.2 Stanje neraspucalosti

Iz ovoga je razmatranja oito, kako je ve reeno, da su posmina naprezanja samo pomona veliina to slui za izraunavanje glavnih naprezanja, te da je nuno izraunati glavna naprezanja. Za neraspucale nosae ona se raunaju po pravilima znanosti o otpornosti gradiva:
1,2 = x
+ x, y 2 2 2 x
2

(11.4 )

U daljim emo izrazima izostaviti indekse uz oznaku posminog naprezanja, pa emo pisati samo . Osno (normalno) naprezanje rauna se iz izraza:
P P e y Mq y x = A I I

(11.5)

Ako drugi lan u ovom izrazu pomnoimo i podijelimo s plotinom presjeka, dobit emo:

15

11.2 Stanje neraspucalosti

S druge strane, posmino se naprezanje rauna iz poznatog izraza iz Otpornosti gradiva (slika 11.12):
V S = I b
P e y Mq y x = 1 + 2 A i I

(11.6 )

(11.7 )

U ovom su izrazu: V poprena sila u promatranomu presjeku; S statiki moment dijela plotine presjeka iznad razine za koju raunamo posmino naprezanje: S = As ys (11.8) I moment tromosti presjeka; b djelotvorna debljina hrpta.
Slika 11.12: Raunanje posminoga naprezanja u presjeku razvedena oblika
16

11.2 Stanje neraspucalosti

Iz Otpornosti je gradiva takoer poznato kako se ravninsko stanje naprezanja moe predoiti u obliku Mohrove krunice (slika 11.13). Ako u koordinatnom sustavu x, nanesemo izraunana naprezanja, x i ,mogu se na osnovi geometrijskih odnosa predoenih na slici 2 izraunati glavna naprezanja, 1 i 2, te kut pod kojim tlano naprezanje, 1, djeluje u odnosu na uzdunu os. Naime, iz slike se vidi kako je polumjer krunice:
Slika 11.13: Mohrova krunica za ravninsko stanje naprezanja

R = + 2 2

(11.9 )
17

11.2 Stanje neraspucalosti

S druge strane vidimo kako je sredite krunice na apscisi x /2. Iz ovih se odnosa lako dobiju veliine glavnih naprezanja:
1 = x
+ + 2 2 2 x
2

(11.10 )

2 =

+ 2 2 2

(11.11)

Iz Mohrove se krunice jasno vidi kako se ne mogu izbjei glavna vlana naprezanja, 2. Naime, kako god neznatno bilo posmino naprezanje, vrijednost korijena uvijek je vea od vrijednosti pred njim (x /2)u jedn. (11.11), pa su dakle vlana naprezanja neizbjeiva. Zbog toga je uvijek nuno predvidjeti stanovitu najmanju koliinu poprene armature (tzv. minimalnu armaturu). 18

11.2 Stanje neraspucalosti

Za glavno vlano naprezanje, 2, postoje dvije granine vrijednosti: donja i gornja. Ako donja nije premaena, nije potrebno proraunavati poprenu armaturu. Ako je pak gornja premaena, nuna je i kosa poprena armatura. Meutim, iz praktinih se razloga gotovo nikada ne posee za ovim drugim rjeenjem, nego se radije podebljava hrbat. Iznimkom su visoki sanduasti nosai mostova u kojih ima mjesta i za dva sloja poprene armature, koja nerijetko zna biti i veega promjera ( 20, pa i 25 mm).
19

11.2 Stanje neraspucalosti

Pogledajmo sada kako izgledaju tijekovi raunskih i glavnih naprezanja po presjeku PB nosaa (slika 11.14).

Slika 11.14: Glavna naprezanja u presjeku PB nosaa

Predoeni tijekovi naprezanja odnose se na presjek prikazan pojednostavnjeno na slici 11.15. Popreni se presjek sastoji od triju dijelova nepromjenjive irine i dvaju poteza s postupno promjenjivom irinom. To se odraava na tijek posminih naprezanja.
Slika 11.15: Presjek za koji su izraunana glavna naprezanja
20

11.2 Stanje neraspucalosti

Naime, pogledamo li izraz za posmino naprezanje (11.7), vidimo da je u njemu samo statiki moment promjenjiv, te da se mijenja po zakonu parabole. Stoga je i tijek posminih naprezanja takva oblika. Na potezima postupne promjene irine presjeka taj tijek slijedi parabolu treega reda, ali je ona toliko ispruena da se moe pojednostavnjeno uzeti pravasta raspodjelba. S druge strane, uzduna naprezanja pravaste (linearne) su raspodjelbe po presjeku i razmjerno malo odstupaju od teinog naprezanja. Na rubovima presjeka (gornjem i donjemu) posmino naprezanje uvijek iezava, pa iz izraz (11.10) i (11.11) slijedi da je na tim rubovima: (11.12) i 1 = x 2 = 0 (11.13)
21

11.2 Stanje neraspucalosti

Izmeu rubova glavna su naprezanja raspodijeljena po krivuljama to u dobroj mjeri slijede krivulju raspodjelbe posminih naprezanja (slika 11.14). U sluaju poprenoga prednapinjanja izrazi se poslonjavaju utoliko to ulazi u igru i y :
1,2 = x + y
2 x y 2 + xy 2
2

(11.14 )

To ima odraza i na raspodjelbu glavnih naprezanja, pa tako na rubu 2 biva jednako y.

22

11.3 Stanje raspucalosti

Ako se premai donja dopustiva granica glavnoga vlanog naprezanja, treba predvidjeti poprenu armaturu. U tu svrhu valja prvo odrediti kut glavnih naprezanja, .
tan 2 = 2

(11.15)

Prisjetimo se kako je u savijanih AB nosaa najvee posmino naprezanje u razini teita presjeka, a kako je u toj razini x = 0, ono je ujedno i glavno naprezanje. Naime, za x = 0 tg2 = , pa je 2 = 90 ili = 45. Meutim, u PB je nosaa uvijek x 0, pa je uvijek < 45. Dobro je to su tlani lanci, a onda i pukotine, poloitiji iz dvaju razloga (slika 11.16): pri poloitijoj pukotini vei broj stremenova preuzima istu poprenu silu i mjerodavna je manja poprena sila. 23

11.3 Stanje raspucalosti

Naime, vrh je pukotine jae odmaknut od betonski tlani jae leaja, pa se na nj odnosi natega lanak otvorena pukotina manja poprena sila. Valja jo naglasiti kako se nenapeta armatura openito PB nosai ponaaju pod djelovanjem popSlika 11.16: Prednosti poloitih pukotina rene sile blie Mrschovoj analogiji reetke (slika 11.17) nego AB nosai. To je zato to su u PB nosaa u pravilu hrptovi tanji, a upravo se je omjer irina hrpta i gornje pojasnice pokazao mjerodavnim u ocjeni valjanosti Mrschove Slika 11.17: Poveanje pojasne sile u nosaa analogije (slika 11.18). s okomitim stremenovima
tlani pojas
24

11.3 Stanje raspucalosti

Slika 11.18 predouje glavne nalaze znamenitih Stuttgartskih pokus do kojih je dolo zbog jedne omake. Naime, u jednu je AB gredu omakom ugraeno svega 40 % potrebne poprene armature, a ipak nije uoeno nita neeljeno u njezinu kasnijem ponaanju. Slika jasno pokazuje kako je ponaanje to blie Mrschovu pravcu to je hrbat tanji.
25

Slika 11.18: Naprezanja u stremenovima u zavisnosti od debljine hrpta

uporabno optereenje

11.3 Stanje raspucalosti

Kako je ve reeno, PB nosai mogu se s vie opravdanja raunati na djelovanje poprene sile po Mrschovoj analogiji reetke. Prijeimo na proraun potrebne armature. Ako je 2 > 2dop, to znai da u smjeru glavnih tlanih naprezanja treba oekivati pukotine. Kao i inae u AB sklopova, ne rauna se s vlanom vrstoom betona, nego ukupnu vlanu silu treba prenijeti armatura. Izdvojimo trostranu prizmu s najduljom pobokom jedinine duljine iz hrpta nosaa (slika 11.19). Na poloitiju poboku djeluju glavna vlana naprezanja.
Slika 11.19: Trostrana prizma isjeena iz hrpta nosaa
26

11.3 Stanje raspucalosti

Rezultante glavnih naprezanja u ravnotei su s rezultantom posminih naprezanja po oploju najdulje poboke. Rezultanta je glavnih vlanih naprezanja: T = 2 cos bw (11.16) Ovdje se pojavljuje bw zato to je i 2 izraunan uz pretpostavku te irine hrpta. Ova se sila razlae u trokut sila (slika 11.20): u vlanu silu u smjeru armature i u tlanu silu u smjeru betonskih tlanih lanaka. Vlana je sila u smjeru armature: Slika 11.20: Trokut sila u
T Tsw = = 2 bw ' cos

(11.17 )

raspucalu hrptu

Ovo je sila po 1 m duljine nosaa; ona nije jednoliko raspodijeljena nego sukladno tijeku poprene sile.

27

11.3 Stanje raspucalosti

Ovu silu treba izraunati u najmanje dvama presjecima. Prvi je presjek na poetku proirenja hrpta nosaa (slika 11.21). Naime, lijevo od ovoga presjeka hrbat se razmjerno naglo iri, pa nema bojazni od premaenja dopustivog naprezanja 2dop. Drugi se presjek odabire Slika 11.21: Presjeci to se provjeravaju nasumce. Plotina je presjeka potrebne poprene armature:
Asw = Tsw f swy

(11.18)

Obino se odabire razmak ipaka, pa se odredi njihov promjer. 28

11.3 Stanje raspucalosti

Naravno, moe se postupiti i obrnuto.
Zgodno je vlanu silu u poprenoj armaturi izraziti u [kN], a dopustivo naprezanje u armaturi podijeliti sa 10. Tako se plotina armature dobije u [cm2]:
kN ] [ Tsw 2 = Asw = cm 1 2 f swy N mm / 10

29

11.4 Granino stanje nosivosti

Prije nego to prijeemo na odreivanje potrebne plotine poprene armature pogledajmo mogue tipove sloma PB nosaa pod djelovanjem poprene sile. Openito razlikujemo dva glavna tipa sloma: vlani slom hrpta; tlani slom hrpta. Prvi nastaje kada je poprena armatura hrpta preslaba (poddimenzionirana), pa kose pukotine zadiru duboko u tlani pojas nosaa, zbog ega on trpi slom (slika 11.22) drobljenje betona Kadto se ovaj tip sloma naziva i posmino-savojrazvlaenje stremenova nim slomom (njem. Schubbiegebruch). U svakom sluaju, radi se o iskrivljenje armature i natega vrlo opasnu tipu sloma i Slika 11.22: Posmino-savojni slom nosaa treba ga svakako izbjei. 30

11.4 Granino stanje nosivosti

Ako je pak hrbat tanak i jako armiran, moe se dogoditi da betonski tlani lanci pretrpe slom pri viim razinama optereenja. Slom se oituje u drobljenju betona hrpta (slika 11.23). Ovaj se slom naziva i slodrobljenje betona mom tlanih lanaka (Druckstrebenbruch). I on je opasan tip sloma, a moe se izbjei ograniaSlika 11.23: Slom nosaa zbog drobljenja vanjem glavnoga tlabetona u hrptu nog naprezanja, to se najjednostavnije postie podebljavanjem hrpta. Uz ove tipove kadto se javljaju i tipovi sloma uzrokovani nepomnjivom obradbom pojedinosti (detalja): zbog proklizavanja vlane armature (premala dulj. sidrenja) i 31 zbog poputanja zazubljenja zrna puniva (preiroke pukotine).

Sada definirajmo pojam mjerodavne poprene sile u trima stanjima (slika 11.24): pri napinjanju: Vmp = Vg0x P0xsinpx (11.20) u uporabi: parabola pravac pravac Vms = Vq Pxsinpx (11.21) Slika 11.24: Presjek u kojem se rauna mjerodavna poprena sila u graninomu stanju nosivosti: Vmu = gVg + qVq - p Pusinp (11.22) Ovdje se susreemo s istim onim faktorima sigurnosti koje smo susreli pri razmatranju graninoga stanja nosivosti pri savijanju. Novost je jedino faktor p, koji se uzima u obzir zavisno od toga djeluje li sila prednapinjanja povoljno ili nepovoljno. 32

11.4 Granino stanje nosivosti

11.4 Granino stanje nosivosti

Ako dakle sila prednapinjanja djeluje povoljno, uzima se da je p < 1 (obino = 0,9), a ako djeluje nepovoljno, uzima se da je p > 1 (obino = 1,1). Meutim, ovdje je mnogo vanije utvrditi ili, tonije, procijeniti kolika moe biti sila prednapinjanja pri dosegnuu granine nosivosti pod djelovanjem poprene sile. Naime, vidjeli smo kako pri dosegnuu granine nosivosti pri savijanju ona potpuno iezava. Ovdje pak tomu ne mora biti tako; dapae, gotovo nikada i nije tako. Zato se openito uzima da je: Pu = Apfpy (11.23) Ovo je raunski najvea sila to se moe pojaviti u natezi. Sada poto smo odredili Vmu postupamo na potpuno jednak nain kao u sluaju AB sklopova.
33

11.4 Granino stanje nosivosti

n =
Vmu bw ' z

Prvo raunamo tzv. nazivno posmino naprezanje:

(11.24 )

Ono se zatim usporeuje s trima dopustivim vrijednostima: r, 3r i 5r Ako je n < r, nije potrebna dodatna (proraunska) armatura dostatna je najnunija (konstrukcijska). S druge strane, mora biti ispunjen uvjet: n 5r (11.25) Gornja se granica, 5r, nipoto ne smije premaiti pokae li raun da je premaena, mora se podebljavati hrbat. Imamo dakle dva razliita podruja vrijednosti nazivnoga posminog naprezanja: 3r n r (11.26)

34

11.4 Granino stanje nosivosti

3r n 5r (11.27) Vrijednosti r propisane su normama. U prvom sluaju dio poprene sile prenosi beton, a na armaturu otpada: Vsu = Vmu Vcu (11.28) pri emu je Vcu dio poprene sile to ju prenosi beton. U drugom pak sluaju cjelokupnu poprenu silu preuzima armatura, pa je dakle Vcu = 0. Mehanizam prenoenja poprene sile armaturom predoen je na slici 11.25. Radni je presjek nagnut za kut < 45.
Slika 11.25: Proraunska shema za sile u stremenovima
35

11.4 Granino stanje nosivosti

Dio poprene sile to ju prenosi beton dobije se iz izraza:

M Dx Vcu = 2,5 r bw ' z 1 + M sux

( 3.29 )

Vidimo kako se on razlikuje od odgovarajueg izraza to vrijedi za AB sklopove samo za mnoitelj u zagradi. S pomou njega uzima se u obzir da u PB sklopova postoji vei dio nosaa to nije raspucao, pa dakle nije iskljuen iz nosivosti. U brojniku je izraza u zagradi: MDx moment rubnoga rastlaenja u promatranomu presjeku pojam s kojim smo se susreli u poglavlju o stupnjevima prednapinjanja. U nazivniku je pak: Msux granini moment savijanja od vanjskih optereenja u istomu presjeku.
36

11.4 Granino stanje nosivosti

Na slici 11.26 lijevo predoeno je stanje naprezanja u promatranomu presjeku pod djelovanjem sile prednapinjanja. Moment rubnoga rasSlika 11.26: Moment rubnoga rastlaenja tlaenja moemo izraunati izjednaivanjem rubnog naprezanja od sile prednapinjanja i od momenta savijanja:
Md P e = 1 + d = Wd A jg
P WD MD = A e 1+ jg

(11.30 )
(11.31)

Odavde je izravno:

U mnoitelju pred zagradom prepoznajemo izraz za gornji odsjeak obine jezgre presjeka: (11.32) Wd/A = jg

37

11.4 Granino stanje nosivosti

Uzmemo li to u obzir, dobit emo vrlo jednostavan izraz za MD: MD = P(e + jg) (11.32) Granini pak moment savijanja od vanjskih optereenja u ovomu presjeku dobije se na nain prikazan u poglavlju o graninoj nosivosti pri savijanju: Msux = gMg + qMq (11.33) Ipak, valja imati na umu kako se radi o momentu u promatranomu, a ne u najjae napregnutomu presjeku. Sada znamo koji dio poprene sile prenosi armatura, pa lako izraunamo njezinu potrebnu plotinu:
Asw = Vru f swy

(11.34 )

pri emu je fwsy granica poputanja elika stremenova.

38

11.4 Granino stanje nosivosti

Opet postupamo kao i u sluaju odabira armature za granino stanje uporabe: za odabrani promjer raunamo razmak stremenova ili obrnuto. Preporuljivo je da promjer ipaka stremenova bude to tanji, ali ne smije biti tanji od 8 mm. Najee se rabi: 812 mm (u visokogradnji) i 1220 mm (u mostogradnji).

39