2.

Naprezanja u stijenskoj masi

Naprezanja u stijenskoj masi

1. Što je i kako nastaje dodatno/sekundarno stanje naprezanja?

Dodatno/sekundarno stanje naprezanja je stanje naprezanja koje nastaje izgradnjom ili
bilo kakvim zahvatom na površini ili u unutrašnjosti stijenske mase (npr. izgradnja
mostova, izvedba tunela, itd.)

2. Kako možemo zapisati stanje naprezanja u točki? Rastavi tenzor naprezanja na sferni i
devijatorski dio.

devijatorski dio sferni dio

devijatorski dio – odgovoran za promjenu oblika, ali ne i volumena tijela

sferni dio – odgovoran za promjenu volumena, ali ne i oblika tijela

𝜎𝑥𝑥 + 𝜎𝑦𝑦 + 𝜎𝑧𝑧

𝜎0 =
3

3. Kako se nazivaju jednadžbe za pretvorbu naprezanja iz globalnog Kartezijevog

koordinatnog sustava u lokalni sustav? Napiši ih.
Jednadžbe transformacija.

4. Što su Harrison i Hudson pokazali da ne postoji na nepodgrađenim površinama iskopa?

Skiciraj stanje naprezanja za takav slučaj.
Harrison i Hudson pokazali da na nepodgrađenim površinama iskopa nema posmičnih
naprezanja, prema tome su površine iskopa ravnine glavnih naprezanja (glavna
naprezanja su okomita i paralelna s površinom iskopa).
Glavno naprezanje okomito na površinu ima vrijednost 0 (odnosno preciznije, ima
vrijednost atmosferskog tlaka).

14
5. Kako se glavna naprezanja mijenjaju u odnosu na diskontinuitet? Skiciraj.
Stanje naprezanja A označava prevladavajuće stanje naprezanja u stijenskoj masi.
Vidimo kako se prema diskontinuitetu stanja naprezanja B i C mijenjaju u odnosu na
stanje naprezanja A.

6. Kakvo je stanje naprezanja u ravnini diskontinuiteta?

U slučaju otvorenog diskontinuiteta, u ravnini diskontinuiteta ne postoje posmična
naprezanja, prema čemu su ravnine diskontinuiteta ravnine glavnih naprezanja.

7. Skiciraj i objasni Mohrove kružnice naprezanja. Kako se pomoću Mohrove kružnice

može odrediti naprezanje u bilo kojoj ravnini?

Glavna naprezanja 𝜎1 𝑖 𝜎3 određuju se prema izrazu:

15
 gdje je R radijus kružnice:

Za grafičko određivanje stanja naprezanja u bilo kojoj ravnini pomoću Mohrove

kružnice, koristi se tzv. pol Mohrove kružnice.

8. Skiciraj Mohrovu kružnicu naprezanja za jednoosni tlak.

9. Skiciraj Mohrovu kružnicu naprezanja za jednoosni vlak.

10. Skiciraj Mohrovu kružnicu naprezanja za troosni tlak.

11. Skiciraj Mohrovu kružnicu naprezanja za hidrostatski tlak.

12. Što su invarijante naprezanja? Navedi ih.

Invarijante naprezanja su funkcije komponenata naprezanja koje se ne mijenjaju (bez
obzira na promjenu koordinatnog sustava). Postoje 3 invarijante naprezanja:

16
Početna naprezanja u stijenskoj masi

13. Što su početna naprezanja u stijenskoj masi i kako nastaju?

To je stanje naprezanja u stijenskoj masi prije izvedbe bilo kakvog zahvata. Naprezanja
su rezultat težine stijene, strukture stijenske mase, erozije, tektonskih aktivnosti i
povijesti stanja naprezanja u stijenskoj masi. Njihov smjer i iznos (red veličine) možemo
pretpostaviti, ali ne znamo ga točno bez mjerenja.

14. Kako geološka struktura utječe na početno stanje naprezanja?

Može se pretpostaviti da su vertikalna normalna početna naprezanja
jednaka težini stijenske mase iznad promatrane točke. U blizini
horizontalne površine, smjerovi glavnih naprezanja su vertikalni i
horizontalni, a to se često pretpostavlja i na većim dubinama (zbog
smanjenja broja nepoznanica).

To ne vrijedi za manje dubine na strmom terenu, zato što površina

stijene, bez normalnih i posmičnih naprezanja, uvijek formira
trajektoriju glavnih naprezanja. Ispod površine strmog terena jedno je
glavno naprezanje okomito na kosinu i jednako nuli, dok druga dva naprezanja leže u
ravnini kosine.

15. Koliko iznosi početno vertikalno naprezanje?

Početna vertikalna normalna naprezanja jednaka su težini stijenske mase iznad
promatrane točke

eksperiment Brown-a i Hoek-a (1978.): 𝜎𝑉 = 0.027 ∙ 𝑧

16. Koliko iznosi početno horizontalno naprezanje?

17
17. Kako određujemo koeficijent bočnog tlaka K?
Pomoću teorije elastičnosti uz pretpostavku spriječenih bočnih deformacija stijenske
mase:

Izraz pokazuje da je koeficijent bočnog tlaka konstantan po dubini (što nije slučaj kod
stijenskih masa koje su prošle određene cikluse opterećenja i rasterećenja).
Točniji izraz je:

Sheorey-ev izraz (na temelju istraživanja koja su analizirali Hoek i Brown):

Eh – srednji modul elastičnosti gornjeg dijela Zemljine kore, mjeren u horizontalnom

smjeru

18