Katedra za mostove

Mostovi II
Separat 03

Analiza opterećenja

Izradili:
Izv.prof.dr.sc. Anđelko Vlašić, dipl.ing.građ.
Dr.sc. Mladen Srbić, dipl.ing.građ.

Zagreb, ak.god. 2019./2020.

 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Sadržaj

1.  Stalna opterećenja ............................................................................................................ 1 

1.1  Vlastita težina (po fazama izvedbe – FAZA 1 i 2) ...................................................... 1 
1.2  Dodatno stalno (FAZA 3) ........................................................................................... 3 
2  Prometno opterećenje (EN 1991-2) .................................................................................. 5 
2.1  Model opterećenja 1 (Load Model 1) – vertikalno opterećenje .................................. 5 
2.2  Kočenje i pokretanje vozila – horizontalno opterećenje ............................................. 7 
3  Prometno opterećenje (EN 1991-2) .................................................................................. 8 
3.1  Jednolika temperatura ............................................................................................... 8 
3.2  Nejednolika linearno promijenjiva temperatura ........................................................ 11 
3.3  Kombinacija jednolike i nejednolike linearno promijenjive temperature ................... 11 
4  Vjetar (EN 1991-1-4) ....................................................................................................... 12 
4.1  Vjetar na rasponski sklop poprečno (Fw(x)) ............................................................... 13 
4.2  Vjetar na rasponski sklop uzdužno (Fw(y)) ................................................................ 17 
4.3  Vjetar na rasponski sklop vertikalno (Fw(z))............................................................... 17 
5  Potres (EN 1998-1 i EN 1998-2) ..................................................................................... 18 

1
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

1. Stalna opterećenja

1.1 Vlastita težina (po fazama izvedbe – FAZA 1 i 2)

Vlastita težina nosivih elemenata mosta uzima se u proračunu prema fazama
izvedbe. Software-ski je omogućeno automatski izračun vlastite težine, pod
pretpostavkom da su svi presjeci i elementi zadani sa stvarnim dimenzijama, i da je
specifična težina za pojedine materijale unesena ispravno.

Specifične težine iznose:

- za beton: γb = 25 kN/m3

- za čelik: γč = 78,5 kN/m3 ≈ 80 kN/m3 (kada se u obzir uzmu vezna sredstva i

zavari)

Betonski rebrasti most

FAZA 1 – Postavljanje nosača na ležajeve ili poprečne grede

Izračun linijskog opterećenja težine jednog nosača i svih nosača:

A1nosača  m 2   ...  G1nosača  kN / m  A1nosača   b

Asvih _ nosača  m 2   ...  Gsvih _ nosača  kN / m  Asvih _ nosača   b

FAZA 2 – Betoniranje ploče i poprečnih nosača (monolitizacija roštiljnog sklopa)

Izračun linijskog opterećenja težine pripadajućeg dijela ploče za jedan nosač i cijele
ploče:
A1 ploče  m2   ...  G1 ploče  kN / m  A1 ploče   b
Acijele _ ploče  m 2   ...  Gcijele _ ploče  kN / m  Acijele _ ploče   b

A1,ploce Aploce

A1,nosaca

Vlastita težina nosača i ploče rebrastog presjeka

1
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Spregnuti presjek

A1,ploce

A1,nosaca

I ukrucenja uzeti u
A1 ako ih ima.

Težina čeličnog nosača u spregnutom presjeku

FAZA 1 – Montaža čeličnih nosača

Izračun težine jednog i svih nosača (izračun se radi posebno za presjek u polju i nad
stupom):
A1nosača  m 2   ...  G1nosača  kN / m  A1nosača   č
Asvih _ nosača  m 2   ...  Gsvih _ nosača  kN / m  Asvih _ nosača   č

Osim dijelova presjeka glavnog nosača, u vlastitu težinu čeličnog sklopa ulaze i svi
poprečni elementi koji nisu dio glavnog statičkog modela. Ovi dijelovi čine dodatnu
vlastitu težinu koja se u modelu nanosi u obliku koncentriranih sila na mjestima gdje
stvarno djeluje. Dodatnu vlastitu težinu čine slijedeći elementi:

- vertikalna ukrućenja
- dijafragme kod zatvorenih sandučastih presjeka
- ukrućenja za unos sile u ležaj ili prešu na mjestima oslanjanja

t=20 1
300x30
a
2

Apoprecni
120x30 3
Avert. ukrucenja b

300x30
c
t=20

L1,poprecni

Dodatna vlastita težina dijelova spregnutog (čeličnog) presjeka

2
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Primjer izračuna dodatne vlastite težina na mjestu poprečnog nosača u polju:

a. Hrbat vertikalnog ukrućenja [kN]: Avert .ukruć.  0, 02   č

(iznad i ispod poprečnog nosača)
b. Pojasevi vertikalnog ukrućenja i ukrućenja hrpta pop. nosača [kN]:
0,3  0, 03  (a  c)   č
0,12  0, 03  b  2   č
Ukupno na mjestu poprečnog nosača (za jedan glavni nosač):  a.  b.  kN 
Ako u presjeku postoji više od dva nosača, tada za srednji nosač treba uzeti u obzir
priključak na poprečni nosač sa obje strane (dvostruka vrijednost iz gornjeg
izračuna).

FAZA 2 – Betoniranje ploče spregnutog presjeka

Izračun linijskog opterećenja težine pripadajućeg dijela ploče za jedan nosač i cijele
ploče:

A1 ploče  m 2   ...  G1 ploče  kN / m   A1 ploče   b

Acijele _ ploče  m 2   ...  Gcijele _ ploče  kN / m   Acijele _ ploče   b

1.2 Dodatno stalno (FAZA 3)

Hodnik, rubnjak
lz
dh

Asfalt

v lh Hidroizolacija Vijenac

lu

g1 g1
g2

Dodatna stalna opterećenja

3
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Za cijeli most:

Pješačka staza i rubnjak .................................. d h  lh  25  2  kN / m

Hidroizolacija ............................................... 0,5kN / m 2  lu  kN / m
Zastor .................................................. 0, 08  lz  21kN / m3  kN / m
Ograde ....................................................................... 4  0,5  kN / m
Vijenac .................................................................. Av  25  2  kN / m
Ukupno:   kN / m
Osim izračuna za cijeli most treba napraviti izračun i za jedan nosač. Ukoliko su na
mostu samo dva nosača, dodatno stalno za jedan nosač je polovica vrijednosti od
cijelog mosta, a ako postoji više od dva nosača, radi se izračun za rubni nosač i
srednji nosač. Svaki od nosača uzima onaj dio dodatnog stalnog opterećenja koji je
direktno iznad njega.

pripadajuca širina
jednog nosaca

br

Pripadajuća širina za dodatno stalno opterećenje srednjeg nosača

Izračun dodatnh stalnih opterećenja grupiranih po širini mosta (za unos u statički
model):
Linijska opterećenja:

G1  kN / m   Av  25(vijenac)  0,5  ograda 

G2  kN / m   0,5  ograda 
Plošna (površinska opterećenja):
g1  kN / m 2   0,5 (hidroizolacija )  d h  25 (hodnik )
g 2  kN / m 2   0,5 (hidroizolacija)  0, 08  21 ( zastor )

4
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

2 Prometno opterećenje (EN 1991-2)

2.1 Model opterećenja 1 (Load Model 1) – vertikalno opterećenje
Određivanje broja i širine prometnih trakova ovisno o širini kolnika:

Broj prometnih Širina prometnih Preostala širina

Širina kolnika w
trakova trakova (m) kolnika (m)
< 5,4 m n=1 3m w–3m
5,4 m ≤ w < 6 m n=2 w/2 0
w≥6m n = Int (w / 3) 3m w–3xn

Cestovno opterećenje i koeficijenti EN 1991-2:

Jednoliko
Dvoosovinsko opterećenje rasprostranjeno
Položaj opterećenje
Osovinsko opterećenje
αQi qik (ili qrk) (kN/m2)
Qik (kN)
Vozni trak 1 300 1,0 9,0
Vozni trak 2 200 1,0 2,5
Vozni trak 3 100 1,0 2,5
Ostali vozni trakovi 0 - 2,5
Preostala površina 0 - 2,5

Moguće sheme opterećenja

Položaj glavnog prometnog traka ovisi o konstrukcijskom elementu za koji tražimo

kritičnu vrijednost rezne sile za dimenzioniranje. Položaj teškog vozila (glavnog
prometnog traka) u poprečnom smjeru može se tako mijenjati kako bi se odredila
maksimalna vrijednost mjerodavnog učinka za dimenzioniranje.

Elementi za koje tražimo mjerodavne sheme prometnog opterećenja kod mostova su

obično:

1. glavni nosači (max i min My)

a. rubni nosač → SHEMA 1

b. srednji nosač → SHEMA 2

2. betonska ploča (max i min My) → SHEMA 3

3. poprečni nosač iznad ležaja (max i min My)

4. ležaj (maksimalna reakcija)

5
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

b/2 b/2

200 50 50 200 100 200

50 100 100 50 50 200 100 200

50 100 100 50 50 200

Trece vozilo ako stane na kolnik

Relevantne sheme prometnog opterećenja za glavne nosive elemente

2,5 kN/m2 40x40

200 50 50 200 50

2xQ1=4x150 glavni prometni trak

9 kN/m2
š

2xQ2=4x100
100

2,5 kN/m2
200

2xQ3=4x50

120

Uzdužni i tlocrtni raspored prometnog opterećenja prema prometnim trakovima

6
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

2.2 Kočenje i pokretanje vozila – horizontalno opterećenje

Sila kočenja može djelovati na mostu bilo gdje duž glavnog prometnog traka.
Qlk  0,6 Q1  (2Q1k )  0,10 q1  q1k  wl  L
360   Q1  Qlk  900 u kN

 Q1 - koeficijent redukcije opterećenja teškog vozila = 1,00

 q1 - koeficijent redukcije opterećenja kontinuiranog opterećenja = 1,00
q - kontinuirano opterećenje u 1. traci = 9,00 kN/m2
Q1k - osovinsko opterećenje u 1. traci = 300 kN
wl - širina 1. trake =3m
L - duljina mosta

Sila pokretanja po iznosu je jednaka sili kočenja, a djeluje u suprotnom smjeru. To

znači da se kod statičkog proračuna sile kočenja i pokretanja mogu zadati kao jedno
djelovanje koje ima promjenjiv predznak.

Qlk

Uzdužno djelovanje kočenja i pokretanja vozila

7
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

3 Temperatura (EN 1991-2)

3.1 Jednolika temperatura

Tmax – očitati iz karte najviših temperatura zraka

Tmin – očitati iz karte najnižih temperatura zraka

Karta najviših temperatura zraka (nHRN EN 1991-1-5)

8
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Karta najnižih temperatura zraka (nHRN EN 1991-1-5)

Korištenjem dijagrama i linije za vrstu nosača očitavaju su maksimalne i minimalne

temperature mosta Te,max i Te,min

Linija Type 1 – čelična kolnička ploča na čeličnim sandučastim nosačima,

rešetkastom ili punostijenom nosaču
Linija Type 2 – betonska kolnička ploča na čeličnim sandučastim ili rešetkastim
nosačima ili na punostijenim nosačima
Linija Type 3 – betonska ploča ili betonska kolnička ploča na betonskim gredama ili
sandučastim nosačima

T0 – vjerojatna računska temperatura mosta u vrijeme kad je konstrukcija djelotvorno

upeta. Može se definirati projektom, a obično iznosi 10 – 20 °C. U nedostatku točnih
vrijednosti uzima se 10 °C.

9
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Dijagram za očitanje Te,max i Te,min

Najveća razlika negativne računske temperature mosta je:

ΔTN,con=T0 – Te,min [°C]

Najveća razlika pozitivne računske temperature mosta je:

ΔTN,exp=Te,max – T0 [°C]

Za proračun pomaka prijelaznih naprava i ležajeva i reakcija ležajeva mjerodavne su

ove vrijednosti temperatura sa još dodatnih 20 °C, dakle, mjerodavne temperature će
biti:

ΔTN,con,bear = ΔTN,con - 20 °C

ΔTN,exp, bear = ΔTN,exp + 20 °C

10
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

3.2 Nejednolika linearno promijenjiva temperatura

Gornji dio nosača topliji od Donji dio nosača topliji od

Tip sklopa
donjeg (ΔTM,heat) [°C]
15
2 (spregnuti nosač)
ksur (8 cm) = 1,0
15
3 (betonski gredni nosač)
ksur (8 cm) = 0,82
gornjeg (ΔTM,cool) [°C]
18
ksur (8 cm) = 1,0
8
ksur (8 cm) = 1,0

Gornje vrijednosti se još množe sa faktorom ksur koji ovisi o debljini asfaltnog zastora.

3.3 Kombinacija jednolike i nejednolike linearno promijenjive

temperature
U nekim slučajevima potrebno je uzeti u obzir istodobno djelovanje jednolike i
nejednolike temperaturne komponente (npr. okviri) pa se koristi nepovoljniji od
sljedećih učinaka:

∆TM,heat + ωN ∆TN,exp ili ∆TM,cool + ωN ∆TN,con ωN = 0.35

ωM ∆TM,heat + ∆TN,exp ili ωM ∆TM,cool + ∆TN,con ωM= 0.75

Proračunati će se osam kombinacija opterećenja temperaturom:

A/ Jednolika temperaturna komponenta:

1. Ljeto- gornji rub konstrukcije se zagrijava

∆TN,exp + ωM ∆TM,heat
2. Ljeto- gornji rub konstrukcije se hladi
∆TN,exp + ωM ∆TM,cool
3. Zima- gornji rub konstrukcije se zagrijava
∆TN,con + ωM ∆TM,heat
4. Zima- gornji rub konstrukcije se hladi
∆TN,con + ωM ∆TM,cool

B/ Linearna temperaturna komponenta:

5. Ljeto- gornji rub konstrukcije se zagrijava

ωN ∆TN,exp + ∆TM,heat
6. Ljeto- gornji rub konstrukcije se hladi
ωN ∆TN,exp + ∆TM,cool
7. Zima- gornji rub konstrukcije se zagrijava
ωN ∆TN,con + ∆TM,heat
8. Zima- gornji rub konstrukcije se hladi
ωN ∆TN,con + ∆TM,cool

11
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

4 Vjetar (EN 1991-1-4)

Smjerovi djelovanja vjetra na rasponski sklop

Karta osnovne brzine vjetra vb,0

12
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

4.1 Vjetar na rasponski sklop poprečno (Fw(x))

NEOPTEREĆEN MOST

Fw( x ),neopt  kN / m  qb  ce  z   c fx ,0  href

 1, 25 2
qb – osnovni pritisak vjetra: qb   vb  kN / m 2 
 vb2 
2 2000
vb – osnovna brzina vjetra: vb  m / s   vb ,0  cdir  cseason  vb ,0 1, 0 1, 0
(vb,0 – očitati iz vjetrovne karte Hrvatske prema nHRN EN 1991-1-4)

ce(z) – koeficijent izloženosti prema visini na kojoj se nalazi rasponski sklop od terena
i prema kategoriji terena (kategorije od 0 do IV prema danom opisu)

Dijagram za očitavanje koeficijenta izloženosti ce(z)

13
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Kategorije terena:

Kategorija terena 0
More, obalno područje izloženo otvorenom moru

Kategorija terena I
Jezero ili površina bez prepreka sa zanemarivom
vegetacijom.

Kategorija terena II
Površina sa niskom vegetacijom kao što je trava i
izoliranim preprekama (drveće, zgrade) s minimalnim
razmakom od 20 visina prepreke.

Kategorija terena III

Površina redovito pokrivena vegetacijom, zgradama ili
izoliranim preprekama sa maksimalnim razmakom od
20 visina prepreke (kao što su sela, predgrađa, stalne
šume).

Kategorija terena IV
Površine u kojima je najmanje 15% površine pokriveno
zgradama čija je srednja visina veća od 15 m.

14
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

cfx,0 – koeficijent oblika koji ovisi o obliku rasponskog sklopa, ogradama na mostu i
prometu

Određuje se prema dijagramu:

visina vozila 2 m
parapetna iznad kolnika
zatvorena visina vozila 2 m
ograda iznad kolnika

opterećenje vjetra na elemente

rešetke se računa odvojeno

a) Faza izgradnje, slučaj

neopterećenog mosta bez prometa,
otvorene ograde (min 50% prozračne)
b) Ispunjene parapetne ograde (>50%
površine ograde ispunjeno), bukobrani,
slučaj opterećenog mosta sa prometom

href – referentna visina sklopa na koju djeluje pritisak vjetra:

href Ograda(e) s jedne strane Ograda(e) s obje strane

Otvorena ograda (jedna)
d+0,3 m d+0,6 m

Puna ograda (jedna)

d+d1
d+2d1
(d1 – visina ograde)

Otvorene ograde
(dvije – zaštitna + odbojna)
d+0,6 m d+1,2 m

15
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

OPTEREĆEN MOST

Fw( x ),opt  kN / m   q p  c fx ,0  href

qp – vršni pritisak vjetra: q p  0, 64kN / m - pri ovom vršnom pritisku vjetra most se
2

zatvara za promet iz prometnih

sigurnosnih razloga
– vršni pritisak na opterećeni most nikada ne može biti veći od onog koji djeluje na
neopterećeni most!
cfx,0 – koeficijent oblika se u slučaju opterećenog mosta računa sa krivuljom b) i
odnosom b/dtot prema slici uz grafikon
href – referentna visina sklopa na koju djeluje pritisak vjetra – jednaka visini sa
vozilom dtot

ilo
voz 2m
href

Rekapitulacija postupka izračuna vjetra poprečno na rasponski sklop za programski

zadatak:

Fw(x) [kN/m] NEOPTEREĆEN MOST OPTEREĆEN MOST

Proračunski izraz qb  ce  z   c fx ,0  href q p  c fx ,0  href

1, 25 2
 vb
qb [kN/m2] 2000
(vb – iz vjetrovne karte)
iz dijagrama prema kategoriji
ce(z) terena i visini sklopa iznad
terena
qp [kN/m2] qb  ce ( z ) MIN { 0,64 ;  qb  ce ( z )  }

2 m (vozilo)
dtot
dtot
dtot ; b
b
b

cfx,0 prema krivulji a) i odnosu dtot/b prema krivulji b) i odnosu dtot/b

href dtot + 1,2 m dtot

16
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

4.2 Vjetar na rasponski sklop uzdužno (Fw(y))

NEOPTEREĆEN MOST

Fw( y ),neopt  kN / m  0, 25  Fw( x ),neopt

OPTEREĆEN MOST

Fw( y ),opt  kN / m  0, 25  Fw( x ),opt  0,5  q p  c fx ,0  href ,vozilo

qp – vršni pritisak vjetra na opterećen most

cfx,0 = 1,45
href,vozilo = 2 m (visina vozila iznad kolnika)

4.3 Vjetar na rasponski sklop vertikalno (Fw(z))

NEOPTEREĆEN MOST

Fw( z ),neopt  kN / m   qb  ce  z   c f , z  b
qp i ce(z) – kao i ranije za neopterećen most
cf,z = 0,9

OPTEREĆEN MOST

Fw( z ),opt  kN / m  q p  c f , z  b
qp – vršni pritisak vjetra na opterećen most
cf,z = 0,9

17
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

4.4 Vjetar na stupove (poprečno i uzdužno)

Vjetar na stupove potrebno je izračunati posebno za uzdužni i posebno za poprečni smjer.
Razlika u ova dva proračuna može biti s obzirom na različite dimenzije stupa uzdužno i
poprečno. Ukoliko su obje dimenzije iste (ili je stup kružnog presjeka), vrijedi jedan proračun
za oba smjera. Također, proračun treba provesti zasebno za opterećen i neopterećen most.

Opterećenje vjetrom na stupove određuje se prema izrazu:

Fw  kN / m  cs cd  c f  q p ( ze )  b
cs cd – konstrukcijski faktor, za stupove niže od 15 m iznosi 1
q p ( ze ) – vršni pritisak vjetra, uzeti vrijednosti od ranije za opterećen i neopterećen
most
b – širina (promjer) stupa okomito na djelovanje vjetra
c f – koeficijent sile koji se različito određuje za pravokutne i kružne stupove

cf ZA PRAVOKUTNE STUPOVE

c f  c f ,0  r  

18
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Redukcija zbog zaobljenih uglova:

Redukcija zbog vitkosti:

gdje je φ koeficijent ispunjenosti za stupove sa otvorima ili rešetkaste stupove:

A

Ac

A – površina bez otvora na koju udara vjetar,

Ac – ukupna površina stupa na koju udara vjetar

Za stupove bez otvora φ=1,0.

19
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Vitkost λ određuje se prema tablici:

Za stupove mosta možemo pretpostaviti najdonji slučaj iz tablice pa vrijedi  .

Prema tome, za  1 i    vrijedi    1, 0.

20
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

cf ZA KRUŽNE STUPOVE

c f  c f ,0  

 – redukcija uslijed vitkosti, uzima se kao i kod pravokutnog stupa

b  v  ze 
Re 

2q p 2000  q p  kN / m 2 
v( ze )  m / s    – vršna brzina vjetra
 1, 25
  15 106 m / s 2 – kinematska viskoznost zraka

b – promjer stupa
k – koeficijent hrapavosti, za glatki beton kao kod stupa iznosi 0,2 mm

0, 2  mm
k /b 
promjer stupa  mm 

21
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

5 Potres (EN 1998-1 i EN 1998-2)

Potresna akceleracija tla ag se očitava za povratni period Tp=475 godina sa karte
koja se može naći na web stranici: http://seizkarta.gfz.hr

Kategorija tla se određuje od A – E prema brzini širenja valova i opisno:

Kategorije tla
Stjenovita tla s najviše 5 m slabijeg materijala pri površini brzinom
A
i brzinom širenja poprečnih valova vs > 800 m/s.
Naslage vrlo krutog pijeska, šljunka ili prekonsolidirane gline,
debljine od nekoliko desetaka metara, s postupnim povećanjem
B
mehaničkih svojstava s dubinom i brzinom širenja poprečnih
valova vs = 360 - 800 m/s.
Duboke naslage zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, šljunka ili
krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do nekoliko stotina C
metara, s vs = 180 -360 m/s.

Naslage rastresitog tla s mekim koherentnim slojevima ili bez njih

s vs  180 m/s u gornjih 20 m.
D
Naslage s mekim do srednje krutim koherentnim tlima s vs  180
m/s u gornjih 20 m.

Profil tla A s površinskim aluvijalnim slojem s brzinama širenja

poprečnih valova vs za tip C i D, i debljinom između 5 i 20 m, ispod E
kojeg je krući matrijal sa vs > 800 m/s.

Prema odabranoj kategoriji tla slijede parametri za definiciju spektra:

Horizontalni
S TB TC TD
spektar Tip 1
A 1,00 0,15 0,4 2,0
B 1,20 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,40 0,15 0,5 2,0

Vertikalni spektar avg / ag TB TC TD S

Sve kategorije tla 0,9 0,05 0,15 1,0 1,0

22
 MOSTOVI II
Analiza opterećenja

Proračunski horizontalni i vertikalni spektar određuju se prema gore iskazanim parametrima

tla i akceleracije i prema slijedećim izrazima:

 2 T  2,5 2  
0  T  TB : Sd (T)  ag  S       
 3 TB  q 3  
2,5
TB  T  TC : Sd (T)  ag  S 
q
 2,5  TC 
 ag  S  
TC  T  TD : Sd (T)  q  T 
   a
 g

 2,5  TC  TD 
  ag  S  
TD  T : Sd (T)  q  T 2 
   a
 g
  0, 2

Pretpostaviti će se elastično neduktilno ponašanje stupova (kratki i jaki stupovi sa

velikom tlačnom silom) bez mogućnosti razvijanja plastičnih zglobova pa je u tom
slučaju faktor ponašanja q=1,0.

Prema gornjim izrazima treba tablično odrediti vrijednosti odziva Sd(T) za periode
T<0 sec;4 sec> i grafički prikazati dijagram, i to za horizontalni i vertikalni proračunski
spektar.

23