VELEUILITE U IBENIKU IBENIK

PRIJEVOZ PUTNIKA
SEMINARSKI RAD

ibenik, lipanj 2011.

VELEUILITE U IBENIKU IBENIK

PRIJEVOZ PUTNIKA
SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Tehnologija i organizacija javnog gradskog prometa MENTOR: STUDENTI: MATINI BROJ STUDENTA:

SADRAJ 1. UVOD .. .....2 2. POVRIN N! "O#I$! % ODVI#! PRO$ T ...! !. T $ &#NI PO#$OVI U PRI# VO'U PUTNI"! . !.1. P(tnik kao s(dionik ( promet( " !.2. Pojam prijevoza p(tnika .. ". PRT&#!)! "!O PR D$ T PRI# VO'! .. $ #.1. *estovni prijevoz p(tnika prema podr(+j( na kojem se prijevoz o,avlja .....$ #.2. *estovni prijevoz p(tnika prema na+in( organizacije prijevoza ..$ PRI# VO'NI. &INI#! % .. LITERATURA .. ...10 . . $. $R -! . %.'!"&#U/!" . .. & .. .# . #. POD# &! * %TOVNO) PRI# VO'! PUTNI"! ..." ."

1. UVOD

U svakodnevnom ivotu modernog ovjeka, a poglavito u dananje vrijeme, odnosno vrijeme modernizacije i industrijalizacije, nailazimo na nebrojeni niz situacija u kojima moemo rei da su njegove ustaljene navike uvelike povezane s prometovanjem s jednog mjesta na drugo odnosno da je ovjek kao takav glavni imbenik prometa. No, da bismo razumjeli i poblie objasnili te situacije, moramo, kao prvo, pojasniti to je to promet. Prema definiciji, promet predstavlja djelatnost koja se organizirano bavi prijevozom putnika i tereta te prijenosom energije ili vijesti s jednog mjesta na drugo. No, promet nije samo prijevoz, odnosno prijenos, bilo putnika, prtljage, spomenute energije i informacije, ve je to puno iri pojam koji zadire u mnoge sfere drutvenog ivota. azvoj cestovnog prometa poinje pojavom kotaa, a prvi takav prona!en je u "ezopotamiji gdje je upotrebljen prvi put otprilike # $%& godina prije 'rista. Najvei graditelji cesta u povijesti bili su imljani (od doba )ulija *ezara izgradili su oko +& &&& kilometara ceste,. Patentiranje prvog cestovnog vozila na motorni pogon,-++#. godine Nijemci 'arl .enz i /ottlieb 0aimler- pokreu novo doba u razvoju cestovnog prometa. Neovisno jedan od drugoga, 0unlop i "ic1elin usavravaju pumpane pneumatike godine -++%.i -+2%. /odine -2&+. 3enr4 5ord organizira prvu serijsku proizvodnju automobila, a samim time ne samo da ostvaruje davne elje ovjeka da stvori prijevozno sredstvo koje e se kretati vlastitom snagom, nego i uvjetuje daljnji razvoj prometnica. 6vakvim razvojem doga!aja postavljeni su temelji koji su napokon omoguili pojam masovni1 putovanja ,a ona se najvie manifestiraju kroz turizam i njegov sve iri pojam. 7amim time, do izraaja dolazi i potreba prijevoznika, bez obzira o kojoj se vrsti prijevoznog sredstva radilo. No, u ovom radu emo se upoznati s prijevozom putnika samo cestovnim putem.

http://hr.wikipedia.org

2. POVRINE NA KOJIMA SE ODVIJA PRIJEVOZ PUTNIKA *estovni prijevoz putnika se obavlja po cestama razliite kvalitete koje se razlikuju po vrsti, kategoriji i nainu uporabe. 7ve ceste zajedno sainjavaju cestovnu prometnu mreu. 0a bi odgovarale za1tjevima sigurnosti i prometa, ceste se, kao osnova na kojoj se promet odvija, moraju projektirati, izgra!ivati, opremati i odravati. "reu javni1 cesta, ovisno o nji1ovom drutvenom i gospodarskom znaenju, ine8 "e!unarodne ceste9 javne ceste koje su me!unarodnim aktom svrstane u mreu me!unarodni1 cesta "agistralne ceste9 me!unarodne i javne ceste koje povezuju vanija gospodarska, kulturna ili upravna podruja egionalne ceste9 javne ceste koje povezuju regionalna, gospodarska, kulturna ili upravna podruja :okalne ceste9 javne ceste koje povezuju naselja na podruju jedne opine Ulice u naselju9 ine ulinu mreu gradova i drugi1 naselja, koja se dijeli prema funkciji u gradskom podruju na razne grupe ulica s razliitim znaenjem, pa i1 dijelimo na8 o glavne gradske prometnice o prometnice u naselju o sekundarne prometnice.

%lika0."r(1ni tok ( 'agre,( 2rotor3

3. TEMELJNI POJMOVI U PRIJEVOZU PUTNIKA Prijevoz putnika u zadnji1 je godina nekoliko puta povean. 7toga, javlja se i potreba da se ta problematika posebno izuava. U strukturi prijevoza putnika po granama, cestovni je promet najzastupljeniji, odnosno, moemo sa sigurnou ustvrditi kako vie od polovice putnika putuje cestom i to ne raunajui javni gradski prijevoz koji, sam po sebi, prevozi vie nego svi ostali zajedno. 3.1. Putnik kao u!ionik u "#o$%tu

Putnici su osobe koje koriste javno prijevozno sredstvo zbog zadovoljavanja prometni1 potreba. azlikujemo dva stajalita8 pravno organizacijsko

0akle, moemo ustvrditi kako se putnicima smatraju osobe koje se zbog putovanja nalaze u nekom od sredstava odre!eni1 za obavljanje javnog prijevoza, bez obzira imaju li voznu kartu ili ne. ;sto tako, putnicima smatramo osobe koje se nalaze u krugu stanice ili neposredno u blizini prometnog sredstva, prije ili poslije izlazita, a dokae im se da su imali namjeru putovati ili da su njima putovali. 7 aspekta organizacijskog stajalita, putnike dijelimo na8 stalne povremene gradske, me!unarodne, me!ugradske

Prema tome, putnik kao sudionik u prometu, odnosno korisnik prometni1 usluga, odre!uje vrijeme, cilj i smjer putovanja, to primorava prijevoznika da organizira prijevoz maksimalno prilago!en potranji. 3.2. Po&a$ "#i&%'o(a "utnika Pod pojmom prijevoz putnika podrazumijeva se gospodarska djelatnost u kojoj se pomou razliiti1 sredstava prijevoza i prijenosa obavlja premjetanje ljudi(putnika, i nji1ove prtljage s jednog mjesta na drugo.

%lika 4.Ta5i Usl(ga

). PRTLJA*A KAO PREDMET PRIJEVOZA Putnik inom sklapanja ugovora o prijevozu stjee pravo na prijevoz odre!ene koliine i vrste stvari, a te stvari nazivaju se prtljagom. Prema tarifi za prijevoz putnika, prtljage i predmeta u linijskom i slobodnom cestovnom prometu, prtljaga se dijeli na8 runu putniku

una prtljaga podrazumijeva stvari teine do -& kilograma kao i svi1 manji1 dimenzija. 6vu vrstu prtljage putnik uva sam, a za nju prijevoznik ne naplauje uslugu prijevoza. Putnika prtljaga podrazumijeva stvari koje putnik predaja prijevozniku. <eine su do =& kilograma koje se po svojim dimenzijama mogu smjestiti u prostor za prijevoz prtljage. <ako!er, razlikujemo8 praenu prtljagu9 prevozi se zajedno s putnikom nepraenu prtljagu9 prevozi se neovisno o vlasnikovom putovanju

%lika 6.Tranzitna Prtljaga

+. PODJELA ,ESTOVNO* PRIJEVOZA PUTNIKA

Poeci organiziranog prijevoza, poglavito u veim naseljima, datiraju od poetka ->. stoljea kada prvi vlasnici koija prevoze uz naplatu one putnike koji mogu platiti. 6zbiljniji poetak javlja se pak poetkom -2. stoljea pojavom dugi1 koija, tzv. omni9bus, jer je to poetak masovnijeg prijevoza. 7ve od tada pa do danas stalno se poveavaju za1tjevi za prijevozom a samim time poveava se i broj individualni1 prijevoznika, kao i javni1 poduzea kojima se bave prijevozom. 7toga moemo rei da dolazi i do raspodjele cestovnog prijevoza i to na sljedee naine8 cestovni prijevoz putnika prema podruju na kojem se prijevoz obavlja cestovni prijevoz putnika prema nainu organizacije prijevoza.

+.1. ,% to'ni "#i&%'o( "utnika "#%$a "o!#u-&u na ko&%$ % "#i&%'o( o.a'/&a *estovni prijevoz putnika prema podruju na kojem se prijevoz obavlja dijeli se na8 Unutarnji prijevoz "e!unarodni prijevoz.

Unutarnji prijevoz obavlja se unutar granica jedne drave te obu1vaa gradski, prigradski i me!ugradski prijevoz. /radski prijevoz se obavlja na podruju nekog grada, a specifian je po kratkim vonjama, velikim brojem stanica, maloj udobnosti za putnike te velikim brojem putnika. Prigradski prijevoz se organizira u irem gradskom, odnosno prigradskom podruju zbog prijevoza radnika, !aka i studenata u grad i iz grada. Po organizaciji je slian gradskom prijevozu, a prostorne granice su mu prosjeno od #& do %& kilometara. "e!ugradski prijevoz se organizira na relacijama izme!u dva grada, povezujui i1 zbog kulturno9prosvjetne, gospodarske, politike i drutvene potrebe stanovnitva, a s obzirom na savladavanje vei1 udaljenosti moe obavljati i funkciju me!unarodnog prometa. "e!unarodni prijevoz obavlja se izme!u dvije ili vie drava. +.2. ,% to'ni "#i&%'o( "utnika "#%$a na-inu o#0ani(a1i&% "#i&%'o(a :inijski prijevoz je prijevoz koji se organizira i obavlja na odre!enim relacijama po registriranom voznom redu, a cijena i svi drugi uvjeti unaprijed su dogovoreni i utvr!eni tarifom.

7lobodni prijevoz je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za sporedne usluge u prijevozu i drugi uvjeti utvr!uju ugovorom izme!u prijevoznika i korisnika prijevozne usluge u okviru propisa i drugi1 akata kojima se utvr!uju cijene prijevoza u cestovnom prometu, a moe biti organiziran kao izletniko, turistiko i kruno putovanje.

2. MREA PRIJEVOZNI3 LINIJA 'ao to smo ve rekli, prijevozne linije, ovisno o podruju, formiraju mreu gradski1, prigradski1, me!ugradski1 i me!unarodni1 linija. "oe se govoriti o mrei autobusni1, tramvajski1 i trolejbusni1 linija te linija podzemne i nadzemne eljeznice. aspored glavni1 gradski1 cesta, odnosno, osnovna s1ema ulinog sustava grada, presudno utjee na formiranje oblika mree prijevozni1 linija. Ne znai da po svim osnovnim ulinim pravcima grada moraju prolaziti prijevozne linije, nego organiziranjem linijskog prijevoza na pojedinim osnovnim magistralnim pravcima, po principu racionalne eksploatacije u gradskom prijevozu. 6snovni tipovi mree linija gradskog javnog prijevoza. radijalni, radijalno9 prstenasti, dijametralni, pravokutni, pravokutno9 dijagonalni i slobodni.

adijalni tip se temelji na radijalnoj s1emi gradski1 ulica i formiran je od linija radijalnog oblika, koje omoguuju dobru vezu periferije s centrom grada. Negativna strana je natprosjeno optereenje centra grada. ?astupljen je u manjim gradovima, na manjim udaljenostima i kod manjeg broja putnika. adijalno9 kruni tip se temelji na radijalno9 krunoj s1emi uline mree. 5ormiran je od radijalni1 i kruni1 tipova prijevozni1 linija. Na ovaj nain se rastereuje gradski centar i omoguava se bolja povezanost izme!u periferni1 dijelova grada. 0ijametralni tip je utemeljen na pravokutnoj s1emi gradske uline mree. :inije se sijeku pod kutom od 2& stupnjeva ili obilaenjem centra krunom prijevoznom linijom., a susree se u planski gra!enim gradovima. No, onemoguava krae veze izme!u pojedini1 dijelova grada. Pravokutno9 dijagonalni tip je utemeljen na pravokutno9 dijagonalnoj s1emi gradske uline mree, koji je nadogra!en uspostavljanjem linija na dijagonalnim pravcima izme!u vaniji1 dijelova grada.

7lobodni tip se temelji na slobodnoj s1emi uline mree, karakteristine za stare jezgre gradova ili gradova gra!eni1 na neravnim terenima. *iljevi pri planiranju mree prijevozni1 linija su , primjerice, prilago!avanje relacije prijevozni1 linija eljama putnika te smanjivanje udaljenosti za pjeake, potom, smanjenje broja presjedanja tijekom vonje, jednostavnost, sigurnost i udobnost prelaenja na druge linije te valja osigurati to veu nezavisnost relacija prijevozni1 linija javnog gradskog prijevoza.

7lika =. Ne@ Aork9 primjer dijametralnog tipa mree

7lika %. ;motski9 primjer slobodnog tipa mree

4. ZAKLJU5AK 7ve kompleksnijim irenjem prometa te poveanjem potrebe za masovnim putovanjima i migracije uvjetuju razvitak javnog gradskog prijevoza i njegovu organizaciju i to na nain koji je, u to veoj mjeri, prilago!en za1tjevima potranje odnosno u ovom sluaju putnicima. U ovom radu poblie smo pojasnili neke osnovne smjernice cestovnog prometa9 njegovu kompleksnost, organizaciju, podruja koja obu1vaa, a kao glavnu temu, bazirali smo se na pojam prijevoza putnika u cestovnom prometu te svu popratnu uslugu koja je potrebna da bi promet funkcionirao. Na osnovu svega navedenog u radu moemo zakljuiti da je cestovni promet od svjetske vanosti upravo zbog prijevoza putnika i roba. Naime, promet putnika ne moe se odvijati bez cestovni1 mrea, stajalita i postaja, konani1 toaka prijevoza i smjetaja, benzinski1 crpki, planova prijevoza i svega to je uz navedeno vezano. 0akle, nijedna zemlja tj. gospodarstvo ne bi moglo djelovati i opstati bez organiziranog prometa, a tako ni bez prijevoza putnika.

"

&IT R!TUR!

0. http788hr.9ikipedia.org 4. )ordana te:an+i;< Tehnologija gradskog prometa I 6. 'akon o sig(rnosti prometa na cestama< =Narodne novine>< ,r. ?@8AB 4. 999.pol.pregrada.hr8dok(menti8(redjenjeCprometaC00C0AC4A A4.doc. D. 999.geogra:ija.hr8dok(menti8P44.doc

6. '''.(a)*i*a.+,-../0+,n*en*01ie'01!"$021$0 2 #0k

1#