KRATAK PRIRUNIK ZA OSNOVNA VREMENA

U ENGLESKOM JEZIKU



Napomena: Ovaj prirunik je napisan za one koji dovoljno poznaju engleski jezik i
ele da usavre svoje postojee znanje i one kojima je stalo da taj jezik stvarno naue sa
razumevanjem!


Uvod

Sama sutina i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoni glagoli! Bez njih
je nemogue zamisliti engleski jezik i pravilno izraavanje.
Za nae ljude je glavni problem kod pomonih taj to oni imaju dvostruku ulogu zbog toga
to su ne samo pomoni, nego su i glavni glagoli. Upravo po tome se razlikuju od svih
drugih glagola u engleskom jeziku.
Osnovni pomoni glagoli koje najee susreemo i od kojih se obrazuju engleska vremena
su glagoli biti, initi i imati. Ova tri pomona i glavna glagola (zavisno od situacije) u
ali nazivam crna trojka zato to su to be, to do i to have zadali mnogo muke naim
studentima i uenicima. Najporaznije u celoj toj zapanjujuoj prii o crnoj trojci je
injenica da tako prosta stvar, kao to su pomenuti pomoni glagoli, nikada nije objanjena
naim ljudima na odgovarajui nain. tavie, ovi glagoli su stalan izvor osujeenosti,
oseanja straha i nesigurnosti u naem pristupu engleskom jeziku i nepoznanica koju kao da
niko nije umeo, znao ili hteo da nam razjasni. A re je o prilino prostoj stvari koja e, kada
bude objanjena, verovatno izazvati veliki oseaj olakanja i zahvalnosti to se obian ovek
poput mene dosetio ovih praktinih uputstava za savlaivanje osnovne engleske gramatike.

Sutina engleskog jezika

Engleski jezik je satkan od vremena bez kojih se ne moe zamisliti ni najprostiji izraz u tom
jeziku. Meusobna isprepletanost i igra vremena su neretko izvor velikog stresa i strepnje kod
naih ljudi, naroito kada je re o vremenima koja ne postoje u naem jeziku kao to je, na
primer, Present Progressive Tense (ili Present Continuous Tense). Naime, u naem jeziku
sadanje vreme je sadanje vreme i u naoj svesti ne postoji razlika u tome kako izraavamo
radnju koja se trenutno dogaa ili radnju koja se redovno dogaa i redovno ponavlja u
razliitim vremenskim intervalima. Ve na tom primeru vidimo da se sutina engleskog
jezika u nekim aspektima bitno razlikuje od onoga na ta smo navikli u naem maternjem
jeziku. Svako vreme u engleskom jeziku ima svoje specifine uslove za izraavanje i
dodeljene pomone glagole bez kojih je nemogue bilo ta izrei.
Vremena, odnosno radnje u vremenu, ne mogu se izraziti bez glagola, to nam je jasno i u
naem jeziku. Ali ono to nam nikada nije i nee biti jasno dok konano ne shvatimo kako to
funkcionie u engleskom, to je injenica da moramo da nauimo da smisleno razlikujemo
engleske glagole umesto to bubamo tabele i tablice koje nam na kraju nita ne pomau i iz
kojih nikada ne nauimo da govorimo engleski jezik sa razumevanjem i samopouzdanjem.
Oduvek sam svim mojim studentima i uenicima zabranjivao da mi kao papagaji ponavljaju
napamet nauene tablice i ablone bilo kog glagola i da mi izverglaju promenu glagola po
zamenicama. Engleski jezik, kao i svaki drugi, mora da se ui prirodno i uz shvatanje nekih
osnovnih postulata i principa. Uenje tablica i tabela, na ta nas je uvek navodio na
neinventivni kolski sistem, ne doprinosi bilo kakvom smislenom savladavanju jezika. Pri
tome ne elim da umanjim ni ulogu dosadnih predavaa koji nisu umeli da se spuste na nivo
svojih studenata i aka. Takvim predavaima je izgleda jedino bilo od koristi da pred svojim
acima i studentima stoje kao autoritet koji poznaje jezik, ali ne ume da ga adekvatno prenese
onima koji taj jezik moraju da savladaju. Svima koji predaju engleski jezik mogu samo da
poruim da je njihov talenat za ovaj jezik ostao beskoristan za nae studente i ake. Zato?
Zato to nisu uspeli da se prvo stave u ulogu svojih studenata i aka kojima je maternji jezik
sprski i koji, usled toga, nisu mogli da jasno razumeju sve one odlike engleske gramatike koje
su nepojmljive naem oveku same od sebe, nego ih je potrebno objasniti prostim srpskim
jezikom!



Kao neko ko je proao kroz pakao pokuavanja da shvati, naui i savlada englesku
gramatiku, a kasnije dobio izazov da je objasni drugima, shvatio sam zato se u mojoj svesti i
svesti mnogih od nas stvorio mentalni blok, pa i otpor prema engleskom jeziku. Ne, dragi
moji itaoci, niti ste vi glupi niti ste nesposobni da nauite taj jednostavan jezik! On je prost
da ne moe biti prostiji. Problem je u tome to nikada nije bilo nikoga da vam taj jezik
adekvatno objasni. Stoga, hrabrno napred u uenje engleskog jezika. Duboko verujem da
svako od vas moe da savlada makar ovu osnovnu gramatiku i da uz pomo iste komunicira
na jednostavnom nivou sa drugima. Da to ne verujem nikada se ne bih latio pisanja ovakvog
kratkog prirunika.

Osnovni principi engleskog jezika

Osnovni princip koji ne mogu dovoljno da podvuem je sledei: engleski jezik se ne moe
nauiti bubanjem tabela i tablica i papagajskim ponavljanjem onoga to je nabubano! Tabele i
tablice treba da vam budu pred oima i da vam slue kao podsetnik dok ne postanu deo vaeg
razumevanja i znanja. Ovaj prirunik nee biti ni od kakve koristi onima koji smatraju da je
uenje tablica i biflanje istih put za uspenost u engleskom jeziku!
Engleski glagoli su kljuni za pravilno izraavanje u engleskom jeziku. Engleski glagoli se,
izmeu ostalog, dele na:
1) glavne glagole koji postoje i u naem jeziku: spavati, jesti, raditi, uiti; i
2) pomone glagole od kojih su najvaniji ovi u pomenutoj crnoj trojci: to be, to do i to
have.

Koliko god da nam glavni glagoli ne predstavljaju problem toliko su pomoni glagoli u
engleskom veliki izvor strepnje i frustracije. Zbog tih glagola su verovatno neki, ako ne i
mnogi, odustali od daljeg uenja ovog jezika. Zbog tih glagola su neki moda i zauvek
omrznuli engleski jezik! Ali, kao to rekoh, samo hrabro napred, nije nita vaa krivica. Svo
to zameateljstvo se lako moe razumeti uz malo pameti i odgovarajuih objanjenja.
Pomoni glagol to be nekako i shvatamo poto postoji i u naem jeziku kao glagol biti,
iako ga mi nikada ne upotrebljavamo u vremenu u kome ga upotrebljavaju ljudi sa engleskog
govornog podruja. Glagol to have obino ignoriemo budui da u naem jeziku to nikada
nije pomoni glagol. Najgori lan crne trojke je glagol to do. Sa tim glagolom niko ne
uspeva da se izbori iz prostog razloga to se uvek preutkuje njegova tajanstvena funkcija i
nain na koji se on (ne)upotrebljava u svakodnevnom engleskom govoru.
Osnovna engleska vremena se obrazuju uz pomo pomonih glagola: to be, to do i to
have i svih ostalih glavnih glagola u engleskom jeziku. Taj princip nikada nemojte smetnuti
sa uma! Isto tako, jedanko bitan princip koji se nikada ne sme smetnuti sa uma kada je u
pitanju engleski jezik je injenica da pomoni glagoli UVEK dolaze ispred glavnih glagola!
To je sasvim logino pravilo upravo zato to samo ime pomonih glagola izraava ono to
oni ine oni pomau glavnim glagolima da iskau tano vreme kada se neka radnja
dogodila: da li je to bilo u prolosti, sadanjosti, budunosti, u toku razgovora, nakon neke
druge radnje, da li je prekinuto od strane neke druge radnje...
U prvi mah ova dungla vremena i isprepletanost radnji moe da uplai iskrenog studenta
engleskog jezika. Ali ono to e ove studije makar da vam omogue, to je da se razjasne sve
nedoumice koje nai ljudi nikada nisu imali od koga da naue budui da je na kolski sistem
sterilan i nematovit, pa samim tim ne ume da prenese dinamino znanje i komunikaciju na
engleskom jeziku.
Imajui ove principe na umu, pristupamo kratkoj analizi nekoliko osnovnih i najee
korienih vremena u engleskom jeziku. Ostala vremena bie obraena nakon pregleda
pomonih glagola zato to e tada biti mnogo lake obraditi svako vreme i pokazati nain na
koje ono izraava radnje u engleskom jeziku.


SADANJE PROSTO VREME
PRESENT SIMPLE TENSE

Pomoni glagol: to do (initi) koji ima razliite oblike za svako lice i uvek dolazi ispred
svakog glavnog glagola.

Radnja: Uobiajena radnja koja se odigrava esto i/ili je tako ustaljena ili normalna da se o
njoj uvek govori u sadanjem vremenu budui da je to jedini nain na koji ona moe da se
izrazi.

Potekoe: Glavne smetnje na koje nailaze nai ljudi su pravljenje razlika izmeu ovog
vremena i vremena koje izraava radnju koja se odigrava u trenutku kada o njoj govorimo.
Drugu potekou, verovatno najveu u celokupnom engleskom jeziku, predstavlja
razumevanje funkcionisanja glagola to do. Ova potekoa posebno dolazi do izraaja
prilikom postavljanja pitanja u ovom vremenu -u tome se upravo krije sva tajanstvenost
pomonog glagola to do.

I work every day. (Radim svaki dan). Do I work every day? (Da li radim svaki dan?)

You work every day. (Radi svaki dan). Do you work every day? (Da li radi svaki dan?)

He workS every day. (On radi svaki dan). Does he/she/it work every day? (Da li on radi svaki
dan?)

She workS every day. Does she work every day?

It workS every day. Does it work every day?

We/You/They work every day. (Mi radimo/Vi (vie ljudi) radite/Oni/One rade svaki dan). Do
we/you/they work every day?















PROLO VREME
PAST SIMPLE TENSE

Pomoni glagol: to do, ali u svom prolom obliku did, to dodatno komplikuje njegovo
razumevanje.

Radnja: Ovim vremenom izraava se neto to je uinjeno ili zavreno u prolosti.

Potekoe: Glavna potekoa je ponovo raskorak u izjavnim potvrdnim reenicama kojima se
izraava neto to je uinjeno u prolosti, a potom dolazi pitanje u kome izranja famozno
did!

I worked every day. (Radio sam svakog dana). Did I work every day?

You worked every day. (Radio/la si svakog dana). Did you work every day?

He worked every day. Did he/she/it work every day?

She cleaned the table yesterday. Did she clean the table yesterday?

It made a noise last night. Did it make a noise last night.

We worked every day. Did we work every day?

You (vie ljudi) walked in the park last summer. Did you walk in the park last summer?

They phoned their friends last night. Did they phone their friends last night?




















PROSTO BUDUE VREME
FUTURE TENSE

Ovo je zasigurno najprostije englesko vreme, pa emo sa njim odmah da zavrimo.

Pomoni glagol: to be (biti) u svom obliku za budue vreme koji je razliit za svako lice.

Radnja: neto to e biti uraeno ili obavljeno kasnije, ili u budunosti.

Potekoe: Generalno gledano, ne postoje potekoe u obrazovanju ovog vremena. Poto i mi
koristimo glagol biti kao pomoni glagol da iskaemo neto to EMO raditi kasnije ili u
budunosti, to nam ovo vreme predstavlja najmanji problem za uenje i shvatanje.

I will work tomorrow. (Radiu sutra). Will I work tomorrow?

You will work tomorrow. (Radie sutra). Will you work tomorrow?

He/She/It will work tomorrow. (Radie sutra). Will he/she/it work tomorrow?

We/You/They will work tomorrow. (Radiemo/e sutra). Will we/you/they work tomorrow?

Primetili ste u ovom vremenu jedno generalno pravilo: kada se postavlja pitanje, pomoni
glagol skae preko zamenice i zauzima prvo mesto u pitanju, iza njega dolazi zamenica, iza
zamenice dolazi glavni glagol i onda idu ostale rei u reenici (koje su obino priloke
odredbe za mesto, vreme i nain). Kao to vidite, ova prosta pravila nisu nikakva posebna
mudrost ili neto nedokuivo!



















CRNA TROJKA

Verujem da ova problematika nikada do kraja i nikada do kraja jasno nije predoena svima
koji silom prilika ili svojom voljom moraju da se uhvate u kotac sa engleskim vremenima i
gramatikom. Crna trojka: to be, to do i to have izazvala je mnogo stresa i mentalne
patnje i kod najiskrenijih ljubitelja engleskog jezika. A stvar je prilino prosta, ne moe da
bude prostija! Samo je neko morao da objasni do kraja kako i zato funkcioniu ti glagoli.
Pomenuta tri glagola su po svojoj funkciji pomona, to znai da pomau da se iskae
odreena radnja koja se dogodila u nekom vremenu. Drugim reima, bez ta tri glagola
nemogue je na engleskom jeziku objasniti da li se neto dogaa u ovom trenutku, da li se
dogaa kao uobiajena normalna radnja, da li se dogodilo jue ili u veoma dalekoj prolosti,
da li se deavalo pre nego to ga je neto drugo prekinulo, da li je poelo da se deava u
prolosti pa nastavlja deava se u sadanjosti i nastavie da se deava u budunosti, ili e se
moda ili sigurno dogoditi u budunosti. Dakle, sve to elimo da iskaemo na engleskom
jeziku nas neminovno nateruje da shvatimo potpunu funkciju ta tri pomona glagola. Bez njih
engleski jezik gubi svaki smisao. Bez njih ne postoji engleski jezik!
Glavni problem koji izgleda niko do sada nije shvatio je to da ova tri glagola, iako su
pomoni, takoe igraju funkciju glavnih glagola. Drugim reima, postoje radnje koje treba
iskazati u engleskom jeziku upravo tim glagolima, ali u tim sluajevima oni nisu pomoni
glagoli (ne pomau iskazivanje radnje) nego su glavni glagoli - glavni nosioci radnje i glavni
nosioci znaenja rei.
Pored toga, dodatni izvor zabune su sluajevi kada se jedan isti glagol (obino je to glagol to
have, neto ree i glagol to do) pojavi u istoj reenici dva puta. A pojavi se dva puta iz
prostog razloga to nije re o jednom te istom glagolu, nego jedan od njih igra ulogu
pomonog glagola, a drugi je glavni glagol.
Prva stvar koju treba imati na umu kada su u pitanju pomoni glagoli to je da iako oni znae
biti, initi i imati, jer to je jedini prevod koji mi za njih imamo, kada su u slubi
pomonih glagola oni ne znae to kako ih mi prevodimo. Kada su pomoni glagoli, to be,
to do i to have nemaju znaenje biti, initi i imati! Oni kao pomoni glagoli
NITA ne znae! Njihova funkcija kao pomonih glagola je da pomognu glavnom glagolu za
koji su vezani i uz koji uvek idu.
Druga stvar koju treba imati na umu je sledea: u svim sluajevima, bez izuzetka, kada su
glagoli to be, to do i to have pomoni, oni uvek dolaze na prvo mesto ispred svakog
drugog glagola u reenici. Stoga, nikada se ne moe napraviti greka da se takav jedan
pomoni glagol, makar se i navodno dva puta pojavljivao u istoj reenici, zameni sa nekim
drugim glagolom.
Sada kada smo razjasnili ove dileme i nedoumice, pogledajmo neke primere gde ovi glagoli
igraju svoju bitnu dvojaku funkciju. To bi trebalo automatski da razjasni i obrazovanje
glavnih vremena u engleskom jeziku.






Sadanje prosto vreme

Kao to je ve reeno, pomoni glagol u ovom vremenu je glagol to do. Njegov problem je
u tome to je tajanstven i sakriven, te njegova uloga nije tako lako uoljiva. To se posebno
vidi u injenici da ga nema u potvrdnim reenicama, a kada treba postaviti pitanje u
sadanjem vremenu taj glagol iznenada izranja naizgled niotkuda. Ali to nije sluaj da taj
glagol dolazi sam od sebe u pitanjima. To ne bi bilo nimalo u skladu sa strogim pravilima
koja vae za neumoljivu englesku gramatiku. Pomoni glagol to do uvek postoji u svim
potvrdim reenicama, samo to ga mi ne vidimo.
Uzmimo primer sa glavnim glagolom to work iz gornje lekcije. Na prvi pogled reenica, na
primer, glasi ovako:

You work every day.

U toj reenici ne vidimo nigde postojanje glagola to do, iako upitna reenica glasi:

Do you work every day?

Otkud iznenada glagol to do u upitnoj reenici? Odgovor je prilino logian: on se
pojavljuje u toj reenici iz prostog razloga zato to tu mora da bude. Upamtite: nijedno
vreme se ne moe obrazovati ako nema pomoni glagol! Samim tim pomoni glagol mora
da postoji i u obinoj potvrdnoj reenici.
Stvar je u tome to se glagol to do retko koristi u engleskom jeziku zbog jaine i
naglaavanja koji prenosi kada se upotrebljava, pa se zato izbegava u uobiajenom govoru.
Ljudi ga obino izgovaraju kada hoe neto da naglase i podvuku, ili u stanju ljutine i
samoodbrane.
injenica da ljudi ne upotrebljavaju glagol to do u govoru ne znai da taj glagol ne postoji.
Naprotiv. On postoji jer mora da u sadanjem vremenu obavlja svoju funkciju pomonog
glagola i da pomogne da se izraze sve radnje u sadanjem vremenu. Stoga svaka reenica u
sadanjem vremenu mora da sadri taj glagol. Zbog toga gornja reenica u svim licima glasi
ovako:

I (do) work every day.

You (do) work every day.

He/She/It (does) work every day.

We/You/They (do) work every day.

Primetiete da sada u treem licu nema workS every day!? Sada je sasvim jasno zato
nema tog nastavka s u treem licu: zato to ispred glagola work (koji je glavni glagol)
stoji taj moni glagol to do u svom obliku za tree lice does - i u tom obliku on
automatski oznaava i skree panju na to da je re o treem licu. Upravo otud to famozno
slovo s u svim reenicama u sadanjem vremenu kada govorimo u treem licu - da on, ona
ili ono obavlja neku uobiajenu aktivnost ili radnju.
Zarad lakeg izgovora dolo je do kombinacije does + glavni glagol.
Otuda svi glavni glagoli u treem licu sadanjeg vremena imaju nastavak s, kao to je
sluaj sa glagolom work u treem licu koji postaje works. I sada postaje jasno kako i
zato postavljamo upitne reenice onako kako ih postavljamo u tom vremenu. Glagol to
do, po pravilu koje ve znamo, prilikom obrazovanja upitnih reenica skae na prvo mesto
ispred zamenice, a nakon njega slede zamenica i glavni glagol:

Do I work every day?

Do you work every day?

Does he/she/it work every day?

Do we/you/they work every day?

Obino su odgovori na ta pitanja, bilo da su potvrdni ili odreni, u skraenom obliku i glase:

Yes, I do.

No, I don't.

Yes, you do.

No, you don't.

Yes, he/she/it does.

No, he/she/it does not.

Yes, we/you/they do.

No, we/you/they do not.

Pomoni glagol to do pokazuje time svoju mo pomaganja izraavanja radnji u sadanjem
vremenu. Jer on sam je sasvim dovoljan da izrazi potvrdu da se neto desilo ili nije desilo.
Kao to sam naglasio, to je skraeni oblik izraavanja potvrdnih i odrenih reenica u ovom
vremenu. One se uvek tako izgovaraju zarad kratkoe, a stvarni pun oblik tih reenica glasi:

Yes, I do work every day.

No, I do not work every day.

Yes, you do work every day.

No, you do not work every day.

Yes, he/she/it does work every day.

No, he/she/it does not work every day.

Yes, we/you/they do work every day.

No, we/you/they do not work every day.

Prolo prosto vreme

Ista je stvar u fukciji pomonog glagola to do u ovom vremenu, jedino to se on ovoga puta
pojavljuje u svom prolom obliku did. U sluaju prolog vremena, ovaj pomoni glagol se
ne razlikuje u licima, nego je u svim licima potpuno isti. Kao i kod sadanjeg vremena,
uoavamo isti princip. Zbog njegove jaine ljudi ga koriste u retkim situacijama, ali to ne
znai da on ne postoji u potvrdnim reenicama. On mora da postoji zato to se nijedno
vreme u engleskom jeziku ne moe zamisliti bez svog pomonog glagola. Tako imamo
sledee primere:

I (did) work every day.

You (did) work every day.

He/She/It (did) work every day.

We/You/They (did) work every day.

Primetili ste da glavni glagol, u ovom sluaju work, nema karakteristian nastavak ed na
kraju. Zato je to tako sada postaje jasno. To je zato to ispred njega stoji pomoni glagol koji
pomae da se iskae radnja rada u prolom vremenu. U stvari, taj famozni nastavak ed, koji
vam niko nikada nije objasnio, nastao je upravo usled spajanja pomonog glagola u prolom
vremenu did i svih glavnih glagola koji su pravilni.
Svi pravilni glagoli u prolom vremenu imaju nastavak ed zato to je dolo do stapanja sa
pomonim glagolom did. Naravno, postoje izuzeci za ovo pravilo kada su u pitanju
takozvani nepravilni glagoli. Oni su nepravilni zato to u njihovom sluaju nije dolo do
stapanja sa did i nisu dobili nastavak ed u prolom vremenu.
I tako, razdvajanjem glavnih glagola od pomonog dobijamo upitne reenice u prolom
vremenu gde pomoni glagol did skae na poetak a iza njega sledi zamenica i glavni
glagol u svom izvornom obliku (infinitivu kako se to naziva u gramatici). To praktino
izgleda ovako:

I worked every day.
Did I work every day?

You worked every day.
Did you work every day?

He/She/It worked every day.
Did he/she/it work every day?

We/You/They worked every day.
Did we/you/they work every day?

U prolom vremenu imamo odlian primer gde se jedan glagol pojavljuje navodno dva puta,
recimo u sledeem pitanju:

Did you do your homework yesterday?

Nai studenti obino vide takav primer i ostaju zbunjeni nad injenicom da se u istoj reenici
navodno pojavljuje isti glagol i to, da stvar bude jo gora, jedan je u prolom a drugi u
sadanjem vremenu. To, meutim, nije uopte sluaj. Nije re o jednom te istom glagolu!
Prvi glagol koji se vidi u tom pitanju je pomoni glagol koji nema znaenja, ne znai
initi!!! Taj glagol samo pomae da se iskae radnja raenja domaeg zadatka u prolosti,
to jest jue. Drugi glagol je glavni glagol i on zaista znai initi, raditi. Dakle, da, re je o
istom glagolu, ali sa dve razliite i drukije funkcije!
Potvrdne reenice koje oblino viamo u ovom sluaju glase:

I did my homework yesterday.

You did your homework yesterday.

He/She/It did his/her/its homework yesterday.

We/You/They did our/your/their homework yesterday.

Meutim, u ovom sluaju vidimo samo pomoni glagol did, a rekli smo da pomoni
glagoli nemaju znaenja! Prema tome, ove reenice same po sebi ne znae nita zato to u
njima ne postoji glavni glagol koji izraava radnju. U stvari, on se ne upotrebljava, ali itekako
postoji! U protivnom, ove reenice nemaju nikakvog smisla. Glavni glagol u ovom sluaju je
glagol raditi - do. On mora da postoji i, po ustaljenom i nepromenljivom pravilu, doe
odmah iza pomonog glagloga. Zbog toga ove reenice u svom punom obliku glase:

I did do my homework yesterday.

You did do your homework yesterday.

He/She/It did do his/her/its homework yesterday.

We/You/They did do our/your/their homework yesterday.

Sada ove reenice u upitnom obliku glase onako kako ih uvek i vidimo u engleskom. One u
sebi sadre pomoni glagol koji je skoio na prvo mesto, iza njega sledi zamenica a iza nje i
glavni glagol do kome ovaj glagol pomae da izrazi radnju raenja domaeg zadatka jue:

Did I do my homework yesterday?

Did you do your homework yesterday?

Did he/she/it do his/her/its homework yesterday?

Did we/you/they do our/your/their homework yesterday?

Nikada ne smete da meate dva glagola to do i da ih posmatrate kao jedan. I jedan i drugi
imaju dve razliite funkcije i nemaju veze jedan sa drugim, osim u smislu da prvi pomae
drugom da izrazi radnju a drugi je glavni glagol.
Ono to dodatno komplikuje funkciju ovog glagola je i injenica da je glagol to do
nepravilan, to se jasno vidi po tome kakav je u prolom obliku. Da je pravilan, taj glagol bi u
prolom obliku glasio doed - imao bi taj karakteristian nastavak ed. Ali budui
nepravilan, on u prolom vremenu ima oblik did kao pomoni glagol.
Glagol to have je takoe nepravilan, tako da u engleskom jeziku ne postoji glagol haved.
Vie o funkcijama tog glagola u narednoj lekciji.



POMONI GLAGOLI TO BE I TO HAVE

Doao je trenutak da demistifikujemo i preostala dva kljuna pomona glagola poznata kao
biti i imati. Ti glagoli se mnogo lake razumeju u odnosu na glagol to do iz prostog
razloga to su uvek vidljivi u reenici i kada su u funkciji glavnih i kada su u funkciji
pomonih glagola. U njihovom sluaju nema potrebe da se uvek priseamo da postoje pre
svih drugih glagola u potvrdnim reenicama i da pomau glavnim glagolima da iskau radnju
koja se odigravala u prolosti ili upravo zavrila u sadanjosti. Osim toga, i u naem jeziku
postoji glagol biti kao pomoni glagol, pa nam to dodatno olakava brzo uoavanje i
razumevanje funkcije tog glagola.
Ono to treba obavezno imati na umu je da postoji veoma prost nain da se prepozna kada
glagoli biti i imati igraju ulogu glavnih glagola, a kada su pomoni glagoli koji pomau
glavnim glagolima da iskau neku radnju. Prilikom analize engleskog jezika, kao i prilikom
izraavanja misli na tom jeziku, bitno je posmatrati svaku reenicu izolovano i pratiti rei
koje se u njoj upotrebljavaju. Ukoliko u datoj reenici vidite da glagoli biti ili imati stoje
sami i da ne postoji nijedan drugi glagol osim njih, to je znak da ti glagoli igraju ulogu
glavnih glagola i samo tada znae to to znamo da znae. Ukoliko iza tih glagola dolazi neki
drugi glagol, onda je jasno da su ti glagoli pomoni - pomau glagolu iza sebe i ne znae
biti ili imati, ve imaju iskljuivu ulogu pomonih glagola bez znaenja.
U pojedinim situacijama ova dva glagola se pojavljuju u istim reenicama navodno dva puta,
ali nemaju isto znaenje. Prvi koji se od njih pojavi pre onog drugog igra ulogu pomonog
glagola i pomae tom drugom da iskae radnju. Drugi glagol se pojavljuje u obliku
karakteristinom za vreme radnje koju opisuje i nalazi se odmah iza prvog glagola prema
pravilu koje smo ve nauili. Zato ukoliko u jednoj reenici vidite da na prvom mestu dolazi
glagol biti, a iza njega glagol imati sa nastavkom ing, znajte da nije re o dva
pomona glagola! Samo je prvi pomoan, kao to ve znamo, a drugi je glavni glagol.
Ukoliko u reenici vidite glagol imati na prvom mestu, a odmah iza njega dolazi glagol
biti u svom past participle obliku been, isti stari princip vai i u tom vremenu. Glagol
imati je u tom sluaju pomoan i ne znai imati, a glagol biti je glavni glagol. U
vremenima gde ova dva glagola igraju svoju pomonu ulogu moe da doe do sluaja da su
oba pomona, pri emu e doi jedan iza drugog na prvom mestu iza zamenice, a nakon njih
doi e glavni glagol koji iskazuje radnju. Ali i u tim sluajevima jedini poredak koji ovi
glagoli mogu da oforme je da imati doe kao prvi glagol, biti u past participle obliku
been doe iza njega, a nakon njih ide glavni glagol.
Iako sve ovo na prvi pogled deluje veoma zbunjujue, nema razloga za strah. Engleski jezik i
gramatika mogu da postanu prava igra i zadovoljstvo ukoliko steknemo samopouzdanje u
izraavanju. A nema razloga da vremenom ne steknemo samopouzdanje zato to se engleski
jezik sastoji od rigidnih pravila i onog trenutka kada ovladamo tim pravilima, ceo svet
engleskog jezika postaje na. Stoga se nemojte obeshrabriti u ovom trenutku. Celokupna ova
materija je veoma laka i inteligentnim ljudima ne bi trebalo da predstavlja neki veliki
problem. Duboko sam ubeen da svako moe da naui makar osnovno izraavanje na
engleskom i da savlada ova osnovna vremena. Neki e ovaj jezik savladati superiorno i on e
im biti poput maternjeg, drugi e na osnovu ovog prirunika stei bolje shvatanje smisla i
dinamike jezika, a nekima e ovo biti dovoljno da mogu da sroe najosnovnije stvari na
engleskom jeziku. Bilo kako bilo, primarni cilj ovog prirunika je da demistifikuje teke
stvari u engleskoj gramatici i da vam priblii taj jezik koji je u sutini prilino jednostavan.




SADANJE TRAJNO VREME
THE PRESENT CONTINUOUS TENSE
ILI
THE PRESENT PROGRESSIVE TENSE

Pomoni glagol: glagol to be u svom sadanjem obliku koji se menja po zamenicama. Kao
i u svim drugim vremenima, prvi glagol koji doe iza zamenice je pomoan, pa tako lako
moemo da prepoznamo sve oblike glagola to be koji se menja po zamenicama.

Glavni glagol: svaki glavni glagol koji izraava ovo vreme ima karakteristian nastavak
ing. Autor nije uspeo do ovog asa da razume poreklo nastavka ing, pa za sada
pretpostavlja da je taj nastavak nastao u engleskom jeziku zarad svrhe iskazivanja radnje u
sadanjem trenutku.

Radnja: Kao to mu samo ime kae, to je radnja koja traje u trenutku kada se o njoj govori
(radnja je u progresu u trenucima naeg govora).

I am working now.

You are watching the television at this time.

He is sleeping at this moment.

She is riding her favourite horse.

It is breaking down.

We are cleaning the streets.

You are singing your funny tune.

They are thinking about their new agenda all the time.

Prvi glagol u ovim reenicama: am, are, is i are su oblici glagola biti u sadanjem vremenu.
Iza njih dolaze glavni glagoli sa svojim karakteristinim ing. Uvek kada vidite takvu
reenicu znajte da ta radnja obavezno govori o neemu to se dogaa u trenutku kada neko o
tome govori.
Evo kako bi izgledao odnos u ovom vremenu u kome je glagol to be na prvom mestu kao
pomoan i nema znaenje biti, a glagol to have koji stoji iza njega je glavni glagol.
Klasian primer je izraz na engleskom jeziku kada neko ima nezgodu, problem, ili ne moe
da se snae sa neim. Tada se kae having trouble. Evo kako izgleda takav izraz u svim
licima:

I am having trouble with my car.

You are having trouble with your car.

He/She/It is having trouble his/her/its car.

We/You/They are having trouble with our/your/their car.

Kao to vidite, glagol to have u ovom vremenu, kao i svi drugi glavni glagoli u radnji koja
se sada deava, ima karakteristian nastavak ing. Stoga, nemojte da vas to zbuni i da ga
pomeate sa glagolom to have koji nema znaenja i koji kao pomoan glagol dolazi do
izraaja u drugim vremenima gde je na prvom mestu ispred glavnih glagola! U ovom sluaju
nije re o glagolu to have kao pomonom nego o glagolu to have kao glavnom glagolu.
Upitan oblik gornjih reenica bi trebalo da bude svima jasan na osnovu ve poznatog pravila
da pomoni glagol prilikom postavljanja pitanja skae na prvo mesto, iza njega dolazi
zamenica iza koje dolaze glavni glagol i ostatak reenice. Neretko izraavanje reenica u
engleskom jeziku lii na upanje repe, ali je uteno to to na kraju repa bude iupana, ono
to hoete da kaete uspete da izrazite tako da vas potpuno razumeju ljudi kojima je to
maternji jezik, a vae upanje biva sve lake iz meseca u mesec da bi na kraju postalo ono
to Englizi i Amerikanci nazivaju druga priroda a za ta mi obino kaemo da postane
deo nas. Poto ta jasna pravila za upitan oblik sada ve sigurno znate, evo samo nekoliko
kratkih primera upitnog oblika iz gornjih reenica:

Am I working now?

Are they cleaning the streets?

Are you having trouble with your car?

Is she having trouble with his car?

I u ovom vremenu su potvrdni odgovori uvek kratki i zavravaju se samo sa pomonim
glagolima, mada celokupna reenica u punom smislu treba da glasi kao i u drugim
vremenima gde se sve reenice skrauju:

Yes, I am (working now).

Yes, they are (cleaning the streets).

No, they are not (cleaning the streets).

Yes, I am (having trouble with my car).














PROLO TRAJNO VREME
THE PAST CONTINUOUS TENSE
ILI
THE PAST PROGRESSIVE TENSE

Pomoni glagol: Opet je to glagol to be, ovoga puta u svom prolom obliku koji se
razlikuje u licima samo u tome da li postoji jedno ili vie lica koja obavljaju radnju ije
iskazivanje taj glagol pomae.

Glavni glagol: I ovi glavni glagoli imaju karakteristian nastavak ing. Ono to ih razlikuje
od drugih glagola koji imaju taj nastavak je pomoni glagol to be koji stoji ispred njih u
prolom vremenu! Usled injenice da je glagol to be ispred tih glagola u prolom vremenu,
to sve glagole iza njega stavlja u prolo vreme! Naime, princip za ovaj i svaki pomoni glagol
je isti kao i u sluaju glagola to do. Vreme u kome se taj pomoni glagol nalazi, bilo da je
to sadanje ili prolo vreme, odreuje vreme same radnje. Isti je sluaj u ovom vremenu. Isto
je sluaj u svakom drugom vremenu. Nema razloga da pogaamo i nagaamo ta to pie ili
ta je izreeno u engleskom jeziku i da se premiljamo da li se ta radnja desila jue, ili se
deava sada, ili e se desiti sutra. Sve na ta je potrebno obratiti panju je pomoni glagol! A
on je lako uoljiv zato to se uvek, uvek, uvek nalazi kao prvi glagol u svakoj engleskoj
reenici. im uoimo prvi glagol u reenici i vreme u kome on stoji, odmah i bez greke
znamo u kom vremenu je cela reenica, to jest kada se radnja dogodila, dogaa ili e se
dogoditi!
Slian princip treba da vas vodi i kod pisanih testova. Tu se obino testira poznavanje
gramatike engleskog jezika. Sve to treba da uoite u zadatim reenicama su glagoli i samo
glagoli. I sve ega treba da se setite je u kom vremenu se koriste koji pomoni glagoli i u kom
obliku su uvek i bez izuzetka glavni glagoli koji dolaze iza njih. Na primer, ako imate zadatu
reenicu gde zamenica stoji na prvom mestu, potom praznu crtu iza koje je napisan glavni
glagol sa nastavkom ed, ne treba da se dvoumite nijednog asa oko toga o kom vremenu je
re. Jedino kod aorista glavni glagoli imaju nastavak ed a ispred njih uvek i bez izuzetka
MORA da doe pomoni glagol have, odnosno has (ako je u pitanju tree lice). Ukoliko
imate reenicu gde nema pomonog glagola na prvom mestu, a iza prazne crte stoji glagol sa
nastavkom ing, opet nema nikakve sumnje! Poto je u takvim vremenima gde takvi glagoli
imaju samo taj nastavak pomoni glagol glagol to be, sve to treba da pogledate je ostatak
reenice, tanije koja je priloka odredba za vreme (da li je vreme sadanje ili prolo) i u
skladu sa tim da stavite glagol to be u sadanjem ili prolom vremenu ispred glavnog
glagola. Nikada, podvlaim, pomoni glagoli to be i to do ne mogu da idu ispred glavnih
glagola koji imaju nastavak ed, niti pomoni glagol to have moe da ide ispred glavnih
glagola koji imaju nastavak ing ili glagola u infinitivu (glagola koji su u svom izvornom
obliku i nemaju nikakav nastavak u sadanjem vremenu). To je nemogue, to je urezano u
kamen, to je nepromenjivo u engleskom jeziku! I zato, umesto biflanja na pamet tabela i
tablica, uvek imajte na umu ova krajnje jednostavna pravila koja su takva kakva su i od kojih
nema odstupanja i nema anse da ikad pogreite!
Neki korumpirani i neasni pojedinci mogu da vas ubeuju da ne znate dovoljno engleski
jezik i da vam na usmenom daju slabiju ocenu da biste kod njih uzimali privatne asove, ali
na pismenom testu nema anse da sprovedu takvu nepravdu! Na vama je da li ete logino da
razmiljate i sa ovim osnovnim znanjem pravila u engleskoj gramatici dokaete makar sebi
da znate vie i bolje (poto su neki roditelji skloniji da uopte ne veruju svojoj deci i onome
to deca znaju da se deava, ve veruju i uzdaju se u kvaziautoritet nekih neasnih pojedinaca
koji taj autoritet nekanjeno zloupotrebljavaju zato to ne postoji volja, mehanizam i pravna
zatita od takvih zloupotreba). Duboko sam uveren da i najslabiji aci iz engleskog jezika,
samo ako hoe, mogu uz pomo ovih osnovnih i nepromenjivih pravila da naue neto i da
poprave slabe ocene. Vratimo se sada na prolo trajno vreme.

Radnja: Radnja koja se izraava u ovom vremenu je ona koja je nesmetano tekla u prolosti
pre nego to ju je neka druga radnja prekinula. U svim sluajevima dolazi prvo glagol to be
na prvo mesto, iza njega glavni glagol sa ing koji izraava ta se deavalo, a potom sledi
opis radnje koja je prekinula tu radnju koja je tekla. Svaka druga radnja koja se umeala u tok
prve radnje (ili prvih radnji ukoliko ih je bilo vie) uvek se izraava u prolom vremenu. Evo
nekoliko primera u kojima vidimo prvu radnju koja je tekla dok je druga radnja u reenici
nije zaustavila:

I was watching the movie (prva radnja) when the phone rang (druga radnja).

You were sitting on the sofa (prva radnja) when the dog came along (druga radnja).

He was polishing his shoes and she was feeding the cat when the earthquake struck.

It was sleeping under the bed when it heard some noise.

We were eating our dinner as we heard that something was going on outside. (U ovom
sluaju obratite panju da je glagol heard u prolom vremenu i to je ta druga radnja koja je
prekinula prvu.)

You were dozing off by the time the show came to its end.

They were sleeping peacefully before the visitor came to see them.

Upitni oblik je isti kao i kod svih ostalih vremena. Pomoni glagol skae na poetak reenice,
a sve ostalo iza njega ide onako kako stoji u potvrdnom obliku.
Kao i u prethodnom vremenu, evo da i ovde pokaem te sluajeve gde je jedan glagol od
crne trojke pomoan (onaj prvi), a drugi iza njega glavni:

I was (pomoan) having (glavni) trouble with my car when my neighbour appeared.

You were having a headache on the plane when the stuardess came to see what was going on.

He was having trouble with his children before he decided to take action.

They were having terrible weather just as the rain began to fall.

Primeri kada je glagol biti u sadanjem ili prolom vremenu glavni glagol:

I am 13 years old.

I was 15 years old three years ago.

You are snob.

You were so smart yesterday.

He is stupid.

He was handsome 10 years ago.

She is great.

In the past she was very childish.

It is funny.

We are so slick.

We were stupid when we did that. (U ovom sluaju nema pomonih glagola, oba glagola su
glavna to se vidi iz radnji koje su njima izraene. Kada bi glagol to be ovde bio pomoan,
iza njega bi, po pravilu, morao da doe neki drugi glagol. Iza njega nema drugog glagola!).

You are so mean.

You were very clever.

They are as funny as they can be. (Ni ovde iza glagola to be ne stoji nijedan drugi glagol,
pa je odmah jasno da je re o glavnom glagolu to be koji ovde znai biti).
They were extremely stupid.

Kao to vidite, u svim ovim reenicama glagol to be stoji sam u prolom i u sadanjem
vremenu. Kada god ga vidite samog u reenici ili nekom delu podue reenice i kada god
odmah iza njega NE STOJI nijedan drugi glagol, tu nema nikakve sumnje glagol to be je
tada glavni glagol i znai biti. Isto nepromenjivo pravilo vai za svaki pomoni glagol.
Kada god pomoni glagol stoji sam u kratkoj reenici, ili je sam u duim reenicama i odmah
iza njega ne postoji nijedan drugi glagol, onda je re o glavnim glagolima. U svim drugim
sluajevima gde odmah iza tih glagola slede neki drugi glagoli, re je iskljuivo o pomonim
glagolima koji tada ne znae biti, initi, imati nego pomau glagolu iza sebe da iskae
radnju.


SADANJE SVRENO VREME (AORIST)
PRESENT PERFECT TENSE

Pomoni glagol: glagol to have u sadanjem vremenu. On se jedino u treem licu javlja
kao has da bi se razlikovao od ostalih lica u kojima se javlja kao have.

Glavni glagoli: u ovom vremenu glavni glagoli imaju nastavak za prolo vreme ed ukoliko
su pravilni. Ukoliko je re o nepravilnim glagolima koji nemaju nastavak ed, onda je re o
takozvanom past participle obliku tih glagola. To je ona takozvana trea kolona
nepravilnih glagola. Kod tih glagola nema pravila kako e se zavravati u prostom prolom
vremenu i aoristu! To je jedna od retkih stvari u engleskom jeziku koju morate da nauite
napamet poto nema drugog naina da to savladate.

Neki nepravnilni glagoli su isti u sve tri kolone, to jest u sadanjem, prostom prolom
vremenu i aoristu, kao na primer glagoli to put i to cut. To da li oni iskazuju radnju
stavljanja i seenja u sadanjosti, prolosti ili aoristu vidi se na osnovu pomonih glagola koji
stoje ispred njih! Neki oblici nepravilnih glagola se razlikuju u sva tri vremena, kao na primer
glagoli to begin i to ring. Neki su u prolom prostom vremenu i aoristu isti, kao na
primer glagoli to find, to bring i to sleep. Koju radnju izraavanju i u kom vremenu
moi ete da odredite prema tome koji pomoni glagol stoji ispred njih! Praktino gledano to
e rei: ukoliko je ispred njih glagol to be u sadanjem ili prolom vremenu, onda e ti
glavni glagoli uvek imati nastavak ing i izraavae radnju koja se dogaa u trenutku kada o
njoj govorimo, ili radnju koja je tekla u prolosti pre nego to ju je prekinula neka druga
radnja; ukoliko ispred tih glagola stoji pomoni glagol to have, ovi glavni glagoli e imati
nastavak ed, ili, ako su nepravilni, imae svoj oblik iz tree kolone i uvek e govoriti o
radnji koja se upravo sada zavrila nakon to je tekla neko vreme u prolosti; ukoliko ovi
glagoli stoje iza nevidljivog pomonog glagola to do u sadanjem prostom vremenu, pri
emu se u reenicama pojavljuju kao da su samostojni i kao da ispred njih nema glagola to
do, jasno je da uvek govore o radnji koja je uobiajena ili je redovni dogaaj! Iako sve ovo
deluje samo naizgled zastraujue, vremenom, kada se ovi principi ustale u vaoj svesti,
neete vie nikada imati problem sa osnovnim engleskim vremenima i biete u stanju da ih
lako prepoznajete, a upravo je to bio cilj autora prilikom izrade ovog prirunika.

Radnja: Radnja koja se iskazuje ovim vremenom je neka radnja koja je poela u prolosti i
sada se zavrila. Da li je radnja poela u dalekoj ili bliskoj prolosti, to nije kljuno bitno.
Neke stvari uradimo za tili as, neke su vuku godinama. Dakle, ono to je kljuno za tu
radnju to je da se zavrila u asu kada o tome govorimo, ili u danu u koji je spominjemo.

Evo nekih primera gde se glagol to have navodno pojavljuje dva puta u istoj reenici. Ne
zaboravite da je to varka. Nije re o istom glagolu! Poto je prvi glagol u reenici obavezno
pomoni glagol, to prvi glagol to have je u stvari pomoni glagol koji nema nikakvo
znaenje, a drugi glagol je glavni glagol koji znai onako kako ga prevodimo u naem jeziku.
U naem jeziku se glagol imati retko upotrebljava u svim izrazima koje susreemo u
engleskom jeziku. Takoe obratite panju na to da je glavni glagol to have u ovim
reenicama u svom prolom obliku - had. U tom obliku se javlja u jo jednom vremenu
koje je sve manje u upotrebi, ali u tom vremenu igra ulogu pomonog glagola to have u
prolom obliku i nalazi se na prvom mestu u reenici. U sluajevima aorista je uvek na
drugom mestu zato to nije pomoni ve glavni glagol:

I have (pomoni) had (glavni) a real hard time.

You have had a cat for 5 years.

He has had headache for three hours.

She has had an operation on the heart.

It has had to move back.

We have had much troubles with our neighbours.

You have had a bad luck with your car.

They have had many great dreams about their country.

Evo i primera reenica gde su glavni glagoli sa nastavkom ed ako su pravilni ili su iza
pomonog glagola u obliku iz tzv. tree kolone ukoliko su nepravilni:

I have slept (glavni glagol sleep iz tzv. tree kolone) for hours.

You have helped your neighbour paint the house.

He has done his homework well.

She has seen the President.

It has brought some income.

We have managed to sell the house.

You have phoned your company.

They have got to the point of despair.

Evo i primera gde je glagol to have pomoni a glagol to be glavni. Kao i uvek, pomoni
glagol e se pojaviti na prvom mestu odmah ispred glavnog:

I have been to Belgrade.

You have been naughty.

He has been too good to be true.

She has been overly anxious.

It has been bad.

We have been stubborn.

You have been stupid.

They have been sad for days.


PROLO SVRENO VREME
THE PAST PERFECT TENSE

Iako je ovo vreme sve manje u aktivnoj upotrebi u engleskom jeziku, na smaraki obrazovni
program i neki profesori insistiraju na njemu kao da je od presudnog znaaja. Ovo vreme se
koristi da opie neku radnju koja se deavala u kombinaciji sa nekom drugom radnjom, bilo
da je prekinula tu radnju, ili joj je neposredno prethodila, ili se odigrala neposredno nakon te
radnje.
Najprostije objanjenje za ovo vreme glasi da je to neka radnja koja je u prolosti u stvari bila
present perfect tense, to jest aorist, ali poto se sada o toj radnji govori u prolosti ona vie ne
moe da bude izraena kao da se sada zavrila nego kao neto to se tada zavrilo. Iako su
ovakve situacije retke i iako se ovo vreme izbegava u aktivnoj upotrebi, zarad nekih
zastarelih normi naeg programa pogledaemo i neke primere za to vreme. itaocu
preputam da sam shvati kako funkcionie to vreme poto je do sada teoretski izneto sve to
se moe rei o gramatici i dinamici osnovnih engleskih vremena i njihovih pomonih glagola.
Svi koji donekle ili dobro znaju engleski jezik vie ne bi trebalo da imaju problem sa
razumevanjem tih osnovnih funkcija.
Ukoliko se do sada niste snali, verovatno ete imati veoma male anse da se ikada snaete u
ovom jeziku i jedino to ete postii bie da nauite neke osnovne rei i izraze koje ete teko
moi da uklopite u smislene i ispravne reenice u engleskom jeziku. Poto ja od ovog
programa ne znam bolji i laki koji bi mogao da vam priblii naizgled kompleksnu materiju
engleske gramatike, sumnjam da ete na nekom drugom mestu nai adekvatniju pomo od
ovde predstavljene (namerno izbegavam re prezentovane zato to smatram da je na jezik
dovoljno bogat i lep i da je sasvim bespotrebno kvariti ga tuicama koje se tako pomodarski
unose u njega)! Stoga vam je moj iskren i dobronameran savet da batalite ovaj jezik i da se
posvetite nekom drugom jeziku ukoliko za to imate talenta. Imajte meutim u vidu injenicu
da, koliko je meni poznato, veina svetskih jezika ima gramatiku poput ove engleske. tavie,
iz mog linog iskustva mogu da kaem da svi koji savladaju englesku gramatiku ne bi trebalo
da imaju problema da savladaju osnove panske gramatike, o emu e eventualno biti rei u
moda nekom buduem priruniku ovog autora za taj jezik.
Dakle, ako do sada niste uspeli da se snaete razlog za to moda lei u pogrenom izboru
jezika, mada ostavljam mogunost da ja nemam pojma u objanjavaju gramatike ovog jezika.
Ako nita drugo, teim se time to iza mene stoje desetine uspenih studenata kojima je ovaj
moj program sada pretoen u prirunik umnogome olakao ivot i uenje ovog jezika.
Naalost moj praktian rad sa ljudima raznih govornih podruja je pokazalo da je uzrok svih
problema sa kojima se susreu ljudi u engleskom jeziku uvek isti: nije problem u jeziku i
njegovoj gramatici, ma koliko ona delovala nerazumljivo i teko, problem je to nema ko da
sve to jednostavno i jasno objasni ljudima eljnim da saznaju! Sada vie ne postoji ta
prepreka za razumevanje osnovne gramatike engleskog jezika. U ovom priruniku sam vam
izneo tajnu mog profesorskog uspeha sa ljudima raznih govornih podruja. Tajna je sada
otkrivena i sve to je neophodno za uenje engleske gramatike je saeto u ovom priruniku.
Od sada ovaj klju za razumevanje engleske gramatike imate uvek u rukama.

Vratimo se na vreme koje je nadahnulo prethodno objanjenje. Evo kako se ono gradi:

Pomoni glagol: to have u svom prolom obliku had koji je isti u svim licima. Primetili
smo ve da je taj glagol nepravilan, a to znai da u prolom vremenu nema nastavak ed to
je i logino! Zamislite na ta bi liio i kako bi se izgovarao glagol haved kada bi postojao,
ili beed kada bi postojao, ili doed kada bi postojao. Zbog te nakaradnosti koje su mogli
imati da postoje u takvim oblicima, svi pomoni glagoli su nepravilni i u sluajevima kada
igraju ulogu pomonih glagola i u sluajevima kada igraju ulogu glavnih glagola!

Glavni glagol: kao i u aoristu u sadanjosti, svi glavni glagoli posle pomonog imaju
nastavak ed ukoliko su pravilni, odnosno imaju oblik iz tree kolone ukoliko su
nepravilni.

Radnja: Opisuje neku radnju koja se deavala u kombinaciji sa nekom drugom radnjom, bilo
da je prekinula tu radnju ili prethodila toj radnji.

The situation was horrible when I had phoned the police.

Remember, it was snowing heavily when before you had slipped over the ice.

He had rung the neighbour because the dogs were fighting and biting each other.

She was runing very fast, so at one point she had lost her breath.

We thought the party was silly before we had decided to leave.

You were trying to catch the bus, so you had run very fast.

He said so much non-sense before they had stopped it.




SADANJI TRAJNI PERFEKT
THE PRESENT PERFECT CONTINUOUS TENSE
ILI
THE PRESENT PERFECT PROGRESSIVE TENSE

Na prvi pogled ovo je vreme zastraujueg imena. Ali, kao i kod svih engleskih vremena
uvek obratite panju na njihove nazive. U samom nazivu se kriju radnje i vreme odigravanja
radnji koje to vreme izraava, to jest sam naziv za vreme otkriva bez greke KADA su se
odigrale ili se odigravaju ili e se odigrati sve radnje koje se iskazuju u tom vremenu. Kada
shvatite ta se krije u imenima vremena, pa jo kada ih poveete sa pomonim glagolima koji
su karakteristini za svako od tih vremena, pa na to poveete i pravilo u kom obliku su svi
glavni glagoli iza pomonog glagola u datom vremenu, vie nema nikave prepreke da
rasturite jezik i postignete svoj maksimum.
Naziv ovog vremena krije tri kljune rei: present (sadanjost), perfect (to znai da se nesto
usavrilo (perfekcionalizovalo), odnosno zavrilo) i progressive (to znai da radnja jo traje).
Iz toga je jasno da je re o radnjama koje su se zavrile a traju i to oito u sadanjosti - zbog
rei present.
Takoe obratite panju na prvi deo imena tog vremena present perfect. Ve smo videli da u
tom vremenu sa takvim nazivom (aorist) postoji pomoni glagol to have iza koga slede
glagoli sa ed ako su pravilni ili su iz tree kolone ako su nepravilni. Isto je sluaj i u
ovom vremenu. To znai da svaka reenica u ovom vremenu obavezno kao prvi glagol u
reenici iza zamenice sadri to have (odnosno has u treem licu) iza koga e doi glavni
glagol. U ovom vremenu stvar je slina, jedino to ovde imamo takorei dva glavna glagola
od kojih je jedan uvek, verovali ili ne, glagol to be.
Poto iz primera u aoristu znamo da posle pomonog glagola to have dolazi past participle
glagola to be koji glasi been, ostaje da razreimo misteriju progressive. Videli smo da
kada god je re o progresivnim radnjama, radnjama o kojima govorimo sada ili one koje su
tekle progresivno u prolosti pre nego to ih je prekinula neka druga radnja, svi glagoli koji
izraavaju takvu radnju sadre karakteristian nastavak ing. I tako, kada spojite sve ono to
ste do sada shvatili i nauili, dobijate sledeu jednainu za iskazivanje radnji u ovom
vremenu:

Pomoni glagol: to have (u sadanjem obliku)

Glavni glagol: to be u past participu (been) koji ide ispred glavnog glagola koji ima
nastavak ing. Drugim reima, glavni glagol u takvim reenicama je trei po redu i ima
nastavak ing. Prvi u nizu je glagol to have u tom obliku, drugi je been (past participle
glagola to be) i trei je bilo koji glavni glagol sa nastavkom ing.

Uzgredno, i glagoli sa nastavkom ing imaju svoje strune nazive u tom obliku, ali namerno
izbegavam sve te strune izraze koji samo slue da ih izverglaju profesori i nastavnici, dok
studenti i aci ostaju zbunjeni terminima koji u sutini nita ne znae. Neretko mi pada na
pamet moto Ive Andria: jednostavnost u stvaranju. Uenje jezika u mnogo emu
podrazumeva kreativno stvaranje, neto to je bila nepoznanica u kolskom sistemu koji sam
ja doslovno preiveo. Ova nekreativnost i sterilnost suvoparnih programa za uenje stranih
jezika, dodatno zakukuljena strunim gramatikim izrazima, moe da poslui jedino sujeti
onih koji misle da su tim programima neto postigli. A nisu postigli stvaran uspeh koji bi
trebalo da se ogleda u znanju i uspenosti buduih generacija kojima treba da predaju to
znanje, ve su postigli samo toliko da mnogi zamrze njihove predmete, dok drugi ue
napamet tabele i tablice koje e im donekle biti korisne u daljem ivotu. Ovaj jezik, koji je
tako jednostavan, ne bi trebalo da predstavlja veliku smetnju i problem za mnoge nae
pametne ljude koji su ostali ubijeni u pojam zaglupljujuim i dosadnim obrazovnim
programima.
Posle ovog prirunika nikada vie osnovna engleska gramatika nee biti nepoznanica jer za
to, barem kada smo mi u pitanju, nema razloga. Nismo mi nita gluplji od ljudi kojima je ovo
maternji jezik, niti je njihov jezik toliko teak da ne moemo barem u osnovnim crtama da ga
savladamo. Stoga ja elim da ovim prirunikom na ovako jednostavan nain i bez strune
terminologije konano razotkrijem sve te navodno teke stvari u engleskoj gramatici i
omoguim svima vama koji ete ovo itati da se ohrabrite i steknete samopouzdanje kada je u
pitanju engleski jezik. Klju svakog uspeha krije se u tome da dosledno sledite pravila kako
bi dobar rezultat uvek bio isti. Engleska gramatika se nimalo ne razlikuje od bilo ega
drugog. Nauite ova osnovna pravila i sledite ih dosledno. Ako to uinite, ne vidim kako bar
neki uspeh sa ovim jezikom moe da izostane.

Radnja: Re je o radnji koja je zapoela nekada u prolosti, koja traje u sadanjosti i koja e
se nastaviti u budunosti (pri emu je nebitno koliko e trajati u budunosti). Ako je mogue
uprostiti objanjenje o ovom vremenu, re je o neemu to radite ve neko vreme i to ete
nastaviti da radite jo neko vreme.

Priznajem da mi je ovo oduvek bilo omiljeno vreme pre svega zbog konstrukcije glagola u
njemu i neobinosti koja se ne moe nai u naem maternjem jeziku. Osim toga i meni je
engleski nekada bio muna i nedokuiva misterija koja me je dovela do takve frustracije da
sam batalio svako ozbiljno bavljenje tim jezikom. Tek kada sam morao da ga nauim kao
valja, shvatio sam prvo kako da se sa njim izborim, a kasnije sam iznaao nain da ga
objasnim ispravno i jasno drugima. Verujte na re, nije nemogue savladati englesku
gramatiku. Potreban je samo ovaj poetni korak.

Evo nekih lepih primera za ovo vreme:

I have been reading this book for 4 days now.

You have been waiting here for hours.

He has been trying to understand English grammar for many years now.

She has been having nightmares for decades.

It has been playing with the ball.

We have been studying English grammar.

You have been acting stupidly for months.

They have been singing for five minutes.

Ukoliko ovakve iste radnje koje su se desile u prolosti elite da iskaete u prolom vremenu,
sve to treba da uinite, poput primera u drugim vremenima, jeste da pomoni glagol to
have stavite u prolo vreme had i sve ove reenice automatski postaju prolost! Kao to
sam rekao, engleski moe da bude igra, to kau Amerikanci pare torte (peace of cake,
da ne kaem laganica) onog asa kada shvatite koliko je re o jednom prilino
jednostavnom jeziku.



Igranje sa vremenima postiete tako to samo menjate vremena u kojima stoje pomoni
glagoli stavljajui ih u sadanje, prolo ili budue vreme. Time moete do beskonanosti da
vebate smiljajui razne radnje koje ete stavljati u razliita vremena. Tako sam nekada i ja
zabavljao moje studente u San Salvadoru. Postoje beskrajne mogunosti da se podseate ovih
vremena na taj nain. Odabarite neki glavni glagol kojim elite da iskaete neku radnju.
Potom kombinujte glavni glagol sa svim pomonim glagolima u raznim vremenima,
pomone glagole menjajte po licima ako se razlikuju u treem licu ili u mnoini i imaete
beskonaan izvor zabave. Cele prie moete da ispriate takvim igrarijama. Jednom prilikom
smo moji studenti i ja pretresli celokupnu politiku situaciju u njihovoj zemlji uz pomo
jednog vremena. Takve lekcije ostaju trajne u svesti svih nas i teko da emo ih ikada vie
zaboraviti! A onda kada su osnovna engleska vremena zabava i pare torte, savladali ste
najveu prepreku u razumevanju ovog jezika. Sve to vam tada preostaje je da obogaujete
svoj fond rei za ta je potrebno lino zalaganje i interes. U uenju novih rei ne moe vam
pomoi nijedan prirunik, osim da moda objasni poneto o izgovoru rei. No koliko god
novih glagola i rei budete nauili, lako ete moi da ih uklopite u ova osnovna vremena
ukoliko se uvek setite kljunih i lakih pravila koja vam ovde stoje na raspolaganju.
Oblike budueg vremena namerno ne elim da spominjem u ovom priruniku. Ono glavno i
osnovno budue vreme je ve pomenuto, a ostale oblike sada i sami moete da shvatite na
osnovu svih objanjenja u ovom priruniku. Osim toga, moda neto treba da ostane i za neki
budui prirunik. Jedna stvar koju samo elim da napomenem kod budueg vremena, a koja
tako precizno oslikava nepopustljivost i beskrajnost nekih naih domaih gluposti i sujeta i to
kako mi sami sebi umemo da zakomplikujemo ivot i kada nas niko na to ne prisiljava, to je
primer pomonog glagola to be u buduem vremenu. U svim licima taj pomoni glagol za
budue vreme glasi will. Meutim postoje naalost zatucanici koji e vas moda naterivati
da se drite staromodnog pravila da je oblik tog glagola shall u prvom licu jednine i
mnoine. Pri tome ne znam da li su ti ljudi svesni da se prave vei Englezi od Engleza?! Ve
je ustaljeno optepriznato pravilo u zemljama engleskog govornog podruja da se za budue
vreme upotrebljava pomoni glagol will u svim licima. Ukoliko imate sluaj da vas neko
prisiljava da upotrebljavate shall, uinite to da ne biste nezaslueno imali slabiju ocenu,
mada sam svestan da su mnogi od vas bili ili bie rtve nekih krajnje zanimljivih linih
kriterijuma predavaa koji nemaju veze sa vaim stvarnim znanjem. Ukoliko morate da
zadovoljite neiju neobavetenost upotrebom oblika shall za budue vreme, uinite to
zarad sebe, ali zarad sebe i svog linog obrazovanja zadrite u svesti saznanje da je svet
engleskog govornog podruja prevaziao shall i zadovoljio se da u svim licima
upotrebljava will. Svi elementarni poznavaoci engleskog jezika, a upravo je za njih napisan
ovaj prirunik, nemaju problema sa osnovnim buduim vremenom, pa ga u ovom pionirskom
poduhvatu neemo obraivati. O nekim finesama tog vremena i drugim aspektima engleskog
jezika moda e doi vreme da se progovori obinim sprskim jezikom. Ovaj materijal je
sasvim dovoljan za potrebe elementarnog razumevanja osnovne engleske gramatike koja ini
sam kostur engleskog jezika.




Zakljuak

Iako bi se jo mnogo tota moglo napisati o engleskoj gramatici, ovaj prirunik nije
osmiljen da bude glomazno tivo, ve kratka referenca koja vam se uvek moe nai pri ruci
kada zatreba da se podsetite ili razumete osnovna engleska vremena i zato se grade tako
kako se grade. Prevashodni cilj ovog prirunika je da demaskira pomoni glagol to do i
razjasni upotrebu osnovnih pomonih glagola i znaenje osnovnih vremena. Bez razumevanja
ovih vremena i osnovnih funkcija glagola u vremenima upamtite - nemogue je nauiti
engleski jezik!
Neka vas ne prevare oni koji bi vam rekli da je lake i bolje prvo nauiti rei a zatim
gramatiku. Kakvog smisla ima uenje gomile rei ako ne znate da ih ispravno poreate,
formuliete i objasnite nekome iji je to jezik ta ste hteli da kaete i ta se i kada dogodilo?!
Prema tome, ovaj prirunik je od neprocenjive vrednosti upravo u tom smislu to vam otvara
vrata za ispravno razumevanje i upotrebu osnovnih engleskih vremena. Ako na osnovu ovde
iznesenog budete u stanju da shvatite te osnovne funkcije engleskih vremena, sve drugo to
ini englesku gramatiku bie mnogo lake za razumevanje i savladavanje.
Svestan sam da je za potpuno ovladavanje ovim jezikom potrebna aktivna upotreba i
susretanje sa njim. U tome ne mogu mnogo da pomognem, ali sam vam ovim prirunikom
omoguio da nainite prvi korak da engleski jezik postane neto to je sastavni deo vae opte
kulture. Nije potrebno da budete doktor nauka, ili ne znam koliko naitana osoba da ovo
shvatite. Toliki nai ljudi, a i ja meu njima, nauili su strane jezike boravei meu narodima
kojima su ti jezici maternji. Sve to treba da uinite je da sledite ova osnovna pravila, da se
setite kako da prepoznate kada su glagoli to be, to do i to have pomoni a kada nisu,
da se setite da u sluaju da su pomoni oni uvek dolaze na prvo mesto i da pratite ostatak
reenice i glavni glagol ili glavne glagole u njoj. Vremenom, kada nauite da sledite ta
osnovna pravila, razumevanje engleskog i njegova primena postae mnogo laki, u nekim
sluajevima i prava igra.
Ve sada uviam da e se verovatno javiti potreba da piem svojim prostim i lepim
maternjim jezikom jo poneki prirunik u kome u objasniti neke druge aspekte engleske
gramatike. U ovom trenutku je bitno da svi koji su ekali na ovaj prirunik budu u stanju da
se sada snau u lavirintu engleskih glagola i radnji i da uspeno savladaju taj prvi korak.
Duboko sam uveren da vam niko nikada nije omoguio taj prvi korak zato to nije bilo
nikoga da objasni ove jednostavne stvari i razotkrije tajnu engleskog jezika. Zato je
napisan ovaj prirunik i zbog toga je on po svojoj vrednosti istorijski poduhvat i podvig u
smislu da je neko konano uspeo da prostim srpskim jezikom objasni osnovna engleska
vremena koja ine temelj engleskog jezika, kulture i knjievnosti. Zato: happy learning and
see you soon!

14