OKO

Anatomija i fizika oka

www.belimantil.info Hlebec Boris
 Općenito
 Oko je organ koji nam omogućuje prijem vizualnih informacija
 To je sferni parni organ smješten unutar lubanje u očnim šupljinama
 Zadaća mu je prikupljati svijetlost te pretvarati upadnu svijetlost u
bioelektrične impulse koje mozak moţe interpretirati kao vizualne
informacije.
 Sloţene je graĎe

www.belimantil.info
 Pomoćni dijelovi oka

www.belimantil.info
 OČNE ŠUPLJINE

 Štite oči od mehaničke ozljede, tvoreći koštanu šupljinu u kojoj je oko

smješteno
 Oblika su četverostrane piramide, čiji je vrh okrenut unutrašnjosti lubanje
 Šupljine imaju odreĎene pukotine kroz koje prolaze očni ţivci i ţile
 Optički foramen otvor je kroz koju prolazi očna arterija i optički ţivac
 U zdravom oku, šupljina je obloţena urednom količinom masnog tkiva

www.belimantil.info
www.belimantil.info
 Očni kapci
 Od vitalne je vaţnosti da oko bude vlaţno
 Razmazuju izlučevine lakrimalnog aparata po prednjoj površini oka
 Tokom sna, kapci su zatvoreni kako bi se spriječilo isparavanje
 Štite oko od ozljeda pomoću refleksa treptanja i trepavica smještenih na
vrhu

www.belimantil.info
 Conjuctiva
 Conjuctiva je mukozna membrana koja oblaţe unutarnju stranu kapaka
(palpebral conjuctiva), te površinu očne jabučice (bulbral conjuctiva).
 Pomaţe u prijanjanju kapaka za jabučicu

www.belimantil.info
 Ţljezdani aparat
 U svakom oku po jedna je lakrimalna (suzna) ţljezda
 Oblika su badema, i proteţu se do vanjskog kuta oka
 Sastavljeni su od dva dijela: jedan je plitko udubljen u dio očne šupljine, a
drugi dio se pruţa prema gornjem dijelu gornjeg kapka
 Izvodnih je vodova od 3 do 12 te se otvaraju u šuplju elastičnu strukturu
“fornix conjuctiva superior” koja sluţi kao “vreća za suze”
 Suze se ispuštaju, teku preko oka i do točke u rubu oka (puncta lacrimalia)
gdje ulaze u nazolakrimalne vreće, te kroz daljne vodove u nos
 Suze se mješaju s produktima nekih pomoćnih ţljezdi koje luče uljaste
dodatke poradi spriječavanja isparavanja suza.

www.belimantil.info
www.belimantil.info
 Ostale pomoćne strukure

 Mišići kapaka i oka

 Koža
 Fibralni (nitasti) sloj

www.belimantil.info
 Generalne karakteristike oka

www.belimantil.info
 Oblik i graĎa
 Oko nije jednostavna sfera već se moţe promatrati kao spoj manjeg djela male
izuzetno zakrivljene sfere sa velikim djelom veće, ne toliko jako zakrivljene sfere.
 Rožnica (cornea) – Manji sferni dio, zauzima pribliţno 1/6 ukupnog volumena i
ima radijus od 8 mm. Prozirna je. U biti je to sferni dioptar, debljine oko 0,5 mm
 Bjeloočnica (sclera) – veći neprozirni sferni dio
- ima radijus veličine 12 mm
 Ta se dva djela spajaju u prstenu zvanom Limbus
 Šarenica (iris) – smještena iza roţnice, odreĎuje boju oka
- takoĎer regulira količinu upadne svijetlosti (mijenja
polumjer zjenice – od 2 do 8 mm)
- pomaţe i pri fokusiranju (suzuje zjenicu u korist povećanja
oštrine slike) pri gledanju blizih predmeta
 Zjenica (pupilla) – smještena u središtu šarenice
- to je mjesto ulaska svijetlosti u unutrašnjost oka
- tamna točka

www.belimantil.info
 “ZLO” OKO

www.belimantil.info
 ODE...

www.belimantil.info
 Normalno oko

www.belimantil.info
 Slojevi oka
 Oko je graĎeno od 3 sloja
 Vanjski slojevi - roţnica i bjeloočnica
 Srednji sloj – glavni krvoopskrbni sloj
- sastoji se od cilijarnog tijela, šarenice i ţila
 Unutarnji sloj – Mrežnica (retina) - dio oka osjetljiv na svjetlo
- u oku je upravo ona “zastor”, radijusa
oko 40 mm, na kojem konvergentni
sistem stvara realnu i obrnutu sliku

www.belimantil.info
www.belimantil.info
www.belimantil.info
 Fotoreceptori
 Fotoreceptori (pribliţno 125 000 000) su meĎusobno nejednoliko
pomiješani preko gotovo cijele mreţnice.

 Štapići (promjera 0,002 mm) jako su osjetljivi na svjetlost, pa je za osjet

potrebno samo nekoliko fotona. Pomoću njih gledamo po noći.
- Ne razlikuju boje (po noći sve izgleda sivo).

 Čunjići (6 - 7 milijuna, promjera 0,006 mm svaki) rade pod jakim

svjetlom i pomoću njih razlikujemo boje.
Svaki ima svoj odvodni ţivac i djeluje kao najmanja samostalna vidna
stanica.
- Gotovo su neosjetljivi kod slabog intenziteta svjetlosti.

 Vezivnim tkivom štapići i čunjići povezani su sa bipolarnim stanicama

koje su opet povezane sa ganglionarnim stanicama koje daju vlakna vidnog
ţivca.

www.belimantil.info
www.belimantil.info
 Slijepa pjega

 Slijepa pjega je područje gdje optički ţivac izlazi iz očne šupljine

 Nazvana je “slijepom” jer na tom području nema ni štapića ni čunjića, pa je
ona sasvim neosjetljiva na svijetlost
 Efekt nestanka zvijezda objašnjiv slijepom pjegom – probajte! (lijepo je
ponekad leţati i gledati zvijezde, jako opušta)

 A moţemo isprobati i odmah – na manje opuštajući način

www.belimantil.info
www.belimantil.info
 Ţuta pjega
 Mala udubina (promjera 2,5 - 3 mm) smještena odmah iznad centra
mrežnice. Tu se nalazi gotovo dvostruko više čunjića nego štapića.

 U centru je maleni dio (promjera 0,3 mm) u kojem uopće nema

štapića i zove se fovea centralis.

 Tu su čunjići tanji i jako gusto pakirani, te je to područje koje daje

najjasniju sliku sa najviše detalja.
- Zato se oko stalno pomiče tako da svjetlost, koja dolazi sa dijela
predmeta koji nas najviše zanima, padne upravo u to područje.

www.belimantil.info
www.belimantil.info
 Nastajanje slike
 Optički sustav oka je takav da stvara umanjenu obrnutu sliku vidnog polja
na mreţnici.

 Čitav se sustav ponaša kao konveksna leća, ali je u biti mnogo

kompleksniji
- refrakcija se vrši na četiri odvojene površine: na prednjoj te straţnjoj
površini roţnice i leće

 Svaka od tih površina pribliţno je sferna, a na svakom dioptru svijetlost se

lomi prema okomici

 postoje dakle 4 površine na kojima dolazi do loma prema okomici

upućujući zrake konvergentno s jedne na drugu površinu

www.belimantil.info
 A KAKO SE TO OSTVARUJE?

www.belimantil.info
  Kod oka, indeks loma sredstva iz kojeg svijetlost stiţe uvijek je manji od
onog u koje ulazi

1) relativni indeks loma pri prelasku iz zraka u roţnicu n2/n1=1,3376

(nzraka=1, nroţnica = 1,3376)

2) pri prelasku iz očne vodice i staklovine (koje imaju pribliţno isti indeks
loma pa nema znatnije refrakcije) u leću: nstaklovina=1,386 nleća=1,406.

-I tako je ostvarena konvergencija zraka. Ovaj je konvergentni sustav kod

zdravog oka fino podešen, na način da se slika stvara (tj. da se zrake sjeku)
točno na zastoru – mreţnici, pod uvjetom da su upadne zrake paralelne,
što znači da je predmet koji gledamo u daljini.

-Ako je predmet koji gledamo nije dovoljno udaljen, zrake nisu paralelne i
oko se treba prilagoditi za gledanje bliskog predmeta – kaţemo da se oko
AKOMODIRA

www.belimantil.info
 Akomodacija
 sposobnost očne leće da mijenja svoju jakost (poveća konvergenciju)
kako bi od blizih predmeta nastala jasna slika na mrežnici.

 U akomodacijskom miru, kad je predmet u dalekoj točki, cilijarni

mišići su opušteni pa je leća skoro ravna, što znači da joj se povećao
radijus zakrivljenosti, a s time i žarišna daljina. Leća tada ima
najmanju jakost, j = 59 dpt.

 Kad se predmet približava oku, cilijarni mišići se napinju, pa popušta

vanjska sila na leću i ona se zbog vlastite elasičnosti ispupči. Tada joj
se smanji radijus zakrivljenosti, a s time i žarišna daljina, što znači da
joj je jakost porasla.

 Oko je u akomodacijskom maksimumu onda kad se predmet nalazi u

blizoj točki i tad je jakost leće najveća, j = 71 dpt.

 Na daljini jasnog vida oko akomodira bez napora i tada je jakost leće
približno 64 dpt.
www.belimantil.info
 a) Za Daleku Točku
Oko je najmanje konvergencije te stvara sliku na mreţnici bez naprezanja.

www.belimantil.info
 b) Za Blisku Točku

Oko je napregnuto, i to jače što je predmet bliţe, povećavajući na taj način

svoju konvergenciju.

www.belimantil.info