Professional Documents
Culture Documents
A. NASTAVNE MAKETE
8 1 2
ULAZ IZLAZ
+ 15V~
+12V
+5V
-
-12V
0V 0V
4 5 7 6
Sl 1. Nastavna maketa.
1
B. MJERNI INSTRUMENTI
2
B.2. Generator funkcija
Generator funkcija je uređaj koji služi za generiranje temeljnih valnih oblika napona
kao što su pravokutni, trokutasti i sinusni napon. Pritom se frekvencije generiranih valnih
oblika napona standardnih generatora funkcija mogu mijenjati u vrlo širokom rasponu (od
nekoliko stotinki Hz do nekoliko stotina kHz pa i više).
Na slici 3 prikazana je upravljačka (prednja) ploča generatora funkcija koji može
generirati pravokutne, sinusne i trokutaste valne oblike do frekvencija 200 kHz. Valni
oblik signala bira se pomoću odgovarajućeg prekidača ( , ili ), dok se iznos
frekvencije namješta pomoću potenciometra za fino podešavanje (FREQUENCY) i
rotirajuće preklopke za odabir temeljnog područja frekvencija (RANGE). Izlaznom signalu
može se podešavati amplituda (potenciometrom OUTPUT LEVEL) i iznos istosmjernog
(DC) napona posmaka (potenciometar OFFSET). Za slučaj kada je potrebno postići
razmjerno male amplitude izlaznog signala, može se smanjiti faktor pojačanja izlaznog
pojačala odgovarajućom preklopkom za izbor pojačanja i to na iznos –40 dB (pojačanje ×
0.01) ili 0 dB (pojačanje ×1).
Sl. 3. Prednja ploča tipičnog generatora funkcija raspona frekvencija do 200 kHz.
B.3. Osciloskop
Ovaj elektronički mjerni uređaj služi za brzi dvodimenzionalni prikaz signala.
Osciloskop se najčešće koristi za prikaz vremenske ovisnosti nekog mjernog signala (Y =
f(t)), gdje se horizontalna (x-os) podrazumijeva kao vremenska os. Alternativno se
osciloskop može koristiti za prikaz funkcijske ovisnosti dvaju signala (takozvani X-Y
način rada), gdje se na Y-os osciloskopa dovodi jedan od mjernih signala, dok se na X-os
dovodi signal u čijoj funkciji želimo promatrati signal doveden na Y-os.
Osciloskop se sastoji od katodne cijevi s grijanom katodom (negativnom elektrodom)
kao izvorom snopa elektrona, pojačala mjernog signala (pojačalo za vertikalnu os),
pojačala za horizontalni otklon (horizontalnu os) i generatora pilastog napona (vremenske
baze), fluorescentnog zaslona katodne cijevi i raznog dodatnog sklopovlja kako je
prikazano na slici 4a. Katodna cijev sadrži skup anoda za ubrzavanje elektrona u smjeru
zaslona i fokusiranje tako dobivenog elektronskog snopa (tzv. ''elektronski top''), te dva
para otklonskih pločica, od kojih je jedan postavljen horizontalno, a drugi vertikalno.
Princip rada osciloskopa je sljedeći:
• Ukoliko na horizontalno postavljeni par pločica (Y-os) primijenimo napon različit
od nule, uslijed djelovanja elektrostatske sile snop elektrona će se otkloniti u
vertikalnom smjeru u odnosu na os katodne cijevi.
• Napon doveden na vertikalno postavljeni par pločica (X-os) uzrokovati će
otklanjanje snopa elektrona u horizontalnom smjeru.
Dolaskom brzih elektrona na fluorescentni zaslon katodne cijevi dolazi do pretvorbe
njihove kinetičke energije u svjetlost čime je omogućen prikaz signala.
Napon s vremenske baze (pilasti napon) dovodi se na odgovarajuće pojačalo na čijem
se izlazu nalaze otklonske pločice za X-os. Linearni porast napona pilastog signala
omogućuje da se snop elektrona prethodno otklonjen otklonskim pločicama Y-osi pomiče
po ekranu proporcionalno s proteklim vremenom. Kao rezultat toga dobije se prikaz u
realnom vremenu mjerenog signala dovedenog na pojačalo Y-osi. Za stabilan prikaz
vremenske ovisnosti signala dovedenog na Y-os potrebno je podesiti okidanje, odnosno
iznos i vremensku derivaciju signala kod kojih se signal počinje prikazivati na zaslonu (tzv
trigger LEVEL and SLOPE), tako da iscrtavanje signala uvijek počinje u istoj točki signala
(što je vrlo bitno kod prikaza periodičkih signala).
Slika 4b prikazuje upravljačku (prednju) ploču tipičnog osciloskopa s katodnom cijevi.
Na zaslonu katodne cijevi nalazi se raster koji u pravilu ima 10 podjeljaka (DIV) po
horizontalnoj osi i 8 podjeljaka po vertikalnoj osi. Osciloskopi se obično izvode s barem
dva ulaza (kako bi se ostvario simultani prikaz dva ili više signala). Za svaki ulazni
naponski signal određuje se vertikalna rezolucija u V/DIV koja se za osciloskop na slici 4b
b
Sl. 4. Osciloskop s katodnom cijevi: princip izvedbe (a) i prednja ploča sa zaslonom za prikaz
signala (b).
može nalaziti u rasponu od 5 mV/DIV do 10 V/DIV. Na primjer, ukoliko se želi preko
cijelog vertikalnog raspona ekrana prikazati sinusni mjerni signal vršne vrijednosti 40 V
(napon koji se mijenja od –40V do +40V), odabrat ćemo vertikalnu rezoluciju od 10
V/DIV. S druge strane, da bismo mogli uočiti bitne značajke vremenskih promjena
mjernog signala potrebno je na odgovarajući način podesiti vremensku bazu (X-os).
Podešenje vremenske baze obavlja se preklopkom TIME/DIV čiji raspon za dani
osciloskop može ići od 0.5 µs/DIV do 0.5 s/DIV, što dogovara vremenskom intervalu u
kojem promatramo signal (preko cijele širine ekrana) u rasponu 5 µs do 5 s.
C. REDOSLIJED IZVOĐENJA VJEŽBI IZ ELEKTROTEHNIKE
Radi urednog i sigurnog odvijanja laboratorijske vježbe student treba:
a) Priprema - Prije dolaska na vježbu student treba proučiti i upoznati odgovarajuću
teoriju, proučiti teme dotične vježbe i unaprijed samostalno riješiti postavljene
zadatke za tu vježbu. Asistent pregledava dobivene rezultate na početku vježbe.
b) Spajanje - Usporediti spoj i simbole u električnoj shemi sa vezama, komponentama
i instrumentima u realnosti. Spojiti napajanje pločice pomoću kratkih žica
odgovarajućih boja izolacije pri čemu izvor mora obavezno biti isključen! Običaj je
da se za + pol napajanja koristi žica s crvenom izolacijom, za – pol žica s plavom
izolacijom, dok se za spajanje nultog potencijala koristi žica s crnom izolacijom.
Nakon toga potrebno je uključiti dodatne komponente u za to određene priključke i
spojiti mjerne instrumente vodeći računa o polaritetu napona, načinu rada i
mjernom opsegu.
c) Provjera – Provjeriti kompletan spoj, polaritete svih napona, elektrolitskih
kondenzatora, instrumenata, instrumenata, orijentaciju dioda i slično.
Pozvati demonstratora ili asistenta da uključi izvor napajanja.
d) Očitavanje mjernih rezultata - Izvodi se prema planu odgovarajuće vježbe. Ako je
potrebno bilo kakvo prespajanje u toku vježbe obavezno prethodno isključiti izvor.
Usporediti mjerne rezultate s izračunatima.
e) Isključiti izvor i dovesti maketu u početno stanje.
f) Na kraju vježbe asistent pregledava rezultate i provjerava znanje.
D. SIGURNOSNE MJERE
Napajanje sklopova koji su predmet vježbi iz osnova elektrotehnike i elektronike
izvodi se naponima koji su manji od 24 V i prema tome bezopasni.
Studenti se trebaju pridržavati slijedećih sigurnosnih mjera:
• Ne dirati ništa osim sklopova na prednjoj ploči makete i to samo onda kada je
prekidač izvora u isključenom položaju.
• Sva spajanja i promjene izvoditi u beznaponskom stanju, dodirujući samo
izolirane dijelove.
• Pomoćni uređaji (osciloskopi, izvori i slično) napajaju se iz napona 220 V pa je za
bilo kakvu intervenciju na tim instrumentima potrebno pozvati asistenta.
• Strogo se držati plana izvođenja vježbe.
• Na prvoj vježbi student potpisuje da je proučio ove upute i sigurnosne mjere.
1. VJEŽBA
PRIPREMA:
Crtač krivulja je sklop koji omogućuje da se jednom kanalu osciloskopa dovede signal napona
na nekom elementu (X os), dok se drugom kanalu osciloskopa dovede signal proporcionalan
struji tog elementa (Y os). On sadrži generator izmjeničnog ispitnog napona, koji može biti
sinusoidalni ili pilasti. Signal struje dobije se mjerenjem pada napona na otporniku malog
iznosa. Da bi mogli ispitati elemente čija karakteristika ovisi o parametru (na primjer struja
baze parametar je na izlaznoj karakteristici tranzistora) potreban je i generator stepeničastog
napona, koji u diskretnim koracima povećava tu veličinu.
Elementi koji se mogu ispitivati su.: otpornici, kondenzatori, zavojnice, diode, tranzistori,
tiristori i slično. Slika 1. prikazuje pojednostavljeni spoj crtača krivulja:
B
OSCILOSKOP
E R2 y
C
GENERATOR
STEPENICA x
C + CH 1 / x CH 2 / y
D.U .T .
IB B U I
E
−
R1
(mali otpor)
0V
7
MJERENJE:
a) Ispitajte rad sklopa pomoću kratke žice (R=0Ω.). Zatim spojite otpornik R=470Ω.
b) Spojite kondenzator C=1µF i nacrtajte dobivenu krivulju. Objasnite rezultat.
c) Ispitajte karakteristiku Zenerove diode tako da katodu diode spojite na E makete a
anodu spojite na C makete. Ponovite postupak s LED. Što opažate?
d) Spojite NPN tranzistor na priključke C, B, E. Preklopnik NPN – PNP stavite u položaj
NPN i zatim okrećite regulator struje baze dok ne dobijete dobar prikaz izlazne
karakteristike tranzistora.
a) otpor b) kondenzator
i i
u u
i i
u u
c) diode d) tranzistor
2. VJEŽBA
PRIPREMA:
Tranzistor:
IA
TRIAC:
UA
b) Za spoj prema slici navedite potrebne uvjete da TRIAC uključi trošilo i uvjete da ga
nakon toga isključi.
Ig IT Uključenje:
tipka RT
IZVOR Isključenje:
A2
G TRIAC
A1
P=
9
2.2. LOGIČKI INTEGRIRANI KRUGOVI
a) Objasnite pojam digitalnih logičkih integriranih krugova i upišite matematičku
definiciju NI-sklopa u tablicu stanja:
+ Ucc = 5 V
A B Q
4 3
0 0 1 2
0 1 A B Q 0V
+ UCC
1 0
1 1
A Q
“0” = 0V ÷ 0,8V
B
“1” = 2,4V ÷ 5V
0V 0V
MJERENJE:
UŽ 15 V ~
+12 V
A2 Ž
GENERATOR
+5 V
TRIAC
IMPULSA G
A1 -12 V
Y Ug
0V
OSCILOSKOP
PLOČICA IZVOR
10
Uključite sklop i mijenjajte snagu na žarulji. Pratite promjenu valnog oblika napona
na žarulji (Už). Na kojem se principu ostvaruje promjena snage?
uŽ [V]
20
15
10
5
0
-5
-10
-15
-20
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 t [ms]
uG [V]
2
1.5
1
0.5
0
-0.5
-1
-1.5
-2
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 t [ms]
Ucrtajte oblik napona trošila za kut paljenja 60°. Izračunajte efektivnu vrijednost
napona za taj slučaj:
U=
11
2.2.[m] LOGIČKI INTEGRIRANI KRUGOVI
a) Koristeći svjetleće diode kao indikator stanja izlaza, provjerite tablicu stanja NI-
sklopa br. 1. Logička nula na ulazu ostvaruje se spajanjem ulaza na 0 V, a logička
jedinica spajanjem na +5 V ili ostavljanjem ulaza bez spoja.
15 V ~
NI1
A
A B Q Q +12 V
B
0 0 +5 V
NI2
0 1 C
Q -12 V
D
1 0
0V 0V
1 1
IZVOR
PLOČICA
A A D Q Q
Q
B
0 0
0 1
1 0
C
Q 1 1
D
12
3. VJEŽBA
PRIPREMA:
UB
Uimp
Fototranzistor Utori
LED
Timp
ω, n
Uimp
Timp
13
2πf imp 2π
ω= = [rad / s] = 60 [1 / min ]
RD Timp RD Timp RD
DIGITALNA RIJEČ
1 0 1 0 0 1 0 1
ANALOGNI NAPON (0-10 V)
ANALOGNI NAPON (0-10 V)
SENZOR
ANALOGNO DIGITALNO
DIGITALNI REGULATOR
ANALOGNI M
PRETVORNIK BRZINE
PRETVORNIK
FIZIKALNA MOTOR
VELIČINA
PRETVORNIK
M
DIGITALNI
ULAZ
ULAZNO / IZLAZNI
MEĐUSKLOPOVI
DIGITALNI IZLAZI
POKAZIVALO
6 9 D B A C
TASTATURA
ISPISNA ČITAJ / PIŠI uP SPECIJALNI
MEMORIJA MEMORIJA ULAZNO /
IZLAZNI
( ROM ) ( RAM ) MEĐUSKLOPOVI
VEZA SA DRUGIM
SISTEMIMA
14
MJERENJE:
+5V
kliznik
Osciloskop
+ 12 V
+5V
Uimp min. max.
Y UV
DAVAČ Rp = 500 Ω / 0.55Α
T
IMPULSA
M V 20 V=
0V
0V
U [V] 10 9 8 7 6 5
Timp [s]
ω [1/min]
uimp [V]
5
4
3
2
1
0
0
t [ms]
Usporedni prikaz impulsa s inkrementalnog davača za napone napajanja motora 10V i 6V.
15
3.2.[m] PROCESNO RAČUNALO
a) Ako PC-terminal nije uključen uključite ga i upišite:
c: <Enter> cd \hex <Enter> terma <Enter>
Stisnite tipku RESET na procesnom računalu da se vratite u monitor program (tipka
h = pomoć u monitoru).
b) Sekvencijsko upravljanje:
C2 5.7
Ž2 5.6
Z2 5.5
PZ2 5.4
C1 5.3
Ž1 5.2
Z1 5.1
PZ1 5.0
KORAK 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
KOD 146
16
− pritisnite ctrl - E za zaustavljanje, ctrl - N da obrišete program te ctrl - X za
povratak u monitor
PROGRAM ZA BISTABIL
00
01
02
03
04
05
d) Regulacija temperature
Termo komora sadrži senzor temperature i grijalo. Senzor je spojen na analogni ulaz
procesnog računala, a grijalo na digitalni izlaz. Mikroračunalo s programom
“TERMO” osigurava regulaciju temperature u komori.
- upišite G 4000 da pokrenete program
- promatrajte promjenu temperature i opišite kriterij po kojem program uključuje
ili isključuje grijalo:
17
PRIMJERI ZADATAKA IZ ELEKTRONIKE S RJEŠENJIMA
B1. Kroz silicijsku diodu s maksimalno dopuštenom trajnom strujom 25 A teče struja 10 A.
Dioda se zagrijava. Od energija a) 1 J, b) 10 J, c) 100 J, koja je najbliža toplini koja se u
jednoj sekundi razvija u diodi? Dokažite!
b) 10 J
a) 47,1 A, b) 1074,8 V
2π
u (t ) = 10π sin tV
0,02
2π
B5. Omski otpor 50 Ω priključi se na napon u = 220 2 sin t preko jednofaznog
0,02
poluvalnog ispravljača.
a) koja srednja struja teče trošilom,
b) koji srednji napon vlada na njemu,
c) skicirajte valni oblik napona na trošilu,
d) skicirajte valni oblik napona anode prema katodi diode.
18
A K
UM
U M = 220 2V U= = 220V
2
U sr
U~ R a ) I sr = = 1,98 A
R
U
b) U sr = M = 99,0V
π
c) UR
d) UAK
B6. Trofazni poluvalni ispravljač priključi se na trofazni napon 220/380V, 50Hz i optereti s
omskim trošilom otpora 30 Ω.
a) kolika srednja struja teče kroz trošilo,
b) skicirajte oblik struje kroz jednu diodu,
c) kolika je srednja struja jedne diode, a koliko iznosi maksimalna vrijednost struje
kroz diodu,
d) koji maksimalni napon mora podnijeti dioda?
B7. Na spoj prema shemi priključi se harmonički napon u(t ) = 100 2 sin 100πt [V ].
a) kolika je srednja vrijednost napona na trošilu pri
uključenoj sklopki,
b) kolika je srednja vrijednost napona na trošilu pri
isključenoj sklopki,
c) kolika je efektivna vrijednost napona na trošilu kad
U~ R je sklopka uključena,
d) kolika je ta vrijednost pri isključenoj sklopki ako
se pad napona na vodljivoj diodi može zanemariti?
a) 0, b) 45 V, c) 100 V, d) 70,7 V
B8. 12-voltna Zennerova dioda ima vrijednost napona UZO prema podacima proizvođača
između 11 i 13 V. Ako je maksimalna snaga 400 mW:
a) kolika se maksimalna struja Iz smije propustiti kroz diodu,
b) ako je strmina 50 mA/V, koliki je diferencijalni otpor,
c) kako se kod ove diode mijenja UZO s povišenjem temperature,
d) da li se kod struje 100 mA u smjeru od anode prema katodi dioda zagrijava jače ili
slabije nego u slučaju a)?
Dokažite!
a) 30,8 mA, b) 20 Ω, c) slabije, Ip ⋅ Up < PMAX
19
B9. a) Skicirajte u približnom mjerilu oblik napona točke A A
prema točki B ako je napon napajanja harmonički s
frekvencijom 50 Hz i efektivne vrijednosti 12 V, U~ UZo =12V
b) skicirajte oblik struje kroz otpor R.
B
B10. Naponski stabilizator ne mijenja izlazni napon ako se istovremeno povećaju ulazni
napon za 5 V i struja trošila za 1 A. Pri konstantnom ulaznom naponu izlazni napon
pada za 0,1 V kad se struja trošila poveća za 2 A.
a) koliki je iznos parametra ϕ,
b) koliki je faktor stabilizacije?
a) - 0,05 Ω, b) 100
B12. a) Koliki će biti napon UGS u sklopu prema slici ako su u radnoj točki Ui = 5 V, UB = 10
V, R3 = 1 kΩ, R2 = 100 Ω?
b) kolika je struja odvoda,
c) koliki je napon UDS,
R3 d) ako strmina iznosi 10 mA/V, koliko je
R1 R2
Ui naponsko pojačanje
+ e) koja je uloga R1?
UB
B13. Dva pojačala spojena su u lanac. Prvo pojačalo pojačava ulazni signal 100 puta, a drugo
ima pojačanje napona 20 dB. Ako je izlazni napon 1 V, koliki je ulazni?
1 mV
20
B14. FET je spojen kao pojačalo prema shemi s R = 5 kΩ i UB = 10 V.
a) koliko je naponsko pojačanje ako se u radnoj točki struja promijeni za 0,1 mA kad
se upravljački napon promijeni za 20 mV.
b) u približnom mjerilu izrazite odnose grafički koristeći ulazne i izlazne
karakteristike FET-a,
c) koje fizikalno značenje ima predznak naponskog pojačanja,
d) nacrtajte istu shemu za p-kanalni
FET.
ID [mA]
ID 2
a) A = − SR = − R = −25 c)
U GS
1
R ∆uGS =
0,1 V
+ + UDS
UB 0
0 2,5 5 7,5 10 [V]
ϕ = 180°
B15. Pojačalu s pojačanjem A doda se povratna veza s faktorom povratne veze µ, čime se
ostvari ukupno pojačanje Ap.
a) ako je A = 5, Ap = 10, koja vrsta povratne veze je primijenjena,
b) koliki je iznos faktora µ,
c) koliki je iznos povratnog signala ako je izlazni Xi = 10 V.
d) koliki je ulazni signal,
e) koliko će biti pojačanje Ap ako uz isti A µ promijeni predznak?
10
a) pozitivna, b) 0,1, c) 1 V, d) 1 V, e)
3
A
a ) Ap = = 9,90;U i = ApU u = 9,90V
1 − µA
1100
b) A′ = 1100(+ 10% ) A′p = = 9,91;
1 + 0,1⋅1100
A′p − Ap
ap = = 10 −3 = 1%
Ap
21
B17. Silicijski tranzistor nalazi se u slijedećem spoju:
U Bat − U BE U − U BE 10 − 0 , 7
b) R B = = Bat = −3
= 93 ⋅ 10 3 Ω = 93 k Ω
IB Ic / B 10 ⋅ 10
10 2
c) UBE = 0,3 V, RB = 97 kΩ, d) polaritet napajanja
B18. U tranzistorskom pojačalu prema shemi teče kolektorska struja 2 mA. Na emiterskom
otporniku postoji pad napona od 1 V. Napon napajanja iznosi 6 V, a faktor strujnog
pojačanja B ≈ β = 100.
a) 1) najbolje, 3) najlošije, b) ∞
22
d) koliko je naponsko pojačanje iz a) ako se otporniku R u seriju spoji još jedan isti,
e) koliko će biti pojačanje iz a) ako se pojačanje operacijskog pojačala s beskonačnog
iznosa smanji na 1000?
C Ui [V]
to t
0
R 1,5 [s]
Uu
Ui -15
c) -15 V
1 1 U ⋅ CR
d) U i = −
RC ∫ U u dt = − U o t t = − i
CR Uo
za Ui = -15 V to = 1,5 s
2R 2R
R
Uul R
Uizl
a) -2, b) 4, d) Rx=5 R, e) 20 dB
23
B23. Zbrajalo ima u povratnoj vezi otpornik od 100 kΩ. Treba ostvariti funkciju Ui = - (
0,5U1 + 4U2 + 7U3 ) gdje su Ui izlazni, a U1, U2, U3 ulazni naponi.
a) nacrtajte shemu spoja,
b) dimenzionirajte elemente,
c) pod kojim uvjetima je izlazni napon pozitivan,
d) koja funkcija Ui = f ( Uu ) se dobiva ako se otpornik u krugu povratne veze
udvostruči?
Ig mA
20 15 10 5 0
-1000 -500
d)
e)
24
B25. Na napon 220V∼ preko nekog elementa priključi se omsko trošilo otpora 10 Ω. Kolika
će se energija za jedan sat razviti na trošilu u obliku topline ako je element
a) zatvorena sklopka,
b) osigurač s nazivnom strujom 10 A,
c) dioda,
d) tiristor s kutem okidanja 90°,
e) TRIAC s kutem okidanja 90°?
B26. Kad se tiristorski poluvalni jednofazni ispravljač priključi na stalni izmjenični napon,
omskom otporu 10 Ω može privesti ispravljenu struju od najviše 10 A srednjeg iznosa.
a) ako se pad napona na vodljivom tiristoru zanemari, kolika je efektivna vrijednost
priključenog napona,
b) kolika će biti ispravljena struja pri kutu paljenja 60°,
c) koliki smije biti kut paljenja da trenutna vrijednost struje ne nadmaši nikad 20 A?
B27. Na koji napon izmjenične mreže treba priključiti omsko trošilo da razvije istu snagu kao
u slučaju kad je spojeno na 380 Vef preko TRIAC-a s kutem paljenja 90°?
268,7 V
B28. Koliki je iznos relativne promjene NTC otpora s temperaturom za radnu točku kod 50°C
ako kod 100°C ima otpor 1 Ω, a kod 0°C 0,1 kΩ?
α50 = -0,045 K-1
25
B30. U spoju prema slici tranzistor T2 služi kao sklopka
+ releju. Neka je strujno pojačanje β 2 = 100, β1 = 50,
RL struja privlačenja releja 100 mA, napon napajanja 5
V.
a) koju vrijednost otpora ima RL za
T1 privlačenje releja,
T2 b) ako je R = A ⋅ E − α ( A = 50 ⋅106 ,α = 0,8)
L
pri kojoj rasvjeti dolazi do privlačenja,
c) ako se T1 zamijeni s tranzistorom strujnog
pojačanja β1 = 25, pri kojoj rasvjeti će doći
do privlačenja?
IF [uA]
20 1000 a) 10 V
E [Ix]
d) 5 V
10 500
UZ
0
10 20 [V]
1
Uu
1 2 3 4 [V]
26
B33. Svjetleća dioda treba poslužiti kao indikator prisutnosti napona od 5 V. Koliki otpor
treba spojiti u seriju ako dioda dobro svijetli pri struji od 20 mA, a na njoj tada vlada 1,5
V?
R I
U −UD
R= = 175 Ω
I
+ -
5V
Tp − Ta Tp − Ta
a) P = ∑R =
∑R P
Tp − Ta 175 − 40
Rha = − R pk − Rkh = − 1,3 − 0,5 = 3o C / W
P 28
b) Tk = Tp − P ⋅ R pk = 175 − 28 ⋅ 1,3 = 138,6o C
c) Th = Tk − P ⋅ Rkh = 138,6 − 28 ⋅ 0,5 = 124,6o C
Tp − Ta 175 − 40
d ) PMAX = = = 2,7 W
R pa 50
27
PRIMJERI ZADATAKA S PISMENOG DIJELA ISPITA
1. Trošilo otpora RT spojeno je na izvor nazivnog napona U = 24 V preko Zennerovog
stabilizatora ( Rs = 500 Ω, Uzo = 12 V)
a) nacrtajte spoj,
b) izračunajte napon na trošilu ako RT iznosi 200 Ω,
c) izračunajte minimalni ulazni napon uz RT = 1 kΩ da spoj djeluje kao stabilizator.
2
Uul
C 1
Uizl
1uF
1 2 3 4 5 Uul [V]
a) izrazite kako se mijenja Uul nakon zatvaranja sklopke S, ako se ulazna struja u
okidni sklop zanemaruje,
b) izračunajte vremensko kašnjenje od trenutka uključenja sklopke S do promjene na
izlazu
c) na istoj vremenskoj osi skicirajte u mjerilu Uul = f ( t ) i Uizl = f ( t ).
28
5. a) Što fizikalno znači da je pojačanje nekog naponskog pojačala negativno,
b) prikažite ui = f ( uu ) za neko pojačalo i interpretirajte pojačanje na grafu,
c) skicirajte graf s istim pojačanjem suprotnog predznaka,
d) da li je pojačanje neovisno o iznosu ulaznog napona, dokažite zašto!
A
A
Y "1"
"0"
B t
B
"1"
"0"
A B Y t
Y
0 0
0 1 "1"
1 0
"0"
1 1 t
29
FORMULE - ELEKTRONIKA (B)
T T
1 1
= ∫ u ( t ) dt = ∫u
2
U sr U ef ( t ) dt
T 0
T 0
U U
U = M
= 0 , 45 U U = M
π
sr ef
2
3 3
U = U M = 1,17 U
2π
sr
δ U st δ U st 1
∆U = ∆U G + ∆IT = ∆U + ρ∆IT
δU G δIT σ
st G
∆X i x pi
A = = i A dB = 10 log A u ( dB ) = 2 l log A u
∆X u xu pu
ru >> ri ri = ru
∆U − ∆ID R A 1
A = DS
= = − Rg Ap = =
1 − µA
m
∆U ∆ U GS 1
GS − µ
A
R0 R
U = A ⋅ (U −U ) ui = ⋅uu ≈ − 0 ⋅uu
i u+ u−
R + R0 R
+ R
A
1 R du u
ui = ⋅ u u ≈ 1 + 0 ⋅ u u u i = − RC ⋅
1 R R dt
+
A R + R0
u ui 1
ui ≈ − R0 ⋅ ∑ ui ≈ − ∫u u dt + U 0
i Ri RC
ρ
x
1 −
f = J = J0 ⋅e δ
δ =k⋅
2π LC µ⋅ f
B
U2 I ⋅B
P= = U 2ω Ctg δ U H = RH ⋅ Rϑ = A ⋅ e ϑ R F = A ⋅ E −α
R d
ϑ j max − ϑ a max U
Pmax = U sr = M ⋅ (1 + cos α )
Rϑ jc + Rϑ jch + Rϑ ha 2π
I C max U bat
I B min = =
B RT ⋅ B
UM sin 2α UM sin 2α
U = π −α + U = π −α +
2 π 2 2π 2
30