Seminarski rad

Predmet: Ekonomika javnih preduzeća i ustanova

TEMA: PLATE I TROŠKOVI ZAPOSLENIH

 SADRŽAJ

1. UVOD
..............................................................................................................................
3
2. TROŠKOVI ZAPOSLENIH
..............................................................................................................................
4
2.1. Naknada plata u određenim okolnostima
4
2.2. Obaveza isplatioca
5
2.3. Ostali troškovi zaposlenih
..............................................................................................................................
6
3. STOPE DOPRINOSA
..............................................................................................................................
9
3.1. Rokovi za obračun i uplatu doprinosa
9
4. OBRAČUN POREZA NA PLATU
4.1. Primjer obračuna plate
10
4.2. Primjer knjiženja plate
..............................................................................................................................
10
5. ZAKLJUČAK
..............................................................................................................................
11
7. LITERATURA.......................................................................................................14

2
1. UVOD

Plate i naknade plate uređuju se ugovorom između zaposlenog i poslodavca, u skladu sa

propisima o radu, kolektivnim ugovorima i internim pravilnicima poslodavca. Pojedinačnim
ugovorima između zaposlenog i poslodavca, iznosi plata mogu biti ugovoreni kao obaveza
poslodavca u bruto ili u neto iznosu. Tim ugovorom se također utvrđuje da li se plata odnosi
na puno radno vrijeme i normalne uslove rada, za kraće ili duže radno vrijeme, za rad u
otežanim uslovima ili slično.1 Pri određivanju iznosa plata i drugih naknada zaposlenima u
nekoj od institucija u BiH treba se voditi računa o određenim bitnim načelima. Prilikom
raspisivanja javnog oglasa za popunjavanje radnih mjesta obavezno objavljuje i podatak o
pripadajućoj osnovnoj neto plati za oglašena radna mjesta.

1
Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008

3
2. TROŠKOVI ZAPOSLENIH

Prilikom zaključivanja ugovora o radu, podrazumijeva se i poznavanje i primjena važećih

propisa o porezu i doprinosima na plate. Bez obzira na način i uslove ugovaranja plate (u
bruto ili neto iznosu), ovi propisi uređuju ko se sve smatra obveznikom obračunavanja i
plaćanja propisanog poreza i doprinosa, u kojem iznosu, po kojim stopama i na koju osnovicu.
Obračun i isplate plata i naknada plata za poslodavca uvijek podrazumijeva i obavezu
obračunavanja i plaćanja poreza na platu, kao i doprinosa za socijalno osiguranje radnika
(doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od
nezaposlenosti).

Porez i doprinose uvijek obračunava i uplaćuje poslodavac, bilo da se te obaveze

obračunavaju iz plata ( na teret plata) ili na plate (na teret poslodavca). Poslodavac može na
različite načine ugovoriti visinu plate zaposlenih, sa uključenim porezom i doprinosima ili bez
njih, ali će kao njegov trošak uvijek biti iskazane sve isplate koje izvrši po tom osnovu
(isplate radnicima + uplate svih pratećih obaveza).

4
1.1 Naknade plata u određenim okolnostima

Naknade plata u određenim okolnostima, u skladu sa propisima, se smatraju obavezama

poslodavca, iako one ne predstavljaju naknadu za redovno izvršeno radno vrijeme i uloženi
rad (naknade plata za vrijeme bolovanja do 42 dana, za vrijeme školovanja i stručnog
usavršavanja, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, za vrijeme prekida rada koji nije
prouzrokovao radnik, za vrijeme praznika, te za vrijeme odsustvovanja sa posla po drugim
osnovama u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i slično.).

Poslodavac iskazuje troškove plata i naknada plata u bruto iznosu. Konta plate i naknade plata
se zadužuje u ukupnom iznosu neto obaveza prema zaposlenim i svih pratećih obaveza
poslodavca po tom osnovu, a potraživat će konto obaveza prema zaposlenima i konto obaveza
za porez i doprinose. Trošak poslodavca je ukupan zbir svih isplaćenih iznosa zaposlenima
( neto plate ili neto naknade plata) i fondovima kojima se isplaćuju doprinosi iz plata i na
plate i budžetu u kome se uplaćuje porez na platu.

Prema zakonu, isplate bolovanja preko 42 dana nisu obaveza preduzeća, ali ih nije ni
zabranjeno isplaćivati ukoliko preduzeće ima sredstva da svom radniku izvrši takve isplate.
Isplaćeni iznos po ovom osnovu se zato iskazuje kao potraživanje, koje će se naknadno
refundirati od zavoda zdravstvenog osiguranja.2

Ukoliko postoje određene administrativne ili ugovorne obaveze, koje treba radnik platiti, one
se obustavljaju od neto plate, tj.umanjuju se primanja radnika na računu neto plate (obaveze
prema zaposlenima), za obustavljeni iznos. Obustavljeni iznosi uplaćuju se na račune prema
ugovorima (npr.za kreditnu obavezu) ili na račune koje odredi sud svojim rješenjem. Bitno je
istaći da se obustave isplaćuju iz neto plate, tj.nakon knjiženja poreza i doprinosa.

1.2. Obaveze isplatioca

Poslodavac ima obavezu da prilikom svake isplate plata i primitaka izda zaposleniku, odnosno
obvezniku doprinosa jedan primjerak obračuna plate, odnosno primitka koji sadrži obračun
doprinosa, porez na dohodak iz plate i iznos koji se isplaćuje po tom osnovu. Ukoliko pravno
2
Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008

5
lice nema sredstava za isplatu plata i naknadu plata, to ne znači da se plate ne trebaju
obračunavati. Obaveza pravnog lica je da obračuna plate i naknade plata u skladu sa
zakonskim propisima i ugovorom o radu, bez obzira da li ima novaca za njihovu isplatu.

Ova obaveza proizilazi iz obaveze pravnog lica o sveobuhvatnosti evidencija svih ugovorenih
i zakonskih obaveza kako bi bilo realno postavljeno stanje troškova, a samim tim i rezultata
poslovanja. Ako nema novaca za isplatu plata, ostaje otvorena obaveza na računima neto plate
obaveze prema zaposlenima i obaveze za ostale poreze, doprinose i druge obaveze prema
državnim institucijama, do isplate konačne obaveze.
Karakteristično je napomenuti da obaveze formirane po osnovu plata i naknada plata nisu
opterećene kamatom zbog neizmirenja obaveza, što se može smatrati nerealnošću privrednog
sistema da jedino neizmirene obaveze prema radnicima nemaju obaveze kapitalisanja.

Obaveze prema banci, dobavljačima i državnim organima nakon obračuna i knjiženja i isteka
ugovorenih rokova imaju propisanu ili ugovorenu zateznu kamatau, dok takva propisana
mogućnost za plate i naknade plata ne postoji.
Ovo zapažanje bi se moglo smatrati propustom državnih organa da je jedino obaveza prema
radnicima od strane poslodavca ostala kao obaveza bez zaštite, a ponekad i upozoravajuća
mjera za isplatu. Vjerujemo da bi poslodavac bio malo oprezniji i obazriviji prema radnicima,
kada bi znao da neisplaćene plate, treba naknado priznati sa kamatom.

Uistinu Međunarodni računovodstveni standardi koji govore o primanju zaposlenih

upozoravaju na mogućnost da neisplaćena kratkoročna obaveza može nakon 12 mjeseci
postati dugoročna, i samim tim imati dva rješenja : da preraste u mogućnost da se prizna kao
dionički kapital ili da se od tog dana počinje obračunavati zatezna kamata zbog neplaćanja.

Ova mogućnost kod nas zakonski nije riješena i ako je Međunarodni računovodstveni
standardi predviđaju kao mogućnost u rješavanju neisplaćenih plata i naknada plata. Ukoliko
su plate obračunate i sa žiro-računa i drugih izvora za isplatu obezbijeđena sredstva,
neisplaćeni iznosi se ne mogu dugo ( do 5 dana) zadržavati na blagajni radi mogućnosti
špekulativih radnji.

1.3. Ostali troškovi zaposlenih

6
U skladu sa preuzetim obavezama poslodavca i radnika (a u skladu sa propisima o radu,
kolektivnom ugovoru, internom pravilniku o radnim odnosima, te pojedinačnim ugovorima o
radu zaključenim između poslodavca i radnika), radniku pruipada:

a) plata kao naknada za rad,

b) naknade plata, u određenim slučajevima i okolnostima,
c) ostali troškovi zaposlenih ( topli obrok, prevoz na posao, regres za godišnji odmor i slično).
Troškove po navedenim osnovama, prema kontnom planu za preduzeća, poslodavac iskazuje
na kontima grupe – Troškovi zaposlenih.

Pored navedenih primanja, po propisima o radu ili kolektivnom ugovoru, radnicima pripadaju
i naknade drugih troškova koje su imali u vrijeme i za potrebe obavljanja poslova i zadataka,
kao i naknade po drugim propisanim osnovama (dnevnice, troškovi prevoza i troškovi
smještaja za vrijeme službenog putovanja, naknade za odvojeni život, naknade za rad na
terenu, naknade za inovacije i racionalizacije, posebne naknade u slučaju prestanka radnog
odnoa i druge.)
Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima o plaćanju zaposlenih, plate, naknade
plata i druge naplate zaposlenima koje se vrše na teret poslodavca se uvijek tretiraju kao
trošak poslodavca u bruto iznosu (kao zbir neto plata, naknada plata i drugih naknada
zaposlenima, zajedno sa svim pratećim obavezama koje poslodavac ima po tom osnovu za
poreze, doprionose i dr.).

Na kontu ostalih troškovi zaposlenih se evidentiraju troškovi poslodavca po osnovu toplog

obroka, prijevoza na posao i sa posla i regresa za godišnji odmor zaposlenih. Ove obaveze,
također, proizlaze iz propisa o radu i kolektivnih ugovora, odnosno iz pojedinačni ugovora
između poslodavca i radnika. Visina ovih troškova se određuje ugovorom o radu, internim
aktom ili odlukom menadžmenta, u skladu sa propisima i kolektivnim ugovorima.

Troškovi toplog obroka (troškovi ishrane radnika u toku rada) mogu se naknađivati ili
isplaćivati na više načina, od čega će zavisiti i način njihovog knjigovodstvenog
evidentiranja : 3

3
Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008

7
 a) ako se naknada za ishranu isplaćije radnicima u gotovu, obračunati iznos će se knjižiti
kao trošak (obaveze prema radnicima se isplaćuju sa blagajne);
b) ako se ishrana radnika obezbjeđuje i organizira u vlastitoj režiji, nabavljene namirnice
se knjiže na zalihe, a utrošene namirnice i drugi materijal u pripremi hrane kao
materijalni trošak;
c) ako se za ishranu radnika koriste eksterne ugostiteljske usluge, troškovi ishrane će se
dugovati za fakturu dobavljača, a potraživaće dobavljači, kojima ćemo potom platiti
fakturu sa žiro-računa.

Moguće je da preduzeće (u vlastitoj režiji ili ako koristi vanjske ugostiteljske usluge)
naknađuje na svoj teret samo dio troškova ishrane radnika u toku rada, a da preostali dio
troškova ishrane snose sami zaposleni. U tom slučaju, pod b) i c), troškovi na kontu ostali
troškovi zaposlenih bili bi terećeni samo za onaj iznos koji snosi preduzeće, a za razliku bi se
zadužio konto potraživanja od radnika.

Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla također se može vršiti gotovinskim isplatama
prema zaposlenima tako da duguje račun ostalih troškova zaposlenih, a potražuje račun
obaveze prema zaposlenima, a potom te obaveze platimo sa blagajne ili plaćanjeum usluga
eksternog prijevoznika ili organizovanjem vlastitog prijevoza od strane poslodavca.

Obračun regresa za godišnji odmor se knjiži tako da duguje, ostali troškovi zaposlenih, a
potražuje račun obaveze prema zaposlenima, a potom se ta obaveza isplaćuje sa blagajne.
Ako se regres uplaćuje na tekući račun radnika u banci, opet se moraju provesti knjiženja
gotovinske isplate.
Isplata navedenih primanja se najčešće vrši u gotovu, iz blagajne a naknade prijevoza na
posao i sa posla se najčešće vrše obezbijeđenjem mjesečne karte za prijevoz.

8
2. STOPE DOPRINOSA4

Zakonom su propisane stope doprinosa za plate i naknade iz radnog odnosa i to :

1) Iz ličnih primanja i drugih prihoda osiguranika

- 17,0 % za penzijsko i invalidsko osiguranje,
- 12,5% za osnovno zdravstveno osiguranje,
- 1,5% za osiguranje od nezaposlenosti.

2) Na teret poslodavca (na isplaćena lična primanja)

- 6,0% za penzijsko i invalidsko osiguranje,
- 4,0% za osnovno zdravstveno osiguranje,
- 0,5% za osiguranje od nezaposlenosti.

2.1. Rokovi za obračun i uplatu doprinosa

Izričito se utvrđuje obaveza obračunavanja doprinosa prilikom obračuna plate, te da se

doprinossi plaćaju zajedno sa isplatom plate ili primitka. Također se utvrđuje obaveza

4
Zakon o porezu na dohodak

9
obračunavanja i plaćanja doprinosa za kategorijeu fizičkih lica koji samostalno obavljaju
privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, te u slučaju ostvarivanja
zajedničke djelatnosti više fizičkih lica, obaveza obračunavanja i plaćanja je na nosiocu
zajedničke djelatnosti.

Obračun i uplatu doprinosa vrši isplatitelj plate i drugih ličnih primana – rezident F BiH ( za
zaposlenike) na plate, naknade plata i druga lična primanja zaposlenika po osnovu redovnog
rada i izvan redovnog rada, kao i s njima izjednačene osiguranike.

Doprinosi dospijevaju za plaćanje istovremeno s isplatom plate i primitaka, a najkasnije do

zadnjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu.

3. OBRAČUN POREZA NA PLATU

Osnovica za obračun mjesečne akontacije poreza na platu nije neto plata koja se isplaćuje
zaposleniku, već bruto plata umanjena za obavezne doprinose iz plate (31 % od bruto plate) i
za iznos ličnog odbitka utvrđenog na osnovu faktora ličnog odbitka iz porezne kartice 5
zaposlenika.6

3.1. Primjer obračuna plate

Zaposlenik (invalid) koji izdržava dvoje djece sa poslodavcem je ugovorio platu u bruto
iznosu od 1.500,00 KM i istom dostavio svoju poreznu karticu izdatu i ovjerenu od strane
Porezne uprave, sa utvrđenim faktorom ličnog odbitka od 2,5 (osnovni lični odbitak 1,0 +
invalidnost 0,3 + za prvo izdržavano dijete 0,5 + za drugo izdržavano dijete 0,7).

5
Porezna kartica je evidencija sa podacima o zaposleniku odnosno penzioneru, o članovima njegove uže
porodice koje izdržava, a koje provjerava i ovjerava Porezna uprava.
6
Zakon o porezu na dohodak

10
 Bruto plata 1.500,00 KM
-Doprinosi iz plate (31%) 465,00 KM
Neto plata 1.035,00 KM
-Lični odbitak(faktor : 2,5) 750,00 KM
Porezna osnovica : 285,00 KM
Porez na platu: na 285*10% 28,50 KM
Neto plata za isplatu zaposleniku : 1.006,50 KM
(1.035,00 - 28,50 = 1.006,50)

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, bruto plata zaposlenika čini : neto iznos plate
koju poslodavac isplaćuje zaposleniku, ukupan iznos obaveznih doprinosa iz plate(17% za
PIO, 12,5% zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje od nezaposlenosti) i iznos poreza
koji poslodavac treba da obračuna i obustavi od plate zaposlenika.

3.2. Primjer knjiženja plate

KONTO
R.br. OPIS % IZNOS Duguje Potražuje
1. Bruto plata 1.562,00 320
Doprinosi na teret zaposlenika
2. Doprinos za PIO 17,00 266,00 54811
3. Doprinos za zdravstvo 12,50 195,00 54812
4. Doprinos za zapošljavanje 1,50 23,00 54812
5. r.br. 1 - r.br. (2+3+4) 31,00 1.078,00
Doprinosi na teret poslodavca
6. Doprinos za PIO 6,00 94,00 320 54814
7. Doprinos za zdravstvo 4,00 62,00 320 54815
8. Doprinos za zapošljavanje 0,50 8,00 320 54816
9. Lični dobici 300,00
10. Osnovica za obračun poreza
(r.br. 5 - r.br. 9) 778,00
11. Porez na dohodak 10,00 78,00 320 54801
12. Neto za isplatu
(r.br.5 - r.br. 11) 1.000,00 5451

11
Navedeni primjer knjiženja i obračuna plate možemo provjeriti na dva načina :

a) Provjera pomoću troškova ( konto 320)

1. Neto plata 1.000,00

2. Doprinosi na teret zaposlenika
(266,00 + 195,00 + 23,00 ) 484,00
3. Doprinosi na teret poslodavca
(94,00 + 62,00 + 8,00) 164,00
4. Porez na dohodak 78,00
5. UKUPNO 1.726,00

b) Provjera pomoću obaveza

1. Obaveze za neto platu (5451) 1.000,00

2. Obaveze za doprinos za PIO (54811) 266,00
3. Obaveze za zdravstvo (54812) 196,00
4. Obaveze za zapošljavanje (54813) 23,00
5. Obaveze za PIO na teret poslodavca(54814) 94,00
6. Obaveza za zdravstvo (54815) 62,00
7. Doprinos za zapošljavanje (54816) 8,00
8. Porez na dohodak (54801) 78,00
9. UKUPNO 1.726,00

Nakon provjera možemo zaključiti da je a) = b), tj. 1.726,00 = 1.726,00.

12
4. ZAKLJUČAK

Pri određivanju iznosa plata i drugih naknada zaposlenima u nekoj od institucija u BiH treba
se voditi računa o određenim bitnim načelima. Jedno od tih načela je da treba biti ista plata za
isti ili sličan posao, što nam govori da zaposleni u nekoj instituciji koji obavljaju iste ili slične
poslove trebaju imati istu osnovnu platu, odnosno da se radna mjesta iz različitih institucija na
kojima se obavljaju slični poslovi trebaju svrstati u isti platni razred.

Također se treba voditi računa o nagrađivanju prema rezultatima rada, gdje bi rukovoditelji
institucija, na temelju objektivnih kriterija mjerenja učinka, mogli za zaposlene na određenim
položajima odobriti napredovanje unutar platnih razreda, kao i odobriti novčanu nagradu, što
mora biti u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima. Potrebno je naglasiti i da se prilikom
raspisivanja javnog oglasa za popunjavanje radnih mjesta obavezno objavljuje i podatak o
pripadajućoj osnovnoj neto plati za oglašena radna mjesta.

13
5. LITERATURA

1. Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008.

2. Zakon o porezu
3. www.wikipedia.org

14