Professional Documents
Culture Documents
Cvim • Herold
Elementi konstrukcija
Autori
Sadržaj
PREDGOVOR ..................................................................................................................................................... 3
f mm Progib
Iv Hz Vlastita frekvencija opruge
9
1. Tolerancije
Tolerancijaje dopušteno odstupanje od nazivne mjere.
nul-crta
lo ln - nazivna dužina
lag) es 19 - najveća dužina
/g
I (ad) ld - najmanja dužina
ld : ei
L T I. - stvarna dužina
ls es (ag) - gornja odmjera
.L (as) e
(ag) es ei (ad) - donja odmjera
19
- e (a.) - stvarna odmjera
Id I T.I T - tolerancija
1/ ! (ad) ei
ls Prikazana su tri karakteristična
~ (ag) es
odstupanja (odmjere) prema nul-crti:
JII
ld
I.
19
(ad'
e/LJ ! I gornja odmjera (+), a donja (-),
/I obje odmjere ag i ad (-),
/II obje odmjere ag i ad (+).
(as) e
.i } nove oznake (ISO)
ei, es
ECART. fr. udaljenost, odstupanje između dvije vrijednosti, od čega je obično jedna manja, a dmga
već.
1928. godine sazvan je prvi međunarodni forum za normizaciju dužinskih mjera (ISA).
Ovdje su date osnove za tolerancije dužinskih mjera od l +500 mm.
1947. godine u Genevi međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) razradila je
detalje normizacije i proširila područje dužinskih mjera od 500+3500 mm.
14
v
v - vanjska mjera
u
u - unutarnja mjera
N- neodređena mjera
Nazivna mjera Dn je ona mjera koja služi kao osnova za određivanje dopuštenog
odstupanja, a označava se za provrt i za osovinu isto.
Stvarna mjera Ds, ds - je ona mjera koja se utvrđuje (mjeri) na gotovo izrađenom
predmetu.
Gornja granična mjera Dg , dg - je najveća dopuštena mjera tolerirane dimenzije.
Donja granična mjera Dd, dd - je najmanja dopuštena mjera tolerirane dimenzije.
es = d g - Dn
Donja odmjera (odstupanje) El (Ad), ei (ad) - je algebarska razlika donje granične mjere i
nazivne mjere.
15
A.=D.-Dn
Tolerancija Tp, To - je razlika između gornje i donje granične mjere, odnosno dopušteno
odstupanje od nazivne mjere.
Tp = Dg- Dd
To=dg-dd
Nul-crta - je crta koja pri grafičkom prikazu na crtežu odgovara nazivnoj mjeri, odnosno to
je ishodište od kojega se mjere odmjere (odstupanja).
o
nul-crta \ 8l <Il To lo!'
( -8 ~""~ )
đ ( --rS
Ti
provrt
Tolerancije se uvijek odnose na određenu nazivnu mjeru, međutim kod spajanja dijelova
udosjed, provrt i osovina moraju imati isti nazivni promjer (Dn) S potrebnim odrrijerama.
Tolerancije u grafičkom prikazu treba predočiti u odgovarajućem mjerilu (najčešće se jedinicu
tolerancije 1 J.1l11 u dijagramu prikazuje kao l mm).
Tolerancije se računaju kod normalne temperature od 20·e. Za različite temperature, a
ovisno o vrsti materijala predmeta, postoji poseban način proračunavanja tolerancija koji se
ovdje neće izlagati.
16
Provrti
+p,m
don 'a
odmjera
W
w/.
nul-crta H
O
EI=O gomja
o mjera
fR] Z
-p.m
Osovine
+p.m
ze
W don'a
odmjera
nul-crta e8=0
O
,-,h
gomja
o mjera
rtl
d
-p,m
Kod tolerancijskih polja provrta i osovine koja leže iznad nul-crte normom je određena
donja odmjera, međutim za tolerancijska polja koja leže ispod nul-crte normom je određena
gornja odrnjera, što daje za iste slovne oznake tolerancije pri istoj nazivnoj mjeri i iste
odrnjere.
17
2. Dosjedi
Dosjed iIi nalijeganje je odnos dvaju sparenih dijelova iste nazivne mjere koji proizlazi
iz njihovih stvarnih mjera prije spajanja. Prema stvarnim mjerama tako spojenih dijelova
razlikujemo:
- labavi dosjed,
- čvrsti dosjed.
Labavi dosjed
Prema postignutoj mjeri izrađenih strojnih dijelova spoj ima stvarnu zračnost Zs. To je
razlika između stvamog promjera provrta i stvarnog promjera ugrađene osovine. Zračnos! ima
predznak (+ ).
Zs=Ds-ds
Čvrsti dosjed
Ćvrsti dosjed dijelova u spoju ima preklop Ps (prisnost). Kod ovog dosjeda je promjer
provrta Ds manji od promjera osovine ds. Preklop ima predznak ( - ).
Ps =Ds-ds Ds< ds
labavi dosjed,
čvrsti ili prisni dosjed,
prijelazni ili neizvjesni dosjed.
Najveća zračnost (zazor) Zg je razlika između gornje granične mjere provrta Og i donje
granične mjere osovine dd.
+ftm 1 mm ~ 1 ftm
~
r~
Tp
:--
~ ~//)
K .~
r-r ~
To ~
cl' m
d
~
[t~] tl)
[jJ
-8 cll
(
ij
Dn, O nUl-crta
'-
cll
W/A
Kod Čvrstog dosjeda tolerancijsko polje osovine leži iznad tolerancijskog polja provrta,
što daje prisnost u svakom slučaju veze među dijelovima spoja pa je za njihovo spajanje i
rastavljaI1ie potrebna sila.
Po = 0 9 - do
Pm = (Pg + Pd )/2
+pm 1 mm,!l, 1 pm
To - G' T;~
~""~
rf' rt a::
:;: // . /~
'"<ll
- ~ Tp ~ 'q)
/////~ CI)
LU
nU/oCrta
iti
Dn, O
-pm
To .~
Q
ITp
+pm
t"~
~~~,~
1 mm
cl r~/~
~ 1 pm
r-:r ~
v: Tp
r-:r ~///~
'" '-
Q)
ta
-ill
cl
cl'
Q)
-
LU
Dn, O
-pm
W'-«
20
,.-- Tp
~ Zm = (Zg - Pg )/2
~
To
To
Pm =(Pg - Zg)/2
~
~
~
Tp
labavi dosjed
čvrsti dosjed
prijelazni dosjed
Kod sustava jedinstvene osovine, tolerancija ima gornju odmjeru es = O, što odgovara
tolerancijskom polju h.
Pri izboru dosjeda tolerancija provrta obično je za jedan stupanj lošije kvalitete od
osovine (npr. oznaka tj! 55H7/k6). Naime, vanjski promjer je lakše mjeriti i kontrolirati pri
izradi, a isto tako jednostavnije je postići finiju strojnu obradbu na vanjskoj mjeri.
na četiri decimale
Veličina
tolerancije za određenu dužinsku mjeru (vanjsku ili unutarnju) dobije se iz
produkta IT-faktora kvalitete i jedinice tolerancije j.
b) za točno vođenje osovina, kod kojih zračnost raste malo s promjerom osovina
(kubični korijen promjera) uzimaju se tolerancijska polja g - G;
c) za što manje gubitke trenja pri velikoj nosivosti, a za male razlike temperatura
pogona i proizvodnje, mora porast srednje vrijednosti zračnosti biti proporcionalan
trećem korijenu iz promjera, pa se biraju polja tolerancije f. e. d - F. E. D;
e) za dijelove koji se rijetko okreću ili samo njišu tolerancijska polja biraju se prema
danim okolnostima c, b, a - C, B, A ili pak f, e, d - F. E, D.
U tablici koja slijedi navest ćemo neke primjere za izbor preporučljivih labavih dosjeda,
koji će olakšati izbor u praksi i omogućiti usporedbe sa stvarnim izvedbama pri konstruiranju.
H7/g6 G7/h6
HB/eB E8/h8
H7/J6 J7/h6
3. Tolerancije idosjedi
--;:::::==;::::===========================;=====-~.- . .-
Tolerancije su podijeljene u
pa kvalitete! oznaka brojem!.
litela označuje slu panj točnosti
tolerancije, avelićina tolerancij·
skog polja ovisi o nazivnoj mjeri
i izražava se brojem jedinica tole-
rancije:
Za D = 1 .. 500 mm
hO.45 rc.O.OOlD [~ml
Za O =500 +3150 mm
I =0.004 D + 2.1 [\lm]
Za kvalitetu 6 do 18 utvrđeni su
ftlktori jedinica tolerancija po
redu RS 110 .... 2S00!.
PolOŽaj tolerandjskog polja u odnosu na nul-crtu oznaćen je slovom. i to: NAČIN UNO~ENJA NA
VELIKO SLOVO- unutarnja mjera. MALO SLOVO - vanjska mjera.
D
A
provr,j ,llJnuto.rn~ mjer.)
-
ze
TEHNiČKE CRTEZE
Tolerancije:
•
II SOk6
ISO-DOS.
~SOH7/k6 .0.023
-0.018
i-+-I-+--+--l---f:'="'l 2. prednost
3. prednost
i
t
J
~I
.
I~i
~.
, 'lnrirt-.<ii'
cf)
o
-f
o
CD
p)
::J
~
Q. .
.CD
"
t
!
l
RASTAVLJIVI SPOJEVI
......la"L-_ _=
o·smj*r
_________ __-,.
n~yojl'la
/
dn"ovoJno
tavoJnleo
\
JfdnovoJoo
Okreće li se točka u smjeru kazaljke na satu (kao na sl. l) opisujući zavojnicu tada je to
desnovojna zavojnica koja se uobičajeno koristi, a okreće li se u suprotnom smjeru tada je to
lijevovojna zavojnica, koja se koristi samo iznimno, pa to u standardnoj (normiranoj) oznaci
treba posebno naznačiti.
Viševojni navoj nastaje uvećanjem koraka (P) onoliko puta, kolika je željena vojnost
(n). Slika 1 prikazuje da je tada, uspon viševojnog navoja Ph = n . .P, te da ima onoliko
početaka s usponom Ph, kolika je vojnost n, koji su međusobno simetrično pomaknuti za 2rdn,
što za prikaz na slici iznosi 2rd2 = 180 , a predstavljeni su u pogledu odozdo kao točke
0
početka zavojnice A i AI. U tablicama se daju podaci zajednovojne navoje,jer vojno st može
biti proizvoljna, ali u uobičajenim granicama.
Teorijski profil navoja predstavljen je trokutom koji karakterizira vršni kut (a), prema
sl. 2, unutar kojeg se izvodi stvarni profil, koji uključuje potrebne zračnosti.
II
12 1,75 1,2
S
14 2
15
I--
16 2
I--
17 l
I--
18
I--
20 2.5
I--
22
I--
24 3
I--
25 2
I--
27 3
I--
30 3.5
I--
32
I--
38 35
I--
I--
35
I--
I
36
39
4
I I 1,5
I--
'--
32
(nastavak) Tablica l
Metrički ISO'Drofil
Nazivni fid USPon I'
Normalan dODušten izniman normalan tini
40
42 45 r-
45 45 r-
48 5 I 4 r-
50 r-
52 5 r-
55
c--
56 5,5 c--
60 S,S r-
64 6 2 t--
6S t--
68 6 t--
70 6 r-
72 t--
75 t--
76 3 "r-
80 r-
85
90
95
100
lOS
110 4
115
110
125
130
135 6
140
145
150
155
160
16S
170
175
180
185
190
195
200
205
210
0,6
1,2
2,5
12
20
24
42
64
34
(nastavak) Tablica 3
Nazivni 0 navoja
d-D Uspon
jezgre unutarnjeg
A navoja
p
1,1
4,5 0,5
5
7
0,75
10
(nastavak) Tablica 3
.. Nazivni'" navoja P-I
d=D Srednji 0 Mali 0 Presjek jezgre Mali 0
A unutarnjeg
navoja
normalan dopušten izniman li2 = D2 dJ [mm2] DI
8 7,350 6,773 36,0 6,918
9 8,350 7,773 47,5 7,918
10 9,350 8,773 60,5 8,918
II 10,350 9,773 75,0 9,918
12 14 11,350 l'O;773 '91,2 10,918
13350 12,773 128 12,918
15 14,350 13,773 149 13,918
16 15,350 14,773 171 14,918
17 16,:150 15,773 195 15,918
18 17,350 16,773 221 16,918
20 19,350 18,773 276 18,918
22 21,350 20,773 339 20,918
23,350 22,773 407 22,918
24 25 24,350 23,713 443 23,918
27 26,350 25,773 521 25,918
30 29,350 28,773 649 28,918
36
(nastavak) Tablica 5
Nazivni IZl n.voj. P=3 P-2
d=D Srcditnji 0 Mali 0 Presjek M.liQl Sredi~nji Mali Ql Presjek Mali Ql
jezgre unutar. Ql jezgre unutar,
A navoja tl navoja
nonnal d.pull izniman fI2-Dz d:J mm' DI fI2=Dz dl mm' DI
ISS 153,051 151,320 17984 151,752
160 165 158,051 156,320 19192 156,752
163 OSI 161,320 20439 161752
l70 168,051 . 166,320 i1726 166,752
175 113,051 111,320 23052 171,752
180 17s.oS1 116,320 24417 176,752
185 183,051 181,320 25821 181,752
190 188,051 186,320 27265 186,752
195 193,051 191,320 28748 191,752
200 198,051 196,320 30270 196,752
205 203,051 201,320 31833 201,152
210 208,051 206,320 33433 206,752
215 213,051 211,nO 35073 211,152
220 218,051 216,320 36152 216752
225 223,051 221,320 38411 221,752
230 228,051 226,320 . 40229 226,752
235 233,051 231,320 42026 231,752
240 238,051 236,320 43863 236,752
250 245 243,051 241,320 45738 241,752 .
248,051 246,320 47653 246,752
(nastavak) Tablica 6
Nazivni eJ navoja P-6 P~4
d~D Sredi!nji 0 MaJi IZl P""jek MaU0 Sredj~nji '2' Mali 0 Presjek Mali 0
jezgre unutar. iezgre unutar.
A navoja. A navoja
normal dopu!t izniman <i2=D2 d3 mm' Dl d2=D2 dl mm' DI
80 76,103 72,639 4156 73,505 77402 75,093 4429 75,670
85 81,103 77,639 4735 78,505 82,402 80,093 5038 80,670
90 86,103 82,639 5364 83,505 87,402 85,093 5687 85,670
95 91,103 87,639 6032 88,505 92,402 90,093 6375 90,670
100 96,103 92,639 6741 93,505 97,402 95,093 7102 95,670
105 101,103 97,639 7487 96,505 102,402 100,093 7868 100,670
110 106,103 102,639 8274 103,505 107,402 105,093 8674 105,670
115 111,103 107,639 9100 108,505 113,402 110,093 9519 II 0,670
120 116,103 112,639 9965 113,505 II 7,402 115,093 10403 115,670
125 121,103 117,639 10865 118,505 122,402 120,093 II 327 120,670
130 126,103 ' 12Z,639 11813 123,505 127,402 125,093 12290 125,610
135 131,103 127,639 12796 128,505 132,402 130,093 13292 130,670
140 136,103 132,639 13818 133,505 137,402 135,093 14333 135,670
145 141,103 137,639 14880 138,505' cI42;~02 T40;U93 '15414 140,670
150 146J03 142,639 15930 143,505 147,402 145,093 16543 145,670
155 151,103 147,639 17120 148,505 152,402 150,093 17639 150,670
160 156,103 152,639 18298 153,505 157,402 I 55,U93 18892 155,670
165 161,103 157,639 19517 158,505 162,402 160,093 20130 160,670
170 166,103 162,639 20794 163,505 167,402 165,093 21406 165,610
175 171,103 161,639 22072 168,505 172,402 110,093 22723 170,670
180 176,103 172,639 23407 173,505 177,402 m,093 24078 175,670
185 181,103 177,639 24183 178,505 182,402 180,093 25473 180,670
190 1861 103 182,639 26198 183,505 187,402 185,093 26907 185,670
195 191,103 187,639 27652 188,505 192,402 190,093 m80 190,670
200 196,103 192,639 29145 193,505 197,402 195,093 29875 195,670
205 201,103 197,639 30675 198,505 202,402 200,U93 31445 200,670
210 206,103 202,639 32250 203,505 201,402 205,093 33036 205,670
220' 214 211,103 207,639 33862 208,505 212,402 210,093 34667 210,067
216,103 212,639 35511 217,505 217,402 215,093 36336 215,670
225 221,103 217,639 31202 218,505 222,402 220,093 38045 220,670
230 226,103 222,639 38931 223,505 227,402 225,093 39893 225,670
235 231,103 222,639 40699 228,505 232,402 230,093 41581 230,670
240 236,103 232,639 42506 233,505 237,402 235,093 43407 235,670
245 241,103 237,639 44353 238,505 242,402 240,093 45274 240,670
250 246,103 242,639 46238 243,505 241,402 245;093 47179 245,670
255 251,103 247,639 48165 ,248,505 252,402 250,093 49124 250,670
l60 256,103 252,639 50119 253,505 257,402 255,093 51108 255,670
265 261,103 257,639 521 l:! 258,505 262,402 260,093 53131 260,670
270 266,103 262,639 54176 263,505 267,402 265,093 55194 265,670
275 271,103 267,639 56258 268,505 212,402 270,093 57295 270,670
280 276,103 l72,639 58317 273,505 277,402 275,093 59436 275,670
285 281,103 277,639 60541 278,505 282,402 280,093 61616 280,610
290 286,103 282,639 62740 283,505 287,402 285,093 63856 285,670
295 291,103 287,639 64981 288,505 292,402 290,093 66097 290,670
300 296,103 292,639 67258 293,505 291,402 295,093 68392 295,670
40
Primjer oznake: M30 x 2K, ISO - 261; DIN 13; HRN M.BO.OI7
Nazivni 0 Mjere vanjskog i Mjere vanjskog navoja M.1i0 N'jmanja korisna
unutarnjeg navoja unutar. dužina navoja
d~D Srednji Dubina M.1i0 Dubina ZaobIjo- navoja
nalijeganja navoja nje
€I
norm. I . dop. d2=D2 Hl d3 hl R DI norm. I skr.č.
Uspon P - I mm H - 0.866 mm
6 5,350 4.773 4,918
8 7,350 0,541 6,773 0,613 0,144 6,918 5,5 4,8
10 9,350 8,773 8.918
Uspon p - 1,5 mm H-I,299mm
12 11,026 10,160 10,376
14 13,026 12.160 12,376
16 15.026 14,160 14376
18 17,026 16,160 16,376 8.5 1,5
20 19,026 18,160 18,37';
22 21.026 20.160 20.376
24 23,026 0,812 22,160 0,920 0,217 22,376
30 29026 28,160 28376
36 35.026 34,160 34,376
42 41,026 40,160 40,376
45 44,026 43 160 43376 10.5 9
48 47,026 46,160 46,376
52 51,026 50160 50376
UsponP=2 mm H 1,752 mm
27 25,701 24,546 24,835
30 28,701 27,546 27,835
33 31701 30,546 30835
36 34,701 33,546 33,835
39 37,701
~~:;:~
36,835
42 40,701 1,083 1,227 0,289 39,835 13 11,5
45 43,701 42,546 42,835
48 46,701 45,546 45,335
52 50,701 49,546 49,835
56 54,701 53.546 53,835
60 58,701 57.546 57,835
41
(,7 O
l 718 4' )27 S,645 4 112 e 'R 2 1/2 7: ,184
2 51 102 123/4 8 :34 2.309 II
: 1/ S· 152 6,350 4 :R 8' 184
~~-r~6~S~~~7~.25i7~~~3~1~12~~G~;3~1r.12~~1O~01~
• 31:3~0
1.203
lf4 .5! 7.316 3 114 G: R 4 1,030
J2 .91 e 4 tl2 l: :,730
14 2: 8,467 3 ( .R 5 l. 1.430
1,61 G 5112 151.130
4 114 107.954 8,835 2718 G: R 6 163.830
4 112 114,304
4314 120,655 9,237 2314
5 I oo:
5 II I 35: 9,677 25/8
S II l 70:
53, t, ).05: 10,160 21/2
6 l: ~,401
42
I
f',\ I \
!
...
--'- [J . \ L'rs ",,~\ i,
.JJ! ;
I»' 1W~1I1g
- r p
---rs
I'
Primjer oznake: R 3/4"; Rp 3/4; HRN M.BO.057; G 3/4 A; G 3/4: HRN M.BO.056
Nazivna NW"lla Skra6cna oznaka za l Skm<ena Broj Promjer navoja
~l(čina veličina varUsk.i navoj unutamji "",ak. kOf8ka na K.rak Dubina Vtliki Srednji Mali
.
!\avoja "ljevi
mm
koničan navoj
cilindrič.
navoja I 25,4 nun
p
navoja
Hj""'!
promjer d -
D
promjer
"2-D:!
promjer
"I-DI
1116 3 R 1116 ~P 1116 G 1116 28 0,907 G,SSl 7.123 1,142 . 6,561
ll. 6 EP 118 GliB 2" 0,901 0,581 9,72$ 9,147 8,566
i R ""
tt 1I4 ~;'II' fi 1/4 19 0,856 13)$1 12,301 1l,44S
"'
.lIS 10 R31l1 1\. J18 G.lIS 19
1,331
1337 0,856 (6662 15806 14950
l~:;i:
112 '1'5 RIf.: Rp 112 G 112 l' 1,814 l,i62 20,955 19,793
518 G SI. l. 1,814 1.162 22,911 21,149
314 20 R JI. Rp 3/4 G 314 14 1,81' 1,162 26,441 25,279 2',117
718 G 7/8 l. 1.14 1156 302Q1 29,039 27817
I 25 Rl Rp I Gl II l,309 1,47'1 33,249 31,770 30,291
I 118 G I 118 II 2,309 1,419 37,891 36,418 34,939
I 1/4 32 Rl 1/4 Rpt 114 G 1114 II 2,309 1,479 41.910 40,431 38,952
I 112 40 Rl 112 Rplll2 G l 112 II 2309 1419 47,B03 46 J2' 44.845
131. G 13/4 II 2,309 1,419 '53.746 . 52,261 50.788
2 50 Rl Rp2 G2 II 2,309 1,479 59,614 58,135 56,656
2 114 02114 II 2,;09 1,479 65,710 ,4,lll 62,752
2 112 6' R2112 R.2112 G2112 II 2309 1479 7S 184 73705 12226
23/4 G2314 II 2,309 1,479 81,534 IlO,OSS "8,576
J 8<l Rl Rp3 G3 II 2,309 ),479 87,884 86,405 84,926
3 112 G3112 II 2,309 1,479 100,330 98,851 91,372
4
.112
100 R4
"p' G4
G4112
II
II
2,309
2,309
) 479
1,479
113,0)0
125.130
111,551
t24,251
110012
122,112
S 125 RS RpS GS II 2.)09 1.479 I38,430 136,951 135,412
5112 05112 II '4,309 1,479 151.130 149,651 )48-,172
6 1'0 R6 R.' G, II 2309 1,419 163,830 162,351 160,872
Tablica 12
Korak
52
60
70
80
90
100
120
140
160
180
200
220
240
260
280 24
40
12
300 24
47
(nastavak) Tablica 13
!e
:to
c:.II
li! 'i
'" ~
DIN 513 - 515; HRN M.BO,070 - 074 Primjer oznake: S 30 x 3
49
• Iza brojčane oznake obavezno treba navesti i pripadnu oznaku standarda (norme)
•• U novim oznakama može se izostaviti oznaka" (COlI) kada dimenziji prethodi slovna oznaka
52
U ,istu skupinu spada i obli navoj za željezničke spojke, čiji profil je dan na sL 4, a
izrađuje se u dimenziji Rd 50 x 7 ili Rd 50 x 7 LH.
Navoj za bicikle, sl. 6, ima vršni kut 60°, a nazivni promjeri kreću se od 3/8" do 1,37".
Broj navoja na l" ide od 26 do 24. Ovaj navoj koristi se za osovine bicikla. Primjer oznake:
Bi3/S".
HRN M.BO.09/!
Veza između klase tolerancije (stupnjevana: frna srednja, gruba) i stupnja točnosti, te
odabrane grupe dužine uvrtanja prilikom ostvarivanja navojnog spoja), koje su stupnjevane:
S = kratko, N = normalno, L = dugo, dana je tablicom 21.
srednj. matica - 1 6H t 60
vijak - I 6g l 6.
nni navoi s korakom od O35 • 8 mm
matica · 1 6H
og
1 60
vijak - 1 1 6.
normalni n.voj iznad 0 2,S mm
tini navoi s korakom od 0,5 • 8 mm
gruba matica - 1 7H 1- 70
vijak · I 8g I 8e
M8-5g6g
L tolerancija za 0 d
tolerancija za 0 d2
'--~--- nazivni 0 d
M8 -4h
1I
M20x2 -4H SH
tol_ij",0 D,
tolerancija za 0 ~
Ako iza oznake navoja nema oznake tolerancije, tada ona za promjer do 1,4 mm iznosi
6H za unutarnji navoj (0DI i 0D2) te 6g za vanjski navoj (0d, 0d2), a iznad 0 1,4 mm SH
(0DJ, 0D2), te 6h za vanjski navoj (0d, 0d2). U oba slučaja se podrazumjeva grupa dužine
uvrtanja N. Želi li se koristiti neka druga grupa, treba je naznačiti u oznaci navoja; npr.
M20 x 2-7G-L
T. . ___ grupa dužina uvrtanja
Dosjed u navojnom spoju ima kosu crtu kojom se odvaja tolerancija unutarnjeg
vanjskog navoja, kao i kod tolerancija dužinskih mjera; npr:
(Md - T02 = TD/Td2 = Td)
M8 - 7H/8g za normalni navoj
TT ista tolerancija za 0 d, 0 d2
ista tolerancija za 0 DJ, 0 ~
Matičnivijci su najčešći način ostvarenja vijčanog spoja, sl. ll, jer osim vijka s
glavom, koriste i maticu, te su pogodni za češće rastaVljanje spojeva. Koristi li se vijak s
glavom, a navoj u materijalu vrši funkciju matice, tada je to spoj glavatim vijkom (sL 12) i
primjenjuje se za rijetko rastavljanje spoja. Spoj zatičnim vijkom (sL 13) koristi rupu s
navojem na jednoj strani, dok se pritezanje dijelova vrši maticom na drugoj strani vijka, što je
također pogodno za češće rastavljanje.
Sl. II Matični vijčani spoj SI. 12 Glavati vijčani spoj Sl. 13 Zatični vijčani spoj
I I l I l
l'
i:::
...
<:>
g: . ..r
.... of
. ...SI
~ "•
oo
qS
~~
:-
:g '"
~ 1& «r
.... I
l j I
HRNH.SI.050,05! H.Bl.051 H.8/.068 «.BI.066 H.BI.07/ H.81.070
lO ..• ...
~"
::::
oo
~
•
....
~
..
~
-
,
l"
..
~
<:)
'"
ci +
Zatični vijci prikazani su na sl. 17, a zadržana je ista simbolika označavanja po DIN-u i
HRN-u, kao i ranije.
",č DAI za AI za meke metale
Kod zatičnih kao i kod spojeva glavatim vijcima treba voditi računa o dužini uvrtanja u
rupu s navojem (bl) kako bi čvrstoća spoja bila zadovoljavajuća (Sl. 18). Opća preporuka je
da pri uvijanju čeličnog vijka u tvrdi materijal (čelik, bronca) bude dužina uvrtanja bl ;:: d,
u SL bl ;:: 1,25 d, a u meki materija (bakar, aluminijske legure) bl ;:: 2d. Ako se vijčani spoj
češće rastavlja, da se smanji trošenje (habanje) navoja, treba preporučene dužine uvrtanja bl
povećati za 20 %. Tablica 23 prikazuje oIjentacijske vrijednosti minimalnih dužina uvijanja.
Kod zati čnih vijaka navoj koji se uvija u materijal treba osigurati čvrsti dosjed, tako da ostaje
u spoju nakon odvijanja matice na drugom kraju.
Tablica 23. Orijentacijske vrijednosti najmanjih dužina uvrtanja kod metričkih ISO-navoja
MehaniClm svoistva vijaka
Materijal dijelova koji se spajaju vijeima C 4.6 I ( 5.6 Ie 8.8 I e 10.9 Ms AlMg AICuMg
Minimalna dužina uvrtania bl
do 400 N/mm' O,Sd 1,2<1 I
l l
iznad 400-600 N/mm' 08d ld 1,2<1 I 1
telik
iznad 600-800 Nlmm' a 8d ld 1,2<1 1,2d O,Sd
iznad 800 Nlmm' O8d ld Jd ld
Lijevano željezo 1,3d I,Sd l,Sd I
Legure bakra J,3d 1,3d I I
Legure za lijevanje 1,6d 2,2d l I I I,Sd
čisti AI 1.6d I I I l 1,3d
Legure iz lakog AI-Iegure tennički
metala2 legureza l,ld 1,6d l I l O,Sd ld
neobrađene
gnječenje
AI-Iegnre tennički I l
O,Sd 1,2d 1,6d O,6d O,8d
obrađene
Dimenzije promjera provrta kroz koje prolaze vijci u vij čanom spoju mogu biti
stupnjevani prema podacima u tablici 24.
Tablica 24. Provrti za prola7Xle vijke (prema DIN 69, HRN M.Bl.004)
(J Provrt (J Provrt (J Provrt
vijka fini srednji grubi viik. fini srednji ~rubi vijka fini srednji roubi
3 3,2 3,4 3,6 16 17 18 19 42 43 45 4S
3,5 3,7 3,9 4,1 IS 19 20 21 45 46 48 S2
4 4,3 4,5 4,8 20 21 22 24 48 50 52 56
S 5,3 5,5 5,8 22 23 24 26 52 54 56 62
6 6,4 6,6 7 24 25 26 28 56 58 62 66
7 7,4 7,6 8 27 28 30 32 60 62 66 70
8 8,4 9 10 30 31 33 35 64 66 70 74
10 10,5 II 12 33 34 36 38 68 70 74 78
12 13 14 15 36 37 39 42 72 74 78 82
14 15 16 17 39 40 42 45 76 78 82 86
I ,i
l~
"'le 'I'i
" ;; ii j
• I ii
! I Ii§
•••0:"
.)
•
"j-
!
I
i I
Sl. 19 Elastični vijci
60
Temeljni vijci, sL 21, imaju za veća opterećenja posebno oblikovanu glavu, koja se pri
ugradnji zaljeva betonom, a služe za pričvršćenje strojeva na betonske temelje. Dimenzije vidi
DIN 529.
I i
Rastojni vijci, sl. 22, povezuju ili drže na određenom razmaku dva strojna dijela. U
prikazu, jedino pod d) se razmak može podešavati, dok su ostale izvedbe za stalno rastojanje.
aj b) ej dj e) fi
Uvrtni i zatični vijci, sL 23, nemaju glavu, pa mogu u na\'ojni uvrt ući cijelom
dužinom. Primjenjuju se za osiguranje točnog položaja dva dijela, pa zato imaju čelo vijka
prikladno oblikovano da to omogućuje (najčešće konus). Zadnji vijak u prikazu predstavlja
tzv. zatični vijak, koji nakon uvijanja dijela s navojem, vrši funkciju zatika. Osim prikazanih
načina za prihvaćanje alata kod uvijanja (utor i šesterostrani upust) može biti izvedba s
četvrtastim ili šesterostranim završetkom. Dimenzije vidi u DIN 417, 427, 438, 551, 533,913
·916.
61
Brtveni vijci (čepovi), sl. 27, su kratki, većeg promjera, najčešće s finim ili cijevnim
navojem, a služe za zatvaranje otvora za ispust kod spremnika. Brtvenje se postiže brtvenjem
navoja (kudelja, minij, teflon) ili pomoću podložne pločice, koja se stavlja pod glavu vijka, a
izrađuje se od mekog materijala (bakar, olovo, koža, fiber). Oblik pod g) služi za zatvaranje
otvora tako da nakon pritezanja čep na smanjenom promjeru pukne, čime se onemogućuje
odvijanje. Dimenzije vidi u DIN 906·910, 7604.
dl
e
aj ej I)
!ff tW-"II ~
~@m
SI. 27 Brtveni Vijci (čepovi)
Samonarezni vijci, sl. 28, su kaljeni čelični vijci, metričkog navoja, koji pri uvrtanju
sami u rupi (promjera - dl) narežu narez. Osim potrebne tvrdoće vijci imaju i žljebove u
kojima ostaje strugotina prilikom prvog uvrtanja. Nakon rastavljanja spoja ovako nastali narez
omogućuje pritezanje spoja i pomoću vijka s nonnalnimnarezom. Vrste vijaka, te uobičajene
dimenzije dane su u tablici 25.
Oblik B
d/2
Oblik E
Vijci za lim, sl. 29, pogodni su za tanke limove, a kao i samonarezni vijci ne trebaju
navoj u rupi, već se ona izrađuje s približnim promjerom dl, a kod prvog uvrta..'1ja vojevi vijka
plastično defonniraju lim oko rupe oblikujući dio zavojnice koja onda omogućuje pritezanje
vijčanog spoja. Treba paziti da je debljina lima veća od uspona (koraka) navoja P. Vrste
vijaka, te uobičajene dimenzije dane su u tablici 26.
63
oJ bJ ,J
IfJ?
SI. 29
I~
Vijci za lim
Vijci za drvo, sl. 30, imaju smanjenje dubine navoja prema glavi vijka, čime se
povećava pritisak između vojeva metalnog vijka (čelik, mjed, aluminij) i drva te time spre6ava
odvrtanje. Vijci se uvrću u glatki cilindrični provrt, vidi prikaz e), promjera dl '" 0,7·d, a
dužine h"'! (0,75 + 0,5}b za tvrdo drvo i II '" (0,75 + 0,5)-b za meko drvo. Dimenzije nazivnog
promjera vijka iznose d; 2 do 20 mm. Kod pritezanja debljih spojeva gdje se koristi i matica,
stablo vijka je i ima metrički navoj promjera d = M 5 do M 20. Stablo prije glave
cilindrično
(upuštena ili poluokrugla - vidi DIN 603 do 605) ima čctvrtasti završetak koji se kod
pritezanja matice utisne u drvo, te time omogućuje pritezanje spoja bez držanja glave vijka.
Ako se matica oslanja na drvo, obavezno se koristi podložna pločica.
aj b) o} dj ej
t/c~~~~~
VyaIO
(alat za
-O- pritazan}o)
glave
fr tf? W 'R 'ff ~ vijaka
e cĐ cf)
Sl. 31
8 @ @
Specijalni oblici glava vijaka
64
1.4.3 Matice
To su strojni dijelovi koji imaju unutarnji navoj te uz vanjski navoj na vijku omogućuju
vijčani spoj. Vanjski oblik matice slijedi obično oblik glave vijka, no najčešće su one
šesterostranog oblika sa standardnim dimenzijama otvora ključa. Normalna visina matica kod
navoja za pritezanje iznosi m ,. 0,8 d, ali postoje više matice (ako se spoj češće otpušta ili je
materijal mekši) i niže (manja opterećenja, npr, osiguranje protumaticom). Na sl. 32 prikazan
je izbor standardnih matica, tako da je iznad matice broj DIN-a te uobičajena kvaliteta. Ispod
matice dan je uobičajeni kvalitet materijala, te oznaka po HRN-u, koja je kao i ona po DIN-u
cjelovito navedena samo u prvom stupcu.
93!rm.mg,g
!IJ6'1T!mg(od MB) !JJS·mf.do !liOl (od HIl)
DIN 9"",,-"'9 mm (do MIO) >J9'm(do !IKI; 555-g
i JJ
"5.6.8.KJ.12 I
5,5
!@J! I
5.6
dill)
5
~lITJm
10s.G.8.1(J 5,6,8.10
HRN M. 811;az H.BI.6(j~.6f)5 H.BI.6fU,6f)S /OI. BI. 600 I1.BI,629 M.BI,(jJ(J M,8l6JI
m~
5,6 5.5 8)J/5.5,8 ,
6 6 6
HRN H.Bl.6J4 1t81.6J+ M, 81.6ll, 623 H. BI. SSO H.Bl,655 I1.BI,61,0
DIN !)6/!·m 5<6'm 5'r7'm 5+8'm l3IJf lJI6
I li Ii nJ a:LJmF IrB : I
5 5 5 5
I~t
5
HRN H.81.6H ItSl. 660 /oI.BI,661 H. 81, Bol H. 6/710 H,BI.71/
SI. 32 Izbor standardnih malica
HRN M.B1,625
Kao i glave vijaka, postoje i oblici matica za posebne namjene, sl. 34, a omogućuju bilo
pritezanje spoja bez upotrebe standardnog alata ili npr. matica za ulaganje u utore alatnog
stroj a pri upinj anju izratka.
~ ii6i mj
~~~
~ ~ I
~
j) m
, -
,.
-@t
Tablica 27. Oznake I svojstva čvrstoće u N/mm2 čelika za vijke i matice prema DIN 267
(HRN M.B1.00l do 021)
Oznake čelika la vijke 3,6 4.6 4,& 5.6 5,8 6,6 6,8 6,9 8,8 10,9 12,9 14,9
Minimalna čvrstoća na 340 400 400 500 500 600 600 600 800 1000 1200 1400
vlak Rm(t1M)
Minimalna granica :wc 240 320 300 400 360 480 540 640 900 1080 1260
tečenja RpO,2(aO,2)
Oznaka čelika za matice 4 5 6 8 10 12 14
Naprezanje pri 400 SOO 600 800 1000 1200 1400
ispitivanju OVL
Stara oznaka I 4D I 5D SS I 6s I 6G 8G lDK
66
Mjed (posebno MsS8 i Ms63), radi svoje dobre električne vodljivosti, primjenjuje se u
elektrotehnici za izradu vijaka i matica. Vijci od lakih metala (npr. AlCuMg, AlMgSi)
upotrebljavaju se za spajanje dijelova od drva, polimernih materijala, te konstrukcija od lakih
metala, no nisu podesni za dinamička i udarna opterećenja. Za konstrukcije od lakih metala
koriste se visoko opterećeni vijci od austenitnog CrNi - čelika. Kod spajanja različitih
materijala pri ostvarenju vijčanog spoja treba voditi računa da postoj i opasnost
mikrokorozijskih procesa.
~ HRN 101.82.0'3
m HANM.BZ.Ot,
"~aftJ
~HAN M.B2.o22
~
~ HRNM.BZ,021 HRNM.B2.032
Sl. 35 prikazuje pregled podloški, te standarde koje treba koristiti. Uobičajena kvaliteta
površine je srednje i grubo. Pregled osnovnih dimenzija, prema nazivnoj dimenziji vijka do
M30, dan je u tablici 28 (dimenzije u standardu idu do M 150), podloške se izrađuju i od
nerđajućeg čelika, mjedi, aluminijskih legura, pa to treba naznačiti kod narudžbe. Podloške ne
osiguravaju vijčani spoj od labavijenja.
67
HRNMC2.203
~ Hfi?,,,
~~463
DIN 94
~
}' $DIN93
.. 463
,
~..
~
HRNMB2.142
.
W'
HRN MB2. 140
SI. 36 Osiguranje vij čanih spojeva oblikom
Osiguranje velikih matica, koje se ne pritežu prilikom ostvarenja spoja (npr. matica
kuke dizalice), pokazano je sL 37.
ej
J o
'~I ~I "
SI. 38 Rascjepka
69
ej
·'····1·:.·1: -..
BJ b)
.... ..
Cl
. ~ .
I
:'d)
.Im~ fi lt$
SI. 40 Osiguranj. vljčanih spojeva silom trenja
al, bl proromatica, cl matica s plastičnim prstenom, d) sigurnosna matica,
el, f) elastična podloška, g) ozubljena podloška
Na sJ. 40 prikazani su primjeri načina osiguranja vijčanih spojeva protiv labavIjenja, a
sJ. 41 prikazuje česte oblike elastičnih podložnih pločica, uz navedene norme po DIN i HRN.
Tablica 30 prikazuje izvod iz navedenih normi, dajući osnovne dimenzije elastičnih podloški.
70
j .j
HRNM.S2.
~....
-
',."
110, 111
~.~
. I . .
""a
113
..
112,120
,
Q
138
t ~iI ~ j~
......
h •
~ il
... ..
136
-
Oblik:
'~~L~L~ A B
HRN M.S2.1S1
DIN 6798
A S
HRN M.S2.1SO
DIN 6797
e
~6
128 2.0 7,4 12 1,2 14 1,5 17 23 7,4 12,5 0,8
2 148 127 4 2,45 8,4 15 1,7 15 1,5 18 2,6 84 15 0,8
2,2 18,1 16
5 285 10,5 18 2 21 2,1 23 3,2 10,5 18 09
l 12,2, 2,5 21,1 18
5 3,35 13 24 2,5 19 3,95 5 l
14 14,2 6,8 6 3 24.1 21,1
6 3,9 15 28 3 ,
y
16 162 78 '7 3,5 274 24,4
7 4,5 17 30 3,2 39 5
7 4,5 19 34 3,3 42 30 1,4
20 4 9 5,1 21 36 3,7 45 21 33 1.4
-
29 9 5,1 23 40 3,9 49 15
40 35,9 10 6,5 25 44 4,1 56
27 27,5 10 5 43 38,9 10 ~,S 28 50 4,7
30 30.5 13,6 12 6 482 44 l 12 9,5 31 S6 5 70 92 31 1,6
33 335 136 12 6 55,2 47,1 12 34 60 53
36 365 136 12 6 58.2 522 14 103 37 68 ss
39 39 S 136 12 6 61,2 40 n 6,4
42 42,5 15,6 14 7 68,2 60,2 16 12 43 78 6,8
45 45,5 15,6 14 7 71.2 67 16 46 85 7,1
48 49 156 14 7 75 12 50 92 7,8
52 53 18 16 8 83 54 98 8,2
56 57 18 16 8 87 14
60 61 IS 16 8 91
64 65 18 16 8 95 14
72 73 18 16 8 103 14
80 81 18 16 8 III 14
90 91 18 16 8 121 14
100 101 18 16 8 131 14
71
L=(15+21)d
s - " - - - - . -4f-+-1
Kad je spoj ostvaren na dodimim površinama matice i podloge te između vojeva matice
i vijka, nastao je pritisak p (kako prikazuje sl. 43.), a u osi vijka djeluje prethodna sila Fp.
Ukupni moment torzije Tuk troši se na savladavanje momenta trenja među navojima
Tnavi momenta trenja podloge Tpod. pa za slučaj pritezanJa iznosi: Tuk = Tnav + Tpođ , a pri
otpuštanju spoja: Tuk = Tnav - Tpod. Razvije Ii se jedan voj navoja vijka te pripadni segment
73
voja matice, za slučaj ravnoteže, dobiva se odnos sila kako prikazuje sl. 44.a, što uz istu
pretpostavku daje tzv. zatvoreni poligon sila, kako to prikazuje sl. 44.c.
c)
aj bJ
matica - - - - ' - . . . .
Predznak + (Plus) u izrazu vrijedi pri pritezanju a - (minus) pri otpuštanju spoja, kad sila
trenja FT mijenja smjer u odnosu na prikaz na sl. 44.a.
Za određivanje sile trenja na boku voja treba uzeti normalnu komponentu prethodne sile
kako to prikazuje sJ. 45, pa slijedi odnos: FT = FpN • )l, odnosno, veza između kuta trenja
F pN ,
p, boka voja nagnutog ovisno o vršnom kutu a i faktora trenja među vojevima:
tanp' =p/cos al2
Uobičajeno se uzimap =0,1 za suho trenje i vijčani spoj od čeličnog materijala.
T. '" ~ . d 2 ili T. Fp . d 2
nav
nav 2 2. tan(~ ± p')
Moment trenja matice o podlogu (ili glave vijka, ako se radi o tzv. glavatom vijku):
Fp,pp·dp
2
pri čemu je: /lp = faktor trenja između podloge i matice ili glave vijka (uobičajeno
/lp=O,I), d p= srednji promjer dodime plohe matice (ili glave vijka) i podloge (dpl2=(s + d)/4
ili dp12= 0,7 . d).
Ukupni moment pritezanja:
Tuk = Fp [d z /2.tan(tp±P')+ Pp .dp /2]
Mirno opterećenje bez prednaprezanja prikazano sl. 46, djeluje u osi vijka i
proizvodi u jezgri vijka naprezanje na razvlačenje:
Za matice i vijke nonnalnog navoja kvalitete 4.6. do 4.8 aDAO = ±45 N/mm2 .
75
pri čemu je Wo = dj3 1tI16 i vlačno naprezanje radi radnog opterećenja, kao na sl. 47,
F
0'=_'
Aj
te je potrebno odrediti reducirano naprezanje:
montailno
stanje
b)
pogonsko
stanje
pri čemu je Fp' tzv. ostatna prednaponska sila koja je preostala u podlozi i osigurava
normalno funkcioniranje spoja,
a}
MONTAŽNO
STANJE
pri čemu je
°a ~ • • W 2 • • ~ •
finoća navoja dIR-
SI. 49 Amplituda čvrstoće jezgre rezanog ili valjanog vijka (orjenlacijski)
Približan proračWl prednapregnutih dinamički uzdužno opterećenih vijaka može se
vršiti pomoću specifične krutosti:
c=A·EIl
pri čemu je:
A [N/mm2] određeni presjek vijka
E [N!mm2] modul elastičnosti
[[mm1 dužina odgovarajućeg dijela
aj b)
Fuk = Fp + Fd
odakle slijedi najveće naprezanje vijka:
CTmax = Fuk I Aj :> 0,7 RpO ,2
ao
Odnos sila na vertikalnom vretenu prikazuje sl. 52, te ukupni moment torzije Tuk koji
treba proizvesti ručicom da se savlada trenje u navojima vretena i matice Tnav i trenje u
potpornom ležaju Tpod.
Takva vretena se često izrađuju kao viševojna pa se ponekad traži da budu "samokočna"
tj.: tan (rp - p *) $; 0, a to znači da je: p * ;:: rp, jer u protivnom bi nakon prestanka djelovanja
Tuk došlo do "spuštanja" tereta uslijed djelovanja sile teže na masu tereta, što je ponekad
nepoželjno. Iz tog odnosa se dade odrediti uspon Ph da se zadovolji željena predpostavka tj.
samokočan ili nesamokočan navoj vretena.
vreteno
leret
_Tnav
moment okretanja vretena
potporni ležaj
Kao navoji za vretena mogu poslužiti svi tzv. plosnati navoji (vidi 1.2), no najčešće su
to trapezni navoji odnosno za opterećenje samo u jednom smjeru koristi se kosi navoj, koji je
čvršći u korjenu, a radi malog kuta od 3 ima vrlo točno vođenje, te povoljniji faktor trenja od
0
trapeznog navoja.
Pogon vretena nemora biti samo ručni, već i motorni, pa je moguće odrediti potrebnu
snagu elektromotora.
pri čemu treba uzeti u obzir da radi trenja postoje gubici u navojima i osloncu:
lJuk = lJnav • 'lL. Željeni put s pri pretvaranju kružnog u pravocrtno gibanje iznosi: s = n' Ph .
Slika 53.a prikazuje pretvorbu kružnog gibanja vretena u pravocrtno gibanje matice. Na
sl. 53.b matica je nepokretna, a vijak radi kružnog gibanja vrši pravocrtni pomak sl. 53.c
prikazuje pretvorbu kružnog gibanja matice na stalnom mjestu u pravocrtno gibanje vijka bez
njegovog okretanja.
aj
mat/ca
J> 50
Sigurnost protiv izvijanj a računa se iz odnosa Sk = cr k / cr , a prema iznosu vitkosti
<': 90 poEu[er-u d"
. g lJeJe
:5: 90 poTetmaJer-u
i =d 3
[mm] polumjer inercije
4
82
I, ,
I
II
II
Tizr=21 'il.,=0.51
Sl. 54 Slobodne dužine izvijanja lizv kod tlačno opterećenih vijaka za pokretanje
Sk -
_O'o-A.k>17~4
, .
a
pri čemu je:
faktor vitkosti
,
",'li:
• -
.Q.
'<:l
II I '<:l
-
~
.... -
.:..
'<:l
F _
a . Ll.Tp - a v • Ll.Tv + FpTo [A E + A E ]
p
~ p v
~ v
pT - 1 1
---+---
Ap ·EpT Av ·EvT
Ova prednaponska sila može uzrokovati promjenu prednaponske sile ostvarene pri
početnoj temperaturi okoline To:
Mp = FpTo - FpT
Kako je vidljivo iz sL 56, treba voditi računa o izboru materijala vijka i podloge, koji su
u spoju, jer izborom elastičnijeg materijala za vijak i krućeg materijala podloge postiže se u
spoju manja dodatna sila (Fd), a time i ukupna eila CFuiJ koja djeluje u spoju, pa takav odnos
materijala predstavlja optimalan par.
Iz iste slike može se zaključiti da porastom radne sile Fr dolazi do smanjenja sile kojom
je tlačena podloga Pp, koja može postati jednaka nuli kako to pokazuje sl. 56.a, te se daljnjim
rastom Fr javlja zračnos1, te spoj nemože vršiti svoju zadaću.
Osim izborom vrste materijala i oblikovanjem tj. izborom tzv. elastičnih vijaka može se
utjecati na smanjenje dodatne sile Fd i ukupne sile u spoju Fuk, što se naročito preporuča pri
dinamički opterećenim spojevima (vidi 1.4.2).
85
deformacija
2. Radi preopterećenja radnom silom Fr i prekoračenja granice tečenja RpO,2 u stablu ili
navoju vijka.
Pokusi su pokazali da AFp vijka s rezanim u odnosu na valjani navoj iznosi 10 -'- 20 %, a
svaka površina dodira u spoju nakon dllŽeg titrajnog opterećenja dodatno umanjuje
prednaponsku silu za približno 5 %.
Utjecaj pada prednaponske sile u ovisnosti o odnosu krutosti vijka i podloge prikazan je
na sl. 58, Vidljivo je da prikaz na sI, 58.b pokazuje manji pad prednaponske sile AFp, a odnosi
se na spoj tzv. elastičnog vijka i krute podloge uz isti iznos slijeganja s, II odnosu na tzv. kruti
vijak i krutu podlogu, prikaz 58.a te time uzrokuje manju titrajnu komponentu opterećenja i
veću sigurnost protiv labavijenja.
b)
Fr
Vrlo nepovoljne rezultate u pogledu ostatne prednaponske sile Fp,min postiže vijak manje
dllŽine, pa se ponekad nalaze konstrukcijska rješenja s povećanom dllŽinom vijka.
92
Prolazni vijci nesmiju biti opterećeni poprečnom silom, jer je stablo vijka opterećeno na
savijanje, odnosno na odrez, kako to prikazuje sl. 59.b. Osobito je to nepovoljno, kod
promjenljive sile Fq. jer će sila trenja FT = Fp . fl<, na naležnim plohama spojenih dijelova,
koja se odupire pomaku limova (kao na sl. S9.b), biti savladana Bolje rješenje predstavljeno
je sl. 60, gdje cilindrični zatik ili pravokutna šipka (irna ulogu pera) preuzimaju poprečnu silu
i napregnuti su na odrez.
Može se uzeti:
za mimo opterećenje
1'.. dop'" O,6R pO•2
za promjenljivo opterećenje
1'.. dop '" O,4Rpo•2
PI. dop '" O.6R m
Ako se spojem s prolaznim vij kom treba prenijeti poprečna sila pri mimom opterećenju,
treba održati odnos:
Fl '" Fuk . J!o ?: Fq
Za praktične potrebe procjena dimenzije vijka prema opterećenju dana je tablicom 36.
94
! Navedene sile prednapona i nazivni promjeri se odnose na vijke kojima je promjer vrata jednak
promjeru navoja. Radi smanjenog presjeka struka, kod elastičnih vijaka odabire se dimenzija koja odgovara
slijedećem višem opterećenju
Kritična mjesta na vijku prikazana su sl. 63, a predstavljaju opasnost loma vijka prema
statističkim pokazateljima. Vidljivo je da je najveća opasnost loma na mjestu prvog nosivog
voja matice, pa se konstrukcijskim izvedbama nastoji postići jednoličniji raspored opterećenja
po vojevima matice. Uobičajena rješenja, koja se primjenjuju pri visoko opterećenim
Sl. 64 Elastičnamatica
Na sl. 65. prikazani su elastični vQjevi matice kOl1usnim produbljivanjem korjena voja.
aj raspodje/a
opterećenja
vojeva
b)
opterećenje
vojeva
c)
opterećenje
voleva
Svaki prijelaz od manjeg na veći promjer stabla ili od stabla na glavu dovodi do
promjene rasporeda zamišljenih silnica naprezanja, što daje određene vrijednosti pokazatelja
zareznog djelovanja, kako to pokazuje sl. 67. i tablica 37.
R=O,08d za ti ~ 20 mm
R=O, 10d za ti ~ 20 mm
Slika 69. prikazuje ovisnost amplitude čvrstoće oblika ""AD u ovisnosti završetka navoja
na stablu vijka. Vidljivo je da je ,,"AD najmanja kod uobičajene izvedbe tzv. krutih vijaka
(izvedba c).
a)-El":E3-
2
~ 6A,,::7S~
- ~
\
\
\
\
b) BE -=tr
\ ~6A.~ 7.o1f" - f-
\ \~ o) I E"""
-7
5.5~t
M \ \ '!. tWo;:
\
'~ - I-.---f..---
,-,
t-"" .. _.!.....-.-
-- aJ
-- b)
,
\'
ej
7
6 8 lO" 2.' 6 8 10
broj pr.mj.na N
()
~
'"
ti
~
.0-
7343
DIN 7 7 7 6JlS 11,đ1 73~~
7979 7979 71106
SI. 7& Pregled cilindričnih zatika
258
DIN 1 7977 7978
:g lO
" -
I :s
c)
N Q
~' N ~
N .... lj
~
(.l (.lc>
:s t N
:!~
~
ff ~
:r: t·. ~
:r:
Slika 72. pokazuje različite namjene zatika. U prikazu n.a zatik d m6 služi kao zatik za
osiguranje položaja, u 72.b i n.d zatik služi za vezu između vratila i glavine kao poprečni
kiin, a slika 72.e pokazuje osiguranje elastičnim zatikom.
a)
pripadne dužine l = 4 + 110, (120), (160), (180) mijenjaju se prema normom određenim
stupnjevima. Za detaljne informacije treba uzeti odgovarajuću normu (standard).
101
~ i I i
....
i ~
i
~
~
lS !il
'"rl
:ii ':;,:"
(.)
ll! ~
~.
:;,:
!l! !l!
I i
DIN 11;71 MI, !1;7J fm 1'170 Sđ S7 11;75 SJ SlO Sl1 $12 SU 7'1g9 S80
SI. 74 Pregled zasječenih zalika
Primjere ugradnje zasječenih zatika pokazuje slika 75, a slika 75.c zasječeni čavao koji
se primjenjuje za razna pričvršćenja npr. natpisne pločice.
o)
Zatik mora biti izrađen od tvrđeg materijala, nego što su dijelovi spoja, da se pri
zabijanju ili izbijanju ne defonnira. Razlikom u tvrdoći izbjegava se i zaribavanje uprovrtu.
Uobičajeni
materijali prema DIN-u su: St 50 K, 9S 20K, St 60, C 35, 45 S20K, Ms 60 Pb,
AlCu MgPbF 38.
102
2.2. Svornjaci
Služe za zglobne spojeve s oscilatornim gibanjem i ostvaruju labave dosjede. Slika 76.
daje pregled uobičajenih izvedbi svornjaka, a njihove dimenzije dane su u tablicama 39. i 40.
aj bl ej dj
,
ej
D
O
-:... O
d, ~It
r"'t !
t" ~
! ""
'~ 4~ lj et
...1
t
i ~
- tl
d
, - ...
tI-
d ti
:t ,:t
tl df..
, :t_
tl
l~~.f-
~
-
.... ~
;..1
DIN 1433 1434,1435 1436 1438 1439
l Oznaku dopuštenih odstupanja po ISO-sistemu tolerancija treba navesti u narudžbi. Za opće potrebe je d h II.
103
unutamji
uskOČf1ik
1 Oznaku dopuštenih odstuponja po ISO·sistemu tclerancija !reba navesti u narudžbi, Za opće potrebe je d h ll.
104
_$_ DIN471
aJ... HRN M. C2.401 b)
DIN 472
m_ d2 dl HRN M.C2.400
I....L.J_4·_ . -
d)
@,:.
.'.
...
~
•
SI. 79 Različite izvedbe vanjskih uskočnika
Na sl. 79 prikazane su različite vrste izvedbe vanjskih uskočnika, dok sl. 80 pokazuje
razvođenje masti za podmazivanja od navoja pripremljenog za ugradnju mazalice do mjesta
u!ežištenja svornjaka.
Različite izvedbe unutarnjih uskočnika pokazuje sl. 81. Okrugla žica oblikovana prema
sl. 82 može poslužiti kao vanjski ili unutarnji uskočnik.
F
SI. 83 Zglobni spoj zatikom ili svornjakom
Prema sl. 83 radna sila F opterećuje zatik ili svornjak na mjestima dodira vanjskog i
unutarnjeg dijela zgloba (presjek A) na odrez i savijanje te na površinski pritisak na mjestima
dosjedanja.
107
F
- pritisak vanjskog dijela: Pv = 2d. a :iPdop
F
- pritisak unutarnjeg dijeia: --<pdop
P u-d'b-
- naprezanje na odrez:
- savojno naprezanje:
Zatik prikazan na sl. 84.a opterećen savojno, napregnut je savojno u kritičnom presjeku
A, te na dodirni pritisak u rupi:
- pritisak:
_ F <
P- L -Pdop
d·s·(1+6-)
s
M F·I
- savojno naprezanje: o' =-~ <cr
f W OI.d3
, r,dop
aj b) ej
naprezanje na odrez:
l0a
rezultantnog'djelovanja:
- .->:'
pOV1~mS!
k' pntIs
.. ak u vrat!'1u: P. I 2.2
= '\I P. + P. :SPdop • pn. čemUJe:
. Pv• = DFi. d <
-Pdop'
v
- povrŠ',msk'!pntls
.. ak ugavlm:Pg=
l ., ~ Pg+P
2 '2 < .Č ••
g -Pdoppn emuJe:Pg =
Fi <
-Pdop'
(Dg-D.)·d
- površinski pritisak:
- naprezanje na odrez:
3. Opruge
Oprugama se ostvaruju spojevi s elastičnim djelovanjem (pomognuto izborom
materijala i toplinskom obradom) kojima se uz odgovarajuću elastičnu deformaciju
omogućuje akumuliranje mehaničke energije, te njeno vraćanje.
NAPREZANJU
I TORZIJSIit:.
(UVOJNE!) l l
FLEKSIJSKE
(SA VOJNE) I TLAĆNQ.VLAĆNEI
I
OBLIKOVANJU
l ClLfNDRiCNE
ZAVOJNE
I KONi~t;'·
ZAVOJNE I RAVNE J
(MATERIJAI.U)
I OKRUGU
PRESJEK IIKVAOJM1N1I~;mUO~"PI«\IOIM1IlIćeu~
ffieSJĐl RESJEX praiĐ\
GUMENEIlZAVOJNEIFp!RAootl TANJtJR'lITRAtNEilPRSTE~!FUMfNE
ASTE ASTE'
I I I I I I I I I I I
OPTEREĆENJL /VLAčNEIi II IITLAčNE)1 :-Js'iie
, ~ l , it B 1~j,[jJ. ~
rLAčNe TORZiJSKE FLEKSI,JSXE TLAčNE
~
IZGLEDU
cf)
j.~ u.
~
.~
JI!
& progresivna ~ proporcionalna
t karakteristika f karakteristika
df dt
dF
Rad opruge predstavljen je površinom ispod karakteristike opruge (vidi sl. 88) te je
općenito dan izrazom:
w= [Fd! Nmm pri opterećenju silom
Opruge zbog svojih elastičnih svojstava nalaze primjenu kod vibracijskih sustava npr.
vibracijska sila, vibratori, opruge motornih vozila, opruge željezničkih vagona i sl.
113
a) vrijeme- &)
vrijeme _
f "" l Hz
y 21!.Jclm
hladnom, a iznad toga u topiom stanju. Završetak opruge treba oblikovati tako da djelovanje
opterećenja bude u osi opruge, pa se zadnji zavoj može brusiti i priljubiti uz prethodni
(sl. 90.a) ili izvesti položeno (sl. 90.b), ali to zah1jeva posebnu tanjurastu ploču s dijelom
uspona zavoja radi osiguranja centričnosti opterećenja. Time što su neki zavoji u dodiru,
smanjuje se broj elastičnih zavoja i iznos elastične deformacije. Slika 91 prikazuje
deformaciju takve opruge. Krajevi opruga na gornjoj i donjoj strani opruge izvode se
114
međusobno pomaknuto za 180°, tako da broj zavoja završava na broj cijelih zavoja + 112.
Krajevi zavoja opruga od žice do 0,5 mm promjera, ne bruse se. Iz slike 91 vidljivo je da bi
sila F maks izazvala takvu defonnaciju, da između zavoja više nebi bilo zračnosti, a onda bi
prestalo i elastično, djelovanje opruge, što je nedopustivo. Najveća dopuštena sila, kojom
opruga smije biti opterećena na sl. 91. označena je ke.o F n, pri čemu ostaje medu zavojima
minimalna zračnost Smin-
Proračun ovih opruga propisan je u DIN 2089:
p F (J
s
~
{)
•
SI. 90 Izvedbe cilindričnih opruga od okrugle žice
dopulteno nedopušteno
opterećena opterećene opterećena
F F" FmakS
f f)...
fn
r.,
~A
;Lc
~L
, Fmaks
Ln Lmln
d
{) 12
Sila na opruzi
.
Krutost opruge e = FI j = G· d 4 18· D! . n. (specifična sila)
Tablica 44. Faktor k za vlačne i tlačne zavoj ne opruge prema DIN 2089
Proračun titrajno opterećenih opruga vidi u 3.3.1, a dijagram čvrstoće materijala opruga
za ventile motora s unutarnjim izgaranjem na sl. 127.
f,= d ~G.g
v 2n-2 . ne . D~ 2· p
Lmln
pri čemu je !fl = faktor ovisan o odnosu b i h, a određuje se iz nomograrna na sl. 94.
117
dj
Omu
t.!12
! -
t~
Dm.
um
.. ~
bJ ej Uml
d-
h
~
b I Dm. '-
SI. 9S Izvedba konusnih opruga
+a _
v/.k
b} F
Progib tanjura dopušta se do f = 0,75 . ho, jer kod potpunog ispruženja tanjura može
doći do promjena karakteristika, vidi DIN 2092.
Dijagrami progiba/uobičajenih tvrdoća opruga hr/t u ovisnosti F/Fho dani su sl. 98, pri
čemu Fho predstavlja opterećenje gdje je / = h", q. nastaje potpuno izravnanje tanjura. Stupci
tanjura mogu se kombinirati, pri čemu se oblikuje i karakteristika opruge, kako to pokazuje
sl. 99. Vidljivo je da je ona blago zakrivljena, pa površina ispod nje predstavlja akumulirani
rad koji bi se trebao, teoretski gledano, dobiti natrag pri rasterećivanju opruge, što stvarno
neće biti, osobito ako je opruga sastavljena od paketa (gubici trenja na dodimim površinama,
krivulja rasterećenja crtkano).
1.4~tHj!!~Dgj
1.3~
1.2 H-++++....~t), ~t'~-H-H~-+-l-l
1.1
'v\o\\'} !/
:.9 H--H+I-+fl-j.../M-4~'~j:1e~~IIJ1~~@
flho •
l~
l I I I
"" ! '" F / E : !~
V 'I
f---'''- (---00-'
J lit---r--t---:±:::=-l
, • , '.
J F
l
F3"'3F,
nr2F,
3
Ff,
2
~ F,
1
F,
f
SI. 99 Oblikovanje karakteristike tanjuraste opruge
Budući
da su opruge toplinski obrađene (42 do 52 HRC), to vodilice i podloga na koju
dosjeda tanjur treba imati tvrdoću veću od 45 HRe, da ne nastupi habanje.
Sl. 100 pokazuje nekoliko dobrih rješenja oblikovanja vođenja tanjuraste opruge.
pri čemu je
Kl =[(0-1)10]2 1(0+1)/(0-1)-2I1n ·0
K2 =6{[(0-1)lIno]-I}/1Z"·ln· o
K3 =3(0-1)/1Z"·ln ·0
Krutost tanjura
Rad opruge
f
W = fFdi = 2E ·t 5 . KJ . cf It)2 1(1- p2 )Kl .D:[KJ(ho It- 112t)2 + l]
o
125
b)
- Krutost opruge
e =2n ·h· E ·tana·tan(a+ p)/(n-1){De Ibe + Di Ib i ),
a ako opruga završava s 2 prstena smanjene visine, kao na sl. 101, tada je visina opruge
pod opterećenjem:
L=(n-l)(h+s)/2
U slučaju da su svi prsteni iste visine:
L = (n + 1)b/2 + (n -1)s/2
a)
,
aj b) ej
Fmak
..
"-
1;-
Fa
F,V /
/"
~
F. :
~ f.
'h prog/b I
tH Lm'n LH '.
-'it -~
0,,""'
J
.. - t·_·c:;:::;'\.I_.c:; /~
\ c:;:
::..-
1-
aj L
~
~,
bJ L.
ej 3
JJ k) J) mj
Proračun vlačnih i tlačnih opruga propisan je prema DIN 2089 te je dan u 3.2.1, osim
posebnosti:
- Duljina namotanog tijela opruge: Lmin ""(ne + l)· d
- Duljina opruge pri ispitnom opterećenju
Lisp = Lmaks = Lo + (Fmaks-Fp)lc
- Duljina opruge pod opterećenjem koje je u području ispod Fm.ks:
L=Lo+(F-Fp)lc
T!ll.dop
pri čemu je
- faktor sigurnosti s = l ,3 do 1,5
- donje torzijsko naprezanje titranja 'kd
I a) 1)
_I a 1~'~
-B-----·-t-·!Đ 'V
-E:t3'. a)
SI. 108
E@. b)
EB+El.
e)
I,
---- Jr
,, -i,
I ---
, ,
~- .. - ,, -"~
d0_-
- I~-~' - f----_i_
,,
,
-----
-,, --- --
y-
" 'h I,
I
L
I
,...
T,
"i lj f--L-------:7I"
'ii
'~
'"'
))1 11; 4naks
Kut zakreta 1 J -
Detalji oblikovanja glava opruga, DIN 2091, prema kojem se vrši i proračun, prikazani
su na sl. Ill.
132
- Moment torzije :
Za kružni presjek:
polarni moment otpora Wp = n; ·d 3 116
lb = (dr -d)/2· ~
vd;=d-'
dužina glave: O,5·dr <lk <1,S·dr
elastična dužina opruge If =1-2(lh -l.)
- Površinski pritisak prema obliku glave:
kvadratna prema sl. Ill.a P"" 3· T !lk . df
šesterostrana, prema Ill. b p",,6.Tllk ·d;
ozubljena, prema 111.c P'" !2·d.· T I z.lk(d; -dn
• Rad opruge: W=T 2 .1r /2.G.!p 16.T 2 ·lr /G.,,·d 4
133
Naknadno unošenje tlačnih napona na površinu šipke (sačmarenje kugljcama) ili fino
brušenje povisuje dinamičku izdržljivost. Najčešći materijal za ove opruge je prema DIN-u 50
CrV 4, Č.4830 prema HRN-u. Standardne materijale vidi u O ili u normama.
su izvedbe vođenja s vanjske strane (čahura). Promjer tma (jezgre) Dd mora biti manji od
unutarnjeg promjera opruge Di, jer se pod opterećenjem unutarnji promjer smanjuje. Radi
iZbjegavanja otpora trenja među vojevima, opruge se najčešće izvode sa zračnošću a među
vojevima. U slučaju da postoji opterećenje koje "odmata" oprugu postoji opasnost popuštanja
elastičnih svojstava ili puzanja. Namjena ovih oprugaje za štipaljke, povratni hodi sl..
- promjer žice do 17 mm
- odnos motanja 4 do 20
134
..
IkO~·
dj
!
I
SI. 113 Izvedbe krakova opruge i držača zavojnih opruga napregnutih savojno
a) tangencijalni krakovi, b) savinuti krakovi, e) kombinirana izvedba, d) čvrsto upet krak u trnu
l.'
\
It J
q.,+q87·.!!.+O wl.))+I. .
1\
jo",
I~ I I
(prema GfJlmerou)
\
i"-
i' i"-
,I i'--
-
\0
O 2 .: 6 8 10 11 " lli 18 20
odnos motan/. W"" ~
Izraze za izračunavanje dužina žice elastičnih vojeva l, te broja elastičnih vojeva ir,
izraze za a i p, te pripadajuće dijagrame treba potražiti u DIN 2088.
aj
n broj okretaja
n----Jo-
"m.ks
SI. 116 Karakteristika spiralne opruge
F
I
Ih F
c.::::.-
~
'--.:'~
I
'--.o:~-.... "l,"
~
F,\ '.
, F" \
- Naprezanje
Opruga trokutasto g završetka nema praktične vrijednosti, jer šiljak nemože služiti kao
oslonac.
b)
Listovi mogu biti glatki (cestovna vozila) ili s ožJjebljenjem (željeZJlička vozila), kako
to pokazuje sl. 120. Slog listova treba povezati bilo svomjacima, bilo spojnicama, kako to
pokazuje sl. 121, prema DIN 4621, te oblikovanje krajeva opruge za ugradnju, prema DIN
5242.
ej
oblik D
grlIma
A oblik E @ako cbJik F ~kO
EJb ~
E.;;::::o CJI1Jl r:S:J1:11l
~ ~ ~
aMk G ''Oblik H ',oblik J oblik K
sI·o~ .;! ~
ED" ,,~
,.: .,.
~.;'rNo~'QfIJfJ'
,I ,
--
~
... t2:J"
Zadaća složenih lisnatih opruga je da udare na pruzi i cesti pretvore u duge prigušene
titraje, kojima se povećava udobnost putnika i produžuje. vijek trajanja vozila, što znači da
postoji dio energije u dijagramu opterećenje - deformacija koji označavamo kao prigušenje,
kako to pokazuju sl. 122 i 123.
WP~
A: ri
t
Otltztvno
opterećenje
Fn~----~~~~~~r nazivna
optereĆenje Aj)/'
fi
r; V
1
~tt H~ H,
I fi
H; H1H1 H~ Hn H; Hms H1 H1 H; H~ Hn IH~ Hm.
(prog/b) vIsina oprl..1J$ H--... H' H II:
(prog/b) vIsina opruge H --JI'" 4 A 4
SI. 122 Jednostupnjevita lisnata opruga SI. 123 Dvostupnjevita lisnata opruga
140
Proračun složenih lisnatih opruga provodi se prema sličnim jednadžbama koje se koriste
kod jednolisnih opruga.
• Savojno naprezanje
F·l
CIf = I.. W S;Clr.doP'
pri čemu je moment otpora lisnate opruge: W zb ·h2/6, a moment inercije: I ""b· h3112,
i = broj listova.
-Radopruge
W=Ff/2
Detaljniji proračun prema DIN 2094.
141
tuljci) s kojim se spaja naječšće vulkaniziranjem. Pri oblikovanju treba voditi računa da se
omogući deformacija gume, jer u protivnom nestaju elastična svojstva tj. guma se nemože
komprimirati, već samo elastično deformirati. Metalni dio opruge služi za prihvaćanje i
ravnomjerni raspored opterećenja (da se ne prekorači dopušten! pritisak za gumu). SJ. 124
prikazuje uobičajene izvedbe gumenih opruga, te način djelovanja opterećenja. Guma je
organski materijal, podložna je starenju, tj. pod djelovanjem svjetla topline, kisika umjetna
guma otvrdne, a prirodna omekša uz stvaranje napuklina. Također je osjetljiva na ulje, benzin,
a kod niskih temperatura (-20 do -70) °C postaje tvrda i krhka. Temperature do kojih se može
koristiti guma vidi u tablici 51.
Dlq~--~~~~-L--+I--~~(~S--L-~lO
taklor oblika k ---
SI. 125 Modul elastičnosti E i smika G u zavisnosti o tvrdoći i obliku opruge
Faktor oblika k za tlačnu gumenu oprugu, prema sl. 126.c dan je izrazom
F
aj bJ
Prigušenje kod gumenih opruga iznosi (30 - 35) % uložene energije za deformaciju, a
dobar je i zvučni izolator. Nedostatak gume je da pod trajnim opterećenjem i deformacije
postaju trajne. Karakteristike ovih opruga su zakrivljene (vidi sl. 8S.a), ali to ovisi i o načinu
opterećenja. Pri promjenljivom opterećenju opruga se očvr§ćuje, pa njezina karakteristika
odstupa od statičke, što se može dati izrazom:
c = rp -Cstat '
pri čemu je fuktor korekcija rp ovisan o tvrdoći gume
Izvedba Vrijedi za
Način Naprezanje
opruge slika deformaciju Defannacija
opterećenja N/mm2
br. 126 do
s pločama 20%
JI"=' ?;IG
sl. 126 a pomaka
?;=FIA
s !Uljicima
silomF j =/nDld(F 11,81c-h ·G)
sl. 126 b
s pločama 20% (J =FIA
j=F'hIA ·E
sl.126c sabijanja
s !Uljcima 40% ?;=TIA 'r
a= T 14;r.h.G(lIr2 -11 R2)
momentom sl. 126 d zakreta
T s pločama 20%
.. = O,65T .RI(R 4 _r 4 ) lX '" O,65T· S I(R4 - r 4 ). G
sL 126 e zakreta
145
Čelik je najčešći materijal za izradu opruga, ali i mjed, fosforna bronca, silicijeva
bronca, novo srebro, nikelin, guma, drvo, pluto. Materijal mora imati ova svojstva:
HRNČ.2134
> 310 240 1200 1400 6
torzione opruge ~ 25 mm promjera
Zavojne opruge. prvenstveno
DIN 67 SiCr 5 opterećene udamo, ravne toniQne
> 310 240 1350 1500 5
HRNČ.4230 opruge :s: 40 mm promjera, ventiIske
opruge
Posebno visoko opterečene opruge za
DIN SO CrV 4 vozila, zavoj ne opruge, elastični
> 3\0 235 1200 1350 6
HRNČ.4830 prsteni, tanjuraste opruge~ ravne
tonione opruge:;; 40 mm promjera
Posebno visoko opterećene zavoj ne
DIN 58 CrV 4 opruge i ravne torzione opruge
> 310 235 1350 1500 6
HRNĆ.4831 najvećih pronUcra
l U = stanje valjanja, G = meko weno, H + A = kaijeno i popušteno (Navedene su samo minimalne tvrdoće i
čvrstoće
146
Tablica SS. Hladno valjane trake za opruge prema DIN 17222, HRN C,B3.722 za rezanje,
štancanje, utiskivanje savijanje, namatanje s kaljenjem u ulju.
Oznaka O"fN/mm2 Primjeri uporabe Oznaka O"fN/mm2 Primjeri uporabe
C 53, C60 C67 Mk \OI Visokoopterećene vlačne
1200 ... 1450 1800 ... 2400
Č.l630 e.1730. e.1733 e.!930 opruge za satne j
C75 M75 M85 71 Si 7 mehanizme
1200 H. 1600 1900 ... 2400
Č.1832 e.1834 Č.1835 Č.2135
55 Si 7 1600 ... 2000 Mnogostrana
Č.2133 uporaba, zavisno
65 Si 7. 60 SiMn 5 od traženih 66 Si 7
1700'H 2200 1800 ... 2300
Č.2)3I, Č.2330 Č.2134 uporaba,
mehaničkih Mnogostrana
Ck 53 (KC 53) 67 SiC, 5
1200 H. 1450 svojstava 1900 ... 2400 z.'1visno od traženih
e.1631 Č.4230
mehaničkih svojstava
Ck60 (KC 60) 50 CrV 4
1300 H' 1550 1700 ... 2300
Č.1731 Č.4830
Ck 67 (KC 67) 58 CrV 4
1400 ... 1650 1900 H. 2400
Č.l735 ČAR31
Tablica S6. Okrugla žica za opruge prema DIN 17223, HRN C.B6.012
Oznaka Kratica Područje promjera Uporaba
vlačne opruge, zavojne fleksione
opruge i profilirane opruge za
A 0,3 ... 10 mm
niska mima i rijetko
promjenljiva opterećenja
Patentirano vUčena žica za opruge za mima i mala
B O,3 ... 17mm
opruge od nelegiranog čelika promjenljiva opterećenja
visokoopterećcne tlačne, vlačne
, C 0,07 ... 17 mm
.
i zavojoe fleksione
i profilirane opruge, takoder za
H 0,07 ... 2mm
promjenljivo opterećenje
opruge koje rade u podrueju
vremenske čvrstoće ili imaju
Poboljšana žica za opruge FD I ... 14mm
umjereno trajno dinamičko
opterećenje
Poboljšana žica za ven tUske za sve opruge s visokim trajnim
opruge VD l ... 7,5 mm
dinamičkim opterećenjem
147
02 04 ,
06 , ,
D I f 1'/ I' /
.'
t
'i
O
r- ~kg ., .-; 2d mm
;,5
O
r- 'o ./ i .p I/t-kd
"/ I /
VJ -
O
I
,( V ~kl
-
Promjere čeličnih žica za opruge koje se vruče oblikuju vidi u DIN 2077, a materijal u
DIN 17221 do DIN 17225,
148
Opruga od toplo oblikovanih čelika DIN 17221. HRN C.BO.SSI ~ 210000 " 80000
Opruga od ne,dajućeg čelika XI2 CrNi 177 DIN 17224 " 194000 " 70000
Opruge od Ms 63 DIN 17660, HRN C.D2.IOI. tvrdo vučene '" 94000 '" 35000
POPIS LITERATURE