-Mineralis lat  tvar iz koje se dobiva voda (znacenje pojma se mijenja)

-MINERAL  prirodna tvorevina određene građe (strukture) kem. sastava i fiz. karakteristika
-sastav se izrazava kem. formulom kristal(ledac) ima pravilnu unutrasnju građu ond. Gradju
krist. Resetke
-amorfni  nepravilna (staklasta) gradja
-kristaliziraju se iz taljevine (magme), prezasicenih otopina, plinova i para
-proces nastanka minerala je MINERALIZACIJA
-postoji vise od 3000 minerala, od toga je oko 30ak stijenskih
-znanost koja ih porucava  MINERALOGIJA
-kristaliziraju se u 6 razlicith sustava:
-kubicni (teseralni)
-tetragonski
-heksagonski
-rompski
-monoklinski
-triklinski
-u prirodi minerali ponekad razvijeni u kristale koji su sastavljeni od 2 ili vise zasebnih
kristala  sraslaci (blizanci)
SVOJSTVA MIN.
-gustoća, oblik, boja, crt (trak), sjaj, kaljivost, tvrdoća, elasticnost, provodljivost topline,
elektroprovodljivost, magneticnost, radioaktivnost
-habitus  izgled i velicina minerala
-kalavost  sposobnost loma određenim ravninama duz kojih je veza najslabija npr. tinjci
-crt (trak)  mineral smrvljen u prah, odn trag koji min ostavlja na podlozi
-tvrdoća  ovisi o čvrstoći veza između atoma u kristalnoj rešetki
- 1812 Mohs ljestvica tvrdoće  10 dijamant, 9 karund, 8 topaz, 2 gips, 1 milovka (talk)
nokat 2.5, kvarc 7
- zastupljenost elemenata u atmosferi 
-O 4.7 %
-Si 27.7 %
-Al 8.1 %
- Fe,Ca;Na,K,Mg
-Podjela minerala:
-prema nastanku
-prema kem. sastavu
1. prema nastanku
-pirogeni  iz magme
-pneumutageni  plinovi i pare
-hidrotermalni  vruće otopine
-hidatogeni  vod. Otopine
2. prema kem sastavu
1. SAMORODNI MINERALI (elementarni sastav)
-S,Ar;CU,Pt,Ag,Fe,C (grafit-dijamant, isti sastav, razlicit raspored atoma u
kristalnoj resetki, odnosno razlicita unutrasnja gradja)
-Dijamant  u ultrabazicnim eruptivnim stijenama – KIMBERLIT te u
njezinim nanosima, prema busenju moze se dijeliti na briljante, rozete…
2.SILIKATI
-najzastupljeniji – 75% (SiO2 12%)  osnova dva najzastupljenija elementa u
Z.K.
 -osnovni građevni blokovi su Si – O tetraedri (SiO4) vezani u lance, plohe ili
3D (lancasti, plosni ili prostorni)
-glinenci (feldspot)  plagioklasi (Na,Ca, feldsplati)
 ortoklasi k(AlSiO3)
 trosenjem nastaju minerali gline
-tinjci  muskovit – bijeli, bogat Al
 biotit – crni Fe
 kalavost
-piroklasni
-amfiboli  rogovaca ili hornblend
-granati, olivini, disteni
3. OKSIDI I HIDROKSIDI
-oksidi – O + kem. el.
-hidroksidi – kem el. + OH
-kvarc (kremen) SiO2  17%
-bezbojan – proziran gorski kristač
-ljubičasti – ametist
-žuti – citrin
-višeslojni – ahat
-crno bijeli – oniks
-ahat i ohiks – kalcedom
-crveni – jaspis
-amorfni kvarc – opal
-kristobalit
-korund ( Al2O3)
-crveni – rubin
-plavi – safir
-zuti – topaz
-zeleni – smaragd
-oksidi Fe
-hematit Fe2O3
-magnetit Fe3O4
4. KARBONAT
-soli karbonatne kiseline
-kalcit CaCO3
-Aragonit CaCO3 (bijeli, zuckast, sivi, tvrdji od kalcita, rjedji, biseri)
-dolomit CaMg (CO3)2 moze se i pisati CaCO3 * MgCO3
-magnezit MgCO3
-razlika izmedju dolomita i vapnenca na terenu je ta sa je vapnenac lako topljiv
u dodiru sa hladnom HCl (s toplom se i dolomit topi)
5. SULFIDI
-S + metali
-pirit Fe2S
-sfalenit ZnS
-halkopirit CuFeS2
-galerit PbS
6.SULFATI
-soli sulfatne kiseline H2SO4
-gips (sadra) CaSO4 * 2H20
-debele naslage nastale kem talozenjem
-(percipitacija) iz prezasicene otopine sljedi isparavanje
-(evaporacija) – stijene evaporiti
-anhidrit CaSO4
-Barid (tezac) BaSO4
7. OSTALI
-kalit NaCL, kamena sol