Eruptivni Materijali PDF

D. Vrkljan, M.
Klanfar
Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina
SADRAJ
1.
Eruptivne stijene
1.1.
2.
Leita (eksploatacijska polja) eruptivnih materijala u

Republici Hrvatskoj
1.2.
Eksploatacija eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj
1.3.
Eksploatacijske rezerve eruptivnih materijala

u Republici Hrvatskoj
Dijabaz
13
2.1.
Leita dijabaza na Papuku
15
2.2.
Eksploatacija dijabaza na podruju Papuka
17
2.2.1. Primjena pokretnih postrojenja za sitnjenje i klasiranje
23
2.3.
Leite dijabaza na Medvednici
27
2.3.1. Eksploatacija dijabaza na Medvednici
28
2.4.
Leite dijabaza na Kalniku
32
2.5.
Uvjeti kvalitete mineralne sirovine za eruptivne kamene agregate
34
2.6.
Uvjeti kvalitete mineralne sirovine za tehnoloki postupak

proizvodnje mineralne vune
34
2.6.1. Kemijski sastav
34
2.6.2. Granulometrijski sastav
36
Mineralna vuna
37
2.7.1
Staklena vuna
37
2.7.2
Tehnologija proizvodnje staklene vune
38
2.7.
2.8.
Kamena vuna
40
2.8.1. Tehnologija proizvodnje kamene vune
41
2.8.2. Nusproizvodi
43
Eruptivni materijali
lipanj 2010.
D. Vrkljan, M. Klanfar
2.8.3. Postupak briketiranja
44
2.8.4. Svojstva kamene vune
44
2.8.4.1. Otpornost na poar
44
2.8.4.2. Toplinska vodljivost
45
2.8.4.3. Zatita od buke i vibracija
45
2.8.4.4. Trajnost oblika
46
2.8.4.5. Vodootpornost
46
2.9. Osnovni financijsko-ekonomski pokazatelji eksploatacije dijabaza
47
2.9.1. Trokovi ulaganja
47
2.9.2. Rashodi poslovanja
48
2.9.3. Ukupni prihod
49
2.9.4. Bruto dobit i porez na dobit
50
2.9.5. Ocjena isplativosti ulaganja
51
lipanj 2010.
1.
Eruptivne stijene
Eruptivne stijene (eruptivci) nastale su iz magme. Mineralne sirovine se sukladno starom

Zakonu o rudarstvu (iz 1995. godine) dijele u 7 grupa, odnosno sukladno novom Zakonu o
rudarstvu (iz 2009. godine) u 5 grupa. Klasifikacijski element pri ovim podjelama u rudarskoj
legislativi je zapravo uporaba mineralnih sirovina za odreenu namjenu, pa se tako u ovim
klasifikacijama ne pojavljuje pojam erutivci ili eruptivni materijali. Meutim, sukladno
podjelama u rudarskoj legislativi eruptivne stijene mogu se koristiti kao tehniko-graevni
kamen, kao industrijska sirovina i kao arhitektonsko graevni kamen. Eruptivne ili
magmatske stijene u Hrvatskoj su rijetke, prevladavaju karbonatne stijene. Analogno tome
eruptivne stijene se puno manje eksploatiraju, ima svega, reda veliine, desetak
eksploatacijskih polja eruptivnih materijala. Eruptivne stijene uglavnom su prole vei ili
manji stupanj metamorfoze. U Hrvatskoj od eruptivnih stijena pojavljuju se i eksploatiraju
dijabazi, spiliti, andeziti, amfiboliti, graniti, gabre i gnajsevi. Meutim, rjee pojavljivanje
eruptivnih stijena u Hrvatskoj, jo vie potencira njihov znaaj. Njihova primjena u
niskogradnji za zavrne habajue slojeve i za proizvodnju izolacijskih graevnih materijala,
gotovo da svrstava ove mineralne sirovine u strateke za ekonomiju neke drave.
Magmatske stijene nastaju iz magme, preteno silikatne taljevine iz Zemljine unutranjosti.
Osam je glavnih elemenata u sastavu magme: kisik (O), silicij (Si), aluminij (Al), eljezo
(Fe), kalcij (Ca), natrij (Na), kalij (K) i magnezij (Mg). Magma sadri i fluidne sastojke,
plinove i pare. (Vrkljan M., 2001.) Magmatske stijene se klasificiraju prema sadraju SiO2
(kiselosti), mjestu postanka i mineralnom sastavu.
Tablica 1. Podjela magmatskih stijena prema mineralnom sastavu
lipanj 2010.
Prema sadraju SiO2 dijele se na:

ultrabazine - <od 45 % masenih SiO2,
bazine 45 do 52 % masenih SiO2,
neutralne 52 do 63 % masenih SiO2
kisele - > od 63% masenih SiO2.
Prema mjestu postanka magmatske stijene mogu biti intruzivne, efuzivne i ine. Intruzivne
stijene (dubinske) nastale su u uvjetima visokog tlaka polaganim hlaenjem i potpunom
kristalizacijom magme u dubljim dijelovima litosfere. Efuzivne stijene (povrinske) nastale su
brzom kristalizacijom ili skrutnjavanjem lave pri niskom tlaku na povrini litosfere ili blizu
nje. ine stijene spona su izmeu prethodnih dviju skupina, nastaju hlaenjem i
kristalizacijom magme, lave, vruih otopina i para utisnutih u pukotine stijena.
Prema mineralnom sastavu razlikuje se velik broj skupina iji su predstavnici navedeni u
tablici 1.
1.1.
Leita (eksploatacijska polja) eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj
Leita eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj eksploatiraju se svega na nekoliko

lokaliteta:
-
dijabaz na Papuku (nositelj koncesije IGM Radlovacd.d. Orahovica,

eksploatacijska polja Brenzberg-Toak, ervanjska),
dijabaz kod Lasinje (Banija) (nositelj koncesije Beton Luko d.o.o.,
eksploatacijsko polje Kremenica),
dijabaz na Kalniku (nositelj koncesije Kaming d.o.o. Ljubeica, eksploatacijsko
polje Hrukovec),
dijabaz na Medvednici (nositelj koncesije Hidrel d.o.o. Velika Gorica,
eksploatacijsko polje Jelenje Vode),
dijabaz na Baniji kod Topuskog (eksploatacijsko polje Bojna),
dijabaz na Baniji kod Hrvatskih sela (nositelj koncesije Hidroelektra
niskogradnja d.d. Zagreb, eksploatacijsko polje Hrvatsko selo),
dijabaz na Baniji (u fazi otvaranja nositelj koncesije Produkt d.o.o. Zagreb,
istrano polje Kremenica-Lasinjski Sjeniak)
amfibolit na Papuku (nositelj koncesije Kamen-Ingrad d.d. Poega,
eksploatacijsko polje Vetovo),
amfibolit na Psunju (nositelj koncesije Kamen-Psunj d.o.o. vlasnik AsamerHufnagel Austrija, eksploatacijsko polje Fukinac)
andezit (nositelj koncesije GP Krk d.d. Krk, eksploatacijsko polje Fuinski
Benkovac)
trahibazalt na Krndiji (nositelj koncesije Kamenolom Gradac d.d. Gradac
Naiki, eksploatacijsko polje Torine)
amfibolit, granit, gnajs na Moslavakoj gori (nositelj koncesije Radek gradnja
d.o.o. Kutina, eksploatacijsko polje Pleterac),
gnajs na Moslavakoj gori (nositelj koncesije IGM Moslavinakamen d.o.o.
Kutina, eksploatacijsko polje Mikleuka),
lipanj 2010.
Slika 1.
1.2.
Eksploatacijska polja eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj
Eksploatacija eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj
Eksploatacija eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj odvija se unutar svega

desetak eksploatacijskih polja. Od eruptivnih stijena otkopavaju se ponajvie dijabaz, spilit,
amfibolit, andezit, granit i gnajs. Otkopane koliine dijabaza u Republici Hrvatskoj u
razdoblju 2000. do 2008. godine prikazane su u tablici 2. i dijagramu 2..
Tablica 2. Eksploatacija dijabaza u Republici Hrvatskoj 2000. 2008. u m3
Eksploatacijsko polje 2000.
Brenzberg - Toak
71500
ervanjska
15000
Hrukovec
52500
Jelenje Vode
24480
Bojna
14790
178270
Eksploatacijsko polje 2005.

Brenzberg - Toak
102150
ervanjska
0
Hrukovec
77000
Jelenje Vode
50960
Bojna
4400
234510
*
2001.
100000
0
51000
24108
14790
189898
2006.
121430
53570
120000
30450
88943
414393
2002.
114825
0
85000
41567
46307
287699
2007.
57143
95000
129000
32430
62000
375573
2003.
107142
28571
91200
61860
99760
388533
2008.
75515
38750
40000
53400
10500
218165
2004.
85715
0
95000
71630
76950
329295
nisu iskazane otkopane koliine za eksploatacijsko polje Kremenica kod Lasinje
lipanj 2010.
U razdoblju 2000. do 2006. godine otkopane koliine dijabaza poveane su za 230%. Rastu
otkopanih koliina pogodovala je intenzivna izgradnja autocesta (Sl. Brod Lipovac, ZagrebSplit, Zagreb-Rijeka, koridor Vc) te dijelom i pojava novog proizvoaa kamene vune
(Rockwell, Potpianj). Nakon ove rekordne godine dolazi do pada otkopanih koliina,
posebice 2008. godine. U ovim koliinama nisu odvojene koliine proizvedene za potrebe
cestogradnje odnosno potrebe proizvodnje mineralne vune.
450000
400000
350000
u m3
300000
250000
200000
150000
100000
50000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Slika 2. Otkopane koliine dijabaza u Republici Hrvatskoj 2000. - 2008.

Pretene koliine dijabaza otkopane su unutar eksploatacijskih polja Hrukovac,
Brenzberg-Toak i Bojna (reda veliine oko 100 000 m3 po pojedinom kopu). Uoljive je
nestabilnost i znatnije varijacije u proizvodnji od godine do godine. Valja napomenuti da se tri
od pet eksploatacijskih polja nalaze unutar zatienih dijelova prirode (Brenzberg-Toak,
ervanjska, Jelenje vode) gdje je zaprijeeno proirenje postojeih eksploatcijskih polja te
otvaranje novih, to u budunosti moe dovesti do nedostupnosti ove sirovine u Hrvatskoj i
potrebi uvoza.
Godinja proizvodnja amfibolita prikazana je u tablici 3. i dijagramom 3. Jedino je
2002.godine eksploatirano manje od 100 tisua m3, dok je najvie eksploatirano 2008. godine.
Tablica 3. Eksploatacija amfibolita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
Eksploatacijsko polje
Vetovo
Fukinac
Vetovo
Fukinac
2000.
103100
0
103100
2005.
100713
150860
251573
2001.
104200
8600
112800
2006.
80156
145970
226126
2002.
40600
47600
88200
2007.
142500
171140
313640
2003.
116880
131370
248250
2008.
623152
168430
791582
2004.
70983
91160
162143
Nagli porast otkopanih koliina u 2007. godini a posebice u 2008. godini (eksploatacijsko
polje Vetovo) valja pripisati intenzivnoj izgradnji autocete na koridoru Vc (Osijek Velika
Kopanica).
lipanj 2010.
900000
800000
700000
u m3
600000
500000
400000
300000
200000
100000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Slika 3. Eksploatacija amfibolita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Godinja proizvodnja andezita je iznosila oko 200 tisua m3 ( tablica 4.). Najvea koliina
andezita eksploatirana je 2007. godine, kad je eksploatirano 640 tisua m3.
Tablica 4. Eksploatacija andezita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
Fuinski Benkovac
Torine
Fuinski Benkovac
Torine
2000.
34000
134228
168228
2005.
19600
212381
231981
2001.
12000
134496
146496
2006.
19920
266875
286795
2002.
32000
184594
216594
2007.
26740
613455
640195
2003.
27600
199255
226855
2008.
37005
180238
217243
2004.
15744
203979
219723
700000
600000
u m3
500000
400000
300000
200000
100000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Slika 4. Eksploatacija andezita u republici Hrvatskoj 2000. 2008.
lipanj 2010.
Nagli porast otkopanih koliina u 2007. godini (eksploatacijsko polje Torine koje se nalazi na
Krndiji) valja pripisati intenzivnoj izgradnji autocete na koridoru Vc (Osijek Velika
Kopanica).
U tablici 5. sumarno su iskazane otkopane koliine eruptivnih materijala u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2000. do 2008. godine.
Tablica 5. Eksploatacija eruptivaca u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
Mineralna sirovina
Dijabaz
Amfibolit
Andezit
Mineralna sirovina
Dijabaz
Amfibolit
Andezit
2000.
178270
103100
168228
449598
2005.
234510
251573
231981
718064
2001.
189898
112800
146496
449194
2006.
414393
226126
286795
927314
2002.
287699
88200
216594
592493
2007.
375573
313640
640195
1329408
2003.
388533
248250
226855
863638
2008.
218165
791582
217243
1226990
2004.
329295
162143
219723
711161
Dijabaz kao najzastupljeniji eruptivac je bio i najvie eksploatiran uz iznimku 2007. i 2008.
godine. U razdoblju od 2000. do 2008. godine otkopane koliine eruptivnih materijala su
gotovo utrostruene.
1400000
1200000
u m3
1000000
800000
600000
400000
200000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Slika 5. Eksploatacija eruptivaca u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
lipanj 2010.
1.3.
Eksploatacijske rezerve eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj
Obzirom na ograniene koliine eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj, vano je

utvrditi eksploatacijske rezerve kako ovaj vani resurs ne bi ostao neiskoriten.
Eksploatacijske rezerve dijabaza zbog poveane eksploatacije imaju tendenciju smanjivanja.
Jo jedan razlog je nemogunost irenja pojedinih leita te nemogunost otvaranja novih
eksploatacijskih polja na leitima koja su poznata, pogotovo onih koja se nalaze unutar
parkova prirode. Uz godinju eksploataciju od 300 000 m3 ove rezerve su dovoljno za
zadovoljenje potreba tijekom 15 godina.
Tablica 6. Eksploatacijske rezerve dijabaza u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
Brenzberg - Toak
ervanjska
Hrukovec
Jelenje Vode
Bojna
Brenzberg - Toak
ervanjska
Hrukovec
Jelenje Vode
Bojna
2000.
1251725
1153784
1960300
963613
3440874
8770296
2005.
732022
262912
1332000
904790
3081064
6312788
2001.
1153730
1153784
1914000
940505
3401810
8563829
2006.
613020
210414
1217770
874340
2993898
5909442
2002.
1041730
290910
1837000
898940
3355503
7424083
2007.
557020
2243991
1088700
841910
2933138
7664759
2003.
936730
262912
1754920
837070
3061027
6852659
2008.
482819
2206578
1084800
820940
4802
4599939
2004.
852730
262912
1410700
959750
3085375
6571467
10000000
9000000
8000000
7000000
u m3
6000000
5000000
4000000
3000000
2000000
1000000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Slika 6. Eksploatacijske rezerve dijabaza u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
lipanj 2010.
Eksploatacijske rezerve amfibolita iznosile su preko 2 milijuna m3 (tablica 7.). U

eksploatacijskom polju Vetovo potvrene su 2008. godine znatne nove eksploatacijske
rezerve tako da ukupne potvrene eksploatacijske rezerve u Republici Hrvatskoj iznose vie
od 7 milijuna m3.
Tablica 7. Eksploatacijske rezerve amfibolita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
Vetovo
Fukinac
Vetovo
Fukinac
2000.
1293650
1388700
2682350
2005.
1378410
959100
2337510
2001.
1378410
1380100
2758510
2006.
1306000
1183710
2489710
2002.
1378410
1342490
2720900
2007.
1306000
1012570
2318570
2003.
1378410
1201120
2579530
2008.
6279566
847100
7126666
2004.
1378410
1109960
2488370
8000000
7000000
6000000
u m3
5000000
4000000
3000000
2000000
1000000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Slika 7. Eksploatacijske rezerve amfibolita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
Tablica 8. Eksploatacijske rezerve andezita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Fuinski Benkovac
Torine
Fuinski Benkovac
Torine
2000.
555000
2820388
3375388
2005.
2269430
2227253
4496683
2001.
1542190
2494311
4036501
2006.
2249913
2325440
4575353
2002.
1510826
2812087
4322913
2007.
2224228
2616831
4841059
2003.
1483250
2622795
4106045
2008.
2187963
5250299
7438262
2004.
2288656
2429008
4717664
lipanj 2010.
10
Eksploatacijske rezerve andezita kretale su se izmeu 3 i 5 milijuna m3, dok su 2008. godine
potvrene nove eksploatcijske rezerve unutar eksploatacijskog polja Torine tako da ukupne
eksploatacijske rezerve iznose preko 7,4 milijuna m3.
8000000
7000000
6000000
u m3
5000000
4000000
3000000
2000000
1000000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Slika 8. Eksploatacijske rezerve andezita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

U tablici 9. i dijagramu 9. iskazano je kretanje potvrenih eksploatacijskih rezervi eruptivnih
stijena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2000. do 2008. godine. Do 2008. godine
koliina eksploatacijskih rezervi kretala se izmeu 12 i 15 miliona m3, da bi 2008. godine
nakon potvrivanja novih eksploatacijskih rezervi u eksploatacijskim poljima Vetovo
(amfibolit) i Torine (andezit) rezerve poveane na preko 19 miliona m3.
Uzimajui u obzir otkopane koliine eruptivnih materijala u 2008. godini od preko 1,2 milon
m3 ove eksploatcijske rezerve dostatne su za 15 godina proizvodnje.
Tablica 9. Eksploatacijske rezerve eruptivaca u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
Mineralna sirovina
Dijabaz
Amfibolit
Andezit
Mineralna sirovina
Dijabaz
Amfibolit
Andezit
2000.
8770296
2682350
3375388
14828034
2005.
6312788
2337510
4496683
13146981
2001.
8563829
2758510
4036501
15358840
2006.
5909442
2489710
4575353
12974505
2002.
7424083
2720900
4322913
14467896
2007.
7664759
2318570
4841059
14824388
2003.
6852659
2579530
4106045
13538234
2008.
4599939
7126666
7438262
19164867
2004.
6571467
2488370
4717664
13777501
lipanj 2010.
11
25000000
20000000
u m3
15000000
10000000
5000000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Slika 9. Eksploatacijske rezerve eruptivnih stijena u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.
lipanj 2010.
12
2.
Dijabaz
Od eruptivnih stijena najee se u Hrvatskoj pojavljuje i eksploatira dijabaz pa ga se iz tog

razloga, ali i zbog njegovog koritenja za habajue slojeve kod zavrnih slojeva cestovnih
prometnica te kao sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala, posebno istie i apostrofira.
Dijabaz, vrijedna mineralne sirovine, znaajna je posebice u dva gospodarska aspekta:
-
izrada zavrnih, habajuih slojeva asfaltbetona na cestama svih prometnih

optereenja,
sirovina za proizvodnju mineralne vune koja se koristi kao izolacijski materijal
ime se poveava energetska uinkovitost graevina
Eruptivni kameni agregat je zbog svojih izuzetnih fiziko-mehanikih znaajki (velike tlane
vrstoe, velike otpornosti na habanje, slabog upijanja vode, postojanosti na djelovanje
mraza) neophodan za izradu zavrnih, habajuih slojeva asfalta. Bolje prianjanje pneumatika,
omoguuje vee brzine i poveava sigurnost prometa te je ugradnja eruptivnih agregata u
zavrni sloj asfalta na autocestama obavezna sukladno vaeim propisima. U budunosti
potrebe za ovakovim materijalima biti e vee, jer osim izgradnje novih autocesta trebat e i
vee koliine za odravanje izgraenih kolovoznih povrina. Susjedna Slovenija neme niti
jedno komercijalno leite eruptivnih mineralnih sirovina i prisiljena je svoje potrebe
podmirivati uvozom. Ovakav, gotov strateki znaaj eruptivnih materijala u dva vitalna
gospodarska segmenta, prometu i energetici, potenciran je ogranienou ovog resursa na
prostoru Hrvatske gdje se nalazi svega na desetak lokaliteta. U tom smislu neracionalno je i
neopravdano ovaj prirodni resurs ostavljati neiskoriten. Naime, potencijalno najproduktivnija
leita dijabaza, nalaze se unutar zatienih dijelova prirode, gdje se eksploatacija mineralnih
sirovina eli zabraniti ili se eli ograniiti irenje postojeih eksplotacijskih polja te ne
dopustiti otvaranje novih.
Dijabaz je hipoabisalna (potpovrinska ili ilna) vulkanska stijena nastala utiskivanjem
gabroidne magme ili lave plitko pod povrinom Zemlje pa je to stijena na prijelazu izmeu
gabra i bazalta odnosno na prijelazu izmeu intruzivnih i efuzivnih stijena. (Tiljar, 1999).
Dijabaz posjeduje tipinu dijabaznu ofitsku strukturu (struktura isprepletenih tapiastih
plagioklasa ije meuprostore ispunjava piroksen, najee augit), homogenu teksturu i
agregat plagioklasa, piroksena, klorita, kvarca, opakog minerala i ostalih sastojaka.
Plagioklasi se nalaze kao kratki i izdueni idiomorfni prizmatski presjeci. Procesima troenja
prelaze u sericit, kalcit i kaolin. Pirokseni se nalaze kao vea alotriomorfna zrna izrazite
kalavosti i dvostruke kalavosti. Od ostalih minerala najvie ima Fe kalcita, sericita i kaolina
nastalih u procesima alteracije. Akcesorni minerali su apatit i granit. Dijabazna ofitska
struktura uzrok je velikoj kompaktnosti dijabaza koji je jedna od najvrih i najilavijih
stijena uope. U naoj zemlji ima ga na sjevernoj strani Zagrebake gore, na Ivanici,
Papuku, Kalnikom gorju, Samoborskoj gori, kod Topuskog itd., ali je redovito slabije ili jae
hidrotermalno izmijenjen, to mu slabi fizikalna i mehanika svojstva. Zbog izmjena je
zelenkaste boje.
lipanj 2010.
13
tuma:
Cpx alotriomorfni klinopirokseni

Ab - albitni plagioklasi
Chl - klorit
Ti - eljezom bogati titanit i titanski magnetit
Slika 10. Mikroskopski snimak metadijabaza iz Banijskog ofiolitnog kompleksa lasinja

Na slici 10. prikazan je mikroskopski snimak metadijabaza iz Banijskog ofiolitnog kompleksa
Alotriomorfni klinopirokseni (oznaka na fotografiji Cpx) uklapaju brojne plagioklase i to ne
bazine plagioklase (to je tipino za dijabaze), ve albitne plagioklase. Primarni bazini
plagioklasi su kasnije alterirani u albitne plagioklase (oznaka Ab), to se najee dogaa
zbog reakcije magmatske stijene s morskom vodom (zamjena kalcija sa natrijem). Stoga je
ispravno ovu stijenu nazvati metadijabazom.
Stijene koje imaju dijabaznu ili intersertalnu strukturu su posebno ilave, imaju veliku tlanu
vrstou i veliki otpor na udarce i na habanje. Krupnozrnasti varijeteti dijabaza tj. dijabazi
izrazito krupnozrnaste dijabazne strukture poznati su kao doleriti. U tablici 10. iskazane su
tipine fiziko-mehanike znaajke dijabaza.
Tablica 10. Tipina fiziko-mehanika svojstva dijabaza
Gustoa dijabaza
2.85-3.15 g/cm3
Prostorna masa
2.8-3.1 g/cm3
Poroznost
0.1-1% volumena
Upijanje vode
0.2-1.0 % mase
Tlana vrstoa
200-400 MPa
lipanj 2010.
14
Dijabaz je u svijetu najpoznatiji crni arhitektonsko-graevni kamen koji se ponajvie

primjenjuje u arhitekturi groblja. Svjei dijabaz moe se uglaati do briljantno visokog sjaja
koji je trajan. (Crnkovi i ari, 1992)
2.1.
Leita dijabaza na Papuku
U sklopu projekta vodoopskrbe grada Osijeka poznati geolog A.G. Koch iz Bea u svom
izvjeu iz 1895. godine spominje vrela i potoke Papuke i Krndije te nalazita tehnikog i
drugog kamena. Baruni Gutman financiraju 1894. godine geoloka istraivanja koja su temelj
za pripremu projekta iskoritavanja leita dijabaza. Baruni Gutman bili su osnivai i vlasnici
drvnopreraivakog poduzea u Beliu (tvornice tanina, destilacije, parketa, baava i drugo).
Poetkom 20. stoljea zapoljavali su oko 3000 radnika i posjedovali oko 70000 jutara uma.
U Beliu je 1884. godine putena u pogonu parna pilana koja je sa 490 radnika spadala u
najkrupnija industrijska poduzea u Slavoniji. Razvoj drvno preraivake industrije pratio je i
razvoj elejznike mree, ija je duljina 1884. godine iznosila 40 km. Do 1908. godine tvrtka
Gutman izgradila je 180 km uskotrane (irina 1,0 m) vicinalne pruge za javni promet te 200
km umskih pruga (irine 0,60 do 0,76 m). Gradnje pruga radi eksploatacije drva stvorila je
potrebu za kamenim materijalom za gradnju i odravanje pruga. Tvrtka S.H. Gutman
zapoela je eksploataciju tehniko-graevnog kamena na lokaciji Radlovac pored Orahovice
1905. godine. Istovremeno je na lokaciji Hercegovac poelo peenje vapna.
Slika 11.
Geoloka karta sjevernih padina Papuk (juno od grada Orahovice)
Osnovna znaajka sjevernih padina Papuka je velika povrinska raspostranjenost

tektonski intenzivno poremeenih stijena prekambrijske, paleozojske, trijaske i pliocenske
lipanj 2010.
15
starosti u kojima je formiran reljef. Geomorfoloke znaajke terena, znatne visinske razlike na
malim horizontalnim udaljenostima, ukazuju na izrazitu tektoniku. Hidrogeoloke znaajke
naslaga odreene su litolokim i mineralokim sastavom, strukturnim sklopom, morfologijom
terena i hidrolokim prilikama. (enko, 1998.)
Slika 12. Karakteristini geoloki profil leita dijabaza na Papuku

U leitima dijabaza na Papuku zastupljena su dva osnovna litoloka lana iz
radlovakog semimetamorfnog kompleksa :
dijabazi ( metabaziti ) koji se eksploatiraju
metaklastiti kriljavi metapjeenjaci razliite veliina zrna, metasiltiti i
metaejlovi i kriljavci iz klorit-sericitske niskometamorfozirane paleozojske
serije naslaga.
Kontakti izmeu dijabaza i metaklastita su tektonski. Kod toga se vrlo esto poloaj folijacije
podudara s ogranienjima koja je dijabaz imao kao sill utisnut u klorit-sericitske kriljavce,
tako da mjerenje folijacije okolnih klastita u velikoj mjeri ukazuje na smjer rasprostranjenja
dijabaznog tijela prema dubini. Dijabaz se za vrijeme najintenzivnijih tektonskih kretanja
(navlaenja, reverznog rasjedanja i, kao najmlaeg, intenzivnog smicanja sa subhorizontalnim
kretanjem tektonskih blokova) ponaao kao kruto tijelo u plastinoj sredini, pa dijabazna tijela
u neku ruku moemo smatrati makrobudenima. Dosadanja istraivanja pokazuju da su
pojedina leita samo dio velikog dijabaznog silla iji se izdanci slijede du doline potoka
ervanjska. To ukazuje na iroko prostiranje dijabaznog tijela koje predstavlja kontinuiranu
masu velikih dimenzija, razlomljenog poprenim rasjedima. U Radlovakom potoku mogu se
praktiki kontinuirano po pruanju pratiti na duini od oko 5,5 km, s postojanom debljinom tijela
izmeu 40 i 50 m.
lipanj 2010.
16
2.2.
Eksploatacija dijabaza na podruju Papuka
Danas se eksploatacija dijabaza odvija u eksploatacijskim poljima "ervanjska" i BrenzbergToak. Postoji jo nekoliko lokaliteta na kojima je tijekom XX stoljea izvoena
ekasploatacija dijabaza: Zdenina, Mesi majdan.
Proizvodnja tehniko-graevnog kamena na podruju Orahovice ima stoljetnu
tradiciju. Trgovako drutvo IGM Radlovac d.d. Orahovica se dugoronom politikom
ulaganja u istraivanje mineralnih resursa i poveenja sirovinske osnovice te ulaganjem u
moderne tehnologije dobivanja i oplemenjivanja mineralnih sirovina, iz steaja poetkom
devedesetih godina prolog stoljea razvilo u poznatog i priznatog uspjenog proizvoaa
kamenih proizvoda u Hrvatskoj i ire. Poslovanje IGM Radlovca d.d. obiljeavaju teki
eksploatacijski uvjeti (meu najteima u Hrvatskoj), nemogunost irenja eksploatacijskih
polja unutar zatienog podruja prirode, stalna investicijska ulaganja u moderne tehnologije
rudarenja u cilju poveanja iskoritenja mineralne sirovine i racionalnog gospodarenja rudnim
blagom te reciklaa starih jalovita.
Slika 13.
Projektirane zavrne kosine kamenoloma Brenzberg-Toak
Leite dijabaza Brenzberg-Toak

Leite dijabaza "Brenzberg-Toak" tektonski je poremeeno te se prema sloenosti grae,
debljini, znaajkama i kakvoi mineralne sirovine svrstava u drugu skupinu i drugu
podskupinu. Eksploatacijske rezerve B+C1 kategorije u leitu potvrene su u koliini od oko
830 000 m3 u sraslom stanju.
Radne i zavrne kosine trebaju osigurati sigurnost tijekom eksploatacije i njihovu trajnu
stabilnost po zavretku eksploatacije. Zavrne kosine, kao i radne, obiljeava najvie tri etae
tako da im je najvea visina 60 m. Analiza stabilnosti za razliiti prostorni poloaj otkopnih
fronti, provedena je za sluaj potencijalno nestabilnih klinova i za sluaj klizanja po ravnoj
plohi.
lipanj 2010.
17
Kod radnih kosina u oba sluaja dobiveni su zadovoljavajui faktori stabilnosti za suhe i
saturirane kosine vei od 1,1 koliko je propisano Pravilnikom o tehnikim normativima za
povrinsku eksploataciju mineralnih sirovina, NN 53/91. Za zavrne kosine dobiveni su
takoer zadovoljavajui faktori sigurnosti vei od 1,3 koliko je propisano pravilnikom. Prema
Glavnom rudarskom projektu (1994) orijentacija otkopnih fronti odabrana je smjera 350/65o.
Na taj nain su izbjegnute potencijalno opasne klizne plohe za ravni lom, odnosno analiza
stabilnosti daje povoljnije faktore sigurnosti za presjenice diskontinuiteta po kojima moe
doi do klizanja blokova u kop. Priblini prostorni poloaj kosina u kamenolomu iznosio je
322o to je nepovoljno obzirom na stabilnost jer glavni diskontinualni sklop ima poloaj 30320/43-74o. Smjer pruanja kosine bio je paralelan smjeru pruanja diskontinuiteta to
mjestimino dovodilo do nekontroliranog odlamanja i klizanja stjenskih blokova. Analiza
stabilnosti obzirom na faktore sigurnosti pokazala je optimalni smjer pada otkopne fronte
izmeu 350o i 360o. Obzirom na rezultate analize stabilnosti i postojeu situaciju u
kamenolomu smjer pada otkopnih kosina usvojen je 355o . (Dopunski rudarski projekt, 2006).
Slika 14. Leite dijabaza Brenzberg-Toka kod Orahovice
Parametri radnih etaa su:

visina 20 metara
irina etanih ravnina minimalno 10 metara
irina utovarno-transportnog platoa minimalno 20 metara
kut nagiba kosine etae prema horizontali 65 o
Parametri jalovita su:
I etaa kota +265,5/ kota+260 m, visina 15 m 18,5 m
II etaa kota +275 m, visina 10 m
kut kosine jalovita - 35 o
irina berme 5,0 m
Transportni putevi za mineralnu sirovinu i jalovinu projektirani su s maksimalnim uzdunim
padom od 10%. Otkopna fronta dubinske etae formirana je tako da bude dovoljne irine za
manevar utovarno-transportne mehanizacije. Odlaganje jalovih masa projektirano je na ve
lipanj 2010.
18
postojeem jalovitu. Razvoj jalovita predvieno je do ceste Hercegovac-Brenzberg.

Jalovite je predvieno za prihvat jalovine sa eksploatacijskih polja "ervanjska" i "Orulica
kosa". Utovar i transport sirovine je na utovarno-transportnim etaama: I etaa kota +240 m,
II etaa kota +260 m te III etaa kota +280 m. Pristupni putevi projektirani su na sve tri etae
radi pristupa buae garniture i rudarske mehanizacije te radi izvoenja rekultivacijskih
radova. Rekultivacija kamenoloma smatra se sastavnim dijelom tehnolokog procesa
dobivanja mineralne sirovine i izvodi se istovremeno sa eksploatacijom.
Proces eksploatacije sastoji se od sljedeih tehnolokih faza:
skidanja i odlaganja jalovog pokrova
buenja i miniranja dubokih minskih buotina u dijabazu
utovar minirane mineralne sirovine u usipni bunkera
Postrojenja za sitnjenje i klasiranje,
tehnike sanacije i bioloke rekultivacije kamenoloma
Istovremeno sa dobivanjem tehniko-graevnog kamena iz stijenske mase izvodi se dobivanje
i iz odloene jalovine predsijavanjem na pokretnim postrojenjima i pranjem na stacionarnom
separacijskom postrojenju.
Skidanja i odlaganja jalovog pokrova
Povrinska otkrivka dijabaznog tijela u eksploatacijskom polju "Brenzberg-Toak" uglavnom
je ve izvedena dosadanjim rudarskim radovima. Fiziko-mehanike osobine odloenih i
nasutih jalovih masa su takve da nije potrebno rastresanje minskim buotinama. Fizikomehanike osobine jalovih masa koje se otkopavaju izvan obuhvata potvrenih rezervi su
takve da je potrebno rastresanje minskim buotinama. Preteno se radi o rastreenoj
(odloenoj i nasutoj jalovini) stijenskoj masi koju nije potrebno minirati ve se moe direktno
utovariti u kamione istresae. Jalove mase koje se otkopavaju izvan obuhvata potvrenih
rezervi moraju se minirati. Miniranje jalovih masa izvodi se istom tehnologijom kao u
mineralnoj sirovini. Preguravanje jalovine do utovarnih mjesta radi se samo u manjoj mjeri a
odnosi se na nasutu jalovinu koja se neposredno pregurava buldozerom na jalovite. Ostala
jalovina direktno se nakon miniranja utovaruje u transportna sredstva.
Dobivanje mineralne sirovine izvodi se buenjem i masovnim miniranjem dubokih kosih
minskih buotina. Obzirom na rezultate pokusnih miniranja matodom linearnog poveanja
izbojnice provedenih u kamenolomu "Brenzberg-Toak" za glavno eksplozivno punjenje
odabran je emulzijski eksploziv (alternativno vodoplastini) promjera patrone 70 mm a za
pomono ANFO eksploziv (alternativno prakasti amonijum-nitratni eksploziv) u rasutom
stanju. Za buenje minskih buotina koristi se buaa udarno-rotacijska garnitura sa
dubinskim ekiem BPI 115 MCW. Duboke minske buotine izrauju se promjera 90 mm i
nagiba 65o prema horizontali.U miniranoj stijenskoj masi pojavljuju se izvangabaritni
stijenski komadi vei od otvora 500x600 mm usipnog bunkera drobilinog postrojenja.
Usitnjavanje izvangabaritnih blokova izvodi se hidraulikim ekiem mase 800 kg
montiranim na bager gusjeniar Liebherr R 934. Na taj nain se izbjegava usitnjavanje
eksplozivom to smanjuje trokova i tetni utjecaj na okolinu, budui da prilikom miniranja
blokova dolazi do pojave zranih udara. Utovar odlomljene stijenske mase i jalovine u
dampere tipa Tatra T160 izvodi se utovarivaem tipa &K L45,5.
lipanj 2010.
19
Oplemenjivanje mineralne sirovine, sitnjenje i klasiranje, izvodi se na stacionarnom

postrojenju unutar eksploatacijskog polja "Brenzberg-Toak". Primarno sitnjenje i klasiranje
izvodi se na etanim ravninama sa pokretnim postrojenjima za sitnjenje i klasiranje: Nordberg
Locotrack 105 LS te na pokretnom situ Warrior 1800. Utovar u postrojenje Nordberg obavlja
se bagerom &K L45,5 neposredno od odminirane stijenske mase .
Slika 15.
Primarno sitnjenje i klasiranje na pokretnom postrojenju Nordberg

Locotrack 105 LS, kamenolom dijabaza ervanjska
Odminirana stijenska masa se utovaraem O&K L 45,5 dodaje u usipni ko postrojenja

Nordberg. Klasa -30 mm izdvaja se kao jalovi materijal. Ostali dio stijenske mase preko
dodavaa ulazi u eljusnu drobilicu postrojenja Nordberg. Drobljenjem u eljusnoj drobilici
dobivamo materijal klase 170 mm. Takav materijal glavna prijenosna traka prenosi na
pokretno sito Warrior 1800. Materijal se dodaje u usipni ko te preko dodavaa na dvoetano
sito. Nakon sijanja na dvoetanom situ dobivamo slijedee klase materijala: -90 m, 90/170 m
te +170mm. Klasa +170 se vraa u postupak mljevenja.
Materijal klase -90 mm koristi se kao:
agregat (0-2, 2-4, 4-8, 8-11, 11-16, 16-22 mm),
tucanik: (30-60mm),
tamponska mjeavina: (0-30, 0-60, 0-80, 0-100 mm).
Klasa 90/170 mm koristi se za proizvodnju kamene vune.
lipanj 2010.
20
Leite dijabaza ervanjska

Eksploatacijsko polje (odobreno 1998. godine) dijabaza ervanjska (povrine 26,7 ha)
smjeteno je oko 5 km jugozapadno od Grada Orahovice i administrativno pripada
Virovitiko podravskoj upaniji. Eksploatacijsko polje ervanjska nalazi se unutar
obuhvata Parka prirode Papuk. Eksploatacijsko polje ervanjska povijesno i
eksploatacijski, podijeljeno je u dva dijela:
ervanjska stara, sjeveroistoni dio eksploatacijskog polja, na desnoj obali potoka
ervanjska nova, jugozapadni dio eksploatacijskog polja, na lijevoj obali potoka
Stijensku masu leita ervanjska izgrauje dijabazna greda uloena u semimetamorfite
Radlovake serije, debljine oko 70 m, a po pruanju u duini veoj od 800 m. Radlovaku
seriju (u koju su utisnuti dijabazi) ine stijene raznog petrografskog sastava, a sastoji se od
kriljavih grafitinih metagrauvaka, slejtova, konglomerata, pjeenjaka siltita i spilita.
Dijabaz je homogene, masivne teksture i krupnozrnaste do sitnozrnaste strukture (tipine
dijabazne strukture). Zelenosive je boje, lom kamena je nepravilan do ravan, a povrina
prijeloma grubo hrapava. Kontakti dijabaza s okolnim naslagama Radlovake serije
promatrani su na brojnim tokama opaanja. Gotovo u pravilu, du rasjednih kontakata,
dijabaz je sitnozrnatiji i intenzivno raspucan, fragmentiran. Povrine pukotina prevuene su
uto-smeom mineralnom tvari, dok je na svjeem prijelomu smekasto-zelene boje.
Naknadnim tektonskim pokretima u dijabazu su otvorene brojne pukotine i ile, sekundarno
ispunjene kvarcom, kalcitom, amfibolitom i kloritom. Rastroenost dijabaza na povrini
terena i du kontakta s radlovakom serijom je razliita. Velik dio dijabazne grede uloene u
Radlovaku seriju, bez obzira na tektonsku raspucanost, ouvan je od povrinskih procesa
troenja. Zatitnu barijeru kod toga odigrale su naslage Radlovake serije u krovini dijabaza.
Povrinsko troenje zahvatilo je dijabaz posebice u podruju gdje je on otvoren i direktno
izloen egzogenim procesima. Na tim je mjestima velika raspucanost stijenske mase
omoguila prodiranje vode u dubinu i njeno djelovanje na dijabaz. Takav kemijski rastroeni
dijabaz slabijih je mehanikih svojstava, a karakteriziran je zagasito tamnosmeom bojom.
Debljina te povrinske trone zone mjestimino je od 2m do 5m.
Rudarskim projektom odreen je generalni nagib zavrnih kosina u otkopnom polju
"ervanjska stara" u dijabazu 600 i u jalovini 320, dok su zavrne kosine u otkopnom polju
"ervanjska nova", u dijabazu generalnog nagiba 580 i u jalovini 340.
Osim znatnih eksploatacijskih rezervi od preko 2,3 miliona m3 u sraslom stanju proraunata je
i znatna koliina izvanbilannih rezervi od gotovo milion m3 u sraslom stanju u zavrnim
kosinama (konturama) kopa. Ove izvanbilanne rezerve mogle bi se otkopati kada bi bilo
mogue proirivanje granica eksploatacijskog polja, odnosno irenje granica otkopavanja.
Leite ervanjska karakteriziraju i znatne koliine jalovih masa u koliini preko 1,2
miliona m3 u sraslom stanju. Jalove mase sastoje se od jalove stijenske mase koja je u krovini
dijabaza predstavljena metaklastitima "radlovake serije" i posebno jalovinski pokrov na
dijabazima koja je zapravo smjesa gline, pijeska i krja te blokova dijabaza.
Velike koliine jalovih masa rezultiraju relativno visokim koeficijentom otkrivke od 0,54 m3
jalovine po m3 mineralne sirovine u sraslom stanju. Ovako veliki koeficijent otkrivke,
nezabiljeen na eksploataciji tehniko-graevnog kamena u Republici Hrvatskoj a i ire,
upuuje na teke eksploatacijske prilike koje vladaju u leitu. Teki eksploatacijski uvjeti
koji vladaju u leitu, karakterizirani su strukturnim sklopom, velikim koliinama jalovinskog
lipanj 2010.
21
pokrova, fiziko-mehanikim osobinama krovinske stijenske mase te morfologijom i

konfiguracijom terena unutar eksploatacijskog polja. Teki eksploatacijski uvjeti znae i vee
eksploatacijske trokove te manju profitabilnost eksploatacije. Izvoenje eksploatacije ne bi
bilo mogue bez sustavnog ulaganja u moderne tehnologije eksploatacije i oplemenjivanja
koji omoguuje uinkovitije (razliite tehnologije pokretnih postrojenja za sitnjenje i
klasiranje) i racionalnije iskoritavanje mineralne sirovine (vee iskoritavanje mineralnog
resursa uz manje gubitke).
Velike koliine jalovine ne samo to predstavljaju potekou glede trokova eksploatacije
(poveani trokovi eksploatacije za skidanje i odlaganje jalovine), ve i u prostornom smislu,
jer jalove mase, nije mogue u potpunosti odloiti unutar eksploatacijskog polja.
Nemogunost odlaganja jalovih masa unutar eksploatacijskog polja dijelom je limitirana
morfologijom terena a dijelom ogranienou irenja granica eksploatacijskog polja. Jalove
mase potrebno je odvoziti izvan prostora eksploatacijskog polja to dodatno poskupljuje
trokove eksploatacije (eksploatacijsko polje Brenzberg-Toak).
Dio jalovine (pjeenjaci) pokuava se ekonomski iskoristiti za tamponsku mjeavinu ispod
asfalta i za bankine. Na taj nain poveava se iskoristivost mineralnog resursa te koliina
bilannih rezervi.
Slika 16.
Zavrne kosine kopa dijabaza ervanjska, Orahovica
Najvia otvorena kota u kamenolomu ervanjska stara iznosi+550,0 m te je ukupna visina

preko 110 m. U kamenolomu ervanjska stara razvijene su slijedee etae:
I etaa kota 443 m
II etaa kota 456 m
III etaa kota 486 m
IV etaa kota 511 m (otkrivka, jalovinska etaa)
V etaa kota 520 m (otkrivka, jalovinska etaa)
lipanj 2010.
22
Visinske etae u mineralnoj sirovini projektirane su visine 20 m. Etae u otkrivci (jalovini)

projektirane su visine 15 m.
Proces eksploatacije odvija se u stijenskoj masi i u odloenoj otkrivci. Otkrivka se
presijavanjem na pokretnim sitima neposredno na etanim ravninama dijelom iskoritava i
plasira kao nasipni tamponski materijal. Preostala jalovina odlae se na jalovitima unutar ali i
izvan eksploatacijskog polja. Mineralna sirovina se utovaruje u kamione istresae i prevozi do
oplemenjivakog postrojenja Radlovac.
Jalovina se presijavati sitom tipa Finlay 590 gdje iskoristivost jalovine prosijavanjem iznosi
35 %, a ostatak se odlae kao jalovina.
Kameni proizvodi nakon prosijavanja na primarnom situ Finlay 590 su:
frakcija -60 mm (jalovina)
frakcija 60-150 mm
frakcija >150 mm
Frakcija granulacije < 60 mm predstavlja stvarnu jalovinu i odlae se na jalovita.Frakcija >
150 mm mora se dodatno usitnjavati, a frakcija 60-150 mm moe se direktno plasirati na
trite ili se usitnjava i klasira. Presijana otkrivka utovaruje se na dampere i prevozi do
jalovita.
2.2.1. Primjena pokretnih postrojenja za sitnjenje i klasiranje

Pokretna postrojenja za sitnjenje i klasiranje sve se ee upotrebljavju na eksploatacijskim
poljima tehniko-graevnog kamena te kod pripreme materijala na gradilitima u niskogradnji
(autoceste, tuneli) i visokogradnji (graevinske jame). Rade suhim postupkom bez primjene
vode.
Na eksploatacijskim poljima tehniko-graevnog kamena koriste se pri primarnom
oplemenjivanju (sitnjenju i klasiranju) minirane stijenske mase ili na dobivanju stijenske mase
iz starih jalovita. Naime ograniavanje irenja eksploatacijskih polja, posebice u zatienim
dijelovima prirode, usmjerilo je interes nositelja koncesije za eksploataciju prema starim
jalovitima, u kojima je stijena pomijeana uglavnom sa zemljom. Razvijene su tehnologije
oplemenjivanja aplicirane u pokretnim postrojenjima za klasiranje, koje mogu na licu mjesta
odvojiti zemlju od zdrave stijenske mase. Ova tehnologija primjenjiva je i u loim partijama
stijenske mase koja je pomijeana sa zemljanim materijalom.
Primarno sitnjenje i klasiranje izvodi se na etanim ravninama primjenom pokretnih
postrojenja za sitnjenje i klasiranje i/ili pokretnih sita.Utovar i transport do pokretnih
postrojenja obavlja se utovaraem ili bagerom gusjeniarom. Primarnim oplemenjivanjem na
pokretnim postrojenjima za sitnjenje i klasiranje dobivaju se proizvodi:
- u prosjevu klasa izmeu 30 mm i -80 mm,
- u odsjevu klasa +30 mm/+80m).
Prosjev (izmeu -30 mm i -80 mm) odvozi se na pranje i klasiranje u stacionarno
oplemenjivako postrojenje. Odsjev klasa +30 mm do +80 mm sitni/klasira se na pokretnim
postrojenjima.
Pri eksploataciji dijabaza na eksploatacijskim poljima "ervanjska" i "Brenzberg-Toak" za
primarno sitnjenje i klasiranje koriste se pokretna postrojenja za sitnjenje i klasiranje. Jedna
lipanj 2010.
23
od moguih tehnoloka shema pokretnih postrojenja kojim se postie bolje iskoritenje

mineralne sirovine prikazana je slikom 9.
Pokretna postrojenja za sitnjenje i klasiranje - rad u kompleksu
- pokretno postrojenja Flex Roro za ienje od zemlje
- pokretno postrojenja LT 110 za primarno sitnjenje i klasiranje
- pokretno sito Warrior 1800 za klasiranje
Tuma:
1 - pokretno postrojenje za klasiranje FlexRoro,

2 - pokretno postrojenje za sitnjenje i klasiranje Lokotrack LT110,
3 - pokretno sito Warrior 1800.
Slika 17. Tehnoloka shema rada pokretnih postrojenja u kompleksu

Odminirani materijal se bagerom transportira do ulazne reetke pokretnog postrojenja za
klasiranje FlexRoro gdje se odvajaju klase +80 mm i -80 mm. Tehnologija koja se primjenjuje
u pokretnom postrojenju FlexRoro pokazala se vrlo uinkovita za odvajanje stijene od zemlje.
Koristi se kod prosijavanja jalovita te mineralne sirovine pomijeane sa zemljom. Klasa +80
mm odlazi na sitnjenje u drobilicu pokretnog postrojenja za sitnjenje i klasiranje LT 110. Iz
pokretnog postrojenja LT 110 dobiju se klase -60 mm, 60/120 mm i +120 mm.
Klasa -60 mm klasira se potom na pokretnom situ Warrior 1800 na klase -30 mm (sipina) i
30/60 mm. Klasa 30/60 mm transportira se na daljnje klasiranje na stacionarno postrojenje.
Ukoliko zemljanog materijala u jalovini ima malo ne koristi se pokretno postrojenje za
klasiranje FlexRoro.
Eksploatacija jalovita
Odloenu jalovinu mogue je primjenom modernih pokretnih postrojenja za sitnjenje i
klasiranje oplemeniti i plasirati na trite.
Time se ostvaruje:
o naelo racionalnog koritenja mineralne sirovine,
lipanj 2010.
24
o eksploatacijom jalovita smanjuje se potreba za irenjem i zauzimanjem prostora

eksploatacijskim poljima, potie se i potiva naelo racionalnog koritenja prostornog
resursa,
o smanjuje se volumen jalovita te potrebni prostor za njegovo lociranje,
o pokretna postrojenja prilaze jalovitu te se smanjuju transportni trokovi,
o nema trokova buenja i miniranja,
o nema radova u otkrivci,
o nema potrebe za istranim radovima
Pri eksploataciji jalovita potrebno je provesti postupak potvrivanja rezervi, odnosno ishoditi
rjeenje o potvrenim rezervama mineralne sirovine pri nadlenom Povjerenstvu Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetnitva. Sukladno rudarskim propisima poto se radi o
eksploataciji mineralne sirovine potrebno je i platiti naknadu za eksploataciju. Zakon pri
naplati naknade ne pravi razliku izmeu jalovita i mineralne sirovine iz primarog leita.
Ovakav pristup upitan je iz nekoliko pogleda.
Naknada se plaa za eksploataciju mineralne sirovine iz stijenske mase. Odloena jalovina
potjee od nekada ranije otkopane mineralne sirovine. Stoga je naknada za njenu
eksploataciju ve jednom plaena. Eksploatacijom jalovita poveava se stupanj
iskoritavanja neobnovljivog resursa, odnosno ispunjava se naelo racionalnosti u
gospodarenju mineralnim sirovinama. Umjesto zakonskog poticanja naela racionalnosti
potakne i nagradi, ono se plaanjem naknade u punom iznosu destimulira.
Slika 18. Rad pokretnog postrojenja za sitnjenje i klasiranje LT110 i pokretnog

sitaW1800
Faze tehnolokog procesa na eksploataciji jalovita
Eksploatacija jalovita zapoinje ureenjem radnog platoa za smjetaj pokretnog postrojenja
za klasiranje radom buldozera i bagera gusjeniara. Pokretna postrojenja za sitnjenje i
klasiranje prilikom rada na etanim ravninama treba locirati tako da ima dovoljna mjesta za
lipanj 2010.
25
prolaz i manevriranje utovarnog stroja i dampera za odvoz klasiranog materijala. Pokretna

postrojenja smjetaju se na horizontalnu povrinu koja se prethodno isplanira nabijenim fino
zrnatim materijalom. Prilikom rada ne smije doi do njihanja i pomicanja stroja. Najvei
doputeni pad terena na kojem radi postrojenje za klasiranje i sitnjenje iznosi 1o u poprenom
smjeru i 2o u uzdunom smjeru. Materijal se u postrojenje za sitnjenje i klasiranje utovaruje
bono ili sa stranje strane.
Slika 19.
Tehnologija klasiranja na pokretnom postrojenju FlexRoro
Nakon toga slijede tehnoloke faze:

-smjetaj pokretnog postrojenja za klasiranje Flex Roro na radni plato,
-doziranje pokretnog postrojenje bagerom gusjeniarom (slika 11.),
-klasiranje materijala na vibracijskom situ na klase +80 mm (do 500 mm) i klasu -80 mm.
-odlaganje klase -80 mm na deponij,
-utovar i odvoz klase 80 mm do stacionarnog postrojenja za pranje i klasiranje,
-pranje i klasiranje na stacionarnom postrojenju u klase 4/8 mm, 8/16 mm, 16/30 mm, 30/60
mm,
-sitnjenje i klasiranje klase +80 mm na pokretnom postrojenju (klase -30 mm, 30/60 mm i
60/120 mm.
lipanj 2010.
26
2.3. Leite dijabaza na Medvednici

Eksploatacijsko polje tehniko-graevnog kamena dijabaza Jelenje vode (povrine 6,1
ha) nalazi se pokraj mjesta Kraljev Vrh na sjevernim padinama Medvednice, u Krapinsko
zagorskoj upaniji te jednim dijelom u Zagrebakoj upaniji. Takoer, nalazi se unutar
obuhvata Parka prirode Medvednica. Dijabaz se prostire kao velika greda, pruanja
jugozapad-sjeveroistok, duljine oko 10 km i irine 0,5 do 2 km (slika 20).
Slika 20.
Geoloka karta sjevernih padina Medvednice

prostiranje dijabazne grede
Prvi elaborat o sirovinskoj osnovi leita dijabaza Jelenje Vode Kraljev Vrh s
hidrogeologijom ireg podruja izradili su B. Crnkovi i A. Magdaleni 1978. godine. ire
istraivano podruje izgrauju stijene paleozoika, mezozoika i kenozoika te eruptivne stijene.
Eruptivne stijene potjeu od gornjokredne magmatske aktivnosti alpskog orogenog ciklusa s
niskotemperaturnim promjenama i metamorfozama. Zastupljene su hornblende-peridotitima,
gabrima, granodioritima, dijabazima i spilitima uz pojave vulkanskih brea, dijabaznog tufa i
ilnih asocijacija. ire podruje obiljeava rasjed generalnog pruanja sjeveroistok
jugozapad, to odgovara pruanju masiva Medvednice, du kojeg je dolo do prodora magme
i formiranja dijabazne grede. Dijabazna greda ima oblik izduene grede ili toka s izoliranim
santama krednih sedimenata. Prividno je greda cjelovita, meutim niz pojava ukazuje na
nekoliko provala magme du jedne velike pukotine i sistema manjih pukotina, uz niz
popratnih pojava. Osim u vidu grede dijabaz se pojavljuje i u obliku siltova i dajkova manjeg
prostiranja. Kredni vulkanogeni-sedimentni kompleks stijena, nastao reaktiviranjem starijih
lomova, genetski i vremenski povezuje Samoborsku goru, Medvednicu, Kalnik i june padine
Ivanice. Ta tektonska zona nastavlja se dalje na sjeveroistok u Maarsku i poznata je pod
nazivom Zagreb-Kulcs break.
Dijabazna greda, duljine oko 12 km, izmeu Bistre i Slanog potoka, formirana je nakon vie
uzastopnih provala magme tijekom alpskog orogentskog ciklusa, du generalnog rasjeda
Medvednice pruanja sjeveroistok jugozapad. Dijabazno tijelo je tektonikom razdijeljeno u
blokove razliitih dimenzija. Povrinski su ovi blokovi prekriveni debelom tronom zonom
sklonom klizanju.
lipanj 2010.
27
2.3.1. Eksploatacija dijabaza na Medvednici

Kamenolom Jelenje vode nalazi se u centralnom dijelu dijabazne grede. Ukupno su
potvrene rezerve B kategorije od oko 0,5 miliona m3 u sraslom stanju. Poetak eksploatacija
dijabaza u eksploatacijskom polju Jelenje vode biljei se prije II svjetskog rata.
Slika 21.
Pogled na kop Jelenje vode iz ulaznog sjeverozapadnog dijela
Leite Jelenje vode relativno je jednostavne grae, meutim uoava se niz specifinih
pojava. Kuglasto luenje u dijabazu nalazimo u zapadnom dijelu leita. U sjeveroistonom
dijelu leita zapaena je izrazita breasta zona, geomorfoloki markirana jasno izraenim
jarkom. U sjeverozapadnom dijelu leita pojavljuju se uklinjenja sedimenata, pjeenjaka i
kriljevaca u dijabaznu masu. Leite je svrstano u prvu skupinu, drugu podskupinu.
Inenjersko-geoloki uvjeti u leitu relativno su povoljni. Nekontrolirano klizanje i
obruavanje pojavljuje se u povrinskoj tronoj zoni koja je sklona nestabilnosti zbog svog
sastava (glinoviti materijali s esticama dijabaza). U leitu su izdvojena dva varijeteta
determinirana kao dijabaz i izmjenjeni dijabaz. Maksroskopske analize mineralokopetrografsko sastava utvrdile su slinost oba varijeteteta u pogledu teksture (homogena),
tvrdoe (5 po Mossu) i boje (sivozelena sa sivim nepravilnim mrljicama). Mikroskopskim
preparatima utvrene su izrazite razlike izmeu dva varijeteta. Karakteristina ofitska
dijabazna struktura tapiastih plagioklasa i piroksena gotovo je potpuno unitena u
izmijenjenom varijetetu. Struktura dijabaza varira od variolitske do mikroofitske. Mineralni
sastav je jednostavan s primarnim sastojcima plagioklasa i piroksenima te amfibolima.
Akcesorni mineral je ilmenit. Spilitizirani dijabaz ima ista fiziko-mehanika svojstva kao
neizmjenjeni dijabaz, samo to su bazini plagioklasi zamijenjeni albitom.
lipanj 2010.
28
Geofizikim istraivanjima 1996. godine (Balen) utvreno je prostiranje dijabazne grede

juno, jugoistono i istono od otvorenih otkopnih fronti prema kontaktu sa krednim
klastitima.
Trenutno je na eksploatacijskom polju Jelenje vode razvijeno est visinskih etaa. Ukupna
zahvaena visina iznad kote +400 m iznosi oko 130 m.
Slika 22.
Sjeverno krilo kopa Jelenje vode sa pristupnim putevima na etae
Razvijeno je ukupno est visinskih etaa:

I etaa
osnovni plato kota +399 m
II etaa
kota +412 do +419 m, samo poetni dio ~40 m, slijepa na jugozapadu
III etaa
kota +443 do +427 m, ulaz sa juga, slijepa duljine ~150 m
IV etaa
kota +452 do +472 m, ulaz sa juga i sjevera, duljine ~250 m
V etaa
kota ~ +482, ulaz sa sjevera, slijepa razvijena samo u junom dijelu,

duljine ~60 m
kota ~ +500 m do +510 m, ulaz sa sjevera, slijepa razvijena samo u
sredinjem dijelu, duljine ~100 m
VI etaa-
Najnia kota eksploatacije je kota generalno +400 m (ponegdje nie do +398 m).
Osnovni plato eksploatacije pada u smjeru sjeverasjeverozapada, gdje je smjeteno
postrojenje za sitnjenje i klasiranje na koti prosjeno +388.
lipanj 2010.
29
Utovar i transport mineralne sirovine izvodi se iskljuivo na razini I etae osnovni plato
kota +400 m. Minirana mineralna sirovina sa viih etaa pregurava se do osnovnog platoa.
Odobrenim Projektom sanacije kamenoloma Jelenje vode planirano je otkopati oko 1,3
miliona m3 u sraslom stanju uz godinju projektiranu proizvodnju od 70 000 m3 u sraslom
stanju. Sa planiranom proizvodnjom zapoeto je tek 2002. godine vezano uz intenzivnu
izgradnju autocesta u Republici Hrvatskoj. Prije toga proizvodnje uope nije bilo ili su
otkopavane znatno manje koliine od projektiranih tako da je prosjena proizvodnja iznosila
oko 27 000 m3 u sraslom stanju, odnosno cca 40% projektirane proizvodnje.
Krajem 2009. godine izraeno je Idejno rjeenje sanacije eksploatacijskog polja
Jelenje vode polazei od slijedeih osnovnih postavki:
zavrne kosina izvesti prema prostornim eklementima koji osiguravaju njihovu trajnu
stabilnost tijekom i nakon zavretka eksploatacije,
uvaiti koliko je to mogue postojeu postignutu situaciju u kamenolomu,
projektirati pristupne puteve na sve etae radi pristupa buae garniture i rudarske
mehanizacije te radi izvoenja rekultivacijskih radova tijekom i po zavreku sanacije,
rekultivacija kamenoloma smatra se sastavnim dijelom tehnolokog procesa dobivanja
mineralne sirovine i izvodi se istovremeno sa eksploatacijom,
racionalno iskoritavanje mineralnog resursa
Idejnim rjeenjem predlae se proirenje granica eksploatacijskog polja tehniko-graevnog
kamena Jelenje vode u cilju izvoenja kvalitetne sanacije zavrnih kosina. Proirenje
eksploatacijskog polja je nuno budui se rudarskim radovima ve izalo izvan obuhvata
odobrenog eksploatacijskog polja te obuhvata odobrenog Projekta sanacije iz 1991. godine.
Benefiti predloenog rjeenja:
izvoenje zavrnih kosina u prostornim elementima kojim se osigurava njihova
trajna stabilnost bez potencijalne ugroze okolne prirode uslijed moguih otvaranja
klizita,
produljeni vijek trajanja eksploatacije na 24 godine to znai osiguranje radnih
mjesta i prihoda od rudarske naknade,
osiguranje kvalitetne sirovinske osnovice strateke za potrebe hrvatske cestogradnje
i proizvodnju kamene vune,
racionalno iskoritenje mineralnog resursa ija je pojava ograniena na teritoriju
Republike Hrvatske
Nakon ishoenja odobrenja proirenja eksplotacijskog polja detaljno bi se snimo strukturni
stijenski sklop leita, izvela laboratorijska i in situ ispitivanja i izradio Geotehniki
elaborat. Temeljem podataka iz geotehnike podloge usvojili bi se elementi zavrnih kosina
te dokazala stabilnost usvojenih (projektiranih) zavrnih kosina. Takoer, provela bi se
dodatna istraivanja za potvrivanje bilannih rezervi mineralne sirovine u istonom i
sjeveroistonom dijelu eksploatacijskog polja.
Ukupne eksploatacijske koliine koje e se otkopati prema ovom idejnom rjeenju iznose
preko 1,6 miliona m3 u sraslom stanju. Treba napomenuti da istranim buenjem koje je
lipanj 2010.
30
izvoeno do kote +400 m, podina dijabaza nije nabuena. Stoga je realno razmiljati o
otkopavanju dubinske etae. Jasno u tom smislu potrebno je prethodno provesti istrane
radove ispod kote +400 m.
Slika 23. Zavrne kosine kopa dijabaza Jelenje vode
U zavrnim kosinama kopa razviti e se ukupno 9 visinskih etaa:

I etaa, osnovni plato
II etaa
III etaa
IV etaa
V etaa
VI etaa
VII etaa
VIII etaa
IX etaa
kota +400 m, visine 13 m

kota +550 m, visine 0-20 m
Projektirane geometrijske veliine zavrnih kosina prema ovom idejnom rjeenju su:
visina etae, m
13, 17 i 20
minimalna irina etane ravnine (berme), m
7,0
kut kosina pojedine etae, o
60
generalni kut kosine kopa, o
47,2
Generalni kut zavrnih kosine kopa iznosi 47,2o i znatno je manji u odnosu na projektirani
generalni kut zavrnih kosina u Projektu sanacije (61,3o). Smanjenje generalnog kuta zavrnih
kosina daje puno povoljnije faktore sigurnosti u analizi stabilnosti.
Otkrivka je iz veine prostora zahvaenog otkopavanjem ve skinuta tijekom dosadanje
eksploatacije. Otkrivka se sastoji od humusa i gline pomijeane s krjem stijena. Monost
otkrivke kree se izmeu 1,0 m i 1,5 m.
lipanj 2010.
31
2.4.
Leite dijabaza na Kalniku
Leite i eksploatacijsko polje Hrukovec dijabaza nalazi se na zapadnim padinama

Kalnikog gorja i administrativno pripada Varadinskoj upaniji. Nositelj koncesije za
eksploataciju je trgovako drutvo Kamingd.d. Ljubeica.
Prema Prof. B. Crnkoviu (1982), leite dijabaza Hrukovec nalazi se u krednim
kaotinim naslagama heterogenog petrografskog sastava i sloene grae. Sloenost i
heterogenost leita, velika i esta promjenljivost strukture i alteracija, uz relativno ujednaeni
kemijski sastav dijabaza u stijenskoj masi te esto registrirane uklopke i anklave, prvenstveno
karbonatnih stijena, rezultat su sloenih genetskih i postgenstskih zbivanja na irem podruju
leita Hrukovec.
Na osnovi petrografskih znaajki stijena leita, moemo izdvojiti dvije skupine s
nizom varijacija. Prvu skupinu ine klastini sedimenti kredne starosti, koji pripadaju
kaotinim naslagama i karakterizira ih nizak udio karbonatne komponente. Drugu skupinu
ine eruptivne stijene razliitih struktura i stupnja alteracije.
U sklopu geolokih istraivanja provedenih do 1982. godine, mikroskopski je
analizirano oko 20 uzoraka, uzorkovanih iz jezgre istranih buotina te uzoraka stijenske mase
uzorkovane iz istranih raskopa, radnih etaa kamenoloma i izdanaka. Analizirani uzorci su
uglavnom predstavljali seriju stijena kakove se nalaze u zoni izlijevanja bazaltnih lava. Neke
analizirane stijene su kristalizirale polaganije ve za vrijeme efuzija, posebice u sredinjim
dijelovima veih masa ili na veoj dubini hipoabisalnim nivou te su iskristalizirale kao
dijabazi, odnosno doleriti. U rubnim dijelovima ili na povrini, stijene su kristalizirale bre te
su nastali razliiti varijeteti pilotaksitskih i upljikavih lava. Lave su se mogle izlijevati u vie
navrata, pri emu su neke opacitizirane prije skrutnjavanja, a neke naknadno. Pri izlijevanju
su uklapale fragmente ve prije ovrslih eruptiva, kao i okolne stijene te su tako nastali
aglomerati ili vulkanske bree. Sve analizirane stijene su naknadno slabije ili jae
spilitizriane i hidrotermalno alterirane ili izmijenjene. Procesi povrinskog troenja su,
ovisno o tektonskoj oteenosti stijenske mase, dosezali do razliitih dubina. Na nekoliko
mjesta registrirano kuglasto luenje, odnosno pilow lave, ukazuje na efuziju u vodenoj,
odnosno marinskoj sredini.
Prema Prof. B. Crnkoviu (1982), eruptivno tijelo leita Hrukovec nije cjelovito,
to je rezultat procesa tijekom geneze, ali i tektonskih zbivanja u vidu nekoliko uzastopnih
izljeva i ekstruzija lave. Pod pretpostavkom da je dijabazno tijelo cjelovito, u njegovom
sredinjem dijelu morale bi se nalaziti prave krupnozrnaste, dijabazne strukture doleritskog
tipa. tj. stijenu koja je polagano hlaena i kristalizirala u sredinjem dijelu magmatskog tijela.
Istranim buotinama nabuena je uglavnom stijena bazaltnog izgleda, devitrificirano i
alterirano bazaltno i vulkansko staklo te mjestimino vulkanska brea i aglomerati. Navedeno
ukazuje da se ne radi o dijabaznoj gredi ili masivu, ve na injenicu da eksploatacijsko polje
Hrukovec izgrauju nepravilna, klinasta, piramidalna i ploasta eruptivna tijela, koja su
nastala tijekom nekoliko ekstruzija i efuzija, a tvore prividnu cjelinu.
U cilju preciznijeg odreivanja granice dijabaza i klastinih naslaga, kao i odreivanja
perspektivnosti leita izvedena su novija opsena istraivanja metodom dvodimenzionalne
elektrine tomografije te su izvedena istrana buenja s jezgrovanjem.
Sredinji dio eksploatacijskog polja, koji obuhvaa podruje korita potoka Hrukovec i
potoia predstavlja perspektivno podruje eksploatacije. Dijabaz zalijee u dubinu, to je
utvreno istranim buotinama do kote 270 m. Registriran je dijabaz dobrih fizikomehanikih svojstava. injenica da nisu nabueni kredni klastiti ukazuje na relativno strmi
kontakt dijabaza i klastita sjevernog rubnog podruja eksploatacijskog polja. Istraivanjima
lipanj 2010.
32
(geolokim, geofizikim i rudarskim) istonog dijela eksploatacijskog polja potvreno je da je

ovo najperspektivniji dio leita dijabaza.
U istonom, centralnom i jugoistonom dijelu eksploatacijskog polja Hrukovec su
tijekom 2006. i 2007. godine izvrena geofizika istraivanja metodom dvodimenzionalne
geoelektrine tomografije na tri tomografska profila (P-2, P-3 i P-4) ukupne duljine 2 400 m.
Tomografski profil P-2 poloen je usporedno s istonom granicom eksploatacijskog polja
smjerom sjever-jug. Otpornosti na profilu P-2 su razmjerno visoke na veem dijelu to
ukazuje na razmjerno kompaktne dijabaze. Najnie otpornosti, koje vjerojatno potjeu od
glinovitih naslaga, nalaze se u plitkom povrinskom dijelu na poloajima od 70 do 0 m, te od 30 do -100 m. Nie otpornosti (oko 120 m) nalaze se na poloajima od 170 do 70 m to je
posljedica povrinske trone zone, te na poloajima od -30 m do kraja profila (uglavnom nie
od 120 m), gdje zona niih otpornosti postupno zadebljava prema kraju profila. Ove
otpornosti mogu potjecati od razlomljenih i tronih dijabaza, ali i klastinih naslaga.
Tuma:
ljubiasta i tamno plava - otpornosti vee od 250 m - kompaktni dijabazi

crvena do smea, otpornosti u rangu 150 do 250 troni, raspucani dijabaz
uta, lisnato zelena, otpornosti <120 m povrinska trona zona
svijetlo zelena i plava, otpornosti <80 m glinovite naslage
Slika 24.
Karakteristini tomografski profil leita dijabaza Hrukovec
lipanj 2010.
33
2.5.
UVJETI KVALITETE MINERALNE SIROVINE ZA ERUPTIVNE KAMENE

AGREGATE
Eruptivni kameni agregat je zbog svojih izuzetnih fiziko-mehanikih znaajki (velike

tlane vrstoe, velike otpornosti na habanje, slabog upijanja vode, postojanosti na djelovanje
mraza) neophodan za izradu zavrnih, habajuih slojeva asfalta. Potrebna tehnika svojstva
koje agregati trebaju ispunjavati za ugradnju u betone i kolnike konstrukcije, sukladno
hrvatskim tehnikim propisima i sukladno hrvatskim (HRN) i europskim normama (EN)
obraditi e u zasebnoj tematskoj jedinici.
2.6.
UVJETI KVALITETE MINERALNE SIROVINE ZA TEHNOLOKI

POSTUPAK PROIZVODNJE MINERALNE VUNE
Za svaku mineralnu sirovinu koja ulazi u proizvodnju mineralne vune propisana je optimalna
granulacija i kemijski sastav. Za proizvodnju mineralne vune koriste se prirodni i umjetni
silikatni materijali. Od prirodnih materijala upotrebljavaju se dijabaz, dolomit i boksit, a u
manjoj mjeri bazalt odnosno amfibolit. Dobavlja sirovine duan je pridravati se propisanih
parametara i procedura kvalitete.
2.6.1. Kemijski sastav

Kemijski sastav bazaltne stijenske mase koja e se koristiti za proizvodnju mineralne vune
treba biti u granicama koje zahtjeva tehnoloki proces proizvodnje. U tablici 11. i dijagramu
slika 25. iskazan je traeni kemijski sastav dijabaza za proizvodnju kamene vune.
Tablica 11. Zahtjevani kemijski sastav bazaltne stijenske mase

za proizvodnju kamene vune
Postotak je izraen u masi suhog proizvoda. Gubitak izgaranja pri 975 C ne smije biti vei od
4,5 % mase. U stvarnosti taj gubitak treba teiti nuli.
lipanj 2010.
34
Slika 25.
Slika 26.
Zahtjevani kemijski sastav bazaltne stijenske mase

za proizvodnju kamene vune
Kemijski sastav dijabaza iz leita ervanjska, maseni %
lipanj 2010.
35
Tablica 13. Kemijski sastav uzorka mineralne sirovine sa eksploatacijskog polja

"ervanjska" (Cemtra, 2007)
Prema kemijskoj analizi kamen sadri 49,91% SiO2 te prema tome spada u bazine eruptive
(M. Tajder & M. Herak, 1966.).
2.6.2. Granulometrijski sastav

Tehnoloki proces proizvodnje mineralne vune zahtjeva odreenu granulaciju ulazne sirovine.
Zahtjevi se postavljaju glede maksimalne i minimalne veliine estica i u pogledu
granulometrijskog sastva (krivulje). Dijabaz se za ovaj tehnoloki proces isporuuje u skladu
sa veliinom kupolne pei. Najee se trai dijabaz granulometrije 80/160, a u novije vrijeme
i granulometrija 90/170. Sirovina granulometrije 80/160 mm mora biti unutar slijedeih
granica (u masenim postocima) kako se vidi u tablici 14..
Tablica 14. Traeni granulometrijski sastav dijabaza za proizvodnju kamene vune,

u masenim %
Sirovina granulometrije 80/160 mm nesmije sadravati neistoa poput blata, pijeska I

praine.
lipanj 2010.
36
2.7.
Mineralna vuna
Mineralna vuna spada u skupinu klasinih toplinsko-izolacijskih materijala, zajedno sa

ekspandiranim i ekstrudiranim polistirenom i poliuretanskim pjenama. Alternativni toplinskoizolacijski materijali su celuloza, drvena vlakna, pluto, ovja vuna, pamuk, vermikulit, perlit,
pjenasto staklo te ekspandirane gline i trstike.
Pod terminom mineralna vuna podrazumijeva se staklena i kamena vuna odnosno toplinskoizolacijski materijali mineralnog porijekla.
Osnovne sirovine za proizvodnju staklene vune su stakleni otpad te osnovne sirovine za
proizvodnju stakla (kvarcni pijesak, vapnenac, soda,...).
Kamena vuna se dobiva taljenjem prirodnih mineralnih stijena eruptivnog (bazalt,dijabaz) i
sedimentnog (dolomit) porijekla.
U Republici Hrvatskoj postoje dvije tvrtke koje se bave proizvodnjom mineralne vune:
Termika d.o.o, iz Novog Marofa i tvrtka Rockwool Adriatic d.o.o., iz Podpina u Istri. Obje u
tehnolokom procesu koriste dijabaz koji se eksploatira na naim prostorima. Tvrtka Termika
d.o.o. nalazi se u Varadinskoj upaniji, sjeverno od Novog Marofa. Proizvodi cca 35 000 t
mineralne vune godinje. U proizvodnji mineralne vune nastaju nusproizvodi, koje je
neophodno reciklirati, pa se planira izgraditi postrojenje za proizvodnju repromaterijala za
proizvodnju briketa.
2.7.1
Staklena vuna
Prednost proizvoda od staklene vune jest to se koriste reciklirani materijali koji su lako
obnovljivi. Staklo i pijesak su po prirodi nezapaljivi te nije potrebno dodavati posebne aditive
kako bi se postigla otpornost na vatru. Openito, staklena vuna sadri 3 puta manje organskih
aditiva nego npr. drvena vuna. Bitno je spomenuti da se s razvojem tehnologija, upotreba
recikliranog stakla koji se koristi za ostakljivanje zgrada, automobila i kontejnera poveava, i
njegov udio sada predstavlja 65 % smjese.
Slika 27.
Sirovine za proizvodnju staklene vune
Zahvaljui gusto isprepletenim materijalima sa malom toplinskom vodljivou i zadravanju

velike koliine zraka, staklena vuna je dobar toplinski izolator. Smanjuje toplinske gubitke
tijekom zime i titi od vruine ljeti.
lipanj 2010.
37
Zbog elastine strukture ima efekte apsorpcije i rasipanja zvuka, to je ini pogodnim za
zvunu izolaciju. Staklena je vuna i nezapaljiva po prirodi, pa se svrstava u vatrootporne
materijale. Predstavlja mekani proizvod, lagan za upotrebu i ugradnju. Otporna je na
mikroorganizme. Staklena vuna utedi puno vie energije nego je potrebno za njenu
proizvodnju. Zbog svojstva elastinosti i mogunosti povratka u prvobitno stanje konani
proizvod se vrsto prea, volumen pakiranja smanjuje se do 10 puta, pa je transport i
skladitenje znatno jeftiniji i jednostavniji.
Staklena vuna moe biti ponovno reciklirana to je bitno s obzirom na zatitu okolia.
S asortimanom proizvoda od staklene vune u stambenim objektima mogu se izolirati
podrumski stropovi, stropovi, vanjski i unutarnji te pregradni zidovi, i potkrovlja. Asortiman
je slian onom od kamene vune pa i ovdje nalazimo izolacijske ploe, fileve, lamelne
jastuke, te staklenu vunu u rinfuzi.
2.7.2
Tehnologija proizvodnje staklene vune
Tehnoloki postupak proizvodnje staklene vune sastoji se od (slika 20.):

prirema smjese za taljenje,
taljenje smjese u pei,
proizvodnja vlakna iz stakla,
formiranje mree,
polimeriziranje prolaskom kroz pe za stvrdanjavanje
rezanje u konani proizvod (role ili ploe)
Slika 28.
Tehnoloka shema proizvodnje staklene vune
Osnovne sirovine za proizvodnju staklene vune su prirodni pijesak kojem se dodaju

reciklirano staklo i aditivi. Staklena smjesa se sastoji od osnovnih estica koje su dobivene
preciznim sijanjem. Na taj nain se moe dobiti smjesa koja je homogena i koja se moe taliti
na optimalan nain. Dobivena smjesa tali se na oko 1450 o C u elektrinim ili plinskim peima.
lipanj 2010.
38
Tijekom faze taljenja, produkti isparavanja i praina se filtriraju kako bi se smanjio utjecaj na
okoli. Taljeno staklo zatim ulazi u kanal koji vodi u podruje u kojem se staklo pretvara u
vlakno. Kako bi se staklo pretvorilo u vlakno potrebno je dosei odgovarajuu temperaturu.
Pretvaranje u vlakno je integralno i 100% stakla se pretvara u vlakno.
Slika 29.
Staklena vuna
Kao rezultat dobivamo duga, fleksibilna i otporna vlakna ija mrea posjeduje elastinost,
otpornost i visoku otpornost na strujanje zraka, to znai da ima odlinu toplinsku sposobnost.
Staklenoj vuni dodaju se male koliine vezivnih aditiva odmah po proizvodnji radi
poboljanja kohezije i mehanikih svojstava. Vezivo se dodaje na svakom presjeku vlakna.
Formiranje mree se vri u posebnom odjeljku gdje se koriste specijalni alati. Struktura i
gustoa proizvoda se mogu prilagoavati ovisno o zahtjevima.
Slika 30. Formiranje mrea

Staklena vuna dobiva svoj konani oblik, snagu i stabilnost prolaskom kroz pe za
stvrdnjavanje na 200 o C gdje se formiraju listovi i materijal se polimerizira.
Slika 31. Polimerizacija staklene vune

Naposljetku se ree na zadanu duljinu i irinu pomou reznih pila i noeva, te konani
proizvod moe biti u obliku rola ili ploa. Vikovi se recikliraju te ponovno stavljaju u
proizvodni proces.
lipanj 2010.
39
2.8. Kamena vuna

Kamena vuna kombinira mehanike osobine kamena (vrstou, visoku toku paljenja) s
osobinama koje posjeduje vuna (fleksibilnost, toplinska izolacija). Kamena vuna je u
potpunosti anorganski materijal koji se topi na temperaturi veoj od 1000C. Dakle, ne
sudjeluje ni u razvoju, ni u irenju poara niti u emisiji tetnih plinova.
S obzirom da kamena vuna ima temperaturu taljenja iznad 1000C ona protupoarno titi
konstrukciju graevine kao i materijale od kojih je objekt izgraen a time sprjeava daljnje
irenje poara. Zbog svoje jedinstvene strukture ne upija ni vodu ni vlagu ali ipak zadrava
svoje karakteristike. Kemijski je neutralna jer ne sadri ni jedan agresivni niti korozivni
proizvod. Ne omoguava razvoj mikroorganizama, gljiva, plijesni i bakterija.
Takoer, odlikuje se potpunom mogunou recikliranja uz ekoloki proces proizvodnje.
Kamena vuna je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku, zvunu i
protupoarnu izolaciju u graditeljstvu, industriji i brodogradnji. Kao sirovine za proizvodnju
kamene vune upotrebljavaju se prirodni i umjetni silikatni materijali. Od prirodnih materijala
koriste se dijabaz i dolomit, u manjoj mjeri i bazalt. Od umjetnih materijala koriste tzv. briketi
koji se dobivaju preradom otpada iz tehnolokog procesa uz dodatak cementa. Glavni
kemijski spojevi koji ulaze u sastav navedenih sirovina su oksidi silicija, aluminija, kalcija,
magnezija i eljeza.
Slika 32. Termografski snimak jedne graevine

Na slici 32. svijetla mjesta predstavljaju gubitak topline zbog loe izolacije.
Toplinska izolacija unutar graevine poluuje vie korisnih uinaka:
smanjuju se toplinski gubici,
smanjuju se trokovi energije,
titi se nosiva konstrukcija od vanjskih vremenskih utjeca.
Glede utede toplinske energije i toplinske zatite Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva na temelju lanka 16. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj
175/03 i 100/04), donosi Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama. Prema tom propisu, tehnika svojstva graevnih proizvoda namijenjenih za
ugradnju u zgradu u svrhu utede toplinske energije i toplinske zatite ovisno o vrsti
lipanj 2010.
40
graevnog proizvoda, moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u
zgradi i moraju biti specificirana prema normama HRN EN 13162:2002 do HRN EN
13171:2002, EN 14509:2004, HRN EN 13499:2004, HRN EN 13500:2004 i HRN EN
1745:2003 ili prema tehnikim doputenjima donesenim odnosno preuzetim u skladu sa
Zakonom o gradnji.
2.8.1. Tehnologija proizvodnje kamene vune

Tehnoloki proces proizvodnje kamene vune moe se podijeliti u nekoliko glavnih faza:
1. Skladitenje sirovina i punjenje silosa dnevne potronje
2. Proces taljenja sirovina u kupolnoj pei
3. Taloenje nastalih vlakana u talonoj komori
4. Polimerizacija fenolformaldehidne smole u suionoj komori
5. Formatiranje proizvoda
6. Pakiranje proizvoda
Sirovina za proizvodnju kamene vune su prirodni i umjetni silikatni materijali. Od prirodnih
materijala upotrebljavaju se dijabaz, dolomit i boksit, a u manjoj mjeri bazalt odnosno
amfibolit. Od umjetnih materijala koriste se tzv. briketi dobiveni preradom nusproizvoda iz
vlastitog tehnolokog procesa uz dodatak cementa. Za svaku pojedinu sirovinu propisana je
optimalna granulacija. Skladitenje sirovina provodi se na otvorenom i/ili zatvorenom
skladitu a odatle se transportiraju u silose.
Slika 33.
Tehnoloki postupak proizvodnje kamene vune
Proces taljenja sirovina u kupolnoj pei

Iz silosa preko transportne trake vri se punjenje pei. Koristimo tzv. koksnu kupolnu pe tj.
pe u kojoj se za proces taljenja sirovina kao energent koristi koks. Za koks je osim
granulacije bitna njegova goriva vrijednost, vrstoa koja se iskazuje Micum indeksom,
reaktivnost te sadraj sumpora to kasnije ima efekt na sadraj dimnih plinova koji se
lipanj 2010.
41
isputaju u zrak. Punjenje kupolne pei sirovinama vri se prema numeriranim recepturama.
Prethodno postupku taljenja potrebno je izraditi dno kupolne pei prema propisanom
postupku. Nakon toga izvodi se potpala pei takoer prema propisanom postupku.
Sirovine se u kupolnoj pei tale na temperaturi od 1500C. Iako je konstrukcija pei prilino
jednostavna, procesi koji se u njoj odvijaju su vrlo sloeni i raznoliki: sagorijevanje koksa,
procesi izmjene topline, fiziko-kemijski prijelazi materijala iz jednog agregatnog stanja u
drugo itd.
Proces koji se odvija u kupolnoj pei nije mogue neposredno promatrati i kontrolirati. O
njegovom odvijanju mogue je suditi preko konanog rezultata struje taline, temperaturi i
viskozitetu taline i kemijskom sastavu izlaznih plinova. Za izgaranje koksa u kupolnu pe se
upuhuje zrak te i odreena koliina kisika.
Procesom taljenja sirovina u kupolnoj pei nastaje talina iz koje se dobiva kamena vuna, a na
vrhu kupolne pei izlaze grotleni (dimni) plinovi, koji su predmet procjene utjecaja na okoli.
U grotlenim plinovima nalazi se 6 10 % ugljinog dioksida, cca 500 mg/Nm3 sumpor (IV)
oksida, cca 500 mg/Nm3 sumporovodika i praina. Za svoenje koncentracije plinova ispod
zakonom maksimalno dozvoljenih potrebno je instalirati postrojenje za filtriranje i spaljivanje
dimnih plinova.Toplina dobivena spaljivanjem koristi se u procesu zagrijavanja vrueg zraka
za potpuh kupolne pei i raspad sumporovodika. Filtriranjem dobije se praina koja se
briketira. Osim taline u procesu taljenja nastaje i odreena koliina eljeza koja je u ovom
tehnolokom procesu nusproizvod.
Talina dobivena procesom taljenja u kupolnoj pei kontinuirano izlazi iz pei preko sifona te
u obliku curka pada na vodom hlaenu ploicu i zatim na prvi kota rotirajue predilice
(centrifuge). Tokom proizvodnje u cilju dobivanja to kvalitetnijih vlakana potrebno je
kontrolirati poloaj curka taline na prvi kota. Otpuh proizvedenih vlakana sa centrifuge vri
se sa zrakom pomou visokotlanih ventilatora. Sva koliina taline koja dospije na centrifugu
u cilju izvlaenja vlakana ne zavri u gotovom proizvodu, ve se jedan dio taline (cca 12%) ne
razvlakna kvalitetno i padne ispod centrifuge. Iz te nekvalitetno razvlaknane taline izrauju se
briketi koji se ponovo koriste u procesu taljenja.
Doziranje veziva
Radi povezivanja vlakana kamene vune i postizanja razliitih svojstava proizvoda iz kamene
vune, kroz kotae centrifuge ubacuje se vezivo (1-3% max) koje ovlauje vlakna polaena na
pokretnu traku. Vezivo je smjesa fenolformaldehidne smole, protupranog ulja, amonijane
vode, silana i vode u odreenim omjerima.
Taloenje nastalih vlakana u talonoj komori
Vlakna nastala na centrifugi, taloe se na pokretnom lamelnom transporteru pomou struje
zraka otpuha s centrifuge i odsisa iz talone komore. U suionoj komori dolazi do
polimerizacije fenol-formaldehidne smole na bazi cirkulacije vrueg zraka gdje na priblino
250 C vezivo otvrdne i vuna dobije svoj konaan oblik i tvrdou. Polimerizacija vune
ovlaene s vezivom postie se strujanjem vrueg zraka kroz sloj vune. Strujanje u suionoj
komori odvija se kroz tri zone. Zbog toga je 2 sata prije poetka proizvodnje potrebno staviti
suionu komoru u pogon (brzinu i razmak izmeu lamelnih transportera podesiti prema
proizvodu koji e se raditi), te ukljuiti plamenike sa cirkulacijskim ventilatorima. Kvaliteta
polimerizacije ovisi o temperaturi i koliini vrueg zraka koji struji kroz vunu, te o koliini i
osobinama dodanog veziva. Vrui zrak koji radi polimerizacije cirkulira kroz suionu komoru
radi proiavanja prolazi kroz filter suione komore. Ploe su od mineralne vune debljine 5
cm i gustoe 30 kg/m3, a po jedna polovica ploa mijenja se na svakom redovnom tjednom
lipanj 2010.
42
remontu. Zamijenjene ploe melju se umlinu zajedno sa ostalim otpadom briketiraju, te

ponovno vraaju u pe.
Dio plinova u obliku aerosola proe kroz filter suione komore i emisija fenola i
fenolformaldehida dijelom se kondenzira na unutarnjem platu ekolokog dimnjaka u vidu
krutine debljine do nekoliko centimetara koja predstavlja poarnu opasnost. Zbog toga se
unutarnji plat dimnjaka opere s visokotlanom pumpom i stvrdnuta fenolformaldehidna
smola skuplja se u dnu dimnjaka gdje ne predstavlja opasnost za okoli.
Zbrinjavanje se vri na nain da se naslaga iz dimnjaka odloi u donju zonu filtera suione
komore gdje se zbog temperature izvri potpuna polimerizacija. Takav otpad usitni se na
postrojenju za mljevenje otpada i zajedno s ostalim otpadom briketira.
Tako nataloena vlakna transportiraju se prema vrhu talone komore do mjesta na kojem ih
ventilator skida s primarne trake i prebaci na transporter za zakretanje plasta. Po izlazu iz
suione komore plast kamene vune se hladi u zoni za hlaenje, a nakon toga provodi se
formatiranje plasta odnosno rezanje plasta po duljini i irini na zadane dimenzije. Slijedi
pakiranje proizvoda koje moe biti u obliku paketa ili na palete. Tako zapakirani proizvodi,
ovisno o nainu pakiranja, mogu se skladititi u zatvorenom ili otvorenom skladitu, odakle se
otpremaju na gradilita. Cijeli tehnoloki proces je automatiziran i konstantno nadziran.
2.8.2. Nusproizvodi
Prilikom procesa proizvodnje kamene vune nastaju nusproizvodi. Nusproizvodi su vlakna
kamene vune koja tijekom tehnolokog procesa nastaju zbog stupnja iskoritenja centrifuge,
odnosno vlakna koja nisu preoblikovana u proizvod koji zadovoljava zahtjeve norme za
dotini toplinsko-izolacijski materijal. Nusproizvodi se briketiraju i vraaju u tehnoloki
proces proizvodnje mineralne vune. Nusproizvodi nastaju u slijedeim procesima:
1. U fazi formiranja vlakana od cca 12 % taline nastaju vlakna dimenzija nepogodnih za
izradu vune, odnosno promjera veeg od eljenih 0,003 mm. Ta vlakna padaju u talonu
komoru s vodom i izvlae se lankastim transporterom. Mokra vlakna prema mineralokom
i kemijskom sastavu predstavljaju amorfni dijabaz koji sadri cca 15% vlage, odnosno 7,5
% -tne otopine formaldehidnih smola, te se skladite u nepropusne kontejnere.
2. Rezanjem gotove kamene vune i povratom oteene vune iz skladita dobije se dodatna
koliina mineralne vune koja slui u proizvodnji briketa. Prema mineralokom sastavu
gotova kamena vuna je amorfni dijabaz, presvuen tankim slojem polimeriziranih
formaldehidnih smola. Vuna je inertna, netopljiva i nije podlona utjecajima atmosferilija.
3. Produkt koji se takoer briketira je ljaka ispod kupolne pei. To je taljevina granula
promjera od nekoliko milimetara do nekoliko desetaka centimetara. Granule su
nepravilnog oblika i velike vrstoe.
4. Od produkata koji se koriste u proizvodnji briketa je i pepeo. Dimni plinovi iz pei sa
sobom iznose i sitnije estice, odnosno pepeo koji se izdvaja u dva stupnja. U prvom
stupnju odvajaju se grube estice kao apeks dva serijski spojena aerociklona.Vorteks,
odnosno djelomino proieni dimni plin, ulazi u vreasti filter, gdje se izdvajaju
najfinije estice. Pepeo je granulacije manje od 0,5 mm i u pravilu bazian.
lipanj 2010.
43
5. Uz navedene produkte koje se namjerava briketirati, koristi se i kamena sitne. Sitne

nastaje usitnjavanjem kamenih materijala (dijabaz i dolomit) prilikom transporta i
doziranja. Klase ispod 20 mm nisu pogodne za doziranje u kupolnu pe jer smanjuju
propusnost slojeva za dimne plinove. Kako bi se sprijeilo zaepljenje kupolne pei
kameni granulati se klasiraju.
6. Sitnije estice koksa takoer smanjuju prohodnost za dimne plinove u kupolnoj pei.
Stoga se koks pri doziranju klasira, a podzrna predstavljaju potencijalnu sirovinu za
brikete ili energent za druge poslovne subjekte.
2.8.3. Postupak briketiranja
Utvreno je nizom laboratorijskih i industrijskih proba da se nusprodukti vrlo uspjeno mogu
reciklirati uz uvjet da se prethodno briketiraju. Kako bi se moglo uspjeno provesti
homogeniziranje i briketiranje nusprodukte je neophodno usitniti.Briketiranje je postupak u
kojem se sitnozrni materijal dovodi u stanje visokog tlaka te se na dodirnim tokama izmeu
zrna ostvaruju veze. Kemijski i mineraloki sastav nusprodukata u potpunosti zadovoljava
uvjete za proizvodnju kamene vune. Stoga briketi zamijenjuju dio sirovine za proizvodnju
kamene vune. Za postupak recikliranja moraju ispunjavati uvjete sustava, veliine zrna,
vrstoe i postojanosti na povienim temperaturama. Promjer zrna mora biti 20 120 mm, a
jednoaksijalna tlana vrstoa briketa mora iznositi najmanje 2,4 MPa.
Provedena su opsena laboratorijska ispitivanja o mogunosti koritenja razliitih veziva u
postupku briketiranja kao to su vapno, cement, vodeno staklo i klinker. Koritenje cementa
kao veziva pokazalo se kao najbolje rjeenje. U brikete se dodaje priblino 15 % cementa.
Voda se dodaje u koliini od cca 50 l/t smjese. Tako pripremljen beton transportira se u grotlo
automatskog vibracijskog stroja gdje se tlai pod tlakom od 300 bara. Na taj nain dobiju se
briketi u obliku prizme (esterostrane ili etverostrane), mase 1,5 do 2 kg. Nakon suenja na
zraku, u trajanju cca sedam dana, briketi postiu vrstou od 4,6 MPa.
2.8.4. Svojstva kamene vune
Kamena vuna otkrivena je na otoju Hawai poetkom 20. stoljea. Za vrijeme erupcije vulkana
oblikovala su se vlakna izlivene lave izbaene u zrak. Posjeduje izvrsna izolacijska svojstva
glede provoenja topline i buke. Kamena vuna moe utedjeti 100 puta vie energije nego to
je koriteno za njenu proizvodnju. Time se uvaju izvori neobnovljive energije i smanjuje
emisija CO2 te zagaenje zraka. Koristi se u pregradnim zidovima, ravnim krovovima,
ventiliranim i kontaktnim fasadama, podovima, za industrijske izolacije i za protupoarnu
zatitu konstrukcija.
Industrijske izolacije podrazumijevaju izolaciju kod visokih temperatura iznad 250C,
postrojenja za grijanje i ventilaciju te procesnu tehnologiju u energetici, rafinerijama i
slino, gdje dolazi do izraaja visoka temperatura talita kamene vune.
U poarnoj zatiti konstrukcijskih elemenata poput klima kanala, elinih konstrukcija,
betonskih stropnih konstrukcija, cjevovoda i slino mogue je postii vatrootpornost do 180
minuta.
2.8.4.1. Otpornost na poar

Vlakna kamene vune mogu izdrati temperature iznad 1000 C (klasa gorivosti A1). Vezivo
hlapi puno prije, a vlakna zadravaju formu i postojanost. Kamena vuna zadrava
lipanj 2010.
44
funkcionalnost toplinske vodljivosti i zatite od poara pri temperaturama, kao u sluaju

poara, veim od 900 C (otpor prijelazu topline 1,25-5,00 m2K/W).
Slika 34.
Vatrotpornost pojedinih materijala
2.8.4.2. Toplinska vodljivost

Kljuna znaajka materijala za toplinsku izolaciju je toplinska provodljivost. Toplinska
provodljivost je svojstvo materijala da provede toplinu. Toplinska provodljivost nekog
materijala definira se koliinom topline [Q] u sekundi [s] i po kvadratnom metru [m2] koja
prolazi kroz homogeni materijal debljine 1 metra [m], ukoliko temperaturna razlika izmeu
toplije i hladnije strane materijala iznosi 1 K. Za mjeru toplinske provodljivosti koristi se
toplinska provodljivosti [W/(mK)]. Ona ovisi o obujamskoj masi (omjeru mase i
volumena), tj. poroznosti, o kemijskom sastavu, sadraju vlage i temperaturi materijala. Niska
toplinska provodljivost odraava niski stupanj prodiranja topline kroz odreeni materijal, tj.
visoki stupanj toplinske izolacije tog materijala.
Na optimalnim temperaturama kamena vuna ima koeficijent toplinske vodljivosti D izmeu
0,035 i 0,040 W/mK. Kamena vuna u sluaju poara zadrava izolacijska svojstava due
vrijeme, to omoguava zatitu drugih materijala od pregrijavanja i samozapaljenja, te se
istovremeno smanjuje potencijalna brzina irenja poara.
2.8.4.3. Zatita od buke i vibracija
Energija zvunih vibracija putuje kroz strukturu kamene vune i pretvara se u toplinu.
Isprepletena struktura vlakana kamene vune apsorbira vibracije u zraku i ini kamenu vunu
jednim od najboljih apsorpcijskih graevinskih materijala.
lipanj 2010.
45
2.8.4.4. Trajnost oblika

Heterogena orijentacija vlakana daje vrlo dobra mehanika svojstva i stabilan oblik (tlana
vrstoa kod 10% deformacije CS(10)=50-70 kPa, nosivost tokastog parcijalnog
optereenja PL(5)=500-600 kPa). Kamena vuna je jedan od rijetkih graevinskih materijala
koji zapravo nema toplinsku ekstenziju jer nema zatvorene stanice u strukturi. Vlakna i
prazan prostor pruaju izvrsnu difuziju otvorenog materijala to olakava isparavanje uz
izvrsnu toplinsku vodljivost. Vlakna kamene vune su specifina u svojoj orijentaciji i to
omoguuje vea mehanika svojstva za kompresiju ili delaminaciju. Kraa vlakna daju
mogunost postizanja vee gustoe i vei kapacitet nosivosti pri razliitim optereenjima
nego kod vlakana horizontalne orijentacije (gustoa 34-165 kg/m3).
2.8.4.5. Vodootpornost
Vlaga unutar izolacijskih materijala smanjuje svojstva toplinske vodljivosti. Impregnacija
vlakana kamene vune je izvedena kroz cijelu strukturu ploe, i voda ne moe prodrijeti u
sredite ploa. Upijanje vode kod kraeg stavljanja u vodu WS<1,0 kg/m2, odnosno kod
dueg stavljanja u vodu WL(P)<3,0 kg/m2. Jedino u sluaju poveanog pritiska voda moe
prodrijeti u sredite, no nakon odreenog vremena ispari i vlakna postanu suha budui je
materijal plinopropustan (1,4).
lipanj 2010.
46
2.9.
OSNOVNI FINANCIJSKO-EKONOMSKI POKAZATELJI EKSPLOATACIJE

DIJABAZA
U ovom poglavlju daje se primjer izrauna osnovnih financijsko-ekonomskih

pokazatelja za jedan kamenolom dijabaza.
Predmet ekonomske analize je postojei otvoreni kamenolom dijabaza BrenzbergToak, pa se uzimaju u obzir ulaganja koja se moraju izvriti radi eksploatacije preostalih
rezervi i svi trokovi tijekom trajanja eksploatacije koja je predviena u trajanju od 11 godina.
Nositelj koncesije za eksploataciju mineralne sirovine tehniko-graevnog kamena u
eksploatacijskom polju Brenzberg-Toak je rudarsko trgovako drutvo IGM Radlovac
d.d. Orahovica. U ovoj ekonomskoj analizi mineralna sirovina dijabaz se plasira samo kao
tehniko-graevni kamen. Ukoliko bi se dijabaz plasirao na trite kao industrijska mineralna
sirovina za proizvodnju kamene vune finacijski pokazatelji poslovanja bili bi jo povoljniji.
2.9.1
Trokovi ulaganja
Specifino je za kamenolom Brenzberg-Toak dobivanje kamenih proizvoda iz dva

izvora sirovine: stijenske mase i recikliranjem odloene jalovine.
Ulaganja u opremu prvenstveno proistiu iz ulaganja u tehnologiju koja je kadra iz
odloene jalovine iskoristiti (odvojiti) stijensku masu.
Primarno sitnjenje i klasiranje mineralne sirovine i odloene jalovine izvodi se na
pokretnom postrojenju za klasiranje FlexRoro i pokretnom postrojenju za sitnjene i klasiranje
Nordberg Locotrack 105 S i Locotrack 200.
Pokretno postrojenje FlexRoro nalazi se u najmu (zajedno sa utovarnim strojem).
Pokretna postrojenja Locotrack kupljena su na otplatu (bez kamata) iz vlastitih
sredstva.
Ostalom opremom za eksploataciju investitor raspolae. Rauna se da je tijekom
eksploatacije potrebno nabaviti vitalnu rudarsku mehanizaciju za zamjenu dotrajale.
Znaajna su ulaganja u oplemenjivako postrojenje koja su nuna radi postizanja
kvalitetnog proizvoda ali i radi bolje zatite resursa okolia, posebice voda.
Oprema i djelatnici zaposleni su i u drugim kamenolomima IGM Radlovac budui
IGM Radlovac posjeduje koncesiju za eksploataciju na jo tri kamenoloma tehnikograevnog kamena: Hercegovac, ervanjska i Orulica kosa.
Ostala ulaganja odnose se na ulaganja u rudarske radove potrebna za razvoj
eksploatacije.
Ulaganja u rudarske radove financirat e investitor iz vlastitih sredstava (dobitka) koja
ostvaruje tijekom poslovanja.
Visina uloenih sredstava investitora utjee, naravno, na iznose amortizacije. Ovdje je
predvien ivotni vijek svih sredstava i opreme, koliko i ivotni vijek projekta, tj. 11 godina.
Zemljite unutar eksploatacijskog polja Brenzberg-Toak u vlasnitvu je nositelja
koncesije IGM Radlovacd.d. te nije potrebno rijeavati imovinsko-pravne odnose.
lipanj 2010.
47
Tablica 15.
Rudarski radovi
2,8 %
izrada transportnog puta na dubinsku

etau sjever
izrada transportnog puta na dubinsku
etau zapad
izrada vodosabirnika
Izrada cjevovoda za tehnoloku vodu
4,3 %
Ureenje prostora **
Ureenje korita potoka Radlovac
Sanacija talonica
Strojevi i oprema
81,0%
Locotrack 105 S
Locotrack 200
utovara
bager gusjeniar
damper, 3 komada
Buaa garnitura
buldozer
dostavna i pomona vozila
preista voda
ureaj za pranje (bubanj)
Tehnika dokumentacija i
upravni postupci
11,9 %
585 000
150 000
200 000
35 000
130 000
270 000
150 000
120 000
6 218 000
1 110 000*
1 200 000*
2 370 000
Istrano buenje na ispuh

Istrano buenje na jezgru
lab. i poluindustrijska ispitivanja
izrada geodetskih podloga
Elaborat o rezervama
Tehnika i ostala dokumentacija
UKUPNO
Dinamika ulaganja (u kunama)

razdoblje ulaganja, godine
I-IV
V-VIII
IX-XI
315 000
200 000
70 000
888 000*
200 000
250 0001
200 0001
890 000
50 000
400 000
100 000
140 000
200 000
7 693 000
270 000
150 000
120 000
8 170 000
2 200 000
2 650 000
2 370 000
750 000*
200 000
390 000
50 000
200 000
100 000
40 000
9 030 000
70 000
330 000
870 000
150 000
450 000
180 000
420 000
2 370 000 16 758 000
1 110 000
1 200 000
2 200 000
2 650 000
2 370 000 7 110 000
750 000
888 000
400 000
250 000
200 000
1 190 000 2 470 000
50 000
150 000
600 000 1 200 000
200 000
300 000
100 000
340 000
40 000
80 000
200 000
400 000
3 960 000 20 683 000
pokretna postrojenja i buldozer rade i na drugim eksploatacijskim poljima IGM Radlovac pa

terete Brezberg-Toak s 30 % nabavne vrijednosti
**
trokovi rekultivacije terete trokove proizvodnje
na oplemenjivakom postrojenju prerauje se stijenska masa i iz drugih kamenoloma IGM

Radlovac pa troak ulaganja tereti Brenzberg-Toak s 30%
Ukupna ulaganja tijekom trajanja projekta iznose 20 683 000 kuna od ega se najvie
81,0 % odnosi na nabavu opreme.
lipanj 2010.
48
2.9.2. Rashodi poslovanja

Oekivani rashodi poslovanja za svaku godinu predvienog ivotnog vijeka projekta
iskazani su u tablici 16.
Tablica 16.
Rashodi poslovanja (u 1000 kuna)
Vrste
trokova
Trokovi
eksploatacije
Plae
Trokovi
osiguranja
Amortizacija
Ukupni trokovi
kuna
4054,5
1 550
500
1 450
7504,5
Trokovi eksploatacije obraunati su zasebno za trokove dobivanje kamenih

proizvoda iz stijenske mase i trokove dobivanja iz recikliranja odloene jalovine. Materijalni
trokovi ukljueni su u trokove eksploatacije kao i dio plaa za reiju.
a. (po toni stijenske mase)

buenje i miniranje
2,9
utovar
1,8
prijevoz
2,7
drobljenje i klasiranje
3,9
odvodnjavanje
0,1
trokovi rekultivacije
0,3
trokovi reije (zaposleni)

1,8
(reija uprave tereti i druge kopove)
trokovi odravanja puteva
0,2
trokovi odravanja separacije

0,4
trokovi odravanja strojeva

0,4
naknada za eksploataciju
1,4
(0,025*55,45)
15,9 kn/toni
b. (po toni reciklirane jalovine)
utovar i klasiranje
5,1
prijevoz
2,7
odlaganje jalovine
3,1
sitnjenje i klasiranje
3,9
odvodnjavanje
0,1
trokovi rekultivacije
0,3
trokovi reije (zaposleni)

1,8
(reija uprave tereti i Brenzberg)
trokovi odravanja puteva
0,2
trokovi odravanja separacije

0,4
trokovi odravanja strojeva

0,4
naknada za eksploataciju
1,9
(0,025*55,45)
19,9 kn/toni
lipanj 2010.
49
Pokretno postroenje za klasiranje jalovine FlexRoro nalazi se u najmu po cijeni 10

kn/m3 za utovar i klasiranje, odnosno 5,1 kn/toni reciklirane jalovine.
Tehniko graevni kamen dobiva se 198 590 tona iz minirane stijenske mase (81,5 %)
a 45 070 tona iz odloene jalovine (18,5%) pa su prosjeni trokovi dobivanja tone tehnikograevnog kamena Tpr:
15,9*0,815+19,9*0,185=16,64 kn/toni
Ukupni godinji eksploatacijski trokovi:

243 660 tona *16,64 kn/toni=4 054 502,4 kune
2.9.3.
Ukupni prihod
Predviena je ravnomjerna godinja proizvodnja od po 243 660 tona od ega se 198

590 tona odnosi na odminiranu stijensku masu a 45 070 tona na odloenu jalovinu.
Tablica 17.
Ukupni prihod
Prodajna
cijena po t
Ukupni
prihod u kn
13 889
35,8
497 213
34 990
84 647
103 434
243 660
55,0
1 924 426
49,8
33,52
41,47
4 215 445
3 467 097
10 104 181
Asortiman
Udio u %
Udio u t
Tampon, 0-60 mm
5,7
Tucanik, 30/60 mm
< 4 mm
4/31,5 mm
14,36
34,74
42,45
100
Obzirom na asortiman dobivenih kamenih proizvoda i prodajnih cijena za pojedini

asortiman, godinji ukupni prihod za svaku godinu tijekom ivotnog vijeka projekta iskazan je
u tablici 17.
2.9.4. Bruto dobit i porez na dobit

Imajui u vidu trokove eksploatacije u pojedinim godinama kako su prikazani u
tablicama na sljedeim stranicama i predvieni godinji ukupni prihod u prethodnoj toki,
iznosit e dobitak, porez na dobitak (20 %) i neto dobitak u pojedinim godinama kako je to
navedeno u tablici 18.
lipanj 2010.
50
Tablica 18.
Godina
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Trokovi
7 504 500
7 504 500
7 504 500
7 504 500
7 504 500
7 504 500
7 504 500
7 504 500
7 504 500
7 504 500
7 504 500
82 549 500
DOBIT I RASPODJELA DOBITI (u kunama)

Ukupni prihod
10 104 181
10 104 181
10 104 181
10 104 181
10 104 181
10 104 181
10 104 181
10 104 181
10 104 181
10 104 181
10 104 181
111 145 991
Bruto dobit
2 599 681
2 599 681
2 599 681
2 599 681
2 599 681
2 599 681
2 599 681
2 599 681
2 599 681
2 599 681
2 599 681
28 596 491
Porez
519 936
519 936
519 936
519 936
519 936
519 936
519 936
519 936
519 936
519 936
519 936
5 719 296
Neto dobit
2 079 745
2 079 745
2 079 745
2 079 745
2 079 745
2 079 745
2 079 745
2 079 745
2 079 745
2 079 745
2 079 745
22 877 195
2.9.5. Ocjena isplativosti ulaganja

Ukupna netto dobit tijekom 11 godina trajanja projekta iznosi 22 877 195 kuna (tablica 18.).
Ukupna ulaganja tijekom trajanja projekta iznose 20 683 000 kuna (tablica 15.).
Uloena sredstva vratiti e se tek nakon 10 godina eksploatacije.
Razlozi ovako relativno dugog razdoblja za vraanje uloenih sredstava lee prvenstveno u
potrebi stalnog ulaganja u modernu tehnologiju koja moe vladati s tekim eksploatacijskim
uvjetima u leitu (81 % ukupnih ulaganja odnosi se na nabavu rudarske mehanizacije i
opreme), odnosno s tehnologijom koja moe postii takova iskoritenja mineralne sirovine pa
i odloene jalovine da se uope isplati ulaziti u realizaciju ovakovog projekta.
Meutim, trokovi ulaganja dobro su rapodjeljeni kroz cijelo razdoblje trajanja projekta, tako
da se unutar svakog etverogodinjeg razdoblja ostvaruje mala dobit koja pokriva uloena
sredstva.
lipanj 2010.
51

Eruptivni Materijali PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Eruptivni Materijali PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

D. Vrkljan, M.

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Leita (eksploatacijska polja) eruptivnih materijala u

Eksploatacija eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj

Eksploatacijske rezerve eruptivnih materijala

Leita dijabaza na Papuku

Eksploatacija dijabaza na podruju Papuka

2.2.1. Primjena pokretnih postrojenja za sitnjenje i klasiranje

Leite dijabaza na Medvednici

2.3.1. Eksploatacija dijabaza na Medvednici

Leite dijabaza na Kalniku

Uvjeti kvalitete mineralne sirovine za eruptivne kamene agregate

Uvjeti kvalitete mineralne sirovine za tehnoloki postupak

2.6.1. Kemijski sastav

2.6.2. Granulometrijski sastav

Tehnologija proizvodnje staklene vune

2.8.1. Tehnologija proizvodnje kamene vune

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

2.8.3. Postupak briketiranja

2.8.4. Svojstva kamene vune

2.8.4.1. Otpornost na poar

2.8.4.2. Toplinska vodljivost

2.8.4.3. Zatita od buke i vibracija

2.8.4.4. Trajnost oblika

2.9. Osnovni financijsko-ekonomski pokazatelji eksploatacije dijabaza

2.9.1. Trokovi ulaganja

2.9.2. Rashodi poslovanja

2.9.3. Ukupni prihod

2.9.4. Bruto dobit i porez na dobit

2.9.5. Ocjena isplativosti ulaganja

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Eruptivne stijene (eruptivci) nastale su iz magme. Mineralne sirovine se sukladno starom

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Prema sadraju SiO2 dijele se na:

Leita (eksploatacijska polja) eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj

Leita eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj eksploatiraju se svega na nekoliko

dijabaz na Papuku (nositelj koncesije IGM Radlovacd.d. Orahovica,

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Eksploatacijska polja eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj

Eksploatacija eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj odvija se unutar svega

Eksploatacijsko polje 2005.

nisu iskazane otkopane koliine za eksploatacijsko polje Kremenica kod Lasinje

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 2. Otkopane koliine dijabaza u Republici Hrvatskoj 2000. - 2008.

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 3. Eksploatacija amfibolita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Slika 4. Eksploatacija andezita u republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 5. Eksploatacija eruptivaca u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Eksploatacijske rezerve eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj

Obzirom na ograniene koliine eruptivnih materijala u Republici Hrvatskoj, vano je

Slika 6. Eksploatacijske rezerve dijabaza u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Eksploatacijske rezerve amfibolita iznosile su preko 2 milijuna m3 (tablica 7.). U

Slika 7. Eksploatacijske rezerve amfibolita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Tablica 8. Eksploatacijske rezerve andezita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 8. Eksploatacijske rezerve andezita u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Slika 9. Eksploatacijske rezerve eruptivnih stijena u Republici Hrvatskoj 2000. 2008.

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina