You are on page 1of 24

Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije

Ljubiša Bojić

FOTOGRAFIJA
ZA WEB

www.webnovinar.org 1/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

81

KAKO DA FOTOGAFIŠETE ZA WEB

Svakome može poslužiti bolje razumevanje osnova digitalne fotografije, bez


obzira da li će slikati turističke atrakcije ili događaje za vesti.

Prednosti digitalnih kamera u odnosu na klasične su mnoge. One uključuju:

• Pravljenje velikog broja slika i mogućnost da ih vidite odmah po


fotografisanju.
• Prebacivanje slika na računar gde ih možete podeliti sa svetom, putem
Mreže.
• Ne morate da kupujete film, a samo slike koje želite da uradite, plaćate.

U mnogim sferama života, digitalna fotografija se koristi svaki dan. Policajci,


vatrogasci, agenti za nekretnine i osiguranje, naučnici, doktori i zubari su
samo neki od njih. Ključ razumevanja digitalne fotografije je u pikselima.
Piksel (Pixel) je skraćenica za “PICTure Element“. On se često rezonuje kao
mali kvadratić uz pomoć koga računar prikazuje sliku. Zamislite mozaik u
kome je slikar nacrtao na hiljade malih kvadratića. To je piksel. Samo na
ekranu.

Ako kupujete digitalnu kameru, broj megapiksela je prva karakteristika koju


ćete gledati kako bi suzili svoj izbor. Megapiksel predstavlja milion piksela. Na
primer, standardna digitalna kamera ima 3.2 megapiksela, jer može da
napravi najveću fotografiju koja je široka 2,048 piksela i visoka 1,536 piksela
tall, što znači 2,048 x 1,536 = 3,145,728. Ako koristite sav potencijal koji ima
slika od 3.2 megapiksela, možete da štampate visoko kvalitetnu fotografiju
veličine 5 x 7 inča. Kamere snimaju fotografije na memorijskim karticama za
skladištenje informacija. Više piksela u fotografiji, više bajtova će vam biti
potrebno za skladištenje slike. Kameru možete podesiti da koristi manji broj
piksela kako bi sačuvali prostor na memorijskoj kartici, ali pošto su kartice
velikog kapaciteta (512MB ili 1GB) veoma jeftine to nije potrebno raditi.
Kada su u pitanju elektronski podaci, rezolucija je mera piksela koji su vidljivi
ljudskom oku. Računari imaju različita podešavanja i mogučnosti. Neki mogu
da prikažu više, a neki manje informacija na ekranu. Najčešća rezolucija
prikaza je 1024 x 768.

Kad kod možete, koristite digitalnu kameru. Znači, u pitanju je aparat koji
snima statične slike, a ne video kamera ili aparat sa već zastarelim filmom za

www.webnovinar.org 2/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
razvijanje. Na taj način, bićete u mogučnosti da brže i lakše prebacite sliku u
format pogodan za web, a rezultat će biti kvalitetniji. Kada imate priliku da
birate, digitalna kamera je odlična odluka, mada je nekada lakše skidati sličice
(frejmove) sa video snimaka ili koristiti svoj mobilni telefon.

Ako ne posedujte ovu vrstu kamere, naravno da je moguće, uz štampane


fotografije i skener, postići pristojan kvalitet za web. Samo, budite spremni da
potrošite neko vreme u izradi fotografija (npr. u nekoj foto radnji) i
prebacivanju na računar, uz pomoć skenera.

Postoje tri načina da slikate nešto:


 sa prirodnim (ambijentalnim) svetlom
 sa blicom kao primernim izvorom svetlosti
 sa mešavinom blica i ambijentalnog svetla

Kada imate nameru da objavite neku fotografiju na webu, imajte na umu


sledeće:

 Slikajte aktivne fotografije. Čak i akciju.


 Priđite objektu interesovanja.
 Budite svesni okvira svog kadra. Nema potrebe da sečete ljude, njihove
noge ili glave, na primer.
 Osoba sa kojom radite intervju će verovatno želeti da vam pozira.
Uradite nekoliko pozerskih, a zatim i spontanih slika.
 Obratite pažnju na pozadinu slike. Zidovi su veoma dosadni. Previše
šarene pozadine smetaju.
 Uverite se da drveće, stubovi i ostali segmenti slike “ne rastu“ iz glave
osobe koju slikates.
 Držite sunce iza sebe.
 Koristite stalak za slike u mraku, kada upotrebljavate opciju “long
exposure“.
 Slikajte iz različitih uglova i sa različitih lokacija.
 Ma gde je to moguće, koristite prirodno svetlo, umesto reflektora ili
unutrašnjeg osvetljenja.
 Primenite pravilo “trećine“: Podelite vaš kadar dvema jednakim
vertikalnim i horizontalnim linijama. Onda postavite objekte i subjekte
vaše fotografije na linije i njihove preseke.
 Koristite prirodne linije (kao što je put ili ivica zgrade), kako bi kreirali
red i perspektivu u vašim fotografijama.
 Fotografišite dista. Neželjene slike ćete lako obrisati.

Slike koje se pojave na Mreži, moraju biti dovoljno male. Smanjujući veličinu
fotografije, to isto radimo i sa veličinom fajla. Ovo omogućava lako skidanje
tih sadržaja sa Interneta i njihovo gledanje u pregledaču web stranica. Slike
koje sadrže dosta boja i sitnih detalja lošije izgledaju kada se kompresuju
(smanje). S tim znanjem, neka pravila fotografisanja za web se menjaju:

www.webnovinar.org 3/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
 Čiste pozadine, naročito iza lica, pomažu da se fotografija smanji, a da
ne postane konfuzna.
 Fokusiranje na detalje je veoma bitno, naročito za web, jer će slika biti
prilično mala kada se prikaže na web stranici.

Mali detalji, fotografisani sa neke razdaljine, neće izgledati dobro, sem ako iza
njih nije jasna pozadina. Na primer, imamo sliku u kojoj fudbaler šutira loptu.
Ona će slabije biti vidljiva u odnosu na publiku, ali ako u pozadini dominira
trava ili nebo, detalj lopte će lepo biti predstavljen.

Uvek budite svesni da mnogo više slika možete da uključite u onlajn priču, u
odnosu na tekst u novinama ili vest na televiziji. Zato, fotografišite mnogo!

UPOZNAVANJE SA GRAFIČKIM SADRŽAJEM

Samo dva formata za sliku GIF i JPEG, su sigurni za web. Ponekada se takođe
koristi i PNG, ali ga ne podržavaju svi web pregledači (brauzeri). Kada
konvertujemo (prebacujemo) neki elektronski format za sliku u GIF ili JPEG,
neki podaci se uvek izgube. Najčešće se smanji broj boja. Kada smanjite sliku,
što je često neophodno, dobijate manju veličinu fajla i brže prikazivanje na
Internetu.

GIF je skraćenica za “Graphic Interchange Format“. GIF ne može da koristi


više od 256 boja. Možete smanjivati veličinu GIF fajla tako što smanjujete broj
boja koje slika koristi. Zato što postoji samo 256 dostupnih boja, kompresija
ove vrste fajla je prikladnija za slike i ilustracije koje sadrže manje boja i
velike jednobojne površine.

JPEG ili “Joint Photographic Experts Group“ koristi hiljade, nekada i milione
boja. Ovaj format se više upotrebljava za fotografije sa dosta senki gradiranih
i pomešanih boja.

Sve web slike, bez obzira da li su fotografije, grafici ili ilustracije, moraju da
budu snimljeni u jednom od dva formata (GIF ili JPEG). Možete da koristite
bilo koji program za baratanje fotografijom, kako bi napravili takve fotografije.
Neke od najčešćih aplikacija za te svrhe su “Adobe Photoshop“, “Adobe
Photoshop Elements“, “Adobe Illustrator“ i “Macromedia Fireworks“. Mnogi
drugi programi su dostupni, ali ova četri daju fleksibilnost i mogu da prave
fajlove spremne za publikovanje na Mreži. U ovom tekstu biće prikazana
upotreba aplikacije “Adobe Photoshop“, za kreiranje i menjanje slika.

KVALITET
Rezolucija je merilo kvaliteta, ali samo delimično. Ona se meri u pikselima,
mallim tačkicama koje koriste monitori računara za prikaz slike. Verovatno ste
primetili da web grafika ne izgleda tako lepo kada je štampana na papiru. To
je jer monitor računara prikazuje samo 72 piksela (ili “dpi“) po inču, a

www.webnovinar.org 4/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
urađena slika dobrog kvaliteta je 300 dpi (200 dpi se koristi za novine a 300
dpi za časopise). Elem, ako pronađete sliku na webu, i napravite je većom
nego što jeste, kvalitet će biti loš.

Postoje neki izuzeci. Jednostavni grafički sadržaj, kao što su sličice delova
navigacionog menija, neki simboli ili tekst, su najbolji urađeni u rezoluciji
pogodnoj za web.

Ako upotrebljavate visoku rezoluciju, pogodnu za štampu, umesto standardne


rezolucije od 72 dpi, za web grafiku, vaša slika će biti veoma velika na ekranu.
U stvri, izgledaće mnogo veća nego kada je uradite na papiru. Neophodno je,
znači, da uvek budete svesni rezolucije slike kako ne bi kojim slučajem
napravili prevelike slike za objavljivanje na Mreži.

Generalno je pravilo da prvo slikate fotografije visokog kvaliteta, kako bi onda


smanjili veličinu i prilagodili ih upotrebi za web. Kreiranje slika u većoj
rezoluciji nego što vam je stvarno potrebna je korisno za budučnost, jer će se
ukazati prilika da nešto štampate, a samim tim su vam potrebne i veće slike.
Na primer, potrebna vam je visoka rezolucija logotipa vaše firme, jer će biti
korišćen u više veličina i za različite svrhe.

Za fotografije, po prebacivanju materijala sa digitalne kamere na računar,


automatski ispravite boje pri visokoj razoluciji. Kada ste zadovoljni izgledom,
promenite veličinu slike, tj. smanjite rezoluciju, kako bi napravili sliku
pogodnu za web.

Kako izabrati pravu veličinu slike? Ako objavljujete sliku na vaš blog, trebaće
vam fotografija male rezolucije. Ukoliko niste sigurni koliko je to tačno,
saznajte koliko piksela ima neka referentna slika na webu. Desnim klikom na
tu fotografiju, dobijate meni iz koga birate Properties. Dodatni prozor će se
otvoriti i u njemu pišu dimenzije u pikselima. Ispod su primeri nekih
rezolucija. Sve, sem rezolucije u prvom redu je dobro za prikazivanje na
webu.

Dimenzije u pikselima Veličina fajla

1600 x 1200 (skoro 2 megapiksela) 576 KB

600 x 450 81 KB

440 x 330 43 KB

320 x 240 23 KB

96 x 72 (sličica) 2 KB

www.webnovinar.org 5/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
http://technology.sympatico.msn.ca/Understanding+Resolution/Ph
otography/TakingPictures/Articles/UnderstandingResolution.htm?
isfa=1

PRIPREMA SLIKA I FOTOGRAFIJA ZA WEB

Evo nekih saveta za brže i kvalitetnije prikazivanje vaših fotografija. Da bi


spremili sliku za prezentovanje na webu, pratite sledeće korake:

Ako je u pitanju fotografija ili umetnička slika, koristite rezoluciju od 300 dpi.
Ako pravite nešto jednostavnije, samo za potrebe web stranice, podesite
rezoluciju na 72. dpi.

Fotografiju prebacite sa vaše digitalne kamere ili je skenirajte. Ovaj proces


zavisi od aparata koji koristite i njegovog softvera. Obično ćete povezati
kameru putem USB ulaza, za računar ili ćete koristiti čitač kartica na računaru.
Slika će verovatno završiti u direktorijumu (folderu) za fotografije, sem ako ne
izaberete drugu lokaciju.

Uz pomoć alata za crtanje i oblikovanje, ubacivanjem teksta i koristeći ostale


pomagala, napravite željenu ilustraciju. Najvažnije je da fotografiji automatski
izmenite boje i osvetljenje, kako bi postigla optimalan izgled.

Snimite fajl u početnom formatu. Ovo je dobro ako želimo da unesemo još
izmena u budućnosti. Znači, ako zaželite da vašu sliku menjate kasnije, bićete
u mogućnosti da to uradite na najbolji mogući način.

Zatim, ako je potrebno, smanjite rezoluciju, tj. širinu i visinu slike u pikselima.

Snimite fajl u odgovarajućem formatu, najčešće JPEG, ili za ilustracije, GIF.


Neke aplikacije će vam kao “preview”, prikazati rezultat ovakvih izmena, pre
nego što ih izvedete.

Da bi utvrdili koliko će biti potrebno vremena, da se jedna slika prikaže na


Internetu moramo uzeti više predpostavki. Na primer, zamislimo da vaša
publika koristi 56K modem na računaru srednje brzine, ne opterećuje vezu ka
Internetu skidajući druge sadržaje (i-mejl ili neke video zapise), i da ne postoji
zakrčenje između njega i web servera kome pristupa. Vidite, ovo je
komplikovano pitanje.

Ključ pripreme slike za web je kompromis. Generalno, što bolje izgleda vaša
slika, njen fajl će biti veći. To znači da će više vremena biti potrebno da ona
bude prikazana. Vaš posao je da pronađete kompromis između kvaliteta i
veličine fajla.

Razmotrite sledeće:

www.webnovinar.org 6/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
 Da li vaša slika prenosi krucijalnu informaciju? Ako je slika bitna,
pripremite kvalitetniji primerak za web.
 Da li će slika biti prikazana na stranici sa mnogo drugih ilustracija? Ako
hoće, snimite manji fajl
 Da li će posetilac vašeg sajta primetiti da kvalitet slike nije
zadovoljavajući?
 Ako je u pitanju portret, idite na viši kvalitet. 

PROVERA I PROMENA REZOLUCIJE

1. Otvorite sliku u Fotošopu (Photoshop) ili


ACDsee-u, kako bi podesili rezoluciju.
Idite na Image > Image Size kako bi otvorili Image
Size prozor. Ovde možete menjati širinu i visinu slike i
rezoluciju.
Ako koristite ACDsee, idite na Modify, resize.
3. Imate nekoliko načina da izvršite željenu
operaciju. Izaberite Pixels. Za izmenu rezolucije
fotografije, unesite željenu vrednost u polja
Width (širina) i Height (visina). Kliknite OK.
4. Sada kliknite Estimate new file size, kako bi videli
da li odgovara veličina buduće fotografije za
web.
5. Ako je ovo OK, idite na Done i snimite izmenu.
6. Aplikacija vas vraća na fotografiju koja još nije
snimljena. Idite na File i save as, da ne bi
izgubili originalnu fotografiju.

SEČENJE ILUSTRACIJA

Često je potrebno da isečete fotografiju,


kako bi izolovali željenje elemente i otklonili
nepotrebni materijal. Na primer, ako želite
prikazati samo Irenu Mikinu, jer o njoj
pravite reportažu, a na jedinoj njenoj
fotografiji koju imate dominra velika
zgrada, a ne ona, biće neophodno da
isečete sliku, da bi je fokusirali.
ACDsee ima alat za sečenje (Crop). On je
će vam biti dostupan, ako ga izaberete u
“Modify“ paleti opcija.
Pratite sledeće korake kako bi isekli
fotografiju:
1. Izaberite Crop alat.

www.webnovinar.org 7/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
2. Smanjujte, povećavajte i vucite prozorče, kako bi izabrali finalni prikaz.
Program zatamnjuje delove slike koji će biti odstranjeni.
3. Prilagođavajte ivice isečene zone, sve dok ne budete zadovoljni
ostatkom.
4. Kliknite dva puta unutar isečene zone. Softver će iseći sliku, ostavljajući
deo koji ste prethodno definisali.
Sada možete da snimite, menjate veličinu ili boju i drugo.

PODEŠAVANJE OSVETELJENJA I BOJE

Obavezni korak, pre nego što smanjite sliku, je optimizacija svetla i boje.
Kada učitate fotografiju u ACDsee programu, kliknite Modify, i
odmah zatim, Edit mode. Dolazite do menija za izmene. Ovde ima
tri osnovne opcije koje ćemo konsultovati. Prvo kliknite na
Exposure (ekspozicija). Program za obradu fotografija će
preporučiti odgovarajuće parametre. Dovoljno je da kliknete da
dugme Done, da bi prihvatili izmene. Isto ovo uradite sa
Shadow/highlight. Ova opcija će osvetliti sliku. Kada uđete u sekciju za
podešavanje boja (Color), sami birate kontrast, u delu Auto Color. Za najveći
intenzitet boja, izaberite maksimum, pomerajući plavu liniju skroz u desno.

OBJAVLJIVANJE FOTOGRAFIJA NA WEBU


Na Mreži su prisutne mnoge opcije za postavljanje fotografija. Ako uređujete
sajt za vesti, vaši foto materjali će sigurno biti postavljeni u bazi podataka
vašeg servera. Pri tome, ova vrsta sadržaja ne koristi samo za ilustrovanje
tekstova, već govori sama za sebe u galeriji fotografija. Vizuelni sadržaju
mogu mnogo da dočaraju vašu vest, a potpis za sliku, ključne reči i naslov ih
upotpunjuju. Neke kompanije se odlučuju da svoje materjale postave na
specijalizovanim sajtovima za društveno umrežavanje jer će na taj način biti
dostupni dodatnom saobraćaju i komentarima učesnika u diskusiji. Ovde se
povezuju profesionalci i amateri sa različitim usmerenjima i hobijima. Oni u
velikom broju slučajeva, aktivno daju ključne reči materijalima i na taj način

www.webnovinar.org 8/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
pospešuju njihovu dostupnost, putem pretrage. Bez obzira da li vaš mediji
ima svoju sopstvenu galeriju fotografija potrebno je da pudete prisutni i na
nekom društvenom servisu za fotografije. Zato ćemo u narednim redovima,
predstaviti jedan od njih.

Flikr (Flickr) je jedan od prvih WEB 2.0 sajtova. Predstavlja platformu za


onlajn društvo blogera i profesionalnih fotografa. Na stranicama Flikera ima
više od milijardu fotografija. Kanadska kompanija Ludikorp ga je napravila da
podrži svoju video igricu. U martu 2005. godine Flikr je kupio Jahu (Yahoo) i
premestio servere u Ameriku, što znači da sve fotografije podležu ingerenciji
njihovog zakona.

Flikr portal omogućava:


 da pronađete i koristite nečiju fotografiju (čak i za vaš časopis, ako je
Creative Commons licenca primenjena)
 da skladištite sopstvene ili kompanijske materijale u više različitih
rezolucija, što omgućava brzo učitavanje i opciju da istu sliku skinete u
verziji visokog kvaliteta
 pa pregledate slike koje vas zanimaju, učlanjujete se u grupe,
komentarišete i ocenjujete tuđe radove
 Skladištenje velikog broja slika se naplaćuje kao dodatna usluga

Da bi koristili ovaj svojevrstan web servis, potrebno je učlaniti se. Pristupite


mu na adresi www.flickr.com. Otvaranje naloga je jednostavno i brzo. Posle
toga, možete kreirati tri seta fotografija. Za prebacivanje slika na Flikr server
(http://www.flickr.com/photos/upload/), dovoljno je da kliknete Choose
photos (izaberite fotografije sa vašeg hard diska).

www.webnovinar.org 9/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

Kada ste se odlučili za jednu, ili više fotografija, servis otvara prozor u kome
prikazuje ime izabranog fajla, njegovu veličinu i malu kantu za smeće, u
slučaju da ste se predomislili. Ispod je prikazana opcija pomoću koje možete
dodati još fotografija i, pored nje, ukupna veličina svih materijala stavljenih na
listu za prebacivanje na server.

Ispod opisanih opcija nalai se prozorčić za podešavanje privatnosti. Ovde


definišete ko će sliku moći da vidi. Ako se opredelite za Public, slika će biti
javna, dok u okviru Private sekcije imate mogučnost da sliku pokažete samo
prijateljima ili porodici. Kada ste opredelili svoj izbor, kliknite Upload Photos.

Pojavljuje se linija. Ona prikazuje napredak prebacivanja fajla na Flikerov


server.

Pošto je operacija uspešno izvršena, umesto korpe za otpatke, pored imena


fajla ukazuje se zeleni marker. Izaberite prelazak na sledeći korak, dodavanje
opisa (add a description).

www.webnovinar.org 10/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

Ako ste prebacili više fotografija možete, svima njima od jednom da prilepite
iste ključne reči. Nema potrebe da budete škrti. Nasuprot tome, pustite mašti
na volju. Ako budete kreativni i ispišete sve što vam padne na pamet, a
povezano je sa vašim materijalom, korisnici Mreže će vas lakše probaći.

Sa desne strane, imate mogučnost da odaberete set, ili drugim rečima


kategoriju, u kojoj želite da bude ova fotografija. Setove pravite sami,
besplatnim nalozima je dozvoljeno da imaju do 3 seta.

Kada ste dodelili set, potrebno je opisati sliku. Bitne su tri opcije, prvo
davanje naslova fotografiji, pri čemu koristite pravila za naslovljavanje
tekstova na webu. Dakle, poželjno je da naslovi slika budu štu duži i
deskriptivniji. U opisu, ispod nalova stavite sve ono što se ne vidi na slici,
ponovo, dosta duže od potpisa za sliku koji se mogu videti u dnevnim
novinama.

Kada ste popunili sva ponuđena polja, izaberite opciju Save this batch.

www.webnovinar.org 11/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

Sada dolazite do osnovne strane na kojoj su prikazane sve vaše fotografije,


po dve u devet redova. Izgled naslovne stranice prikazane na adresi:
http://www.flickr.com/photos/korisnickoime/. Forma može da se promeni, a
potencijalne posetioce možete usmeriti ka Slideshow stranici. Ona
automatski prikazuje vaše slike.

Sa desne strane se nalazi meni u kome možete izabrati prikaz jednog od


setova. Kada klikne na sličicu pored naziva seta, posetilac vaših fotografija će
biti u prilici da pogleda sve fotografije kojima ste dodelili taj set. Svaka
kategorija ove vrste ima vodeću fotografiju i opis, a sa desne strane su
prikazane svi radovi u vidu naslaganih sličica. Kada kliknemo na jednu od njih,
dobijamo uvećani prikaz fotografije, zajedno sa svim unetim informacijama
(naslov, opis, ključne reči). Sa desne strane se nalazi navigacioni meni. On
prikazuje sličice kao ilustracije onoga što se nalazi ispred i iza.

www.webnovinar.org 12/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

U meniju iznad fotografije imate opciju da objavite sliku na nekom blogu


(mada to možete uraditi i ručno tako što ćete iskopirati adresu slike). Elem,
kada kliknete na Blog this, započećete proces jednokratni proces davanja
dozvole vašem blogu da prihvati slike sa Flikera. Na primer, ako iz padajućeg
menija izaberemo Blogger, i kliknemo Next, servis će nas uputiti da se
ulogujemo u Gugl, ako to već nismo učinili kako bi obavili verifikaciju. Ovaj
proces je jednostavan. Dovoljno je da kliknete Grant access. Zatim, izaberite
svoj blog i proverite sve podatke. Posle ovog koraka možete se opredeliti kako
će Fliker da objavljuje fotografije na vašem blogu (veličina i raspored u
odnosu na tekst). Kada ste obavili podešavanje, vratite se do slike koju želite
da postujete i ponovo kliknite Blog this. Posle unošenja teksta koji ide uz
vašu fotografiju, ona će biti objavljena. Postoji još nekoliko korisnih opcija u
meniju koji se nalazi iznad slike, prvenstveno All sizes, koja vam omogućava
da vidite sve dostupne veličine neke fotografije.

www.webnovinar.org 13/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
Svaki bloger ali i organizacija želi da na svom sajtu ima integrisan Fliker bedž.
Obično se sa desne strane nalazi fid (feed) svežih sličica koje ste prebacili na
foto servis.

Bedž možete pronaći na stranici http://www.flickr.com/badge.gne. Ovde su


ponuđene dve opcije koje se razlikuju u veličini i izgledu, u zavistnosti od toga
da li se koristi HTML ili FLEŠ tehnologija.

Posle izbora, kliknite Choose content. Tu dalje možete izabrati da li će samo


vaš sadržaj biti prikazan, ili fotografije iz neke Fliker grupe čiji ste član, ili
možda javne fotografije označene sa nekim tagom. Zatim, birate detalje
izgleda i, na kraju boje likova, teksta, granica i pozadine vašeg bedža. Kada
ste to obavili, ostalo je samo da iskopirate dobijen kod u novi JAVA SCRIPT
elemenat vašeg bloga.

SAVETI ZA BOLJE FOTOGRAFISANJE

1. Približite se. Bolji rezultat dobijate ako ste na malom odstojanju od

www.webnovinar.org 14/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
predmeta pažnje. Možda se čak nećete osećati prijatno jer svaka osoba ima
svoj lični prostor. Ne plašite se dauđete u tu zonu, kako bi napravili bolju
sliku. Rezultat će biti vredan trenutne nelagodnosti. Jednostavno I srdačno
ponašanje, sa vaše strane, pomoći će opuštanju ljudi koje fotografišete.
Koncentrišite se na lica, sem ako ne postoji jači razlog da uključite i druge
elove predmetne osobe.

Pobrinite se da objektiv vaše digitalne kamere uvek bude čist. Dobro


je imati naviku da zatvarate objektiv, sem ako vaš aparat to automatski ne
radi. Sa vremena na vreme očistite oobjektiv koristeći, specijalno u te svrhe
namenjenu, tanku maramicu.

Pročitajte upustvo koje ste dobili uz kameru. Daće vam vredne informacije
koje važe samo za opremu koju koristite. Možete držati ovu brošuru pri ruci.
Izvežbajte se na svojoj digitalnoj kameri, pre nego što slikate bilo šta važno.

Naučite da vidite ono što kamera vidi. Ljudi fokusiraju svoju pažnju
selektivno. Ako pazite na svoju bebu koje sedi u visokoj stolici, vi ćete gledati
smo nju. Kamera će, sa druge strane, videti I neuredan kuhinjski sto, iza
bebe. Ovo će skrenuti pažnju sa bebe u fotografiji. Oštrite svoje veštine za
kompoziciju: vežbajte gledanje kroz okular. Pobrinite se da je ono što vidite,
stvarno efekat koji želite da postignete.

Pokušajte da predmet vašeg interesovanja ne bude u centru


fotografije. Koristite pravilo “trećine”. Zamislite da je vaš okular mreža linija.
Locirajte predmet fotografije između graničnih tačaka ili linija, kako bi rezultat
bio vizuelno interesantan.

by AmUnivers

Očekujte dobru fotografiju. Ako želite da napravite sliku mačke, a znate da


ona obožava neko mesto na kauču, spremite stvari pre nego što ona počne
da se igra. Možete odmah da uradite neke probne slike. Kada se akcija
dogodi, bićete spremni I na mestu događaja. Ostaje vam da pripremite
podešavanja, na osnovu probnog snimanja I nanišanite, kako bi zabelećili
akciju. Budite na jednom mestu. Na taj način dobijate bolje slike, nego da se
pomerate sa akcijom.

www.webnovinar.org 15/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

Držite kameru čvrsto. Stalak može da pomogne, ali definitivno, on nije


dogovor u svim situacijama. Kada držite kameru, naslonite se na zid, drvo, ili
drugi oslonac, kako bi bili mirni. Pre nego što slikate, opustite se polako i
nežno pritisnite odgovarajuće dugme na vašem foto aparatu. Ako pritisnete
dugme za slikanje jako, rezultat će biti mutan. Vežbajte nežan stisak, sve dok
ta aktivnost ne postane vaša druga priroda.

Eksperimentišite slikajući iz raznih uglova. Slikajte horizontalne i vertikalne


fotografije, portrete i totale. Koristite različitu kompoziciju, osvetljenje,
razdaljinu od subjekta kao i pozadinu.

Imajte na umu gde se nalazi izvor svetlosti. Direktno svetlo prouzrokuje


neravnomerno osvetljenje I zatamljene delove fotografija. People and animals
with light in their eyes also tend to squint. Kad god je moguće koristie
indirektno ili pozadinsko osvetljenje. Ako je sunce uvek iza vas, uspećete da
poboljšate rezultat. Kada slikate napolju, trudite se da to radite rano ujutru ili
kasno posle podne. Za slikanje su i bolji oblačni dani. Za sunčane dane ili
nedostatak svetla, upotrebljavajte blic.

Izbegnite “crvene oči”, koje se dobijaju kada se svetlo blica odbije od očiju
ljudi koje fotografišete. Ako je moguće, postavite blic, malo dalje of foto
aparata, ili slikajte malo iznad ili ispod nivoa očiju ljudi. Pomaže i kada oni
malo pomere glavu na jednu stranu. Ako ništa od ovoga ne upali I imate
crvene oči na vašim fotografijama, ostaje vam njihova laka obrada u nekom
od za to namenjenih programa

Obavezno slikajte spontano. Posle fotografisanja osobe koja pozira,


napravite još jednu sliku veoma brzo. Ovo će uhvatiti prirodnije crte lica u
odnosu na portret za koji neka osoba pozira.

Vežbajte, vežbajte i vežbajte. Iskustvo je vaš najbolji učitelj. Bolje je


slikati neke fotografije, čisto radi vežbe, nego da propustite, neki za vas bitan
i nazamenjiv prizor.

http://www.picture.com/infocus/hints.asp

NAJČEŠĆE GREŠKE U FOTOGRAFISANJU

Ljudi prave mnoge greške. One uništavaju dorbu fotografiju ili mogu sprečiti
sebe u nameri da je naprave.

SLIKE SU PREVIŠE RAZUĐENE (PRAVILO: MALO JE VIŠE)

U fotografiji, manje je češće više. Pre nego što pritisnete dugme za


fotografisanje, zapitajte se šta ste prvo primetili u sceni zbog koje ste poželeli

www.webnovinar.org 16/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
da imate neku sliku. Onda, pokušajte da izolujete ono što ste prvo primetili, a
da ne uključite mnogo više od toga u kadar. Ako ne postupite na taj način,
vaša publika može da se zbuni pitajući se šta ste hteli da pokažete I zašto ste
se uopšte mučili da fotografišete.

Uporedite ovu sliku iz centralne zone Filadelfije sa detaljom jedne zgrade,


ispod nje.

by Ljubisa Bojic

Slika prikazuje kako su gusto naslagane zgrade, jedna do druge.

by Ljubisa Bojic by stevecadman

Zamislimo da se druga slika nalazi u prvoj. Ali tek ta druga fotografija,


pokazuje ono šta je autor želeo da kaže – kontrast starog i novog. Mnogi
drugi zapisi bi uključili mnogo više detalja čak i u odnosu na prvu sliku. Na taj
način, pravi objekat koji autor želi da istakne, postaje još dalji.

Ljudsko oko i um različito vidi trodimenzionalnu scenu I automatski


odstranjuje stvari koje nisu važne. Kod fotografije, skroz je suprotan slzčaj u

www.webnovinar.org 17/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
pitanju. Stvari koje uopšte niste primetili u prvom trenutku, ukazuju se odmah
kada pogledate rezultat fotografisanja.

Prva fotografija je stvarno dobra ako želite da ilustrujete kako izgleda prostor
u velikim gradovima. Ona lepo može da dočara kako su neboderi poređani
jedan do drugog. Za tu svrhu, nije potrebno izmeniti ugao slikanja, ka na
primer, najvišoj zgradi. Ovako se povećava osećaj tesnoće.

Iako slika stambene zgrade nije umetničko delo, ona pokazuje tačno zašto
sam uopšte pogledao u tom pravcu (isti prozori koji se ponavljaju). Da je na
ovoj slici bilo više, ona bi bila mnogo manje interesantna.

Ispod je primer fotografije koja gubi svoju draž, jer je na njoj mnogo toga
prikazano:

by e-chan

Ako neko uopšte poželi da pogleda sliku, njegove oči će početi da lutaju. Kada
ugledate neki detalj, na primer u donjem desnom uglu ove fotografije, vaš
pogled već izlazi van slike. Tada počinjete da razmišljate o stvarima koje čak
nisu na slici. Znači, više ne razmišljate o slici. Dobra fotografija bi međutim,
trebala da privlači posmatrača.

LOŠE VREME ZA FOTOGRAFISANJE

Definitivno je mit konstantacija mnogih da postiji loše vreme za slikanje. U


stvari, neke od najboljih fotografija su napravljene za vreme loših vremenskih
uslova. Neka mesta izgledaju prelepo, ako se pritom vide olujni oblaci, kao što
je slučaj na slikama ispod.

www.webnovinar.org 18/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

by ~jjjohn~ by JBAT

Kada počne da pada kiša, mnogi odlaze, dok pametni fotografi ostaju na licu
mesta. Uz pomoć kišobrana, prigodne odeće za kišu, I vaše digitalne kamere,
predivne slike možete napraviti. Često možete čuti kako se ljudi žale, da nema
čistog plavog neba i da će njihove slike ispasti dosadne. Mnogi od se od njih
ne trude da fotografišu u tim uslovima. To je velika greška.

NEMA STRPLJENJA

by Mathieu Struck by alan2onion

Strpljenje je nezamenjivo. Teški vremenski uslovi, naročito zimi, mogu stvarno


da vas iskuse da ne čekate dobar prizor. Kada je ceo dan kišovito I maglovito,
treba sačekati. Posle kiše, uvek nastpa sunce i prelepa duga. Ako ste dovoljno
uporni i čekate rasvetljavanje situacije, to će se stvarno dogoditi. Bićete
nagrađeni prilikom da zabeležite kvalitetnu sliku. Istina je, stajanje na jednom
mestu, ceo dan je sigurno previše ekstremno.

Na primer, autor zna da će se duga pojaviti ako sačeka prestanak kiše.


Potrebno je da sačeka 90 minuta, a prizor će trajati manje od jednog minuta.
Nije lep osećaj da stojite negde, u hladnom jarku, pitate se kada će se ukazati
duga, a drugi fotografi prolaze pored vas. Neki će se zaustaviti pored vas I
pitaće se šta čekate, a ona će nastaviti dalje. Oni koji ostanu, mogu da
očekuju divan prizor.

DIGITALNI STAV

www.webnovinar.org 19/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

Digitalna fotografija je zasigurno blagoslov. Možete slikati koliko god vam je


volja, besplatno. Ona vam omogučava da snimljeni materijal pregledate, kako
bi ga procenili.Međutim, ljudi često koriste ove mogučnosti pogrešno. Kada
pitate deset ljudi koji poseduju digitalnu kameru, šta im se najviše sviđa u
vezi sa njom, veliki procenat će odgovoriti da je najbolja karakteristika to što
mogu da izbrišu slike koje im se ne sviđaju. Od kada je brisanje fotografija
dobra karakteristika? O kvalitetu slike možete jedino suditi kada je vidite na
velikom ekranu. Sem ako se nešto nepredviđeno dogodi, na primer nepoznata
osoba ušeta u kadar dok pritiskate dugme za slikanje, ne bi trebali nikada da
brišete slike dok ste na terenu. Pravilna ekspozivija jedino može da se
procenjuje putem histograma, a mali monitor na vešoj kameri može da bude
pogrešno podešen ili da pri gledanju na suncu pogrešno procenite da neka
slika nije dobra. Dakle, nikada ne sudite o slici na osnovu onoga što vidite na
svojoj kameri. Kasnije uvek možete izbrisati nepoželjne slike kod kuće.
Najbolje je da sve držite u arhivi. Memorijske kartice su prilično jeftine.
Koristeći rezervni prostor za skladištenje, nikada nećete morati da brišete
sadržaj.

FOTOŠOPOVSKI STAV

Zamislimo fotografa koji je slikao neku grupu I primetio da se njegov blic nije
upalio. Onda je stavio kameru u svoj džep i rekao da će sliku kasnije urediti u
Fotošopu I na taj način nadomestiti blic. Ovo je loš stav. Čak i kada bi mogao
da popravi svoj propust, morao bi da provede dosta vremena radeći na toj
fotografiji. Fotografisanje po drugi put, sa blicom će mu oduzeti samo
nekoliko sekundi više. Pa, ako mislite da vaša fotografija nije dobro ispala,
uvek slikajte ponovo, ako ste u mogućnosti, ali nikada ne brišite prethodnu.
Fotošop je svakako neprocenjiv alat za fotografe, ali ne može biti zamena za
sve I ne može da pretvori loše fotografije u dobre.

NEPOŽELJNI ELEMENTI U KADRU

by *vlad* by stuartmoulder

www.webnovinar.org 20/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić
Često, razmišljate o svemu i mislite da ste napravili dobru fotografiju. Kada
kasnije pregledate sliku na računaru, vidite pozadinu koja zamućuje sliku,
travu ili nešto drugo što niste uočili dok ste slikali. Kao što je navedeno u
prvom prmieru, mozak se igra sa nama. Pre nego što pritisnete dugme,
sačekajte trenutak i skenirajte celu scenu koju vidite kroz okular. Skenirajte je
sve od gornje desne do donje leve strane i pokušajte da vidite stvari koje će
vam smetati da kažete ono šta ste hteli. Često, blaga promena ugla ili korak
desno ili levo može da reši problem i načini fotografiju mnogo boljom.

Na gornjoj slici, vidi se cveće, iz blizine. Fotograf je shvatio da se pozadina


nadmeće glavnim cvetom. Ovo se dešava, zahvaljujući činjenici da se
trodimenzionalna scena prikazuje u dvodimenzionalnoj fotografiji. Pozadina
skreće pažnju sa predmeta slike. Pomeranje dva koraka u levo i korišćenje
fokusa, omogućava fotografu da izoluje cvet na slici.

UVEK SLIKATE STOJEĆI

Često će scena biti mnogo interesantnija, ako je “uhvaćena” čučeći. Možete i


na stomaku da ležite, bitno je da slika ne bude tipična i uvek urađena iz
perspektive oka stojećeg čoveka.

By outlan2000

Primera radi, ova slika je napravljena kada se njen autor spustio što niže,
blizu same zemlje. Samo na taj način, uspela je njegova ideja da mali
ogoljeno drveće dominira slikom. Na njoj su jasno predstavljene konture
cveća.

Ako želite suprotan efekat, razmislite da se popenjete na najvišu dostupnu


tačku.

www.webnovinar.org 21/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

by amdhappy

Međutim, često nećete imati šansu da se popnete mnogo visoko, sem možda
na drvo, ako ste u šumi ili na vaš automobil. Ne budite lenji da prepešačite
nekoliko koraka I eventualno se popnete na brdo, kako bi dobili što bolji ugao
za fotografisanje. Vaš trud se ne može baš uvek isplatiti, ali tako ćete naučiti
da cenite sam proces traganja za različitim uglovima, ili tačkama posmatranja.
Sve ovo je potrebno kako bi pravili interesantnije i manje statčke slike.

PREVIŠE SLIKATE LJUDE

Mnogi ne prave ni jednu fotografiju bez poziranja na nekom zanimljivom


mestu. Nemojte da shvatite pogrešno, lepo je videti da je neko bio negde, ali
koliko takvih je potrebno da dosade posmatraču. Slike su ekstremno statične I
ljudi uvek poziraju na isti način. U redu je imati nekoliko slika sa odmora, ali
mnogo bolje je zabelećiti momenat. Spontane slike, ljudi koji se smeju tokom
neke aktivnostu, mnogo su zanimljivije od njhivog poziranja ispred kamere.

NE UKLJUČUJETE LJUDE NA SLICI

Ovo je suprotna najčešća greška u fotografisanju u odnosu na već obrađeno


preterivanje u poziranju. Ima mnogo dobrih razloga da uključite ljude u
fotografije. Pošto su spontani snimci bolji, sačekajte da se opuste i misle da
neće biti fotografisani. Onda “opalite”.

Postoji nekoliko razloga da uključite ljude u vašu fotografiju:

www.webnovinar.org 22/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

by SiFu Renka

 Prvo, ako je ta osoba predstavlja neku vest ili događaj.


 Drugo, ako je interesantno da imamo posmatrača, u tom slučaju
publika se može poistovetiti sa osobom na slici.
 Ako je potrebno da pokažete smisao veličine, tj. Koliko ste udaljeni od
ljudi.
 Ako je osoba sastavni deo scene, na primer sportista u tenisu ili glumac
u predstavi.
 Ako je u pitanju dokumentovanje života neke osobe.

by TeeRish by somebody_ by dominikgolenia

POGREŠNA PERSPEKTIVA

Vaša kamera ima zum funkciju. Koristite je! Ako razmatramo turističke
fotografije, možemo lako uočiti da većina ljudi pozira ispred prelepih scena,
na primer planine. Na slici će, međutim prikaz planine biti potisnut osobom
koja pozira ispred nje. Ako se odmaknete što više moguće i zumirate tu
osobu, njena veličina na slici će biti ista, ali planina će biti mnogo veća. Vaš
finalni proizvod sada izgleda dosta dramtičnije, jer ste izabrali pravu
perspektivu. Isto važi i za fotografije bez ljudi. Ako imate prednji I zadnji
objekat, pomaknite se nazad od prednjeg objekta i zumirajte. Ova akcija će
istaći pozadinu, čineći rezultat balansiranim.

www.webnovinar.org 23/24
Škola web novinarstva, Udruženje novinara Srbije
Ljubiša Bojić

by jimfrazier by GreenNetizen

http://www.aguntherphotography.com/the-ten-most-common-photographic-
mistakes.html84

www.webnovinar.org 24/24

You might also like