Test 8: SUDAR VOZILA SA BICIKLISTOM/MOTOCIKLISTOM.

SAOBRAAJNI UDES PO TIPU SUDARA VOZILA Pojam motocikiista i biciklista se

cesto izjednacavaju.Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja.I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji.Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednjustranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanjana tlo.Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja.Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa, glave, prelomi vratne kicme, krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla.

oguljotine. Nastaje pod djelovanjem sile pod udlom od 45o 90o na povrini upotrebom tupo tvrdog mehanikog sredstva.

3. Vjetaenje valjanosti ugovora i vjetaenje sposobnosti oporuivanja (pravljenja testamenta)Sud esto trai da se vjetak psihijatar izjasni o psihikom stanju, zapravo o sposobnosti za rasuivanje osobe u vrijeme sastavljanja ugovora koji je predmet sudskog postupka. to se tie oporuke, ona je nitavna ako testator u vrijeme sastavljanja testamenta nije imao navrenih 16 godina ili nije imao ouvanu sposobnost za rasuivanje. Radi orijentacije, u procjeni testatorske sposobnosti korisno je imati na umu Davidsonove kriterije:1.da testator poznaje obim i vrstu svoje imovine,2.da zna svoje nasljednike tj. da ima na umu osobe koje su to zasluile, te 3.da je svjestan kakav pravni akt ini tj. da je svjestan da sastavlja oporuku. 2. Vjestacenje tjelesnih povreda osnovni kriteriji pri kvalifikaciji tjelesnih povreda zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : Opasnost po zivot, Vaznost organa ili dijela tijela, Sposobnost za rad, Narusenje zdravlja I Estetski kriterij (unakazenost). Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : 1. Teska tjelesna povreda - TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) i 2. Laka tjelesna povreda - LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH). Kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim, treba primjenjivati jos neka nacela, odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : 1. Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede, tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi, 2. Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja, a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno). Npr. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja, tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji), kvalifikuje se opet kao LTP, jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede), 3. I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju, jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka . Npr. prelom butne kosti je obicna TTP, a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak, 4. Na ishod tjelesne povrede, u tice i prethodno stanje. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe, odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. Npr. udarac pesnicom u predjelu lica - ako ostavlja manifestni trag to je LTP, ali moze da zavrsi smrtno, usljed rupture arterije na bazi lobanjezbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje, 5. Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. Naime ako postoji vise povreda, svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica), savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi, skupna kvalifikacija nema smisla. Npr. krvni podliv, najblazi stepen povrdjedjivanja, gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP, 6. Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja, te izvrsitiidentifikaciju povrednog orudja ili oruzja. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i objektivizirati. Npr. nepravilna, neravna povreda sa tkivnim mosliciina. nanesenatupinom mehanickog orudja...da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi, 7. Odrediti starost povrede, 8. Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog dogadjaja. Te se povrede moraju iskljuciti.Npr. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva, jedan modar, drugi zuto-zelen (nastao ranije). Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu, uvijek se mora opisati boja podliva. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda, i sva sudsko-medicinska razmatranja, s tim u vezi, uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu, dakle konacnu odluku donosi sud, prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka

TRASEOLOGIJA-trag je materijalna pojava nastala

kao rezultat uzajamnog djelovanja koje se zbilo prilikom dogaaja, ...i u vezi sa dogaajem,a u sebi sadrzi elemente koji omogucavaju utvrdjivanje njegovog porijekla,odnosno identifikaciju njegovog uzrocnika.Tragovi bioloskog porijekla su tragovi koji poticu od zivih bica,zivotinja i biljaka.Tragovi krvi su najcesci krvni delikti.Nastaju na nekoliko nacina:slivanjem krvi iz rane(prugasti trag,trag krvi prozimanjem i lokva),kapanjem(u obliku kapi i prskotina),prenosenjem. TRASEOLOGIJA(dlake i kosa,sperma)-morfoloski i fizikalno se ne moze odrediti kojoj osobi pripadaju.Ekspertizom se utvruje:da li se radi o dlaci ili biljnom vlaknu,da li je ljudska ili zivotinjska,pripada li muskoj ili zenskoj osobi,sa kojeg je dijela tijela,da li je iscupana ili je spontano ispala,da li je ostecena,da li je bojena i potice li od osobe na koju se sumnja. Makroskopski se odredi:broj uzoraka,oblik,duzina,boja,promjena pigmentacije.Mikroskopski se odredi:kutikula,medula,debljina,eventualna necistoca. Sperma-trazi se u slucaju silovanja,incesta,protivprirodnog bluda,u rodnici zive ili mrtve zene,na tijelu,odjeci,posteljini.Spermiji se mogu dokazati u rodnici zive zene oko 34h,na lesu 30h, i do 3 nedelje.Spermatozoidi se posmatraju pod mikroskopom,pravi se nativni preparat ili se boji toluidinom.

3: Psihijatrijsko vjetaenje

je dokazano

sredstvo u sudskom postupku.Namjenjena je pravnicima, pa bi morala biti pisana, koliko je to mogue, razumljivim jezikom, uz opisno izraavanje strunih termina. Ekspertiza treba sadravati ope podatke o samom vjetaku, naslov suda (odvjetnitva,tuiteljstva,advokata jedne od strane) koji je traio vjetaenje,te generalije osobe koja se vjetai. Nakon toga se mora navesti na temelju ega je vjetaenje provedeno (na temelju uvida u sudski spis, ukljuujui eventualno postojeu medicinsku dokumentaciju),ovisno o tome to se precizira kao zadaa vjetaku.Nakon toga vjetak e u ekspertizi dati svoj nalaz u kojem e opirnije opisati ono to je naveo da je temelj vjetaenja.U nastavku ekspertize vjetak e navesti relevantne izvore informacija iz samog spisa.Slijedi opis vlastitog opisivanja, po medicinskom modelu: anamneza i status ispitanika. Miljenje je dio ekspertize u kojem vjetak integrira sve podatke koje ima o predmetu vjetaenja te daje svoje struno miljenje o psihikom stanju vjetaene osobe.U zavrnom dijelu vjetaenja zakljuak. Test 1: 1.Mehanike povrede: oguljotina, krvni podlivi, krvni izlivi, nagnjeina? Oguljotina je nespecifina mehanika povreda lokalizovana na koi ili sluzokoi. Ogrebotina na unutranjim organima zove se erozija. Prema obliku ogiljotine mogu biti: crtaste, takaste. Oguljotina ima veliki pravno medicinski znaaj jer moe biti: nasilnog porijekla, izvor infekcije, namjera izvrioca. Krvni podliv je rezultat isticanja krvi iz oteenih krvnih sudova i proimanja tkiva krvlju koja se koagilie nakon pet minuta. Zbog koagulacije krvi hematom ovrsne i ne moe se isprati vodom za razliku mrtvakih mrlja. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanikog orua. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkonom tkivu . Vremenom mjenja boju: modra ljubiasta zelenkast ut. Krvni izliv ili hematizam je krvarenje u neku tjelesnu upljinu to predstavlja unutranji hematizam, a izliv u vanjsku sredinu je vanjski izliv. Krvni izliv dovodi do: iskrvarenja i smrti. Pri obdukciji treba ustanoviti oteeni organ te utvrditi (procjeniti) koliinu izlivene krvi. Nagnjeina pretstavlja kombinaciju podliva i

Test 2: 1. Povrede nastale djelovanjem niske temperature: lokalno i sistemsko djelovanje? SISTEMSKO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE SMRZOTINE (CONGELATIO, HYPOTERMIA), *LOKALNO DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE PROMRZLINE (PERNIONES) PROMRZLINE Tijesna i vlazna obuca, slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena... Prvi Stepen - eritematozni stadij (stadium erithematosum), Drugi Stepen - stadium vesiculosum et bulosum, Treci Stepen - stadium necroticum s. gangrenosum

objektivizirati. Npr. nepravilna, neravna povreda sa tkivnim mosliciina. nanesenatupinom mehanickog orudja...da li se radi o odbrambenoj ili ciljajucoj povredi, 7. Odrediti starost povrede, 8. Takodjer je bitno za praksu da se odredi da li je osoba imala neku povredu prije inkriminisanog dogadjaja. Te se povrede moraju iskljuciti.Npr. ljekar u medicinskoj dokumentaciji konstatuje 2 podliva, jedan modar, drugi zuto-zelen (nastao ranije). Upravo uzimajuci u obzir tu cinjenicu, uvijek se mora opisati boja podliva. Kvalifikacija tjelesnih ozljeda, i sva sudsko-medicinska razmatranja, s tim u vezi, uzimaju u obzir samo ono sto se moze objektivizirati tj jasno predstaviti sudskim organim na osnovu cega sud moze donijeti presudu, dakle konacnu odluku donosi sud, prihvatajuci ili odbacujuci misljenje sudsko-medicinskog vjestaka. Jos neki pravno znacajni pojmovi : 1. Umisljaj - pocinilac djela svjestan je krivicnog djela, sa svim njegovim posljedicama i/ili njenog ishoda, ali je uprkos tome i cini, u cilju prouzrokovani a tih posljedica, 2. Svjesni nehat - pocinilac je svjestan zabranjene posljedice koja moze da nastupi njegovim djelovanjem, ali smatra da do nje nece doci ili ako do nje dode, da ce je on moci otkloniti, 3. Nesvjesni nehat - pocinilac nije svjestan da moze doci do zabranjenih posljedica, iako bi po svojim karakteristikama, kvalifikaciji, obrazovanju, morao biti svjestan tih posljedica Kod ubistva imamo sljedece pojmove : 1.Ubistvo sa umisljajem - pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota. 2. Brutalno ubistvo - pocinilac ide svjesno sa namjerom da nekoga lisi zivota, pri tome zeli da zrtva pati., 3. Ubistvo iz nehata - pocinilac ide s tim da nekome nanese povredu, ali ne i da ga lisi zivota

2.VJESTACENJE TESKIH TJELESNIH OZLJEDA osnovni kriteriji pri kvalifikaciji tjelesnih povreda zakonom odredjenim kriterijima da bi se za potrebe krivicno-pravnog procesa pomoglo u procjeni tezine krivicne odgovornosti. Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : Opasnost po zivot, Vaznost organa ili dijela tijela, Sposobnost za rad, Narusenje zdravlja I Estetski kriterij (unakazenost). Zakonom se razlikuju dvije vrste tjelesnih povreda : 1. Teska tjelesna povreda - TTP (kaznjava se po clanu 172 KZ FBiH) i 2. Laka tjelesna povreda - LTP (kaznjava se po clanu 173 KZ FBiH). Kod vjestacenja tjelesnih povreda medjutim, treba primjenjivati jos neka nacela, odnosno uzeti u obzir dodatna razmatranja : 1. Kvalifikacija se vrsi po karakteru povrede, tj kakve efekte ta povreda uzrokuje kod vecine ljudi, 2. Vazno nacelo je da kvalifikaciju povrede vrsimo na osnovu toga kakva je bila u trenutku nanosenja, a ne nakon medicinske intervencije (kako je vec ranije navedeno). Npr. laka tjelesna povreda koja se zakomplikuje zbog zapustanja, tj svjesnim nehatom oteza(rana se zagnoji), kvalifikuje se opet kao LTP, jer je takva bila u momentu nanosenja (znaci ne ulazi u karakter povrede), 3. I ovdje postoje odredjena razmatranja a koja se odnose na definitivnu kvalifikaciju, jer mnoge povrede u svom toku nisu konacne tj ne moraju biti po tezini iste kakve su u momentu nastanka . Npr. prelom butne kosti je obicna TTP, a nepravilnim srastanjem moze nastati lazni zglob (pseudoartroza) te je ta povreda teza od obicne. Posljedice mogu da se ukazu godinama poslije nanosenja povrede. Tada povrijedjena osoba ima pravo da ta ostecenja nadoknadi putem gradjanske parnice (materijalno obestecenje) i to vise nije krivicni postupak, 4. Na ishod tjelesne povrede, u tice i prethodno stanje. Svaka povreda se na drugom covjeku drugacije reperkutira. Treba utvrditi kakvo je djejstvo povreda izazvala u konkretnom slucaju kod odredjene osobe, odrediti karakter povreda i do kakvih je tezih posledica doslo zbog posebnog stanja organizma. Npr. udarac pesnicom u predjelu lica - ako ostavlja manifestni trag to je LTP, ali moze da zavrsi smrtno, usljed rupture arterije na bazi lobanjezbog posebnog stanja organizma (ruptura anuerizme zbog prevelikog uzbudjenja) ili Npr. udarac pesnicom u trbuh koja izaziva pucanje ehinokokne ciste te obilno krvarenje Npr. i mala povreda kod hemofilicara moze izazvati obilno krvarenje pa i iskrverenje, 5. Bitno nacelo je i grupna (skupna) kvalifikacija povreda. Naime ako postoji vise povreda, svaku povredu treba posebno pregledati i opisati (jer povrede mogu biti nanijeti od strane vise lica), savku posebno kvalificirati (odrediti joj tezinu) i dati skupnu kvalifikaciju tek na zahtjev suda. Ako je veci broj osoba nanio veci broj povreda jednoj osobi, skupna kvalifikacija nema smisla. Npr. krvni podliv, najblazi stepen povrdjedjivanja, gledano izolovano ne ugrozava zivot i uvijek pretstavlja LTP. Veliki broj krvnih podliva ugrozava zivot (moguc je sok). Tada je u grupnoj kvalifikaciji TTP, 6. Takodjer treba uzeti u razmatranje na koji je nacin nanijeta povreda i kojim orudjem ili oruzjem? Neophodno je dati medicinske dokaze o nacinu povredjivanja, te izvrsitiidentifikaciju povrednog orudja ili oruzja. Reci samo ono sto smo apsolutno sigurni i sto mozemo obrazloziti i

3.Vjestacenje NEMATERIJALNE STETE

Nematerijalna steta se u formi novcane kompenzacije isplacuje ostecenim osobama koje su tokom trajanja i/ili nakon stetnog djelovanja trpjele fizicke bolove, dusevne bolove i strah. Pravo na naknadu pripada i osobama koje su dozivjele nagrdjenost, naruzenost, unakazenost, te koje imaju smanjenu radnu i opcu zivotnu sposobnost. Zakoni o obligacijskim odnosima u vecini pravosudnih sustava predvidjaju naknadu nematerijalne stete i u slucaju povrede ugleda i casti, povrede slobode, povrede prava osobe kao i za pretrpljene i buduce dusevne bolove zbog kaznenog djela protiv spolnog integriteta, dostojanstva licnosti i morala. (Kapamandzija,1989). Nematerijalna steta se isplacuje neovisno o naknadi materijalne stete, a i kada nje nema. Ova naknada se moze isplatiti odlukom suda i osobama koje su dozivjele dusevne boli i patnju usljed gubitka bliskih osoba ili narocito teskog invaliditeta bliske osobe. Vjestak psihijatar u ovim vjestacenjima mora imati na umu personalni znacaj traume za pojedinca, jer je poznato individualno emocionalno reagiranje na stanoviti dogadjaj (Turcin,1989). U posljednje vrijeme sve vise ima zahtjeva za vjestacenje nematerijalne stete zbog mobbinga. Kada sud odredi psihijatrijsko vjestacenje u slucaju mobbinga, od vjestaka se trazi da procjeni okolnosti trpljenja, jacinu i trajanje dusevnih bolova i straha, je li to trpljenje dovelo do pogorsanja psihickog stanja te je li se manifestiralo kod tuzitelja na odredjene nacine (Koic i sur..2006).Mobbing- zlostavljanje na poslu je relativno prisutan i predstavlja ozbiljan problem ali nazalost jos uvijek nema uporiste ni u zakonu niti u dijagnostickim katgorijama. Drugim rijecima, mobbing za sada nije ni kazneno djelo niti je dijagnoza. Zakonski okviri za sada se krecu u domeni povrede prava licnosti medju koje spadaju cast i ugled. U MKB 10 postoje neke odrednice kojima bi se mobing mogao oznaciti (''Z'' kategorije, 56,2-56,4)

1.Principi i smjerovi u vjestacenju saobracajnih nesreca Identifikacija osobe (lesa) i priblizno odredjivanje vremena nastanaka smrti. Analiza povrda, njihove zazivotnosti ili posmrtnosti. Izvesti uzrocnoposljedicne veze povredjivanja i smrti (ako postoji nadzivljavanje, kod starijih i vec bolesnih osoba je teze odrediti uzroke smrti). Odrediti tip kolizije. Analiza povreda u pravcu identifikacije vozaca i ostalih putnika kod sudara sa fiksnom zaprekom. Fiksiranje, analiza i tumacenje bioloskih tragova na odjeci, vozilu i na licu mjesta. Iznalazenje tragova unutar vozila, uzimanje uzoraka krvi i analiza alkoholiziranosti ili dr. Aktivnih supstanci i njihov utjecaj na sposobnost upravljanja vozilom. Kod prezivjelih odrediti tip i kvalifikaciju povrede uz prethodni pregled, evidenciju i opis svih povreda. Mehanizam povredjivanja je veoma vazan za sudsko-medicinsku ekspertizu udesa, posebno ako ima prezivjelih (krivicna odgovornost vozaca). Pazljivo pregledati vozilo, pretraziti tragove i evidentirati ih. Tragovi: kosa i krv vozaca, vlakna hlaca, otisci potplata i cipela vozaca, vlakna odjece suvozaca itd. Dobro opisati povrede na poginulim i prezivjelim i usporediti ih, sto je osnovni kriterij za odredjivanje toga ko je bio vozac a ko suvozac 2.Razlika izmedju ubistva i samoubistva (rezne rane, ubodne rane, sjekotine, strijelne povrede) Proces obuhvaca nekoliko etapa : isljedjivanje, forenzicko ispitivanje, expertiza koja se dijeli na kriminolosku, balisticku, sudsko medicinsku, traseolosku, grafolosku. Zakljucak o karakteru nasilne smrti donosi organ koji vodi postupak. Za razlikovanje slucajeva ubojstva i samoubojstva iznimno je vazno razlikovati znacajke rana i to njihovog broja, lokacije, velicine, dubine medjusobnog polozaja, odnosa smjera rana i sl. Kod samoubojstva rane se nanose na razodjenutim dijelovima tijela, zatim je mala dubina ozljede, grupiranje ozljeda i sl. Ubojstvo je promjejivost ubodnih rana, smijerova ubodnih rana, odbrambene ozljede na rukama, dlanovima i sl. Dijagnostika se najbolje provodi promatranjem ozljeda na vratu, trupu i udovima. Ozljede na vratu su uvijek reznog karaktera. Pri ubojstvu se uglavnom nalazi jedna postavljena okomito u visini 3 kraljeska. Pri samoubojstvu redovito se vidja citav niz reznih rana koje se nalaze suprotno od ruke kojom se nanosila ozljeda. Dubina rane je obicno manja nego kod ubojstva. Vazno je promatrati krvne ciste, jer kod samoubojstva su obicno u uspravnom polozaju i nerijetko pod kontrolom oka. Zbog toga krv tece najprije u smijeru uzudzne osi, a kada samoubojica izgubi snagu i padne na tlo, krv curi okomito na uzduznu os tijela. Ubojstvo se obicno izvodi nad osobom koja je nemocnija. Ubojica zrtvu obori zbog ceega su tragovi slijevanja krvi samo okomiti na uzduznu os tijela. Samoubojicine ruke su obicno krvave, dok su kod ubojice ciste. Sto su ozljede bizarnije i cudnije to potvrdjuje da je rijec o samoubojstvu. Ako se na prednjoj strani trupa nalazi samo jedna ubodna rana tada smjer ubodnog kanala od sredine tijela prema bocnoj strani potvrdjuje da je rijec o samoubojstvu a obrnut smijer da je u pitanju ubojstvo. Porast brojnosti rana olaksava odredjivanje ubojstva. Na udovima se u slucaju samoubojstva vidjaju rezne rane na mjestu svjianja zglobova. Poprecni polozaj ili kosi rez na refleksnoj strani rucnog zgloba te koso izvana gore prema unutra dolje postavljeni rezovi lakatnih udubina tipicni su za samoubojstvo.

Test 3: 1.Uvidjaj slucaja vjesanja:Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar, fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje.Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja - omca se sacuva u sto orginalnijem izgledu. Krak omce se presjeca po sredini, sto dalje od cvora (u predjelu luka), vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. Objesenog ne treba uzimati za ruke.Ljekar konstatuje smrt. Zatim se skida omca. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor, a ako ima cvor, to mjesto se na luku obiljezi. Ako je omca fiksirana luk se sjece, a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice, dlanovi), sa vrata, rezu se nokti i salju na vjestacenje. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi, pa ako je to zemlja, njeni tragovi ostaju na cipelama.

2.Vjeanje?Vjeanje (suspension) je stezanje vrata omom koju pasivno zatee teina tijela ili dio tijela. U odnosu na podlogu moze biti: potpuno (ne dodice nogama tlo) i nepotpuno (kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu). Mehanizam nastanka smrti je trojak: 1. ista asfikcija; 2. kompresija a. carotis communis; 3. nadraaj glomus caroticuma. Ome mogu biti: otvorene (nema vora), zatvorene (ima vor), fiksirane. Svaka oma ima luk, vor i krakove. S obzirom na poloaj ome, vjeanje moe biti: tipino (vor je u sredini i straga, oma se zatee podjednako sa obje strane) i atipino (vor je na bilo kojem drugom dijelu vrata, a oma se ne zatee jednako. Postoje tri faze vjeanja: 1. anestetika (neosjetljivost na bol, zujanje u uima); 2. konvulzivna (grevi ekstremiteta i lica); 3. asfiktina (terminalni grevi, osoba urinira, izbaci spermu i defecira). Vjeanje je najee samoubilakog karaktera a ubistvo vjeanjem je rijetko. Najee je rije o ubistvu na neki drugi nain, nakon ega se osoba objesi (fingirano ubojstvo).

3. Psihiki poremeaji i kriminalitet Povezanost psihikih poremeaja i kriminalnih djela predstavlja trajni izazov.U klasinim kazneno-pravnim sustavima pa i u klasinoj,starijoj sudskopsihijatrijskoj literature vrijedilo je miljenje po kojem ustanovljenja duevna bolest kod poinioca kaznenog djela podrazumijeva njegovu neuraunljivost, prema tome iskljuuje njegovu krivnju i kaznenu odgovornost.Na nesreu, u takvim sluajevima se jo neto podrazumijevalo: proglaenje takvih poinilaca drutveno opasnim i preporuka za njihovo uvanje u specijalnim ustanovama. Ovo uvanje je esto provoeno bez vremenskog ogranienja i na nehuman nacin. U sluaju mentalno poremeenih poinilaca krivinih djela i njihovog uvanja vidimo najekstremniji oblik mefistofelovskog principa kojim etablirana drutvena zajednica nastoji sebe zatititi od demonske prirode drutvenih poremeaja i posvemanjeg zla sadranog u njima U mnogim zemljama te ustanove su istinski humanizirane ali povijest moderne psihijatrije obiluje skandaloznim otkriima grozomornih azilskih institucija u kojima se pacijenti i tienici tretiraju ispod minimuma ljudskog dostojanstva. Test 18 3.Psihijatrijsko vjetaenjePsihijatrijsko vjetaenje ili ekspertiza je dokazano sredstvo u sudskom postupku.Namjenjena je pravnicima, pa bi morala biti pisana, koliko je to mogue, razumljivim jezikom, uz opisno izraavanje strunih termina. Ekspertiza treba sadravati ope podatke o samom vjetaku, naslov suda (odvjetnitva,tuiteljstva,advokata jedne od strane) koji je traio vjetaenje,te generalije osobe koja se vjetai. Nakon toga se mora navesti na temelju ega je vjetaenje provedeno (na temelju uvida u sudski spis, ukljuujui eventualno postojeu medicinsku dokumentaciju),ovisno o tome to se precizira kao zadaa vjetaku.Nakon toga vjetak e u ekspertizi dati svoj nalaz u kojem e opirnije opisati ono to je naveo da je temelj vjetaenja.U nastavku ekspertize vjetak e navesti relevantne izvore informacija iz samog spisa.Slijedi opis vlastitog opisivanja, po medicinskom modelu: anamneza i status ispitanika. Miljenje je dio ekspertize u kojem vjetak integrira sve podatke koje ima o predmetu vjetaenja te daje svoje struno miljenje o psihikom stanju vjetaene osobe.U zavrnom dijelu vjetaenja zakljuak.

Test 4: 1.Tanatologija je nauna disciplina koja prouava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. Smrt je ireverzibilni prestanak funkcije CNS-a, KVS-a i respiratornog sistema, teorijski smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava a praktino smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr. zivotnih pojava te su praktino i krajnji uzrok smrti. Agonija je borba izmeu zivota i smrti, predstadij smrti, omeena u vremenu i prostoru. Traje razliito dugo te neminovni ishod agonije je klinika smrt koju karakterie slijedee: tjelesne funkcije gotovo u potpunosti prestale; EEG pokazuje minimalnu elektrinu aktivnost mozga; osoba se moze vratiti u zivot mjerama reanimacije - mjere reanimacije obavezne su kod klinicke smrti (cardiac arest). Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa: CNS, KVS, RS. 2. Mehanije povrede: rascjep, prelom, iaenje, razderina?Rascjep (rupture) nastaje kao rezultat djelovanja mehanike sile velike snage na veu povrinu tijela. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva ili rjee upljeg organa. Prelom (fractura) je prekid kontiuiteta kosti (fractura oseum) ili prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartigalinis). Sudsko medicinski znaaj je u slijedeem: tei stepen oteenja tjelesnog integriteta, povreda mekih tkiva i krvnih sudova, mogunost nastajanja masne embolije, vano je mjesto preloma kako bi se utvrdilo da li se radi o prirodnoj smrti ili ne. Iaenje (luxatio) je potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrina uz probijanje zglobne ahure i prskanja ligamenata.Razderina (vulcus lacerum) je specifina mehanika povreda naneena tupo tvrdim predmetom okomito na kou .

disanja, poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP, a ako ima to je TTP. 5. Prelom jednog zuba - koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno), 6. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP, 7. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP, a ako se moraju vaditi to je TTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost., 8. Prelom falange prsta - ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP, a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP., 9.Prelom lisne kosti (fibule) - u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. a ako je ostecenje u gornjem dijelu, ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP., 10. Krvni podliv - gledano izolovano radi se o LTP, veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP.5.Strijelne povrede - VULNUS SCLOPETARIUM - Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj, revolver, puska, automat.

3. Vjetaenje nematerijalne teteNematerijalna teta se u formi kompenzacije isplauje oteenim osobama koje su tokom trajanja i/ili nakon tetnog djelovanja trpjelafizike bolove, duevne bolove i strah. Pravo na naknadu pripada i osobama koje su doivjele nagrenost, naruenost, unakaenost, te koje imaju smanjenu radnu i opu sposobnost. Zakoni i obligacijskim relacijama u veini pravosudnih sustava predviaju naknadu nematerijalne tete i u sluaju povrede ugleda i asti, povrede slobode. Vjetak psihijatar u ovakvim vjetaenjima mora imati na umu personalni znaaj trauma za pojedinca.U posljednje vrijeme sve vie ima zahtjeva za vjetaenje nematerijalne tete zbog mobbinga.Kada sud odredi psihijatrijsko vjetaenje u sluaju mobbinga, od vjetaka se trai da procijeni okolnosti trpljenje, jainu i trajanje duevnih bolova i straha, je li to trpljenje dovelo do pogoranja psihikog stanja te je li se manifestiralo kod tuitelja na odreene naine.Mobbing-zlostavljanje na poslu je relativno esto risutan i predstavlja ozbiljan problem ali naalost jo uvijek nema uporite ni u zakonu niti u dijagnostikim kategorijama. Drugim rijeima, mobbing za sada nije ni kazneno djelo niti je dijagnoza. Zakonski okviri za sada se kreu u domeni povrede prava linosti meu koje spadaju ast i ugled. Test 18:

3. UBROJIVOSTI/URACUNJIVOSTI - Noviji pristup pitanju kaznene odgovornosti dusevnih bolesnika, bio-psiholoski, ili bio-psiho-socijalni (kada su u pitanju osnove neubrojivosti),nudi pravosudni sustavima vise kriterija za procjenu i znacajno smanjenje mogucnosti pogreske,te omogucava donosenje pouzdanijih zakljucaka u tim pitanjima. Prema ovom pristupu osnove neubrojivosti su:dusevna bolest,privremena dusevna poremecenost,dusevna zaostalost ili neki drugi tezi dusevni poremecaj.Vjestak psihijatar je svakako duzan kod ispitanika utvrdjeni psihicki poremecaj svrstati u jednu od ovih kategorija te na temelju savremenog klinickog,dijagnostickog i klasifikacijskog pristupa procijeniti njegove afektivne,kognitivne,bihejvioralne i voljne performanse,a sve u cilju procjene njegove ubrojivosti u vrijeme (tempore criminis) izvrsenja kaznenog djela.Ovako rasclanjena ubrojivost ima odgovarajucu sudsku formulaciju:sposobnost shvacanja svojih postupaka i sposobnost upravljanja njima. Test 1: 1.Les iz vode, promjene na svjeem leu iz vode? Odjea, kosa i koa su vlani i na njima su vidljive naslage pjeska i mulja. U predjelu nosa i okoline usta pjenasta tenost fenomen peurke. Spuvasti emfizem o plua, pluna krila su uveana . Prve promjene na koi javljaju se prvih 2 5 sati. Dolazi do naboranosti i izbjeljivanja koe prstiju i dlanova. Dvije do tri sedmice maceracija koe i dalje nastavlja. Tokom 6 7 sedmica dolazi do saponifikacije podkonog masnog tkiva. A nakon jedne godine dolazi do potpune saponifikacije tijela. 2.Vjetaenje tjelesnih povreda,laka tjelesna povreda,granini sluajevi: Svaka povreda koja nije teska, s tim da se na tijelu mora naci neki vidljivi trag. Nije dovoljan samo osjecaj boli. LTP nema elemenata TTP i ustvari je negacija TTP. LTP ima sljedece karakteristike : 1. Ne dovodi zivot u opasnost, 2. Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ, 3. Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ, 4. Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala. Postoji apstraktna opasnost po zivot ili uopste ne postoji, ali medicinsko iskustvo nas uci da postoje takve izuzetne situacije, mada se u praksi gotovo nikada ne desavaju. Medjutim, u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. Tu spadaju : 1. Potres mozga objektivno dijagnostikovan, lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju,ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. 2. Prelom jednog rebra (bilo kojeg), ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP, ako postoji ostecenje pleure - TTP. 3. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIIIXII) bez dislokacije kada je LTP, jer je njihova funkcija pri disanju manja, pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure, to je TTP. 4. Prelom nosnih kostiju - ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. poremecaj

1.Povrede saobracajnim sredstvima: mehanizmi, tipovi saobracajnih nesreca i njihova klasifikacija:SAOBRACAJNE POVREDE - Najcesci uzrok nasilnog ostecenja zdravlja. Odlikuju se visokim stopama mortaliteta (smrtnosti), morbiditeta (bolesnosti) i invaliditeta. Mnogo je uzroka prometnih nesreca ali je covjek glavni akcidentalni faktor (pjesak, vozac). Alkoholisanost sudionika je od posebnog znacaja. Ostali uzroci od vozila i/ili od druma. OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA - Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : AKCELERACIJA (UBRZANJE) - ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr.nalet vozila na pjesaka u mirovanju - pjesak biva ubrzan). DECELERACIJA (USPORENJE) - usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom - vozac biva usporen)KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA - Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici: Vozac, Motociklista / Biciklista, Pjesak Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PJESAKOM, KOLIZIJA MOTORNO VOZILO I BICIKLISTA / MOTOCIKLISTA, KOLIZIJA MOTORNO VOZILO SA PUTNICIMA U NJEMU I NEKA PREPREKA (DRUGO VOZILO, DRVO, STIJENA, OBJEKAT...) PREVOZENJE, PREGAZENJE

2. Rije daktiloskopija nastala je od dvije rijei - (grke: dactilo - prst i latinske: scopein - gledati), to bi u grubom prijevodu znailo gledati prst. Daktiloskopija je disciplina kriminalistike tehnike, koja se bavi prouavanjem papilarnih linija na jagodicama prstiju u cilju dokazivanja identiteta, ivih i mrtvih osoba, kao i poinitelja kaznenih djela.Otisci prstiju uzimaju se rutinski prilikom izdavanja identifikacijskih dokumenata i smjetaju u bazu podataka. Sa mjesta zloina forenziari uzimaju otiske koristei puder, kemijska sredstva ili posebno svjetlo.Identifikacijska obiljeja kod papilarnih linija imaju poseban naziv i poznata su kao minucija. Za utvrivanje identiteta prilikom vjetaenja papilarnih linija uporeivanjem traga i otisaka moraju se podudarati 12 minucuja (toaka). U dananje vrijeme utvrivanje identiteta obavlja se kompjuterski.Papilarne linije su crte, na jagodicama i lancima prstiju, dlanovima i stopalima, a sadravaju anatomske karakteristike, tj. sitne detalje: osnovna svojstva papilarnih linija su: nepromjenjivost, individualnost, klasifikacija i prenosivost. 3. Psihijatrijsko vjetaenjePsihijatrijsko vjetaenje ili ekspertiza je dokazano sredstvo u sudskom postupku.Namjenjena je pravnicima, pa bi morala biti pisana,

koliko je to mogue, razumljivim jezikom, uz opisno izraavanje strunih termina. Ekspertiza treba sadravati ope podatke o samom vjetaku, naslov suda (odvjetnitva,tuiteljstva,advokata jedne od strane) koji je traio vjetaenje,te generalije osobe koja se vjetai. Nakon toga se mora navesti na temelju ega je vjetaenje provedeno (na temelju uvida u sudski spis, ukljuujui eventualno postojeu medicinsku dokumentaciju),ovisno o tome to se precizira kao zadaa vjetaku.Nakon toga vjetak e u ekspertizi dati svoj nalaz u kojem e opirnije opisati ono to je naveo da je temelj vjetaenja.U nastavku ekspertize vjetak e navesti relevantne izvore informacija iz samog spisa.Slijedi opis vlastitog opisivanja, po medicinskom modelu: anamneza i status ispitanika. Miljenje je dio ekspertize u kojem vjetak integrira sve podatke koje ima o predmetu vjetaenja te daje svoje struno miljenje o psihikom stanju vjetaene osobe.U zavrnom dijelu vjetaenja zakljuak.

Test ?? 1.Modana smrt je nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga. Mozak je mrtav ali ostali dijelovi tijela ivi Karakterise je : duboka koma, prestanak spontanog disanja, gubitak refleksa, nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga. Za pravnike je bitno da postoji pravilnik o pobliim medicinskim kriterijima i nainu utvrivanja modane smrti osobe od koje se mogu uzimati dijelovi tijela radi presaivanja u svrhu lijeenja, a on ima svoje lanove. Neki od tih lanova su lanovi 4 i 5 koji govore o kriterijima za utvrivanje modane smrti.

dana trudnoe odnosno 28-30 gestacijske nedjelje, pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmaterini zivot, ako mu se ne moe pomoi ni pruanjem specijalnih uslova. Prekid trudnoce moze biti: prirodni (spontani); nasilni (moe biti namjerni - nedozvoljeni ili dozvoljeni; i zlonamjerni.Znaajan je pravilnik o uslovima i postupku za prekid trudnoe:Clan 3 Prekid trudnoe vri se po zahtjevu trudne ene ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lienoj poslovne (radne) sposobnosti, tada zahtjev za prekid trudnoe podnosi roditelj, staratelj ili socijalna ustanova. U izuzetnim sluajevima, ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju, moze sama podnijeti zahtjev. Ako je mlada od 14 god mora postojati saglasnost roditelja.Clan 4 Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloko-akuersku slubu.Clan 5 Regulie uslove odobravanja. Zahtjev za prekid trudnoe punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti, odobrie prvostepena ljekarska komisija ako trudnoa nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoe nee neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnoenja zahtjeva. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 lanova (3 ljekara, socijalni radnik i predsjedavajui komisije-ginekolog). Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoe: ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je liena poslovne sposobnosti; ako je trudnoca starija od 12 ali ne od 20 sedmica; ako dalje odravanje trudnoe moe ugroziti ivot trudnice; ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moe utvrditi da e se roditi dijete sa tekim tjelesnim ili psihikim nedostacima; ako se radi o trudnoi koja je nastala kao rezultat krivinog djela: silovanja, obljube, rodoskrvnua. Ne moe se odobriti ako je trudnoa starija od 20 sedmica

2.Povrede izazvane visokom temperaturom: lokalno i sistemski?Sistemsko djelovanje visoke temperature imamo kod: sunanice (insolatio), toplotnog udara (sideratio) i toplotnih greva. Sunanica nastaje usljed direktnog djelovanja jakih sunevih zraka na vratni i potiljani dio uz negativan uticaj UV zraka. Toplotni udar nastaje u specifinim situacijama kada uz veliku temperature postoji i visok procenat vlanosti. Javlja se disbalans vode i elektrolita. Prilikom sistemskog djelovanja visoke temperature nastaju grevi koji se mogu javiti samostalno ili naruavanjem opteg stanja organizma.Kod lokalnog djelovanja razlikujemo: suhu toplotu ( plamen, vatra, usijani predmet i zraenje) usljed ega nastaju opekotine combustio i tenu toplotu ( vrua tekuina i para) usljed ega nastaju oparenje ambustio. Razlika izmeu opekotine i oparenja je u tome to kod opekotine plamen plamen ide prema gore, spaljuje dlaice uz ogarenost a kod oparenja tekuina curi prema dole ili se zadrzava na odjei. 3.Forenzicka psihijatrija je:Jedan broj ovih pojedinaca su psihiki poremeene osobe. Kada te osobe dou u sukob sa zakonskim normama, sud koji ne raspolae znanjem iz te oblasti poziva lijenike psihijatre da svojim znanjem pomognu sudu, kako bi ovaj donio pravednu i na zakonu utemeljenu prosudbu u svakom konkretnom sluaju. Ovim se, izmeu ostaloga bavi forenzika psihijatrija. No u svakodnevnom drutvenom ivotu postoje brojne situacije koje ne podrazumijevaju sukob pojedinaca sa zakonom ili krenje normi. Jedan broj ivotnih situacija zahtjeva da sud iskoristi znanje psihijatara,ali i srodnih strunjaka, kako bi ispravno rijeio te situacije. Primjerice, vjetaenje valjanosti ugovora, poslovne sposobnosti, oporuke ili dodjela djece jednom od partnera nakon razvoda braka-samo su neke od sloenih svakodnevnih drutvenih,etikih i pravnih pitanja kojima se bavi forenzika psihijatrija. Test 8: 1.KOLIZIJA MOTORNO VOZILO PJESAK - Dva su osnovna tipa, zavisno od toga da li je u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo. Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi). KOLIZIJA MOTORNO VOZILO -MOTOCIKLISTA/BICIKLISTA Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa, glave, prelomi vratne kicme, krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. 2.Abortus je najstariji nain kontrole raanja. Dananji stav: pravo svakog ovjeka je da odluuje o raanju djece, ali se uskrauje ako postoji opasnost po ivot i zdravlje trudnice. Pobaaj je pojava ploda maternice prije navrsenih 180

3. Vjetaenje poslovne sposobnostiPoslovna sposobnost jeste sposobnost da osoba izjavama svoje volje moe ulaziti u pravne odnose i zakljuivati pravne poslove Fizika osoba moe biti poslovno sposobna ili liena poslovne sposobnosti, ili djelimino liena poslovne sposobnosti. Ova pitanja regulisana su Obiteljskim zakonom. Poslovno sposobna osoba je punoljetna osoba (sa navrenih 18 godina) ili maloljetna osoba sa navrenih 16 godina koja je na temelju sudske odluke stupila u brak ili postala roditelj.Vjetaenje poslovne sposobnosti trai se u sluaju da postoji sumnja u poslovnu sposobnost odreene osobe: da li toj osobi treba ili ne oduzeti poslovnu sposobnost, potpuno ili djelimino. Sam pojam poslovna sposobnost je pravni a ne psihijatrijski.Svi sudionici u postupku oduzimanja poslovne sposobnosti moraju biti iznimno odgovorni i oprezni u smislu izbjegavanja mogunosti da bilo ko njima manipulira i eli zloupotrijebiti ovaj institut. Treba imati na umu da oduzimanje poslovne sposobnosti slovi kao socijalna smrt.

Test 9: 1. Sufokativne asfikcije?Sufokativne asfikcije (asphyxia suffocativa) su zapuenja nekog dijala respiratornog trakta. To su: occlusion nasi et oris (zaepljenje nosa i usta); occlusion cavi oris (zapuenje usne duplje); opturatio pharyngo laryngis (zapuenje ulaza u grkljan); obturatio tracheobronchiorum; (zapuenje dunika i dunica); submersion (utopljenje, zapuenje disajnih puteva tenou); aspiracija eluanog trakta (eluani sadraj dospije u dine puteve). 2. KLINICKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI - Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : Trijezno stanje (0,05-0,5%o) - Osobe su razgovorljive, subjektivno se dobro osjecaju, nekad su prisutni znaci euforije, Pripito stanje (0,5-l,5%o) Nekriticnost, precjenjivanje vlastitih sposobnosti, zelja za isticanjem, smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja, pad koncentracije, razdrazljivost, konfliktne situacije, svadje, tuce.Pijano stanje (l,5-2,5%0 ) - Intelektualne funkcije su smanjene, povremeni gubitak svijesti, grubost, surovost, vremenska i prostorna dezorjentacija.osoba vidi duple slike", Tesko pijano stanje (2,5-3,5%0), Gubitak svijesti, nesvjestica, stanje izmedju sna i jave, osobe su tesko kontakti bi Ine. Stanje teskog troavnja alkoholom (3,5-4%0 ) - Zamucen pogled, stupor i koma. Donja granica letalne doze (4%,, ) - Koma, usporeno disanje, gubitak refleksa, smrt usljed paralize centra za disanje. 3. Psihiki poremeaji i kriminalitetPovezanost psihikih poremeaja i kriminalnih djela predstavlja trajni izazov.U klasinim kazneno-pravnim sustavima pa i u klasinoj,starijoj sudsko-psihijatrijskoj literature vrijedilo je miljenje po kojem ustanovljenja duevna bolest kod poinioca kaznenog djela podrazumijeva njegovu neuraunljivost, prema tome iskljuuje njegovu krivnju i kaznenu odgovornost.Na nesreu, u takvim sluajevima se jo neto

podrazumijevalo: proglaenje takvih poinilaca drutveno opasnim i preporuka za njihovo uvanje u specijalnim ustanovama. Ovo uvanje je esto provoeno bez vremenskog ogranienja i na nehuman nacin. U sluaju mentalno poremeenih poinilaca krivinih djela i njihovog uvanja vidimo najekstremniji oblik mefistofelovskog principa kojim etablirana drutvena zajednica nastoji sebe zatititi od demonske prirode drutvenih poremeaja i posvemanjeg zla sadranog u njima U mnogim zemljama te ustanove su istinski humanizirane ali povijest moderne psihijatrije obiluje skandaloznim otkriima grozomornih azilskih institucija u kojima se pacijenti i tienici tretiraju ispod minimuma ljudskog dostojanstva.

miiima, nesanice, gubitka koncetracije i na tijelu nastaje munjina ara (izgled granjanja). Kod smrtnog ishoda dolazi do: nastanka signum electricum-a, opekotine, spaljenja dlaka i kose, nastaju otisci metalnih predmeta, spaljena odjea i obua. 2. Uvidjaj od vjesanja-Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar, fiksira tragove I priprema se za fotografisanje. Nakon tog pristupa ljekar I ucestvuje kod skidanja omca se sacuva u sto originalnijem izgledu. Krak ome se presijeca po sredini, sto dalje od svora(u predjelu luka), vjesanik se prihvata I spusta na pripremljeni carsaf. Objesenog ne treba uzimati za ruke. Ljekar konstatuje smrt. Zatim se skida omca. Pbiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor, a ako ima cvor, to mjesto se na luku obiljezi. Ako je omca fiksirana, luk se sasjece, a onda ponovo spaja, zbog kasnije rekonstrukcije dogaaja. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selotejpom sa ruku, vrata, rezu se nokti I salju na vjestacenje. Obraca se paznja na povrede, a narocito na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po podlozi, pa ako je to zemlja, njeni tagovi ostaju na cipelama. 3. Vjetaenje valjanosti ugovora i vjetaenje sposobnosti oporuivanja (pravljenja testamenta)Sud esto trai da se vjetak psihijatar izjasni o psihikom stanju, zapravo o sposobnosti za rasuivanje osobe u vrijeme sastavljanja ugovora koji je predmet sudskog postupka. to se tie oporuke, ona je nitavna ako testator u vrijeme sastavljanja testamenta nije imao navrenih 16 godina ili nije imao ouvanu sposobnost za rasuivanje. Radi orijentacije, u procjeni testatorske sposobnosti korisno je imati na umu Davidsonove kriterije:1.da testator poznaje obim i vrstu svoje imovine,2.da zna svoje nasljednike tj. da ima na umu osobe koje su to zasluile, te 3.da je svjestan kakav pravni akt ini tj. da je svjestan da sastavlja oporuku.

Test 11 1.Promjene na truhlom leu iz vode? Leevi iznjeti iz vode na suho pod uticajem sunca bre truhnu, ak 10 -20 puta, nego leevi zadrani u vodi. Zbog toga ne treba le vaditi iz vode do dolaska strune ekipe. U sluaju trulenja dolazi do stvaranja trulenog emfizema. Odnosno dolazi do procesa razgradnje aminokiselina na prositija jedinjenja.

2. Trudnoa?To je fizioloko stanje ene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. Sa sudsko-medicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje ene koje je predmet raznih rasprava, bilo krivino-pravnih (silovanje, edomorstvo, podmetanje, ubistvo) ili graansko-pravnih (utvrivanje oinstva, materinstva, branosti, vanbranosti). Sudsko-medicinski zadaci u vjetaenju su : 1. ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoe; 2. utvrivanje doba trudnoe; 3. utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoe; 4. otkriti neznane, skrivene, lane i uobraene trudnoe. Postojanje ili nepostojanje trudno moe se utvrditi: ginekoloskim pregledom testovima za otkrivanje trudnoe; krvnim pretragama; UZ Sudsko-medicinski znacaj ima vanmaterina turdnoa. Njen znaaj je u njenom otkrivanju i prekidanju, jer naprasna smrt ene ija trudnoa nije bila poznata izgleda kao nasilna (npr.sumnja na otrovanje - povraanje). Neznana trudnoa postoji kada osoba ne zna daje trudna, nije svjesna toga. Obino se radi o umno poremeenim enama, mladim, neiskusnim, starijim enama. Skrivena trudnoa je svejsno prikrivanje postojanja trudnoe. 3.Vjetaenje dodjele djece branim partnerima u postupku razvoda braka Mnogi vjetaci smatraju ova vjetaenja najsloenijima i najteima.Postavlja se pitanje duevnog zdravlja suprunika i vremena poetka eventualno utvrene bolesti. U tom malom ratu izmeu bivih suprunika ne biraju se sredstva i nastoji se dokazati da je djeci sa onim drugim roditeljem mnogo gore nego sa ovim prvim. Dogaa se u praksi da sud dodijeli djecu na odgoj i skrb jednom od roditelja a da ovaj ubrzo nakon suenja taj ratni plijen ustupi poraenom supruniku, demonstrirajui tako i svoju pobjedu i svoju velikodunost. Zapravo, najei pravi gubitnici u svemu tome su djeca, koja najee ne razumiju razloge roditeljske separacije ali pritom duboko pate i esto ponesu u ivot emocionalne posljedice tog traumatskog iskustva. Test 10: 1.Povrede elektricitetom?Kod povreda elektricitetom razlikujemo: povrede nastale tehnikim elektricitetom i povrede nastale prirodnim elektricitetom.Povrede nastale tehnikim elektricitetom nastaju kada ovjekovo tijelo doe u strujno kolo i kada ona proe kroz njega. tetno dejstvo elektrine struje na ljudsko tijelo ispoljava se kao: elektrini strujni udar, elektrina opekotina ili svjetlei udar (fototrauma). Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je slijedeim faktorima: napon, intenzitet, izmjeninost, naizmjeninost, otpor, opte stanje organizma i sl.. Na dodirnom mjestu sa provodnikom, na koi nastaje tzv. signum electricum ali samo ako je sluaj o naponu do 1000V (Dulov efekat). Povrede nastale prirodnim elektricitetom mogu biti smrtne ili nesmrtne. Smrtne su u sluaju direktnog udara u ovjeka, naknadnim pranjenjem iz tla a nesmrtan ishod imamo kod djelovanja indukovanih napona sa metalnih povrina i naknadnog el. pranjenja iz okolnih provodnika. Kod nesmrtnog ishoda dolazi do: gubitka svijesti, amnezije, bola u

Test 12 1. . Zaguenje, zadavljenje ?Zaguenje je aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obiju aka koje je ubilakog karaktera. Mehanizam nastanka smrti je trojak: 1. ista asfiksija; 2. dolazi do kompresije a. carotis communis; 3. nadraaj glomus caroticuma. Zaguenje najee imamo kod edomorstva i ubistva starijih osoba te kod silovanja. Zadavljenje je stezanje vrata nekom omom koju aktivno zatee neka iva sila. Mehanizam smrti je kao kod zaguenja

2.Identifikacija je utvrivanje istinitosti osoba ivih ili mrtvih, zatim dijelova tijela, kao i predmeta (stvari) ivih ili mrtvih osoba. Prema metodama koje se primjenjuju, razlikuje se kriminalistika i sudsko-medicinska identifikacija. Kriminalistika identifikacija se sastoji u provjeravanju osobnih isprava, pregledu stvari, pokazivanja, opisivanju, fotografisanja i daktiloskopiranju. Zadatak sudsko medicinske identifikacie, koju vri ljekar identifikator, je opisivanje svih tjelesnih. 3.Vjetaenje nematerijalne tete Nematerijalna teta se u formi kompenzacije isplauje oteenim osobama koje su tokom trajanja i/ili nakon tetnog djelovanja trpjelafizike bolove, duevne bolove i strah. Pravo na naknadu pripada i osobama koje su doivjele nagrenost, naruenost, unakaenost, te koje imaju smanjenu radnu i opu sposobnost. Zakoni i obligacijskim relacijama u veini pravosudnih sustava predviaju naknadu nematerijalne tete i u sluaju povrede ugleda i asti, povrede slobode. Vjetak psihijatar u ovakvim vjetaenjima mora imati na umu personalni znaaj trauma za pojedinca.U posljednje vrijeme sve vie ima zahtjeva za vjetaenje nematerijalne tete zbog mobbinga.Kada sud odredi psihijatrijsko vjetaenje u sluaju mobbinga, od vjetaka se trai da procijeni okolnosti trpljenje, jainu i trajanje duevnih bolova i straha, je li to trpljenje dovelo do pogoranja psihikog stanja te je li se manifestiralo kod tuitelja na odreene naine.Mobbingzlostavljanje na poslu je relativno esto risutan i predstavlja ozbiljan problem ali naalost jo uvijek nema uporite ni u zakonu niti u dijagnostikim kategorijama. Drugim rijeima, mobbing za sada nije ni kazneno djelo niti je dijagnoza. Zakonski okviri za sada se kreu u domeni povrede prava linosti meu koje spadaju ast i ugled.

Test 7 1.UTOPLJENJE - Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si.). Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode, dakle ne mora citavo tijelo. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode, to se naziva imersio. Svaki les iz vode nije utopljenik. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Utopljenje moze biti, Primarno: Ubilacko, samoubilacko, Zadesno. Sekundarno - Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt, epilepsija, onsvjescenost, povreda glave, koje onesposobljava osobu, a padom u vodu osoba je udise. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. 2.SILOVANJE STUPRUM - Spolni akt izveden prisilno, protiv zelje jednog partnera. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom, ali nije iskljucivo. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe, optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice, moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo.

3.VJETAENJE VALJANOSTI UGOVORA I VJETAENJE SPOSOBNOSTI OPORUIVANJA (PRAVLJENJA TESTAMENTA) -Sud vrlo esto trai da se vjetak psihijatar izjasni o psihikom stanju, zapravo o sposobnosti za rasuivanje osobe u vrijeme sastavljanja ugovora koji je predmet sudskog postupka. Ugovor moe biti kupoprodajni, darovni, te ugovor o doivotnom izdravanju. Kada se radi o oporuci, ona je nitava ako testator u vrijeme sastavljanja testamenta nije imao navrenih 16 god. Ili nije imao ouvanu sposobnost za rasuivanje. U svakom sluaju vjetak je duan utvrditi prirodu, vrstu, stepen i trajnost spihikog poremeaja kod ispitivane osobe a onda procjeniti uticaj te bolesti. Pravljenje testamenta je u nekom smislu privilegovana pravna radnja i za nju je potrebna specifina sposobnost za rasuivanje. Deava se da je osoba liena poslovne sposobnosti za svaku drugu pravnu radnju ali da je mogue da ta ista osoba napravi oporuku. U procjeni testatorske sposobnosti koriste se Davidsonove kriterije: 1. da testator poznaje obim i vrstu svoje imovine, 2. da zna svoje nasljednike, 3. da je svjestan kakav pravni akt ini(sastavlja oporuku). Ukoliko je gubitak sposobnosti za rasuivanje nastupio nakon sklapanja oporuke, onda to nema uticaja na valjanost oporuke. U vjtaenju oporuke treba paljivo prouiti medicinsku dokumentaciju, ukoliko ona postoji

2.povrede koje nastaju udarom mot.vozila u pjesaka: Povredjivanje kod udara vozila u pjesaka Dva su osnovna tipa, zavisno od toga da lije u pitanju : Putnicko ili transportno vozilo. Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi). 1. Udar vozila ispod tacke tezista tijela (putnicko vozilo). Najcesci tip kolizije. Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela. Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine. Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj . Naletnu brzinu vozila. Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta. NALETNI POLOZAJ - FRONTALNI TIP KOLIZIJE - Kolizija frontalnog dijela vozila sa pjesakom, dolazi do odbacivanja pjesaka u smjeru suprotnom od smjera kretanja vozila Ima 3 faze : I) Faza - dolazi do primarnog kontakta prednjaceceg dijela vozila sa (branik) sa nogama pjesaka. Obicno je to gornji dio potkoljenice (40 cm od tla) Za sudsko-medicinsko vjestacenje vazno je : 1. Na kozi se nalaze povrede usljed primarnog kontakta - primarne povrede : oguljotine, podlivi, razderotine, 2. Prelomi kostiju (kosti potkoljenice): poprecni, visestruki, trouglasti tzv. bamper prelomi (ukazuju na smjer djelovanja sile), 3. Polozaj i pomjeranje okrajaka kosti, 4. Izmjeriti visinu od ruba stopala (obicno 40 cm od tla ali moze i 10 cm nize jer se vozilo pri naglom kocenju dodatno spusta). II)Faza - dolazi do nabacivanja tijela na vozilo: 1. Kod brzine do 60 km/h tijelo se nabacuje na haubu ili sofersajbu, 2. Preko 60 km/h na krov vozila, 3. Preko 100 km/h tijelo se prebacuje preko vozila (pri ekstremnim brzinama cak i bez kontakta sa vozilom) U ovoj fazi nastaju sekundarne povrede - cesto smrtonosne povrede glave i grudnog kosa. Lokalizovane su na istoj strani kao i primarne povrede . III) Faza - vezana je za kocenje vozila, kada tijelo pada na tlo i nastaju tercijarne povrede: Manje su obimne i zavise od obucenosti pjesaka, vreste tla... Povrede su razlicite lokalizacije. Najcesce oguljotine, prelomi kostiju . ruke i imaju bolju prognozu UGAONI TIP KOLIZIJE - Moze biti : ulazni i izlazni s obzirom na kretanje pjesajka u odnosu na vozilo 1. ULAZNI UGAONI POLOZAJ . Pjesak se krece prema vozilu i zahvacen je samo dijelom sirine vozila. Kontakt sa vanjskim bocnim dijelom vozila. Dolazi do okretanja tijela oko svoje uzduzne osovine (rotacije 2. IZLAZNI UGAONI POLOZAJ Pjesak se krece od vozila. Ako je zahvacen manji dio povrsine tijela pjesak se se snazno odbacuje u stranu uz okretanje oko oko uzduzne osovine BOCNO OKRZNUCE - Pjesak kontaktira sa bocnim dijelom vozila (vanjski retrovizor, blatobran) Nema odbacivanja na vozilo nego odmah nastupa II faza - tijlo se rotira i pada na tlo. Tijelo pjesaka ce biti odbaceno na onu stranu sa koje jei doslo. Nema ostecenja na prednjem dijelu vozila i krivicna odgovornost pjesaka ne postoji. UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO): I. faza tijelo kontaktira velikom povrsinom iznad karlice sa prednjim dijelom vozila. Na kozi se cesto ne vide povrede dok su unutrasnje destruktivne -primarne povrede. II. faza - Vozilo gura tijelo naprijed i ono pada na tlo. Trpi sekundarne povrde. Lokalizovane su na suprotnoj strani od primarnih III. faza - Ako se vozilo ne zaustavi nastaje pregazenje . 3.VJETAENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI - Poslovna sposobnost jeste sposobnost da osoba izjavama svoje volje moe ulaziti u pravne odnose i zakljuivati pravne poslove.Fizika osoba moe biti poslovno sposobna ili liena poslovne sposobnosti a moe biti i djelimino liena poslovne sposobnosti. Ova pitanja regulisana su Porodinim zakonom. Poslovna sposobnost stie se punoljtstvom(navrenih 18 godina) ili maloljetna osoba koja je sa 16 godina stupila u brak ili postala roditelj. Vjetaenje poslovne sposobnosti trai se u sluajevima kada postoji sumnja u poslovnu sposobnost odreene osobe, da li se toj sosobi treba ili ne treba oduzeti poslovna sposobnost potpuno ili djelimino. Sami pojam poslovna sposobnost je pravni a ne prishijatrijski. Zbog toga psihijatar treba da govori o sposobnosti osobe da brine za svoja prava i interese. Oduzimanje poslovne sposobnosti vri se u vanparninom postupku, a pokree ga sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog centra za socijalni rad, brani drug osobe o kojoj se vodi postupak te krvni srodnici koji su obuhvaeni porodinim zakonom. Svi sudionici u postupku oduzimanja poslovne sposobnosti moraju biti iznimno odgovorni i oprezni u smislu izbjegavanja mogunosti da bilo ko njima manipulie i eli zloupotrijebiti ovaj institut. Oduzimanje poslovne sposobnosti oznaava se kao socijalna smrt.

Test 13 Test XX 1.PRAVNI ASPEKTI POBACAJA - Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece, ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje, pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot, ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. ISKLJUCIVANJE I DOKAZIVANJE MATERINSTVA I OCINSTVA - Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Za materinstvo nije bitno da li je dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo, zamjena djece u porodilistu). Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je: Iskaz majke daje taj muskarac otac, Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane). Ako otac ne prizna dijete potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca

1.-Strijelne povrede : 2. FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA - Farmakokinetika je naucna disciplina u okviru klinicke farmakologije koja proucava kretanje neke supstancije u organizmu, a uglavnom se odnosi na onu, koja je u njega unijela oralnim putem. Kretanje supstancije podrazumjeva : Resorpciju, Distribuciju, Biotransformaciju, Eliminaciju. Resorpcija alkohola - Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza, vrsi se u digestivnom traktu. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola, ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: Koncentracije

alkohola u picu. Ako je konc.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca, dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija, Stanja probave, Brzine konzumiranja alkohola. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min, dok se vrsi apsorpcija prvog pica, nastupila bi eliminacija prvog, tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano. 3. Vjetaenje dodjele djece branim partnerima u postupku razvoda braka.Mnogi vjetaci smatraju ova vjetaenja najsloenijima i najteima.Postavlja se pitanje duevnog zdravlja suprunika i vremena poetka eventualno utvrene bolesti. U tom malom ratu izmeu bivih suprunika ne biraju se sredstva i nastoji se dokazati da je djeci sa onim drugim roditeljem mnogo gore nego sa ovim prvim. Dogaa se u praksi da sud dodijeli djecu na odgoj i skrb jednom od roditelja a da ovaj ubrzo nakon suenja taj ratni plijen ustupi poraenom supruniku, demonstrirajui tako i svoju pobjedu i svoju velikodunost. Zapravo, najei pravi gubitnici u svemu tome su djeca, koja najee ne razumiju razloge roditeljske separacije ali pritom duboko pate i esto ponesu u ivot emocionalne posljedice tog traumatskog iskustva.

na prednjoj strani trupa nalazi samo jedna ubodna rana tada smjer ubodnog kanala od sredine tijela prema bocnoj strani potvrdjuje da je rijec o samoubojstvu a obrnut smijer da je u pitanju ubojstvo. Porast brojnosti rana olaksava odredjivanje ubojstva. Na udovima se u slucaju samoubojstva vidjaju rezne rane na mjestu svjianja zglobova. Poprecni polozaj ili kosi rez na refleksnoj strani rucnog zgloba te koso izvana gore prema unutra dolje postavljeni rezovi lakatnih udubina tipicni su za samoubojstvo. 3.Psihijatrijsko vjetaenje ili ekspertiza je dokazano sredstvo u sudskom postupku.Namjenjena je pravnicima, pa bi morala biti pisana, koliko je to mogue, razumljivim jezikom, uz opisno izraavanje strunih termina. Ekspertiza treba sadravati ope podatke o samom vjetaku, naslov suda (odvjetnitva,tuiteljstva,advokata jedne od strane) koji je traio vjetaenje,te generalije osobe koja se vjetai. Nakon toga se mora navesti na temelju ega je vjetaenje provedeno (na temelju uvida u sudski spis, ukljuujui eventualno postojeu medicinsku dokumentaciju),ovisno o tome to se precizira kao zadaa vjetaku.Nakon toga vjetak e u ekspertizi dati svoj nalaz u kojem e opirnije opisati ono to je naveo da je temelj vjetaenja.U nastavku ekspertize vjetak e navesti relevantne izvore informacija iz samog spisa.Slijedi opis vlastitog opisivanja, po medicinskom modelu: anamneza i status ispitanika. Miljenje je dio ekspertize u kojem vjetak integrira sve podatke koje ima o predmetu vjetaenja te daje svoje struno miljenje o psihikom stanju vjetaene osobe.U zavrnom dijelu vjetaenja zakljuak.

Test XX

1.Principi i smjerovi vjetacenja u slucajeva saobracajnih nesreca Identifikacija osobe (lesa) i priblizno odredjivanje vremena nastanaka smrti. Analiza povrda, njihove zazivotnosti ili posmrtnosti. Izvesti uzrocno- posljedicne veze povredjivanja i smrti (ako postoji nadzivljavanje, kod starijih i vec bolesnih osoba je teze odrediti uzroke smrti). Odrediti tip kolizije. Analiza povreda u pravcu identifikacije vozaca i ostalih putnika kod sudara sa fiksnom zaprekom. Fiksiranje, analiza i tumacenje bioloskih tragova na odjeci, vozilu i na licu mjesta. Iznalazenje tragova unutar vozila, uzimanje uzoraka krvi i analiza alkoholiziranosti ili dr. Aktivnih supstanci i njihov utjecaj na sposobnost upravljanja vozilom. Kod prezivjelih odrediti tip i kvalifikaciju povrede uz prethodni pregled, evidenciju i opis svih povreda. Mehanizam povredjivanja je veoma vazan za sudsko-medicinsku ekspertizu udesa, posebno ako ima prezivjelih (krivicna odgovornost vozaca). Pazljivo pregledati vozilo, pretraziti tragove i evidentirati ih. Tragovi: kosa i krv vozaca, vlakna hlaca, otisci potplata i cipela vozaca, vlakna odjece suvozaca itd. Dobro opisati povrede na poginulim i prezivjelim i usporediti ih, sto je osnovni kriterij za odredjivanje toga ko je bio vozac a ko suvozac. 2.Diferencijalna dijagnoza (razlikovanje) ubistva i samoubistva Proces obuhvaca nekoliko etapa : isljedjivanje, forenzicko ispitivanje, expertiza koja se dijeli na kriminolosku, balisticku, sudsko medicinsku, traseolosku, grafolosku. Zakljucak o karakteru nasilne smrti donosi organ koji vodi postupak. Za razlikovanje slucajeva ubojstva i samoubojstva iznimno je vazno razlikovati znacajke rana i to njihovog broja, lokacije, velicine, dubine medjusobnog polozaja, odnosa smjera rana i sl. Kod samoubojstva rane se nanose na razodjenutim dijelovima tijela, zatim je mala dubina ozljede, grupiranje ozljeda i sl. Ubojstvo je promjejivost ubodnih rana, smijerova ubodnih rana, odbrambene ozljede na rukama, dlanovima i sl. Dijagnostika se najbolje provodi promatranjem ozljeda na vratu, trupu i udovima. Ozljede na vratu su uvijek reznog karaktera. Pri ubojstvu se uglavnom nalazi jedna postavljena okomito u visini 3 kraljeska. Pri samoubojstvu redovito se vidja citav niz reznih rana koje se nalaze suprotno od ruke kojom se nanosila ozljeda. Dubina rane je obicno manja nego kod ubojstva. Vazno je promatrati krvne ciste, jer kod samoubojstva su obicno u uspravnom polozaju i nerijetko pod kontrolom oka. Zbog toga krv tece najprije u smijeru uzudzne osi, a kada samoubojica izgubi snagu i padne na tlo, krv curi okomito na uzduznu os tijela. Ubojstvo se obicno izvodi nad osobom koja je nemocnija. Ubojica zrtvu obori zbog ceega su tragovi slijevanja krvi samo okomiti na uzduznu os tijela. Samoubojicine ruke su obicno krvave, dok su kod ubojice ciste. Sto su ozljede bizarnije i cudnije to potvrdjuje da je rijec o samoubojstvu. Ako se

Traseologija sperma, dlake, kosa Bilo koji dio ljudskog tijla moze biti predmet sudskomedicinskog i bioloskog ispitivanja u kriminalisticke svrhe. Najcesci su bioloski tragovi dlake, i kosa, krv i sekretei (slina, sperma, mokraca). Tragovi bioloskog porijeka su tragovi koji poticu od ljudi, zivotinja, biljaka. Vjestacenjem dlake odredjuje se: 1. je li rijec o dlaci ili biljnom vlaknu, 2. je li dlaka ljudska ili zivotinjska, 3. je li dlaka od muske ili zenske osobe, 4. sa kojeg je podrucja tijela, 5. je li iscupana ili je spontano ispala, 6. je li dlaka ostecena, 7. je li dlaka izmijenjena bojena. Katkad je ljudsku kosu i dlake potrebno razlikovati od zivotinjske dlake ili tekstilne niti. Makrometrijski i mikroskopski odrede se broj uzoraka, duljina, oblik, boja i promjena pigmentacije. Vlas je kose cijelom svojom duljinom priblizno jednake debljine, sa okruglim ili ovalnim presjekom. S tim u vezi smatra se da dlaka veceg promjena od 1,014 mm nije kosa. Uzima se da kosa prosjecno raste oko 0,4 mm na dan ili 12 mm na mjesec. Dlake ispod pazuha i stidne dlake su deblje, kovrdzavije i krace od kose. Presjed tih dlaka je jajast, trokutast ili bubrezast. Hemijskim metodama se ne moze razlikovati kosa muskarca od kose zene, premda je dokazano da zenska kosa sadrzi manje sumpora. Pregledom se moze razlikovati je li kosa odrezana ili perkinuta. Odrezana kosa ima ostre rubove. Otrgnuta koa je izduljena, rubovi su kutikule svaki za sebe pomaknuti, a medula je suzena na mjestu prekida. Vlas covjecije kose moze se razlikovati od zivotinjske po sljedecim znacajkama u pravilu ima odrezan vrh priblizno jednake debljine, moze biti ravna i kovrdzava a srz je tanka i prelazi trecinu debljine niti. Zivotinjska dlaka je cesto veca, pojedina je dlaka cesto razlicito pigmentirana. Presjed se dlake mijenja. Tragovi sperme najee su povezani sa spolnim nasiljem ali mogu biti vaan dokaz i u drugim kaznenim djelima. Sperma je tjelesna tekuina, a sadrava stanine sastojke sjemene stanice (spermije) koji se stvaraju u spolnim lijezdama (testisima) i tekue sastojke koje stvaraju pomone lijezde, kao to su prostata i sjemeni mjehurii. Sperma se moe traiti u rodnici ive ili mrtve ene, na tijelu rtve, na odjei i na mjestu poinjenja kaznenog djela, kao i na tijelu poinitelja. Spermiji se u rodnici ive ene mogu dokazivati u vremenu od oko 34 sata nakon snoaja, a pri visokom stupnju istoe rodnice (rodnica s fiziolokom florom, bez upale i sl.) ak i do 42 sata dok se u rodnici mrtve ene mogu nai 2-3 dana nakon smrti, a iznimno i dulje. Analiza tragova sperme ukljuuje identifikacijske testove kojima je svrha potvrditi prisutnost sperme ili sjemene tekuine te individualizacijske testove koji ukljuuju genetiko tipiziranje, kako odreivanjem konvencionalnih biljega, tako i DNA-profila. Identifikacijom se provjerava iskaz rtve o poinjenom seksualnom nasilju. Genetiko testiranje, u pravilu, obavlja se radi prepoznavanja poinitelja