Professional Documents
Culture Documents
Primena
A1 Vidljive konture A2 Vidljive ivice B1 Linije imaginarnog prodora B2 Kotne linije B3 Pomone kotne linije B4 Pokazne linije B5 rafura B6 Konture zaokrenutih preseka B7 Kratke osne linije
C D
C1 Granine linije deliminih ili skraenih pogleda ili preseka, ako te granine linije nisu date linijom tipa G D1 E1 Zaklonjene konture E2 Zaklonjene ivice F1 Zaklonjene konture F2 Zaklonjene ivice
E F
G
Crta-taka-crta, tanka
H1 Ravni presecanja
Crta-taka-crta, debela
J1 Prikazivanje linija ili povrina kojima se postavljaju specijalni zahtevi K1 Konture susednih delova K2 Alternativni i krajnji poloaj pokretnih delova K3 Teine linije K4 Polazne konture pre oblikovanja K5 Delovi koji se nalaze ispred ravni presecanja
Po uzoru na tabelu 1.1, nacrtati tipove linija, dati opis i njihovu primenu. Tip linije Opis Primena
Slika 2.2
Slika 2.3
Ako se iz nekog razloga (npr. prikazivanje predmeta sa kosim povrinama, nedostatak mesta i sl.) mora odstupati od principa ortogonalnog projektovanja po metodi prvog diedra, obavezna je primena referentnih strelica i slovne oznake pravca posmatranja. U takvim sluajevima, izuzimajui glavni pogled, svaki pregled se oznaava velikim slovom, koje se stavlja uz strelicu koja pokazuje pravac posmatranja za odgovarajui pogled. Oznaeni pogledi se razmetaju bez obzira na glavni pogled. Velika slova koja oznaavaju pogled smetaju se odmah ispod ili iznad odgovarajueg pogleda. Na jednom istom crteu ova slova se razmetaju na isti nain. Ne stavlja se nikakva druga oznaka.
4
Slika 2.4
Slika 2.5
Slika 2.6
Slika 2.7
5
MODEL 1
MODEL 2
MODEL 3
MODEL 4
MODEL 5
MODEL 6
MODEL 7
MODEL 8
Za modele prikazane u izometriji, nacrtati tri osnovne ortogonalne projekcije na kvadratnoj mreici, na kojoj je oznaen poetak crtanja sve tri projekcije.
PRIMER 1. ZADATKA
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmeta na crteu Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
10
REENJE PRIMERA
11
PRIMER 1. ZADATKA
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0545 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmeta na crteu Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
12
REENJE PRIMERA
13
ZADATAK 1. 1
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .1530 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmeta na crteu Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
14
15
ZADATAK 1. 2
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmeta na crteu Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
16
17
ZADATAK 1.3
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmete na crteu Vreme izrade: 2 asa Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
18
19
ZADATAK 1.4
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmete na crteu Vreme izrade: 2 asa Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
20
21
ZADATAK 1.5
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmete na crteu Vreme izrade: 2 asa Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
22
23
ZADATAK 1.6
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmete na crteu Vreme izrade: 2 asa Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
24
25
ZADATAK 1.7
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmete na crteu Vreme izrade: 2 asa Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
26
27
ZADATAK 1.8
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmete na crteu Vreme izrade: 2 asa Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
28
29
ZADATAK 1.9
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmete na crteu Vreme izrade: 2 asa Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
30
31
ZADATAK 1.10
Model, prikazan u izometriji, prikazati u izgledima: Pogled A izgled spreda; Pogled B izgled odozgo i Pogled C izgled sleva, prema SRPS M. A0. 050. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjam. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Postupci prikazivanja predmete na crteu Vreme izrade: 2 asa Iznad izgleda modela upisati: Izgled A, Izgled B i Izgled C.
32
33
3 PRESECI
3.1 Crtanje i oznaavanje preseka
Opta pravila za raspored pogleda odnose se podjednako i na crtanje preseka. Ako je poloaj jedne ravni presecanja jasan, ne prikazuje se taj poloaj odnosno ne upisuju se oznake (slika 3.1). Kada poloaj ravni presecanja nije jasan ili kada je potrebno razlikovati nekoliko ravni presecanja (vidi slike 3.1 do 3.3), poloaj ravni presecanja se obeleava sa crta-taka-crta, tankom linijom, zadebljanom na krajevima i na mestima promene pravca (tip H). Na ravan presecanja upuuje se oznakama, npr. slovima, a pravac posmatranja se obeleava strelicama. Presek se oznaava odgovarajuim oznakama.
Slika 3.1 Slika 3.3 Slika 3.2 Oznake uz preseke smetaju se ili odmah ispod ili odmah iznad odgovarajuih preseka, ali na jednom crteu one se smetaju na isti nain. Druga oznaka se ne stavlja. Rebra, ivije, osovine, paoci tokova i sl. ne crtaju se u uzdunim presecima i zato se ne rafiraju (slika 3.4).
Slika 3.4
34
Slika 3.5
Slika 3.6
3.4 Polupreseci
Simetrini delovi mogu da se nacrtaju pola u pogledu i pola u preseku.
Slika 3.7
35
Slika 3.8
Slika 3.9
Slika 3.10
Odvojene povrine preseka istog elementa rafiraju se na isti nain. rafiranje susednih elemenata vri se u razliitim pravcima ili sa razliitim razmacima (slika 3.11). Razmak izmeu linija rafure bira se u zavisnosti od veliine povrina koje se rafiraju, uz uslov da se obezbedi ispunjenje zahteva u pogledu minimalnog razmaka. Ukoliko su povrine velike, rafura se moe ograniiti na zonu uz konturu povrine koja se rafira . Kada se preseci istog dela u paralelnim ravnima prikazuju jedan pored drugog, rafura je identina, ali moe biti pomerena du podeone linije izmeu preseka ako treba obezbediti veu jasnou. rafura se prekida kada nije mogue smestiti podatke izvan rafirane povrine (slika 3.12).
Slika 3.11
Slika 3.12
rafiranje se moe koristiti za oznaavanje tipa materijala na presecima. Ako se za oznaavanje razliitih materijala koriste razliiti tipovi rafure, znaenje svakog tipa rafure se jasno odreuje na crteu.
Slika 3.13
36
4 KOTIRANJE
Kota je brojana vrednost izraena odgovarajuom jedinicom mere koja je prikazana grafiki na tehnikom crteu pomou linija, simbola i oznaka. Prema vanosti razlikuju se sledee vrste kota: Funkcionalna kota - mera bitna za funkciju dela ili prostora (vidi "F" na slici 4.1); Nefunkcionalna kota - mera koja nije bitna za funkciju dela ili prostora (vidi "NF" na sl 4.1); Pomona kota - mera koja se daje samo informativno. Ona ne utie na proizvodne ili kontrolne operacije a dobijena je iz drugih vrednosti prikazanih na crteu ili u prateim dokumentima. Pomone kote date su u zagradama i tolerancije se ne odnose na njih (vidi "AUX" na slici 4.1).
a) Sklop
b) Vijak sa naslonom
c) Rupa sa navojem
4.1 Primena
Svi podaci o dimenzijama potrebni za odreivanje dela ili komponente moraju biti nedvosmisleno i potpuno prikazani neposredno na crteu pomou kota. Ukoliko podaci nisu naznaeni u tehnikoj dokumentaciji svaka mera se na crteu kotira samo jedanput. Kota se smeta u onu projekciju ili presek u kojem je dotini deo predmeta najjasnije prikazan. Za sve kote na istom crteu koristi se ista jedinica (npr. milimetri), ali bez pisanja jedinice mere. Da bi se izbeglo pogreno tumaenje, moe se jedinica mere koja je najzastupljenija na crteu naznaiti u primedbi. Ako na jednom delu crtea mora da se upotrebi druga jedinica (npr. N m za moment ili kPa za pritisak), ona se daje zajedno sa pripadajuom vrednou. Na crteu nije potrebno kotirati vie mera gotovog proizvoda ili dela nego to je potrebno za njihovo odreivanje (dimenzionisanje, opisivanje). Nijedan detalj gotovog proizvoda ne odreuje se s vie od jedne kote u bilo kojem smeru. Izuzetak se ipak moe nainiti u sluaju: a) kada je potrebno navesti dopunske mere u meufazama izrade (npr. mere dela pre cementiranja ili pre zavrne obrade), b) kada bi dodavanjem pomone kote crte postao jasniji. U sluaju kada je to potrebno zbog osiguranja ispravnog funkcionisanja ili meu zamenljivosti, daje se opis proizvodnih postupaka ili metoda ispitivanja. Funkcionalne kote unose se direktno u crte gde god je to mogue (slika 4.2). Ponekad je indirektno funkcionalno kotiranje opravdano i potrebno. U takvim sluajevima mora biti sauvan isti efekat kao i pri direktnom funkcionalnom kotiranju.
Slika 4.2
37
Na slici 4.3 prikazan je primer indirektnog funkcionalnog kotiranja kod koga je zahtev sa slike 4.2 prikazan u dve varijante.
Slika 4.3
Slika 4.4
Slika 4.5
Slika 4.6
Slika 4.7
38
Kotna linija crta se neprekinuta i kada je na crteu na koji se ona odnosi prikazan prekid (slika 4.8). Preseci pomonih i kotnih linija moraju se izbegavati. Kada ih nije mogue izbei, nijedna linija ne sme imati prekid (slika 4.9). Osne linije i konturne linije ne smeju se koristiti kao kotne linije, ali se mogu koristiti kao pomone kotne linije (slika 4.9).
Slika 4.8
Slika 4.9
Slika 4.10 Na jednom crteu koristi se samo jedan oblik strelice kao kotni zavretak. Tamo gde je za kotne strelice prostor mali stavlja se kosa crta ili taka . Na crteima gde ima dovoljno prostora vrh strelice se postavlja unutar granice kotne linije (slika 4.11). Tamo gde nema dovoljno prostora strelice se mogu nalaziti izvan predvienih granica kotne linije koja se u tu svrhu produuje (vidi sliku 4.12).
Slika 4.11
Slika 4.12
Slika 4.13
Pri kotiranju poluprenika koristi se samo strelica kao kotni zavretak iji je vrh na rubu luka (slika 4.13). Vrh strelice moe biti ili sa spoljanje ili sa unutranje strane konture crtea (ili njegove pomone kotne linije), zavisno od veliine crtea.
39
Slika 4.14 Kotni brojevi za uglove upisuju se kao na slikama 4.16 i 4.17.
Slika 4.15
Slika 4.17
Kotni brojevi upisuju se tako da se mogu itati odozdo sa crtea. Kotne linije koje nisu horizontalne prekinute su prvenstveno u sredini da bi se upisao kotni broj.
Lanano kotiranje
Lanano kotiranje sastoji se od niza pojedinanih kota. Koristi se samo tamo gde ne postoji opasnost ugroavanja funkcionalnih zahteva predmeta kada se saberu tolerancije (slika 4.18). Za lanano kotiranje moe se koristiti bilo koji kotni zavretak, osim strelice sa uglom od 90
Slika 4.18
Slika 4.19
40
Slika 4.20
Slika 4.21
Slika 4.22
Slika 4.23
Slika 4.24
Odreivanje mesta za kotne brojeve esto zahteva prilagoavanje razliitim situacijama. Usled toga kotni broj se moe nalaziti: blie kotnom zavretku kako bi se izbegla dugaka kotna linija, tamo gde je jasno prikazivanjem samo dela te linije (slika 4.25); iznad produetka kotne linije, iza spoljanjeg kotnog zavretka, ako je prostor ogranien (vidi sliku 4.26); na kraju pokazne linije koja se zavrava na kotnoj liniji, a kotna linija je prekratka za oznaavanje kotnog broja na uobiajeni nain; iznad horizontalnog produetka kotne linije kada prostor ne dozvoljava da se kotni broj smesti u prekid nehorizontalne kotne linije.
Slika 4.25
Slika 4.26
41
42
REENJE PRIMERA
43
44
REENJE PRIMERA
45
ZADATAK 2.1
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0645 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: Povrinska obrada: - cilindrinost otvora 20mm treba da je u toleranciji 0,25mm - ravnost eonih povrina 20x20mm(2x)treba da je u toleranciji 0,34mm - otvor 20mm je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - eone povrine 20x20mm(2x) su u stepenu tanosti N8 (Ra=3,2m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N11 (Ra=25m)
46
47
ZADATAK 2.2
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: u toleranciji 0,2mm Povrinska obrada: - koaksijalnost otvora 18mm u odnosu na spoljanji prenik 36mm, treba da je - ravnost gornje povrine 20x20mm(2x)treba da je u toleranciji 0,34mm - otvor 20mm je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - eone povrine 20x20mm(2x) su u stepenu tanosti N8 (Ra=3,2m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N11 (Ra=25m)
48
49
ZADATAK 2.3
Za prikazani model, nacrtati frontalnu i horizontalnu projekciju i pun profilni presek (Presek C-C). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0545 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek C-C, upisati PRESEK C-C i IZGLED-e A i B. Tolerancije: u toleranciji 0,2mm Povrinska obrada: - koaksijalnost otvora 18mm u odnosu na spoljanji prenik 36mm, treba da je - ravnost gornje povrine 20x20mm(2x)treba da je u toleranciji 0,34mm - otvor 20mm je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - eone povrine 20x20mm(2x) su u stepenu tanosti N8 (Ra=3,2m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N11 (Ra=25m)
50
51
ZADATAK 2.4
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: - osa otvora 20mm treba da je upravna u odnosu na osu otvora 28mm, sa tolerancijom sa tolerancijom upravnosti 0,12mm - paralelnost osa otvora 8mm treba da je u toleranciji 0,18mm Povrinska obrada: - otvori 20mm i 28mm su u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - otvori 8mm su u stepenu tanosti N8 (Ra=3,2m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m)
52
53
ZADATAK 2.5
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: Povrinska obrada: - cilindrinost otvora 28mm treba da je u toleranciji 0,05mm - ravnost povrine 40x36mm treba da je u toleranciji 0,09mm - otvor 28mm su u stepenu tanosti N8 (Ra=3,2m) - povrina 40x36mm je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m)
54
55
ZADATAK 2.6
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: - krunost otvora 20mm, treba da je u toleranciji 0,06mm - osa otvora 20mm treba da je upravna u odnosu na gornju povrinu (32x38mm) sa tolerancijom upravnosti 0,20mm Povrinska obrada: - otvor 20mm je u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m) - gornja povrina (32x38mm) je u stepenu tanosti N8(Ra=3,2m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N10(Ra=12,5m)
56
57
ZADATAK 2.7
Za prikazani model, nacrtati frontalnu i profilnu projekciju i pun horizontalni presek (Presek B-B). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek B-B, upisati PRESEK B-B i IZGLED-e A i C. Tolerancije: Povrinska obrada: - cilindrinost otvora 24mm treba da je u toleranciji 0,06mm - ravnost donje povrine otvora 16x44mm treba da je u toleranciji 0,1mm - otvor 24mm je u stepenu tanosti N8(Ra=3,2m) - gornja povrina 44x44mm je u stepenu tanosti N7 (Ra=1,6m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m)
58
59
ZADATAK 2.8
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: - cilindrinost otvora 16mm, treba da je u toleranciji 0,08mm - osa otvora 10mm treba da je upravna u odnosu na osu otvora 16mm sa tolerancijom upravnosti 0,20mm Povrinska obrada: - otvor 10mm i 16mm su u stepenu tanosti N8(Ra=3,2m) - kose povrine su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N11(Ra=25m)
60
61
ZADATAK 2.9
Za prikazani model, nacrtati frontalnu i profilnu projekciju i pun horizontalni presek (Presek B-B). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek B-B, upisati PRESEK B-B i IZGLED-e A i C. Tolerancije: Povrinska obrada: - cilindrinost otvora 20mm treba da je u toleranciji 0,15mm - ravnost donje povrine ljeba 28x44mm, treba da je u toleranciji 0,30mm - otvor 20mm je u stepenu tanosti N8(Ra=3,2m) - povrine 44x28mm i 44x8mm(2x) su u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N11 (Ra=25m)
62
63
ZADATAK 2.10
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: - osa otvora 20mm treba da je upravna u odnosu na osu otvora 10mm, sa tolerancijom upravnosti 0,1mm - krunost osa otvora 20mm, treba da je u toleranciji 0,06mm Povrinska obrada: - otvori 20mm i 10mm, su u stepenu tanosti N8(Ra=3,2m) - radijusni ljeb R15mm je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m)
64
65
ZADATAK 2.11
Za prikazani model, nacrtati frontalnu i profilnu projekciju i pun horizontalni presek (Presek B-B). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek B-B, upisati PRESEK B-B i IZGLED-e A i C. Tolerancije: paralelnosti 0,3mm Povrinska obrada: - otvor 20mm i otvori 26mm su u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - gornja i donja povrina je u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N10 (Ra=12,5m) - cilindrinost otvora 20mm treba da je u toleranciji 0,25mm - gornja povrina treba da je paralelna u odnosu na donju sa toleranciji
66
67
ZADATAK 2.12
Za prikazani model, nacrtati frontalnu i horizontalnu projekciju i pun profilni presek (Presek C-C). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0545 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek C-C, upisati PRESEK C-C i IZGLED-e A i B. Tolerancije: Povrinska obrada: - krunost otvora 20mm treba da je u toleranciji 0,1mm - ravnost donje povrine ljeba irine 16mm treba da je u toleranciji 0,4mm - otvor 20mm je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - donja povrina ljeba irine 16mm je u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N10 (Ra=12,5m)
68
69
ZADATAK 2.13
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: Povrinska obrada: - krunost prenika 40 treba da je u toleranciji 0,15mm - paralelnost osa otvora 16mm treba da je u toleranciji 0,3mm - deo cilindra 40mm je u stepenu tanosti N8(Ra=3,2m) - otvori 16mm su u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m)
70
71
ZADATAK 2.14
Za prikazani model, nacrtati frontalnu i horizontalnu projekciju i pun profilni presek (Presek C-C). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek C-C, upisati PRESEK C-C i IZGLED-e A i B. Tolerancije: Povrinska obrada: - krunost otvora 24mm treba da je u toleranciji 0,08mm - paralelnost useenih lunih segmenata treba da je u toleranciji 0,5mm - otvor 24mm je u stepenu tanosti N8(Ra=3,2m) - kose povrine su u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N10 (Ra=12,5m)
72
73
ZADATAK 2.15
Za prikazani model, nacrtati frontalnu i horizontalnu projekciju i pun profilni presek (Presek C-C). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek C-C, upisati PRESEK C-C i IZGLED-e A i B. Tolerancije: 0,25mm Povrinska obrada: - krunost krunost 50mm treba da je u toleranciji 0,13mm - paralelnost povrina 20x21mm u useenom ljebu, treba da je u toleranciji - deo cilindra 50mm je u stepenu tanosti N7 (Ra=1,6m) - povrine 20x21mm su u stepenu tanosti N8 (Ra=3,2m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N10 (Ra=12,5m)
74
75
ZADATAK 2.16
Za prikazani model, nacrtati frontalnu i horizontalnu projekciju i pun profilni presek (Presek C-C). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek C-C, upisati PRESEK C-C i IZGLED-e A i B. Tolerancije: 0,4mm Povrinska obrada: - paralelnost eonih povrina cilindra 50mm treba da je u toleranciji 0,3mm - ravnost zaseenih povrina na cilindru (irina 10mm), treba da je u toleranciji - cilindar 50mm je u stepenu tanosti N7 (Ra=1,6m) - zaseene povrine na cilindru su u stepenu tanosti N8 (Ra=3,2m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N9 (Ra=6,3m)
76
77
ZADATAK 2.17
Za prikazani model, nacrtati horizontalnu i profilnu projekciju i pun frontalni presek (Presek A-A). Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: MODEL Materijal: .0345.51 Metodska jedinica: Pun presek Oznaiti presek A-A, upisati PRESEK A-A i IZGLED-e B i C. Tolerancije: - cilindrinost otvora 25mm treba da je u toleranciji 0,1mm - koaksijalnost otvora 25mm u odnosu na spoljanji prenik 50mm treba da je
u toleranciji 0,25mm Povrinska obrada: - cilindar 50mm je u stepenu tanosti N8(Ra=3,2m) - otvor 25mm su u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m) - ostale povrine su u stepenu tanosti N10(Ra=12,5m)
78
79
PRIMER 3. ZADATKA
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
80
REENJE PRIMERA
81
ZADATAK 3.1
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
82
83
ZADATAK 3.2
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
84
85
ZADATAK 3.3
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
86
87
ZADATAK 3.4
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
88
89
ZADATAK 3.5
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
90
91
ZADATAK 3.6
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
92
93
ZADATAK 3.7
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
94
95
ZADATAK 3.8
Na osnovu dve projekcije postolja, nacrtati presek sa vie paralelnih ravni, umesto projekcije u kojoj nije naznaen presek. rafirati presek. Crte raditi u razmeri 1:1, sa kotiranjem. Format: A4 Naziv dela: POSTOLJE Materijal: BTel Metodska jedinica: Presek sa vie paralelnih ravni Iznad dobijenog preseka upisati PRESEK A-A.
96
97
5 TOLERANCIJE
Geometrijske tolerancije se utvruju samo kada su neophodne sa aspekta funkcionalnih zahteva, zamenljivosti ili eventualno sa aspekta proizvodnje. Geometrijske tolerancije elementa utvruju polje unutar kojeg mora leati element ( povrine, ose ili srednje ravni ). U zavisnosti od karakteristike i mere koja se tolerie polje moe biti: povrina unutar kruga; povrina izmeu dva koncentrina kruga; povrina izmeu dve ekvidistantne prave ili dve paralelne prave; prostor unutar cilindra; prostor izmeu dva koaksijalna cilindra; prostor izmeu dve ekvidistantne povrine ili dve paralelne ravni; prostor unutar paralelopipeda. Ukoliko nije dodatno naznaeno prema tabeli 5.1 i 5.2, tolerancija vai za ukupnu duinu ili povrinu tolerisanog elementa. Geometrijske tolerancije elementa koje se daju u odnosu na referentni element ne ograniavaju odstupanje oblika samog referentnog elementa. Referentni element mora imati za odreenu namenu dovoljnu tanost, zbog ega je neophodno utvrditi tolerancije oblika referentnog elementa. Tabela 5.1: Oznake za karakteristike za koje se utvruju tolerancije Elementi i tolerancije Karakteristika Pravost Pojedinani elementi Tolerancije oblika Ravnost Krunost Cilindrinost Pojedinani ili Referentni elementi Profil linije Profil povrine Pararelnost Tolerancije pravca Upravnost Nagib ( kosina ) Referentni elementi Tolerancije poloaja Tolerancije bacanja Poloaj (lokacija) Koncentrinost i koaksijalnost Simetrinost Bacanje Ukupno bacanje Oznaka
98
Tabela 5.2 Opis Oznaavanje elemenata koji se tolerie Neposredno Slovom Neposredno Oznaavanje reference Slovom
A A
Oznaka
Reper
Teorijski tana mera Projektovano teorijsko polje Princip maksimuma materijala Zahtevi koji se odnose na tolerancije unose se u pravougaoni okvir koji je podeljen na dva ili vie polja. Sleva nadesno polja sadre sledee: (slike 5.1-5.3): oznaku karakteristike za koju se utvruju tolerancije; vrednost tolerancije u istim jedinicama kao i duina (ispred vrednosti tolerancija krunog ili cilindrinog oblika stavlja se znak ); slovo ili slova koja identifikuju referencu ili reference.
Slika 5.1
Slika 5.2
Slika 5.3
Napomena za toleranciju, na primer: 6 otvora, 4 povrine ili 6x, mora biti napisana iznad okvira (vidi slike 5.4 i 5.5).
Slika 5.4
Slika 5.5
Dodatni podaci o obliku elemenata unutar tolerancijskog polja moraju biti napisani u blizini okvira za tolerancije i mogu se povezati pomonom linijom (vidi slike 5.6 i 5.7).
Slika 5.6
Slika 5.7
Ako je neophodno dati vie od jedne tolerancije za jedan element, tolerancije se daju u okvirima za tolerancije postavljenim jedan iznad drugog (sliku 5.8).
Slika 5.8
99
Slika 5.10
kao produetak kotne linije ako se tolerancije odnose na osu ili sredinju ravan kotiranog
Slika 5.11
Slika 5.12
Slika 5.13
na sredinju liniju elementa, kada se tolerancija odnosi na osu ili srednju liniju koja se
Slika 5.14
Slika 5.15
Slika 5.16
NAPOMENA Ako se tolerancije odnose na konturu cilindrinog ili simetrinog elementa ili na osu ili srednju ravan, one zavise od funkcionalnih zahteva.
Slika 5.17
Slika 5.18
100
Po pravilu, pravac irine tolerancijskog polja je u pravcu normale na geometrijski oblik dela (vidi slike 5.19 i 5.20).
Slika 5.19
Slika 5.20
5.3 Referenca
Kada je tolerancija elemenata data u odnosu na referencu, ona se po pravilu oznaava pomou referentnog slova. Isto referentno slovo se ponavlja u okviru za tolerancije. Radi oznaavanja reference, uokvireno referentno slovo je spojeno preko punog ili praznog referentnog trougla (vidi slike 5.21 i 5.22)
Slika 5.21
Slika 5.22
Referentni trougao sa referentnim slovom se postavlja: na konturu elementa ili pomonu liniju (vidno odvojen od kotne linije), kada je referenca linija ili povrina na samom delu (slika 5.23):
Slika 5.23 u produetku kotne linije, kada je referentna osa ili sredinja linija (slike 5.24 -5.26) : NAPOMENA Ako nema dovoljno mesta za smetanje dve kotne strelice, jedna se moe zameniti referentnim trouglom (slike 5.25 i 5.26).
Slika 5.24
101
Slika 5.25 na osu ili sredinju liniju, kada je referenca : a) osa ili sredinja linija samog elementa (na primer cilindar), b) zajednika osa ili sredinja linija dva elementa (slika 5.27).
Slika 5.26
Slika 5.27 Ako se okvir za tolerancije moe pomou referentne linije povezati direktno sa referencom, tada se referentno slovo moe izostaviti (slike 5.28 i 5.29).
Slika 5.28
Slika 5.29
Pojedinana referenca se obeleava velikim slovom (slika 5.30). Zajednika referenca koju ine dve reference obeleava se sa dva velika slova koja su razdvojena horizontalnom crtom (slika 5.31).
Slika 5.30
Slika 5.31
Ako je redosled dve ili tri reference od vanosti, onda se referentna slova daju u posebnim okvirima, poreanim po vanosti, sleva nadesno (slika 5.32). Ako je redosled referenci nebitan, referentna slova se stavljaju u jedan okvir (sliku 5.33).
Slika 5.32
Slika 5.33
102
Ako se tolerancija odnosi na jedan ogranieni segment duine, bilo gde da se nalazi, duina ovog segmenta mora se dati posle tolerancije i odvojiti od nje kosom crtom. U sluaju povrine koristi se isti nain oznaavanja. To znai da tolerancija vai za svaku liniju na utvrenoj duini u svakom poloaju i pravcu (slika 5.34). Ako se utvruje ua tolerancija iste vrste na ogranienom segmentu duine, kao i na celom elementu, onda se ona daje u donjem odeljku okvira za tolerancije (slika 5.35).
Slika 5.35 U nekim sluajevima tolerancije pravca i poloaja ne primenjuju se na sam element nego na njegovu projekciju. Ovakva tolerancijska polja se obeleavaju oznakom (slika 5.36).
Slika 5.34
Slika 5.36
Slika 5.37
103
U tablici na crteu u kojoj su predstavljene mere sa odstupanjima, gornje granino odstupanje pie se u gornjem delu tablice i izraava se mm , a donje pie se u donjem delu tablice i takoe se izraava u mm. Tablica 5.3 Gornja i donja odstupanja spoljnih mera u (m)
Podruje nazivnih mera mm iznad do 1 ... 3 3 ... 6 6 ... 10 10 ... 14 14 ... 18 18 ... 24 24 ... 30 3040 4050 5065 6580 d9 e9 14 39 20 50 25 61 32 75 40 92 50 11 2 60 13 4 f8 6 20 10 28 13 35 16 34 20 53 25 64 30 76 f6 6 12 10 18 13 22 16 27 20 33 25 41 30 49 g6 2 8 4 12 5 14 6 17 7 20 9 25 10 29 h11 0 60 0 75 0 96 0 11 0 0 13 0 0 16 0 0 19 0 h6 0 6 0 8 0 9 0 1 1 0 1 3 0 1 6 0 1 9 + + + + + + + j6 4 2 6 2 7 2 8 3 9 4 1 1 5 1 2 7 + + + + + + + + + + + + + k6 6 0 9 1 1 0 1 1 2 1 1 5 2 1 8 2 2 1 2 + + + + + + + + + + + + + k5 4 0 6 1 7 1 9 1 1 1 2 1 3 2 1 5 2 + + + + + + + + + + + + + + m7 1 4 4 1 6 4 2 1 6 2 5 7 2 9 8 3 4 9 4 1 1 1 + + + + + + + + + + + + + + m6 8 2 12 4 15 6 18 7 21 8 25 9 30 11
Za obeleavanje tolerancijskih polja otvora i unutranjih mera uopte koriste se velika slova od A do H. Posmatranjem tablice 5.4 uoava se kolona pod nazivom Podruje nazivnih mera, to podrazumeva meru izraenu u milimetrima za odreene mainske delove. Na primer mera otvora (slika 5.38), 25H8 podrazumeva da je nazivna mera u podruju od 24 mm do 30 mm tolerancijskog polja H8 ije je gornje granino odstupanje Ag =+33m, a Ad odnosno donje granino odstupanje 0m, to se ita iz kolone H8.
Slika 5.38 Tablica 5.4 Gornja i donja odstupanja unutranjih mera u (m)
Podruje nazivnih mera mm iznad do + 1 ... 3 + + 3 ... 6 + + 6 ... 10 + A11 33 0 27 0 34 5 27 0 37 0 28 0 C11 + + + + + + 12 0 60 14 5 70 17 0 80 + + + + + + D9 45 20 60 30 70 40 + + + + + + E9 3 9 1 4 5 0 2 0 6 1 2 5 + + + + + + F8 2 0 6 2 8 1 0 3 5 1 3 + + + + + + F7 1 6 6 2 2 1 0 2 8 1 5 + + + + + + G6 8 2 1 2 4 1 4 5 H11 + + + + + + 60 0 75 0 96 0 H9 + + + + + + 2 5 0 3 0 0 3 2 0 H8 + + + + + + 1 4 0 1 8 0 2 2 0 H7 + 1 0 + 0 + 1 2 + 0 + 1 5 + 0 + + + + + + H6 6 0 8 0 9 0
104
40 0 29 0 43 0 30 0
+ + + +
20 5 95 24 0 11 0
+ + + +
93 50 11 7 65
+ + + +
7 5 3 2 9 2 4 0
+ + + +
3 4 1 6 5 3 2 0
+ + + +
3 4 1 6 4 1 2 0
+ + + +
1 7 6 2 0 7
+ + + +
11 0 0 13 0 0
+ + + +
4 3 0 5 2 0
+ + + +
2 7 0 3 3 0
+ 1 8 + 0 + 2 1 + 0
+ + + +
11 0 13 0
105
Slika 6.1
Slika 6.2
Slika 6.3
Slika 6.4
Vrednost ili vrednosti koje definiu glavni kriterijum hrapavosti Ra (vidi t. 6.1) dodaju se znacima datim na sl. 6.1 do 6.3, kako je prikazano na sl. 6.5, 6.6 i 6.7. Ove slike prikazuju: povrinu dobijenu bilo kojom metodom proizvodnje, slika 6.5; povrinu dobijenu skidanjem materijala, slika 6.6; povrinu dobijenu bez skidanja materijala, slika 6.7; Kada je samo jedna vrednost naznaena, ona predstavlja maksimalnu dozvoljenu vrednost povrinske hrapavosti. Ako se naznauje najvea i najmanja granina vrednost glavnog kriterijuma povrinske hrapavosti, obe vrednosti se prikazuju kao na sl. 6.8 i to tako da najvea granina vrednost (a1) bude iznad najmanje granine vrednosti (a2).
Slika 6.5
Slika 6.6
Slika 6.7
Slika 6.8
Umesto hrapavosti Ra moe se staviti i odgovarajui broj klase hrapavosti, prikazan u tabeli 6.1. Tabela 6.1 Najvea vrednost za Ra
m
0,025 0,05 0,1 0,2 0,4 0,8 1,6 3,2 6,3 12,5 25 50
106
Ako se zahteva da se konana povrinska hrapavost ostvari odreenom metodom proizvodnje, ova metoda se oznaava jasnim reima na produetku dueg kraka znaka. Isto tako na ovom produetku daju se bilo kakve oznake koje se tiu odreenog postupka ili prevlake. Ako drugaije nije naznaeno, brojna vrednost hrapavosti odnosi se na povrinsku hrapavost odreenog postupka ili prevlaenja. Ako je neophodno definisati povrinsku hrapavost i pre i posle odreenog postupka ili prevlaenja, ovo se mora objasniti pogodnom napomenom ili u skladu sa slikom 6.9.
Slika 6.9 Ako je neophodno oznaiti referentnu duinu, ona se naznauje uz znak, kako je prikazano na slici 6.10. Ako je neophodno utvrditi pravac prostiranja brazda, on se utvruje odreenim znakom koji se dodaje znaku za povrinsku hrapavost, kako je prikazano na slici 6.11.
Slika 6.10
Slika 6.11
Pravac prostiranja brazda je pravac prostiranja preovlaujue brazde povrinske hrapavosti, koji je obino odreen primenjenom metodom proizvodnje. Kada je neophodno naznaiti vrednost dodatka za mainsku obradu, ona se upisuje na levoj strani znaka, kako je prikazano na slici 6.12 i izraava se u . Dodatne oznake u znaku za povrinsku hrapavost postavljaju se kako je prikazano na slici 6.13.
mm
Slika 6.12
Slika 6.13
107
Na slici 6.13 je: a vrednost hrapavosti Ra u mikromilimetrima ili broj klase hrapavosti N1 do N12 b metode proizvodnje, postupak ili prevlaka; c referentna duina; d pravac prostiranja neravnina; e dodatak za mainsku obradu; f druge vrednosti hrapavosti, na primer (Rz, Rmax). Osnovni i dodatni znaci crtaju se na nain prikazan na slici 6.14. Mere za oznake i dodatna objanjenja date su u tabeli 6.2.
Slika 6.14 Tabela 6.2 Mere u mm Visina oznaka i velikih slova (h) 3,5 Debljina linija za oznake (d) Visina H1 Visina H2 0,35 5 10 5 0,5 7 14 7 0,7 10 20 10 1 14 28 14 1,4 20 40 20 2 18 56
108
PRIMER 4. ZADATKA
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Koaksijalnost drugog prenika u odnosu na trei iznosi 0,02mm. Upravnost desne eone povrine prenika 50mm u odnosu na trei prenik iznosi 0,01mm ljeb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N10(Ra=12,5m). NAPOMENA: - Prelazi prenika 30mm na 50mm i 50mm na 38mm su radijusni R3mm
109
REENJE PRIMERA
110
ZADATAK 4.1
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Koaksijalnost drugog prenika u odnosu na trei iznosi 0,4mm. leb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N11(Ra=25m). NAPOMENA: - Prelazi prenika 50mm na 60mm i 60mm na 30mm su skoeni 2/45.
111
112
ZADATAK 4.2
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Koaksijalnost treeg prenika u odnosu na drugi iznosi 0,5mm. leb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N10(Ra=12,5m). NAPOMENA: - Prelazi prenika 40mm na 60mm i 60mm na 42mm su skoeni 2/45.
113
114
ZADATAK 4.3
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Cilindrinost treeg prenika treba da je u toleranciji 0,5mm. ljeb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N10(Ra=12,5m). NAPOMENA: - Prelazi prenika 30mm na 70mm i 70mm na 50mm su radijusni R5mm
115
116
ZADATAK 4.4
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Upravnost otvora 14mm u odnosu na zaseenu ravnu povrinu iznosi 0,3mm. leb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N10(Ra=12,5m). NAPOMENA: - Prelazi prenika 40mm na 60mm i 60mm na 48mm su skoeni 4/45.
117
118
ZADATAK 4.5
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Cilindrinost drugog prenika treba da je u toleranciji 0,4mm. leb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N11(Ra=25m). NAPOMENA: - Prelaz prenika 40mm na 60mm je skoen 3/45.
119
120
ZADATAK 4.6
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Upravnost osa otvora 20mm (otvori skroz) iznosi 0,4mm. leb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N11(Ra=25m). NAPOMENA: - Prelaz prenika 40mm na 55mm je skoen 3/45.
121
122
ZADATAK 4.7
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Paralelnost ravnih povrina, zaseenih na prvom mestu, iznosi 0,5mm. leb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N10(Ra=12,5m). NAPOMENA: - Prelazi prenika 40mm na 70mm i 70mm na 38mm su skoeni 5/45.
123
124
ZADATAK 4.8
Za vratilo prikazano u izometrikoj aksonometriji, na formatu A4 u razmeri 1:1 NACRTATI RADIONIKI CRTE. Izvriti potrebna uvrednjavanja i prikazati odgovarajue poprene preseke. Prvi prenik (tolerancija f6) i leva bona strana drugog prenika (tolerancija m6) imaju dozvoljeno aksijalno odnosno radijalno bacanje u odnosu na trei prenik (tolerancija k6) u vrednosti za 0,3mm. Upravnost otvora 20mm (dubine 50mm) u odnosu na skoenu povrinu je 0,4mm. leb za klin je u stepenu tanosti N7(Ra=1,6m), a otvori su u stepenu tanosti N9(Ra=6,3m). Spoljai prenici su u stepenu tanosti N6(Ra=0,8m). Ostale povrine su u stepenu tanosti N11(Ra=25m). NAPOMENA: - Prelaz prenika 30mm na 50mm je skoen 4/45.
125
126
127
130
133
Simbol
Znaenje
Neutralni provodnik N-provodnik Zatitni provodnik PE-provodnik Zatitno-neutralni provodnik PEN-provodnik Primer:Trofazni razvod sa neutralnim provodnikom i zatitnim provodnikom
Simbol
Znaenje
Razvod se vodi nagore
8.2.2
Razvod se vodi vertikalno Kutija, opti simbol Spojna ili razvodna kutija Taka napajanja elektrine instalacije sa potrebnom opremom Rasklopni blok sa etiri odvoda i jednim dovodom
8.2.7
134
Simbol
Znaenje
Prikljunica, opti simbol
8.3.8
8.3.9
8.4.1
8.4.2
8.4.3
8.4.4
Dvopolna sklopka
135
8.4.6
8.4.8
Sklopka sa regulacijom
8.4.9
8.4.10
8.4.11
8.4.12
8.4.13
8.4.14
Vremenska sklopka
136
8.5.1
8.5.2
Sijalica, opti simbol Ovaj simbol se koristi ponekad za oznaavanje odreenih vrsta svetiljki 8.5.3 Signalna sijalica opti simbol Ovaj simbol se moe dopuniti slovnim simbolima iz t.8.5.3 standarda SRPS.N.A3.008
Svetiljka sa fluorescentnom cevi, opti simbol Primeri: Svetiljka sa tri fluorescentne cevi Svetiljka sa pet fluorescentnih cevi
8.5.7
8.5.8
8.5.9
Pomoni pribor za sijalicu sa pranjenjem 8.5.10 Ovaj simbol se koristi samo kada pribor nije ugraen u svetiljku
8.5.11
137
8.5.12
8.5.13
8.5.14
8.5.15
8.5.16
Elektrina brava
8.5.17
Interfon
138
Da bi se kompletirala graevinska osnova potrebno je ubaciti vrata i prozore na odgovarajua mesta u osnovi, ime se dobija izgled prikazan na slici 8.2. Poto se vrata i prozori pojavljuju vie puta na istom crteu, najlake je formirati njihove blokove i zatim ih koristiti neogranieno puta sa odreenim faktorom razmere da bi se prilagodili stvarnim dimenzijama na crteu.
Kreiranje blokova
Blokove je najbolje kreirati u nultom layer-u, a kasnije ih ubaciti u eljene layer-e sa dodatim eljenim bojama jer se tako izbegava konfuzija sa bojama blokova koji bi eventualno bili formirani pod drugom bojom. Kada se pravi blok potrebno je kreirati njegovu definiciju. U pitanju je entitet koji se ne vidi a uva se u okviru crtea i sastoji se od: imena bloka take umetanja-bazne take u odnosu na koju e biti umetnut blok objekta koji su grupisani u blok Za graevinsku osnovu potrebno je kreirati blokove vrata i prozora. Prvo se kreira blok vrata100, koji se sastoji iz dva objekta i to iz pravougaonog dela i luka. Pravougaonik se crta izborom komande Rectangle, dimenzija 5x100 cm. Luk se crta komandom Arc, izabere se Arc/Start,Center,Angle. Za poetnu taku luka potrebno je izabrati gornju levu taku pravougaonika, za centar luka donju levu taku pravougaonika a za ugao rotacije ugao -90O.. Za kreiranje bloka vrata100 izabere se na paleti alata Draw komanda Make Block , ijim aktiviranjem se pojavljuje prozor Block Definition. U delu prozora Name upisuje se naziv bloka-vrata100; u delu Base Point, klikne se na ikonu Pick Point i izabere donji levi ugao vrata; u delu Objects klikne se na ikonu Select Objects i selektuju se vrata a zatim se pritisne Enter, ime se vraa prozor Block Definition i klikne na OK. Treba napomenuti da u okviru prozora Block Definition postoje u delu Objects tri dugmeta od kojih treba izabrati Delete, to znai da se objekti automatski briu nakon to se definie blok. Opcija Delete se ukljui ako se blok koristi sa razliitom razmerom, orjentacijom ili lokacijom u odnosu na objekte koji ulaze u blok. Na isti nain kao to se kreira blok vrata kreira se i blok prozor100 (u nultom layer-u i duine 100 cm zbog kasnijeg prilagoavanja). Ovaj blok se sastoji iz pravougaonika dimenzija 100x5 cm i etiri vertikalne linije duine 15 cm ije se poetne take nalaze na uglovima pravougaonika.
140
Umetanje blokova
Pre nego to se pone sa ubacivanjem blokova na crte, potrebno je formirati nove layer-e na kojima e se ti blokovi nalaziti. U tu svrhu kreiraju se dva nova layer-a sa pripadajuim bojama: prozori-ljubiasta boja, vrata-zelena boja. Layer-i se kreiraju iz razloga to je na jednom crteu potrebno imati vie nivoa, a na tim nivoima objekte iz iste grupe, kako bi se kasnije mogli lako privremeno uklanjati iz tekueg prikaza crtea. Privremeno uklanjanje jednog layer-a a samim tim i svih elemenata koji su na njemu vri se u okviru za dijalog Layer Properties Manager. Izabrani layer moe biti ukljuen ili iskljuen, zamrznut ili odmrznut, zakljuan ili otkljuan to se postie jednostavnim pritiskom na odgovarajuu kolonu izabranog layer-a. Za umetanje blokova u na paleti alata Draw izabere se komanda Insert Block ( ili se u padajuem meniju Insert izabere komanda Blok). Pozivanjem ove komande otvara se dijalog prozor Insert u kome se moe uoiti pet polja u kojima su grupisani parametri koje treba definisati da bi se izvrilo umetanje kreiranih simbola. U polju Name postoji lista u kojoj se nalaze imena svih kreiranih simbola aktivnog crtea, gde se moe selektovati ime bloka koji se umee. U polju Insertion point vri se podeavanje parametara preko kojih se definie taka umetanja bloka u crte, u polju Scale vri se definisanje faktora razmere po koordinatnim osama za simbol koji se umee, u polju Rotation vri se definisanje ugla rotacije simbola koji se umee. U ovim poljima potrebno je ukljuiti opciju Specify On-screen kako bi se mogle unositi vrednost faktora razmere po koordinatnim osama, definisati razmera i ugao rotacije simbola koji se umee. Ako je polje Explode u donjem levom uglu ukljueno tada e svaki blok prilikom umetanja u tekui crte biti rastavljen na sastavne elemente, pa se ova opcija najee ne koristi, jer se blok moe i kasnije rastavljati. Na primer, faktor razmere u X pravcu kontrolie veliinu bloka po horizontali, kao i njegovu orijentaciju (znak minus ispred vrednosti definie orijentaciju). U konkretnom sluaju za prikazanu graevinsku osnovu, za ubacivanje bloka vrata (slika 8.3) u centralnom delu objekta, ija je irina 110 cm, potrebno je prvo zumirati taj prostor na crteu, proglasit layer vrata tekuim, a zatim pokrenuti komandu Insert Block.
141
U padajuoj listi Name izaberu se vrata100 i proveri da li je opcija Specify On-screen ukljuena u sva tri polja, dok je polje Explode iskljueno. Klikom na OK vraa se na crte pri emu je blok vrata100 vezan sa kursorom pri emu se taka koja je izabrana kao bazna nalazi u sredini kursora. Proveri se da li je ukljuen Osnap kriterijum Endpoint, a zatim pomeri kursor do donjeg desnog kraja dovratnika prednjih vrata. Kada se pojavi kvadrati, potrebno je kliknuti ime je izabrana taka umetanja bloka. Na komandnoj liniji pojavljuje se poruka za unos faktora razmere po X osi : Enter x scale factor, Specify opposite corner, or (Corner/XYZ) <1>.Kao faktor razmere uneti vrednost <-1> a zatim Enter. Za Y faktor razmere unosi se vrednost 1, zatim Enter, dok se za ugao rotacije prihvata ponueni uga tj 0O, zatim Enter. Time je zavreno ubacivanje ovog bloka i na slian nain se ubace i preostala vrata, a zatim prozori. Za nadvratnike nije potrebno praviti blokove jer su to samo prave linije. Ovim je zavrena kompletna graevinska osnova.
142
PRIMER 5. ZADATKA
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
143
REENJE PRIMERA
144
ZADATAK 5.1
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
145
146
ZADATAK 5.2
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
147
148
ZADATAK 5.3
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
149
150
ZADATAK 5.4
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
151
152
ZADATAK 5.5
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
153
154
ZADATAK 5.6
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
155
156
ZADATAK 5.7
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
157
158
ZADATAK 5.8
Elektrina razvodna instalacija stambene jedinice, ija je graevinska osnova data na slici, treba da sadri sledee: 1. Razvodno mesto odabrano po sopstvenom izboru; 2. Svetiljke sa inkadescentnim izvorima svetlosti, postavljene u svakj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru; 3. Jednofazne prikljunice sa zatitnim provodnikom, postavljene u svakoj prostoriji, na mestima po sopstvenom izboru. 4. Jednopolne sklopke, postavljene u svakoj prostoriji na mestima po sopstvenom izboru.
159
160