Glasnik 32

Broj 32 Izlazi subotom Zagreb, 8. studenog 2008.
Sadržaj
Časni lustracijski sud 2
Urednikovo slovo 3
Lustracijsko oko 4
Bremenita sjećanja 6
Dodatak knjizi 8
Hrvatska knjižara 10
Moram reći 11
Grañanin 14
Vijesti 16
Bosno moja 21
Srpsko pravo na reč 28
Antikorupcijski pogledi 30
Zgodopis 31
Misleći na Ukrajinu 34
Bog nas je stvorio 38
Smotra 40
Osvrti 41
Hrvatski jezik 51
Zdravodrugovi 53
Nova djela 54
ZAVNOH 56
Roman 58
Podlistak 59
U idućem broju:
Ispovjednikov kutak 60
Ustaški hitrozov
Akademik Mirko Vidović
61
Kolači 62 VIRTUELNOST I MITOMANIJA
Čitatelji 63 LOGIKE I DIJALEKTIKE
Stranica 2 B r o j 3 2 - 8. st ud eno g 2 0 08 .
Časni lustracijski sud
B r o j 3 2 - 8. st ud eno g 2 0 08 . Stranica 3
Urednikovo slovo
PREDSJEDNIK NEMA NOVCA ZA ČASNI

LUSTRACIJSKI SUD
Halo. Ovdje Ulan Bator. Mongolija. Trebamo predsjednika Stjepana Mesića.
Na aparatu.
Hoćete li nam doći u posjetu? Morate sami platiti put.
Svakako. U redu. Nema problema.
Malo kasnije.
Halo. Ovdje Hobart. Tasmanija. Trebamo predsjedni-
ka Stjepana Mesića.
Na aparatu.
Hoćete li nam doći u posjetu? Morate sami platiti put.
Crveni je klokan najveći
Još malo kasnije.

Halo. Ovdje Hobart. Tasmanija. Trebamo predsjednika Stjepana Mesića.
Na aparatu.
Hoćete li nam doći u posjetu? Mora sami platiti put.
Idućeg dana
Halo. Ovdje Hrvatski uljudbeni pokret. Trebamo predsjednika Stjepana Mesi-
ća.
Na aparatu.
Možete li financijski pomoći rad Časnog lustracijskog suda?
Lustracija? Što je to? Ništa o tome nismo učili u Kumrovcu. Ne, nemamo novca
za ideje koje je „pregazio točak istorije“.
Hvala g. predsjedniče. Pozdravite prof. dr. sc. Vladu Jukića, ravnatelja Psihija-
trijske bolnice Vrapče.
Lustracijsko oko
TO JE ON
IVAN FUMIĆ
GOSPODO PREDSJEDNICI, TKO PREKRAJA POVIJEST?
Tomislav Vuković, „Glas Koncila“, PAPAGAJSKO

Zagreb br. 3/2006. PONAVLJANJE
IDEJA
Danas se od najviših čelnika hrvats- Na tragu tih izjava i

ke države i raznih povjesničara mo- dogañaja, potpuno
gu čuti tvrdnje kako su se za samo- podržavajući citira-
stalnu hrvatsku državu podjednako nu izjavu predsjed-
borili partizani u Drugome svjets- nika Mesića da se
kom ratu kao i hrvatski branitelji u nikome ne smije
Domovinskome ratu. Koliko su te dopustiti nikakvo
tvrdnje povijesno utemeljene, može prekrajanje povijes-
se najbolje vidjeti iz izvornih doku- ti, pa ni onima koji
menata najmasovnije organizacije daju takve izjave,
antifašističkih boraca, SUBNOR-a. ovaj će kratki feljton pokušati poka- odgovoriti na spomenuta pitanja. …
Oni jasno govore o njezinu stvar- zati temeljne ideološke odrednice Pridoda li se tome mnoštvo priopće-
nom odnosu prema ideji hrvatske Saveza udruženja boraca narodnoo- nja brojnih općinskih boračkih udru-
samostalnosti, demokraciji, osnov- slobodilačkog rata (SUBNOR) i njega, onda se otprilike može dobiti
nim ljudskim slobodama, političkom gov odnos prema povijesnom pravu slika o količini historiografske grañe.
pluralizmu i sl., kao i prema vjernici- i višestoljetnoj želji hrvatskoga na- Potrebno je odmah istaknuti kako
ma, katolištvu i Katoličkoj Crkvi. roda da ima vlastitu, samostalnu i su svi ti tekstovi prilično zamorni i
suverenu državu. Takoñer će poka- dosadni zbog stalnog, gotovo papa-
Krešimir Piškulić, predsjednik Save- zati i njegov odnos prema demokra- gajskog ponavljanja uvijek istih ide-
za antifašističkih boraca i antifašista ciji, osnovnim ljudskim slobodama, ja s uvijek istim sintagmama, kao
Hrvatske, koji je na tom mjestu nas- političkom pluralizmu i sl., kao i pre- što su: „jugoslavenska zajednica“,
lijedio dugogodišnjeg predsjednika ma vjernicima, katolištvu i Katoličkoj „tekovine revolucije“, „jedinstvo
Ivana Fumića, prošle je godine 22. Crkvi. Budući da je ta antifašistička naših naroda i narodnosti“,
lipnja, povodom Dana antifašističke udruga u onodobnoj Jugoslaviji bila „beskompromisni borci“, „avangarda
borbe, u intervjuu za jedan hrvatski jedna od najmasovnijih i najutjecaj- radničke klase“, „radni narod“,
dnevni list pozvao hrvatske branite- nijih (kao što je poznato njezini su „voljeni drug Tito“, „bratstvo i jedin-
lje da zajednički brane antifašistički članovi bili u gotovo svim vladaju- stvo“, „komunistička vizija“,
karakter NOB-a i Domovinskog rata ćim državnim strukturama, njezino „socijalistički razvitak“,
jer, kako je doslovce rekao, „za istu se mišljenje s respektom uvažavalo „samoupravni socijalizam“,
državu borili smo se u različitim na svim društvenim razinama, ona „kontrarevolucionarne snage«,
okolnostima“. S velikim je zadovolj- je u to doba reagirala na gotovo sva »unutarnji i vanjski neprijatelji«,
stvom potom istaknuo kako aktualna zbivanja i ona je često od- »klasni neprijatelji«, »klerofašisti«,
su „jasna antifašistička stajališta lučivala o svakomu i svačemu, pa i »nacionalisti i separatisti«, i sl.
predsjednika Stjepana Mesića, pre- o sudbinama pojedinaca), njezina je
mijera Ive Sanadera i predsjednika pisana ostavština silno velika. Nju je
Sabora Vladimira Šeksa“, te zbog gotovo nemoguće potpuno sabrati ČETIRI SUBNOR-
SUBNOR-OVA STUPA
toga, po njemu, ta „tri ključna čov- ali se može na temelju nekih primje-
jeka u državnom vrhu razvijaju dobra pokazati njezin jasni ideološki U odabiru induktivne ili deduktivne
ru klimu“. Tom je prigodom i hr- profil, i to na tri institucionalne razi- metode ovaj se feljton opredijelio za
vatski predsjednik Stjepan Mesić u ne: državnoj, republičkoj i općin- drugu, što znači da će na samome
svojoj poruci poručio ka- skoj. To konkretno znači na temelju početku odmah iznijeti tvrdnje koje
ko „odričemo pravo bilo kome da citata iz nekih tiskanih materijala će onda kasnije potkrijepiti argu-
prekraja povijest“. SUBNOR-a Jugoslavije, SUBNOR-a mentima-citatima. Dakle, najbitniji
Hrvatske i SUBNOR-a u jednoj, na- su zaključci cijeloga feljtona: Prvo,
sumce izabranoj, hrvatskoj općini povijesna je laž da su se antifašistič-
Lustracijsko oko
ki borci, članovi SUBNOR-a, borili savezâ udruženja boraca NOR-a, kratskim i svim drugim kontrarevo-
jednako kao i dragovoljci Domovin- Saveza ratnih vojnih invalida Jugos- lucionarnim snagama, čije je djelo-
skoga rata „za istu državu samo u lavije i Udruženja rezervnih oficira i vanje do 21. sjednice Predsjedništva
različitim okolnostima“. Upravo sup- podoficira, nastala je krovna organi- SKJ i Pisma ozbiljno ugrožavalo naš
rotno, tijekom cijeloga svog polusto- zacija na razini jugoslavenske drža- socijalistički razvoj“ („7. kongres“,
ljetnog djelovanja SUBNOR je bio ve: Savez udruženja boraca narod- str. 24-25).
najžešći protivnik bilo kakve pomisli nooslobodilačkog rata Jugoslavije.
Borci su jednako tako uvijek imali
o samostalnosti države Hrvatske. Na početku agresije na Hrvatsku g.
visoko mišljenje i o JNA: „Ako netko
Antifašistički su se borci uvijek i do- 1991. SUBNOR Hrvatske napušta
misli da će borci NOR-a i njihova
sljedno borili isključivo i jedino za članstvo u SUBNOR-u Jugoslavije.
organizacija mijenjati svoja osnovna
Jugoslaviju, sve je ostalo za njih bio Citati SUBNOR-ovaca najbolje govo-
opredjeljenja, ovisno o tome koja se
nacionalizam i separatizam, pa su re o njihovu odnosu prema spome-
stranka nalazi na vlasti ili će se na-
progonili sve koji su jugoslavensku nuta „četiri antifašistička stupa“.
laziti na vlasti, onda ga uvjeravamo
državnu zajednicu dovodili pod upit- Interes Republike Hrvatske promat-
da se u tome teško vara. Ima onih
nik. Stoga je stavljanje SUBNOR- ran je uvijek samo kroz interes Ju-
koji već otvoreno postavljaju pitanje
ovaca u istu razinu s hrvatskim dra- goslavije: „U programu Programske
prekrajanja unutarnjih i vanjskih
govoljcima Domovinskog rata ne deklaracije koju ćemo, uvjeren sam,
granica SFRJ. One su definitivno
samo povijesna krivotvorina nego i usvojiti na ovom Kongresu... Mi smo
utvrñene i njih će, ako to bude pot-
uvreda svima onima koji su dali ži- u tom dokumentu istaknuli da ćemo
rebno, braniti svi naši grañani orga-
vote za sadašnju samostalnu državu se, kao organizacija učesnika NOR-
nizirani u ONO i DSZ u kojem ne-
Republiku Hrvatsku! Drugo, SUB- a, i kao pripadnici pokreta koji se
zamjenjivo mjesto ima Jugoslaven-
NOR je na svim razinama bio u pot- borio za socijalistički preobražaj i
ska narodna armija, čvrsto jamstvo
punoj ideološkoj simbiozi sa Save- razvoj naše zemlje, i ubuduće zala-
teritorijalnog integriteta i suvereni-
zom komunista, bio je njego- gati za Jugoslaviju kao jedinstvenu
teta naše zemlje“ („11. kongres“,
va „produžena ruka“ u svim porama demokratsku i socijalističku, federa-
str. 18).
društva, a često i njegov glavni tivnu zajednicu ravnopravnih naroda
(ideološki) egzekutor. Treće, SUB- i narodnosti... U sredinama u kojima Antifašistički su borci Titu upućivali
NOR je uvijek bio glavna potpora živimo i djelujemo, moramo jačati samo hvalospjeve i izraze odanos-
Jugoslavenskoj narodnoj armiji, koja svijest o povezanosti odgovornosti ti: „Obaveze Devetog kongresa su
je za njega bila jamac opstanka Ju- za vlastiti razvoj s odgovornošću za pred svima nama... da ostvarujemo
goslavije. Četvrto, SUBNOR-ovcima razvoj čitave jugoslavenske zajedni- demokratski, humani, samoupravni
je jugoslavenski predsjednik Josip ce, jer jedino usklañenost socijalizam i to vrlo kon-
Broz Tito bio oličenje idealnog dr- interesa svake republike s kretno, na svakom mjestu
žavnika, političara, stranačkog voñe interesom Jugoslavije kao i u svakom društvenom
i ideologa. Stoga bi hrvatski borci cjeline omogućava uspješ- odnosu u kojem se nalazi-
antifašisti, u svojoj tezi da su se nu provedbu zajednički mo; da jačamo ulogu rad-
borili za sadašnju hrvatsku državu, utvrñene politike“ („11. ničke klase i radnog čovje-
morali barem podsjetiti hrvatsku kongres“, str. 17). ka na sva društvena zbiva-
javnost kada su to njihova četiri nja, da jačamo idejnu i
Odnos antifašističkih bo-
spomenuta stupa, na kojima je po- političku ulogu našeg Sa-
raca prema Savezu komu-
čivala cjelokupna njihova aktivnost: veza komunista potvrñuju-
nista Jugoslavije takoñer
Jugoslavija, SKJ, JNA i Tito, pokaza- ći kroz akciju uvijek iznova
nikada nije bio upitan: „Savez bora-
la barem razumijevanje za želju hr- onu avangardnu ulogu koju je pod
ca je svoju aktivnost više usmjerio
vatskoga naroda za državnom sa- rukovodstvom druga Tita i u pripre-
na društvena i politička pitanja, i,
mostalnošću? mi revolucije i u prvoj fazi NOB-a,
kao dio progresivnih snaga našeg
jer - to je prva faza naše revolucije,
društva, više djelovao na ostvariva-
druga još uvijek sada traje - i u iz-
nju odluka SKJ“ („7. kongres“, str.
„I UBUDUĆE ĆEMO SE ZALA- gradnji samoupravnog socijalistič-
24).
GATI ZA kog društva naša Partija imala... Da
JUGOSLAVIJU“ „Danas se može konstatirati da je živi drug Tito i borba za samouprav-
JUGOSLAVIJU“
Savez boraca bio jedan od značajnih ni socijalizam (pljesak)“ („3. skupšti-
Savez udruženja boraca narodnoos- oslonaca Saveza komunista u borbi na“, str. 51). Na kraju nameće se
lobodilačkog rata Hrvatske za očuvanje tekovina naše revoluci- ozbiljno pitanje: Ima li tu mjesta za
(SUBNOR H) - Zemaljski odbor, osje i jedinstva naroda i narodnosti, i bilo kakvu i najmanju ideju samos-
novan je 16. svibnja 1948. kao i sve da se odlučno suprotstavljao naras- talne hrvatske države? Ako ima,
ostale boračke udruge u Jugoslaviji lim nacionalističkim, separatističkim, potrebno je razjasniti gdje; a ako
po teritorijalnom principu. Na kon- birokratsko-centralističkim, infor- nema - tko prekraja povijest?
gresu 1961. godine, spajanjem mbiroovskim, liberalističkim, tehno-
Bremenita sjećanja
NESVAKIDAŠNJI SUSRET U ĆELIJAMA

mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, Erdut i njegove vinograde. Na matram zapušteno naselje i dje-
Zagreb mjestu gdje se Drava i Dunav čju igru na ulici.
sjedinjuju, pozdravih, zahvalih i
Nakon nekoliko stotina metara
preporučih se Aljmaškoj Gospi,
oštećene ceste - Ćelije… Neopi-
Svaki me put obraduje poziv u te se kroz Sarvaš i Nemetin vra-
siv osjećaj. Izlazim kod malog
Slavoniju. tih osječkim obvezama.
groblja, zasta-
Putujući autocestom iz smjera jem u tišini koja
Zagreba, već znam da će me me okružuje.
preplaviti onaj tako poseban Spomenik žrtva-
osjećaj kad se nañem obgrlje- ma (onakav isti
na rasprostrtom nepregled- kao i na Ovčari i
nom ravnicom. Širina pogleda, mnogim drugim
boje zemlje i neba, uzlet du- mjestima stra-
ha, ushićenje... danja). Cesta
me vodi dalje.
Ovogodišnjeg trećeg svibanj-
Preda mnom, s
skog vikenda putovala sam na
lijeve i desne
obveze u Osijek. Ušavši u srce
strane ceste,
Slavonije, ne mogoh odoljeti
prostire se niz
tornjevima Strossmayerove
od četrdesetak
katedrale i brojnim oznakama
novih neožbu-
(pozivima!) za skretanje i ulaz
kanih kuća. Cr-
u ðakovo, te skrenuh i uputih se
No, nisam predvidjela da će taj vene se novi krovovi. Mirno je i
u prvostolnicu na trenutak sabra-
dirljiv krug po istočnoj Slavoniji sasvim tiho. Zaustavljam auto
nosti i divljenja. Kolege će veče-
biti obilježen jednim neplanira- ispred obnovljene crkve.
ras ovdje održati koncert, prim-
nim, nesvakidašnjim, neobičnim i
jetih. A stojeći onako malena Nekoliko ljudi sjedilo je ispred
posebnim doživljajem.
pred velebnim zdanjem, sjetih se jedne kuće tik uz crkvu i promat-
Najdražeg hodočasnika kako ov- Kako to već sa ženskim vozačima ralo iznenadnu gošću sa zagre-
dje veselo maše i na glavu stav- biva, trebalo mi je neko vrijeme, bačkim registracijskim oznaka-
lja slavonski šešir! Osmijeh mi da (i uz pomoć zemljopisne kar- ma. Na pročelju crkve čitam u
ozari lice, i u času kad htjedoh te), pronañem izlaz iz grada i kamenu uklesan natpis: „Crkva
nastaviti put, pred sobom ugle- krenem preko Klise prema Vuko- Srca Isusovoga, spomen na Ćeli-
dah poznati i vedri lik marnog varu. Zapravo sam promašila je, prvo spaljeno hrvatsko selo 7.
ñakovačkog orguljaša vlč. mo. stradalničku tenjsku cestu, ko- srpnja 1991., Crkvu blagoslovio
Vinka Sitarića. Srdačan susret jom sam htjela proći. Promatram 2003. msgr. Marin Srakić, biskup
nakon dužeg vremena i razmjena kartu, gledam imena sela, nase- ñakovačke i srijemske biskupije,
pozdrava i dobrih želja. lja; imena koja sam devedesetih a izgradio vlč. Marko Bubalo, žu-
upoznala i zapamtila.Ta se imena pnik župe Tordinci.“ Tek što sam
Naravno, i opet sam se obrado-
sada nižu pred mojim očima. pročitala tekst, prilazi mi gospo-
vala susretu s glavnim gradom
Skretanje za Bobotu i Ćelije. Ćeli- din i pita želim li da mi otvori
Slavonije, dragim Osijekom i nje-
je - prvo hrvatsko spaljeno selo, crkvu. Zahvalna njegovom susre-
govom Dravom i toplini njegovih
sinonim rušenja Hrvatske. U gla- tljivošću, prihvaćam, i započi-
pitomih žitelja.
vi mi se „vrte“ vijesti: „Srpske njem razgovor, postavljam pita-
Slobodan nedjeljni dan posvetih, snage iz smjera Bobote…“. Skre- nja o prošlim vremenima, i gos-
vozeći se trpinjskom - mučenič- ćem. Zaustavljam se u Boboti i podin spremno obnavlja breme-
kom cestom, stradalom Vukova- obilazim lijepu, u bijelo obojenu nita sjećanja. Saznajem da je
ru i Borovu, te boravivši na sa- pravoslavnu crkvu. Zatvorena je. upravo završila sv. misa, i obzi-
moj istočnoj granici Lijepe naše Znakom križa pozdravljam se s rom da 150 stanovnika/
uz širok Dunav, obiñoh Dalj i njom, i nastavljajući vožnju pro- povratnika Ćelija tek svaku dru-
Bremenita sjećanja
n a m a “ , ataru, filijali župe Tordinci, svega
„Zdravo, Dje- 2 km daleko od crkve!!
vo“ … svirala
Od jedne sam gospoñe dobila
sam, i svi
telefonski broj od župnika Marka
smo pjevali.
Bubala. Sva ushićena, još sam
Zapravo, ja
ga u crkvi nazvala i opisala ovaj
sam pokuša-
lijep i blagoslovljen doživljaj. Po-
vala pjevati,
nudila sam suradnju i toplo se
jer mi se grlo
nadam da ću uz pomoć svojih
stezalo, a su-
zagrebačkih kolega, napaćenim
ze same klizi-
žiteljima Ćelija, Tordinaca, pa i
le niz lice od
drugih stradalih i nažalost još
ganuća. Tisu-
uvije nepravedno i u mnogoče-
će misli i slika
mu zakinutih hrvatskih sela,
ranjene Hr-
omogućiti barem da im „u srcu
vatske prola-
bude tak lijepo!“
zilo mi je kroz
glavu, i s Stara crkva Srca Isusovoga, koju
nevjericom je sagradio vlč. Marko Majstoro-
sam se pitala vić, blagoslovljena 1956. g.,
je li stvarnost 1991. god. je do temelja sruše-
da sam sada i na, sravnjena sa zemljom, pot-
sama na tom puno uništena, a selo spaljeno.
mjestu?! Da- Vlč. Marko Bubalo prvi je hrvats-
nas selo ima ki svećenik koje je imao župljane
telefon i stru- prognanike.
ju. Nema vo-
Za mjesec dana, 7. srpnja 2006.
du, niti školu.
obilježit će se petnaest godina
Izuzetna čast i nagrada ovoj na- od tog stravičnog dogañaja.
gu nedjelju može ovdje suslaviti
paćenoj župi jest činjenica da je
misu, bilo mi je žao da nisam
papa Ivan Pavao II prigodom
ranije stigla. Župnik župe Tordin-
svoga trećeg pastoralnog poho-
ci vlč. Marko Bubalo služi mise i
da Hrvatskoj, sletio u zračnu lu-
u filijalama u Antinu, Koroñu i
ku koja je upravo u Ćelijanskom
Ćelijama. Ugledavši električne
orgulje upitah imaju li orguljaša i
da li im tko svira. Ganuo me od-
govor moga sugovornika: „Joj,
znate nama bi u srcu bilo tak
lijepo da nam netko svira!“ Kaže
da im gña Karmela Bence iz sela
Koroñ dolazi svirati povremeno,
prigodom većih blagdana, Božića
i Uskrsa. Potom me znatiželjno i
molećivo upita: „Znate li Vi svira-
ti?“ „Znam“, odgovorih, uključih
instrument i još više požalih što
ne stigoh ranije da razveselim
ljude sviranjem na misi. Već se u
crkvi okupilo desetak ljudi, djece,
mladih... „Gospodin slavno us-
krsnu“, „Kraljice neba, raduj
se“, „Krist na žalu“, „Ostani s
Dodatak knjizi
„TKO JE JAMIO, JAMIO!“

Saša Radović, Opatija nje ima! Naime, ima mnogo onih s živjela u zemlji stvorenoj na zloči-
Dr., dr. sc. i s mr. sc., posebice u nu i nemoralu. Nema ni malo sum-
politici (sjetimo se samo lažnog nje da se konci ovog zločina vuku
GLAVA XI. magisterija ðapićevog, a ima i iz vremena pljački u Domovinskom
drugih) koji su kupili titule. Pa ka- ratu ili nešto kasnije.
Olovni jesenski oblaci,
oblaci, zapad ko je kod nas sve umreženo – ta-
se zatamnio Sljedeća dva ubojstva u zagrebač-
ko eto i lica iz ove knjige, Zagorec
kom centru potječu takoñer iz hr-
i Rojs, „ispolagali“ su nešto, upra-
Teško vama koji živite na zemlji i vatske moralne kaljuže. Eksploziv-
vo kod osumnjičenog profesora
moru, jer Sotona siñe k vama i na naprava ubila je Ivu Pukanića i
Dragana Badanjka. Na sličan način
vrlo se rasrdio znajući da vremena suradnika Niku Franjića, te raznije-
diplomirao je i general Ćuk, i on je
malo ima. la Pukanićev luksuzni terenski au-
polagao ispite kod tog istog profe-
tomobil lexus. Ta dva ubojstva
OTKRIVENJE IVANOVO, Gl. sora. Tako su sva trojica postali
imaju nešto drukčije parametre od
12./12. fakultetski obrazovani grañani. Što
ubojstva gospoñice Ivane Hodak.
mislite poštovani čitatelji – jesu li
Kraj ljeta 2008. godine obilježen je Pukanić je bio logična meta, a Ni-
gurnuli što ispod stola?
ublažavanjem afera i uvjerava- ko Franjić po svemu se čini kolate-
njem pučanstva da nam je dobro i No, jesen 2008. nije bila tako top- ralna je žrtva. Kako god to grubo
lijepo i da ćemo za koju godinicu u la i operetna, donijela nam je zvučalo, za Pukanića se moglo
Europu. Maestro se razvodnio, olovne oblake i olovo na ulicama. očekivati da će dočekati ovakav
Zagorca smo pomalo zaboravili, a A, donijela nam je i našeg najodli- kraj. On je pripadao miljeu u ko-
doktor Šimić umjesto u zatvor oti- kovanijeg generala Zagorca. Mno- jem je obračun dio posla. Plaće-
šao je u susjednu nam Bosnu i gi su se ponadali da je u Austriji nom vojniku, legionaru, mafijašu
Hercegovinu. Mnogima, a i autoru kao i kod nas, da se može podma- ili špijunu, smrt od olovnog zrna ili
ovih redova, ovaj Šimićev zati, pa da će Zagorec ostati zau- eksploziva nije nešto neuobičaje-
„bijeg“ (navodno i nije bio bijeg?) vijek daleko, iza visokih Julijskih no. Ivo Pukanić bio je dio hrvatske
bio je simpatičan. Naime, drakon- Alpa. Bilo bi to dobro, jako dobro elite stvorene na krvi svoga naro-
ska kazna od 9 godina zatvora za za dio političkog vrha, mirnije bi da, onih koji su krali novac nami-
cca. 30.000 eura smiješna je i ne- spavali. Ali, tamo na tom trulom jenjen obrani domovine. Da u Hr-
pravedna kad se zna da su u Hr- zapadu to ne ide, sudstvo je pravo vatskoj ima i malo morala, mnogi-
vatskoj milijunske krañe „uspješni sudstvo, pa se dogodilo pomalo ma iz te elite sudilo bi se za ratne
poslovi“ koji se ne kažnjavaju. nepredviñeno i na žalost hrvats- zločine prema svome narodu. A,
kog političkog vrha, da se naš veli- jedina elementarno pravedna pre-
Dogodila se i afera Indeks, kupo- ki ratnik opet nañe u svojoj domo- suda bila bi - metak u čelo. Puka-
vanja ispita i diploma na nekim vini. Doduše, general o ratovanju nić se družio s Njima, bio je dio
fakultetima, ali i to je prošlo „s ne zna baš ništa kao ni o general- Njih.
narkozom“ – bez prevelikih bolo- skom nauku, ali zna mnogo o mili-
va. Podmićenim profesorima prip- Da je političar stvorenje slično
junima naših vlastodržaca. Može
rijetilo se prstom, te im je rečeno mački koja ima devet života i uvi-
se dogoditi da progovori…
da to više nikada ne rade. Čekaju jek padne na noge, dokaz je i kr-
ih u najgorem slučaju, uvjetne A, onda su se odjednom, uz uobi- vava jesen u Hrvatskoj 2008. godi-
kazne, ali ne i povrat „zarañenih“ čajena ubojstva iz strasti ili iz kori- ne. Iako je politička elita zabrinuta
eura. Privedena je i predsjednica stoljublja počela dogañati i neka za svoja „jamljena“ nagomilana
saborskog Povjerenstva za odluči- druga ubojstva. Od šest ubojstava dobra, i posebice za svoje kože –
vanje o sukobu interesa, Deša Mli- u roku od osamnaest dana - tri su izvrsno koristi turbulentno stanje
kotin Tomić – koje li sramote! Od naručena i plaćena. Prvo takvo da zamagli svoju prljavu rabotu.
šoka je uboga profesorica obolje- ubojstvo gospoñice Ivane Hodak Po „spin“ praksi odmah se fiktivno
la. užasan je i neopisiv zločin. Djevoj- krenulo u borbu protiv kriminala i
ka na pragu života, pravnica u slu- korupcije. Glasno su najavljene i
Iako je afera Index nešto najne- žbi kod svog oca, Zagorčevog izvršene kadrovske promjene. No,
moralnije što se zamisliti može i odvjetnika, ubijena je hicima piš- to je prasak u ništa, kadrovske
uzdrmava temelje hrvatske zna- tolja. Ivana je žrtvovana, bez krivi- promjene ne mogu ništa izmijeniti
nosti uopće – razloga za ublažava- ce – bila je kriva samo zato što je – umjesto osobe „x“, klonirana,
Dodatak knjizi
ista po svemu, osoba „y“ – i opet još gore, sve do kraja godine i u no prije i posljednji izvršitelj ne
isto. Glavni problem, a to je katas- idućim godinama svaka će tri tjed- zna i ne može otkriti naručitelja.
trofalni strmoglavi pad standarda i na umirati oko trideset ljudi na Kordon policije na vratima tunela
evidentna putanja ka ekonom- cestama. I u tim ružnim, nasilnim toga dana mogao je eventualno
skom krahu u Hrvatskoj – gurnut smrtima kao i u ubojstvima ima uhvatiti nekog adolescenta s join-
je ustranu. Umjesto pojeftinjenja mnogo krvi i ljudske tragedije, ali tom u džepu. Takve jalove akcije
kruha i benzina, iz spremišta su državni aparat ne diže se na noge, policije hrvatski grañani skupo pla-
izvučene duge cijevi, kordoni poli- javnost je ravnodušna! Što je to? ćaju.
cije izašli su na ulice. Mnoštvo gla- Vuče li nas netko za nos? „Spin
Totalni apsurd, točka na „i“ u per-
snih deklaracija, nastupa na TV, doktori“? Ili državni vrh podivlja
fidnosti vlasti osnivanje je takoz-
tisak je pun opisa eksplozije u Vla- samo kad se radi o njihovim koža-
vanog hrvatskog FBI-a. Skupi me-
škoj ulici, svi se kunu u jedinstvo. ma? Je li smrt nevinog djeteta u
hanizam za još jaču kontrolu jav-
Kakvo jedinstvo, protiv koga? Pla- kolima kad ga ubije pijani vozač
nosti bez ikakve svrhe, još je je-
ćeni ubojice su profesionalci koje drugih kola – manje vrijedna od
dan teški uteg na osiromašeni
dobro plaćaju Oni. Njih treba smrti osobe prouzročene olovnim
standard. No, nije najveći problem
„goniti“, Njih koji su generirali da- zrnom?
u milijunima kuna koliko će stajati
našnje stanje i potpuno uništili
Sjetimo se da u prometu strada ta nova skupa organizacija sa sku-
grañanski sloj u Hrvatskoj. Plaće-
500 do 600 osoba godišnje u Hr- pim voznim parkom, prostorijama i
ne ubojice treba uhititi, ali to nije
vatskoj. Od metka manje, mnogo, pratećom logistikom. Takva orga-
nikakvo rješenje. Oni koji su platili
mnogo manje! Trebaju li nam du- nizacija mora pravdati svoje pos-
ubojstva dobro su skriveni.
ge cijevi i skupi kordoni policije – tojanje, pa se može dogoditi neki
Upravo je smiješno, ali i jadno gle- DA NAS ČUVAJU od metka! Nas, ili novi spin, neka nova manipulacija.
dati šefa bivših komunista (o Mila- Njih? Može se naći nekog „Pedra i obje-
noviću sam do nedavno imao pozi- siti ga“, neku nevinu osobu koju
Nitko u ovoj jadnoj i prevarenoj
tivno mišljenje) kako „bratski“ da- će taj apsurdni hrvatski „FBI“ op-
zemlji ne vidi da nam, ne trebaju
je potporu premijeru. Potporu u tužiti za sva zla i ubojstva. U mo-
spin doktori i lažne uzbune. Treba
proganjanju duhova, vjetrenjača, ralnoj karikaturi kakva je naša Hr-
učiniti nešto drugo - objesiti za
letećih tanjura? U svijetu i u Euro- vatska – to je lako moguće.
noge sve one koji ne mogu prav-
pi poznato je da su kriminal i ko-
dati svoja bogatstva i istresti im iz Na kraju moramo se upitati, dokle
rupcija sastavni dijelovi hrvatske
džepova ono što su nam pokrali. taj prokleti „spin“, dokle manipula-
vlasti i da je čitav sustav temeljen
Poispadale bi iz tih džepova vile, cije, prevare ..?
na pljački svog naroda. Hrvatskoj
jahte, skupi automobili, milijuni…,
ne treba bratstvo i jedinstvo, nego Hoće li konačno zasjati sunce kroz
i njihovi sinovi kćeri, zetovi, unuci,
treba velike ribe izvući na obalu da olovne oblake? Možemo li promije-
morali bi vratiti pokradeno, morali
pokrepaju. Primjedba izvjestitelja niti obilježja gospodarske politike
bi se zaposliti i brinuti se o vlasti-
Europskog parlamenta, Hannesa iz mračnih devedesetih: kašnjenje
toj egzistenciji. To pokradeno ubi-
Swobode da treba procesuirati u plaćanjima, korupciju, namješte-
lo je i nevinu gospoñicu Hodak i
velike ribe, našem premijeru se ne natječaje, izravne pogodbe,
Pukanića, Franjića i mnoštvo dru-
nije ni malo svidjela. Koje li ironi- kriminalne javne nabave, netran-
gih, to pokradeno natjeralo je bra-
je!!! Tko bi pametan sam sebi od- sparentnu privatizaciju, pljačku
nitelje da oduzimaju sebi živote.
sjekao ruku ili glavu? preostalih hrvatskih resursa? Mo-
Šokantno je bilo gledati nekoliko žemo li zaustaviti postojani pad
A, sada okrenimo se za trenutak
dana nakon zagrebačke eksplozije BDP-a, rast vanjskog duga, inflaci-
objektivnosti i racionalno uspore-
kordon policije s dugim cijevima ju, unutarnju nelikvidnost..? Uz
dimo sljedeća dva problema:
na 200 kilometara od Zagreba, na naše „spin doktore“ i uz ovakvu
U osamnaest jesenskih dana 2008. ulazu u tunel Učka. Pretraživali su vlast???
odnosno u cca tri tjedna, dogodilo automobile i pregledavali doku-
Nada umire posljednja. Ali, mnogi-
se šest ubojstava. Krvava su i neo- mente. Zašto? Da uhvate revolve-
ma je i nada umrla.
pravdana kao i svako ubojstvo. raše, plaćene ubojice, bosove ma-
Čitav državni aparat dignut je na fije!!! Teško! Mršavi, visoki ubojica
noge, a u uzbuñenu javnost uvu- s foto - robota, već je bio daleko,
kao se strah, panika. No, u ta tri jako daleko. A, da su ga i uhvatili, KRAJ
tjedna dogodilo se oko 30 on sigurno ne bi znao tko je naru-
(trideset je pet puta veće od šest) čitelj. U profesionalnim poslovima
smrti na našim cestama. I što je takve vrste lanac se prekida znat-
Hrvatska knjižara
HRVATSKA KNJIŽARA
knjizara.hrvatskauljudba.hr
preporučuje Vam upravo izašlu iz tiska knjigu
Saše Radovića:
TKO JE JAMIO, JAMIO!
Cijena 30,00 kuna + poštarina
Blagoslivljat ću Gospodina u svako doba,

Njegova će mi hvala biti svagda na ustima!
Nek se Gospodinom duša moja hvali:
Nek čuju ponizni i nek se raduju!
(Psalam 34, 2-3)
Naša je ljubav beskrajna,

trajno je sjećanje na dragu nam i hrabru
BISERKU DRAGUN
hrvatskog branitelja
8.11.1991.-8.11.2008.
Majka Marija, otac Tomislav,

sestre Lovorka i Zrinka
Moram reći
ZA DOM SPREMNI
dr. Radoslav Marić, New York gim državama. Sama riječ diaspo- jancima, Česima, Srbima, Ukrajin-
(27.10.2008.) ra potječe iz grčkog jezika, a opi- cima, Vlasima, i t.d. Osim toga,
suje židovski narod koji je u dav- Hrvati u Austriji, Bosni, Crnoj Gori,
nim stoljećima napustio područje Hercegovini, Italiji, Mañarskoj,
Poslije nogometne utakmice s An- Bliskog istoka, tj. područje današ- Vojvodini, i t.d. jesu autohtoni u
dorom (4:0) razvila se vrlo živa ‫٭‬ nje države Izrael, i svakako onog tim zemljama, i nikada se ne mo-
diskusija na internetu, tisku i u teritorija koji se danas smatra kao gu uporediti sa Židovima, onima
drugim sredstvima priopćavanja, a Palestina. Već davno sam bio na- prije ili onima poslije zauzimanja
prvenstveno meñu političarima. šao u nekom rječniku gdje je opi- Babilona. Hoće li se oni vratiti u
Razlog je skandiranje gledališta sano da je najbitnija karakteristika avnojsku Hrvatsku, je pitanje koje
“Za Dom Spremni”, koje je uzbudi- tog pojma (opisa) da se ti Židovi potiče na smijeh. Dakle, ni broj 3.
lo duhove a uznemirilo vlast, pr- nikada ne će vratiti u Palestinu. Pri Američkog naslijednog rječnika ne
venstveno predsjednika vlade, to- ruci mi je rječnik izdan u Americi može se primijeniti na Hrvate iz-
bože doktora Ivu Sanadera. namijenjen za upotrebu studenti- van avnojske Hrvatske.
(“Nećemo dozvoliti da postanemo ma u koledžima, dakle studente
Pri ruci imam tri različita izdanja
Bejrut”). Prošli tjedan na moju e- koji pohañaju sveučilista, što bi po
englesko-hrvatskog rječnika od R.
mail adresu je došla pošiljka - europskom sistemu bilo poslije
Filipovića, i ove riječi nema ni u
članak u kojem, meni onda nepoz- velike mature. Puni naslov knjige
jednom! Nema je ni u hrvatsko-
nati, Frano Budimlić izvrsno prika- je: “Drugo sveučilišno izdanje
engleskom izdanju iz godine 1996.
zuje analizu uzroka koji su doveli AMERICKI NASLJEDNI RIJECNIK”.
Websterov Rječnik novog svijeta,
do toga da današnji hrvatski nara- Moj primjerak rječnika ima ISBN
(1979), isto nema riječ “diaspora”,
štaji na javnim mjestima jednogla- 0-395-32944-2, a izdan je 1991.
kao ni drugih šest različitih rječni-
sno pjevaju zabranjeni starodrevni godine. Na stranici 392., drugi stu-
ka koje posjedujem. Nemoguće mi
hrvatski vojnički pozdrav. Ja sam pac, druga riječ odozdol je “Di-as-
je istraživati tko to forsira upotre-
preko različitih portala reagirao na po-ra”, (prevodim):
bu te riječi u opisu Hrvata koji žive
Franin članak, jer me je smetala
1. Često diaspora. Dio Židova izvan granica te avnojske Hrvats-
kriva upotreba riječi “diaspora”. K
ili židovskih zajednica izvan ke. Tko god to bio, i svi oni koji tu
tome sam još dodao nešto od
Palestine ili današnjeg Izrae- riječ upotrebljavaju, služe najžeš-
onoga što ja znam o povijesnom
la. ćim neprijateljima hrvatstva, mada
pokliču hrvatskih bojovnika. U su-
toga nisu ili ne moraju biti svjesni.
botu 25. listopada 2008. godine 2. Dio Židova koji žive rasprše-
sam poštom dobio “Hrvatsku Kro- no meñu nežidovima poslije U “Hrvatskom kalendaru” za godi-
niku” koja izlazi u New Yorku. Na zauzimanja Babilona. nu 1956. Dr. Milan Martinović,
stranici 18 tog dvotjednika otiskan član Središnjeg Odbora HSS, u
3. diaspora. Raseljavanje ori-
je gore spomenuti članak, na en- članku o Augustu Košutiću upotre-
ginalno istorodnog naroda.
gleskom jeziku, isti onaj što sam bljava riječ “zagranični Hrvati”,
ga prije nekoliko dana dobio na Kako se iz priloženog vidi u ovom što je najljepša riječ koju sam do
internetu. Bilo je već mnogo inter- rječniku ne spominju tu važnu od- sada našao napisanu za nas Hrva-
netskih komentara i e-mailova u rednicu da se Židovi neće povratiti te koji smo rastjerani s djedovskih
vezi moga javljanja. To me je po- u Palestinu. Sada mi je nemoguće zemalja, e da bi “Jugoslavija mog-
taklo da se ponovo osvrnem, po naći onaj rječnik, gore spomenuti. la da živi”!
mogućnosti u istim glasilima, na
Dakle, upotreba rijeci “dijaspora” Preporučujem svim ljudima koji se
upotrebu iste riječi, i još k tome
ne može se primijeniti ni pod 1. ni bave pisanjem, da umjesto riječi
mnogo više razloga za ovo javlja-
pod 2. jer Hrvati nisu Židovi. Ako “dijaspora” upotrebljavaju rijeci
nje.
se hoće Hrvate opisati pod najuni- "zagranični Hrvati" ili
I. riječ “diaspora” verzalnijim pojmom pod brojem 3. “izvandomovinci".
onda tu nedostaje glavna osobina:
Ja sam već davno prije na interne-
“originalno istorodni narod”.
tu opisao upotrebu i značenje rije-
Hrvati su mješavina sa Slavenima, II. bojni poklik
či “diaspora”, ili kako je tobože
Gotima, Ilirima, Rimljanima, Huni-
hrvatski novinari pišu dijaspora, Uz izvanrednu analizu Frane Bu-
ma i Avarima, a kasnije s Austri-
misleći na Hrvate koji žive u dru- dimlića, mladog Hrvata roñenog u
Moram reći
Americi, dakle izvandomovinca, cijelu vojsku i plemiće. To je za na Mohačkom polju uzvikivali prije
ovdje treba istaknuti da je ovaj Hrvate i Mañare bio najveći poraz i za vrijeme juriša: “ZA DOM
internetski tjednik Glasnik br. 30, u cijeloj njihovoj zajedničkoj povi- SPREMNI!” Isto je dobro poznato
od 25. listopada 2008. god. isto na jesti od 1102. godine. Rezultat je da su Zrinjski upotrebljavali taj
stranici 18 (koja li slučajnost?) bio zauzimanje Budimpešte, kojim pozdrav, i to još nitko nije pobio.
donio kratki izvještaj kako je na su Turci vladali 150 godina. I da- Ja osobno ne znam jesu li su hr-
stadionu jedna tribina uzvikivala nas ćete vidjeti turske ukrase u vatski bojovnici upotrebljavali taj
“ZA DOM”, a druga, suprotna tribi- katedrali u Budimpešti, namjerno poklič prije 1526. godine, a najvje-
na nadopunjavala “SPREMNI”! sačuvane i nakon progona Turaka rojatnije je da jesu. Ali zato znam
Šteta što nisam bio prisutan, da i iz Mañarske. Zahvaljujući vojnim da je pjesma “Marjane, Marjane,
mene zaboli grlo! Na istoj stranici uspjesima u bitci na Mohaču već ča barjak ne viješ”, najstarija voj-
je slika Milana Bandića, gradona- godine 1529. Turci su napravili na koračnica na svijetu, kojom su
čelnika grada Zagreba i kratka vi- PRVU opsadu Beča! Nisu ga zau- hrvatski bojovnici pod Darijem
jest: “Milan Bandić je zbog povika zeli i trebalo je Turcima sljedećih Velikim (500 godina prije Krista)
'Za dom spremni' napustio stadion 150 godina dok su uspjeli drugi osvajali ondašnji poznati svijet. Za
u Maksimiru. Tom zgodom izjavio put opsjednuti Beč 1683. Tada je to postoje nepobitni dokazi. Isto
je: „Koliko sam zadovoljan poka- austrijski car i hrvatski kralj posta- tako nije točno da se prvi put taj
zanim na terenu, još više sam vio na čelo obrane Poljaka Sobies- vojni poklič pojavljuje u Zajčevoj
zgranut ponašanjem dijela navija- kog, koji je upotrijebio Ličku Gar- operi, koja je nastala u drugoj po-
ča.“ du da pronañu što i kada Turci lovici 19. stoljeća.
namjeravaju. Zahvaljujući umješ-
Iz drugih izvora saznajem da je Na osnovu iznesenog jasno je da
nosti i hrabrosti (specifično) ličkih
dio članova vlade ostao na utakmi- ustaški pokret Dr. Ante Pavelića i
Hrvata, Sobieski je hametice potu-
ci, a Jadranka Kosor je opravdava- njihovo DRUGO uskrsnuće Nezavi-
kao Turke pred vratima Beča, a
la taj postupak ostanka na utakmi- sne Države Hrvatske nije izmislio
preživjeli su pobjegli na jug, da
ci da se ne može uvijek biti pame- taj vojni pozdrav, nego su ga oni
nikada više ne doñu u blizinu Be-
tan, ili tako nešto! samo usvojili i njime se služili. Us-
ča. Taj poraz Turke je natjerao na
taše su usvojili mnogo drugih lije-
Postupak Milana Bandića je oliče- povlačenje iz osvojenih prostora,
pih običaja i dogañaja iz bogate
nje one komunističke: “To je na- uključivši i Budimpeštu. Valjda u
hrvatske povijesti. Samo za prim-
ma naša borba dala da imamo (… čitateljstvu neću naći opoziciju u
jer navodim novac kuna! To što su
Miletu…) za maršala!” Milan je kao tvrdnji da je to početak propasti
komunisti Jugoslavije proglasili taj
osamgodišnji klinac bio s roditelji- velikog i silnog Otomanskog car-
pradavni vojni hrvatski poklič za
ma na misi. Upravo u to vrijeme stva?
fašistički pozdrav je besmislica, i
ispred crkve, sigurno ne slučajno,
Kako se znade, odmah poslije bit- krajnja ludost. Istovremeno i kri-
prošla je omladinska štafeta za
ke na Mohaču, ono malo hrvatskih minal ili genocidno djelo. To da
roñendan Ljubičice plave! Vidjevši
velikaša što je preživjelo, (jer nisu HDZ sa “ulogim” svojim predsjed-
štafetu Milanče je uzviknuo:
bili na Mohaču), sastali su se i zat- nicima vlada i Račanova koalicija
“Stani miso, prolazi štafeta!”
ražili milost Habsburške krune da nisu ispravili zablude i zle namjere
Dakle, već je bio predodreñen za
ih zaštiti. Austrijsko carstvo je 2. srbokomunista ostaje njima na
“rukovodioca”.
siječnja 1957. preuzelo Hrvatsko čast, ali i povjesnu osudu, koja će
Ne bi škodilo Bandiću osobno, ni kraljevstvo, one ostatke ostataka, ih naravno stići, bez obzira što
Hrvatima, a ni hrvatskim grañani- (Reliquie reliquiarum), od kada je moja malenkost ili Milanče o tome
ma bez obzira na dob, spol, vjeroi- Hrvatska država ušla u zaštitni danas mislimo. Čak i tzv. hrvatski
spovjest, političku pripadnost, ili savez sa Habsburgovcima, i ostala komunisti “nacionalisti” u tome im
bilo koje drugo obilježje da … drug u tom savezu do 29. listopada pomažu, čak i danas kada se više
Mileta… nauči nešto malo iz hr- 1918., kada je po prvi put uspos- ne moraju bojati srbskog Štaba ni
vatske povijesti. Kao na primjer: tavljena Nezavisna Država Hrvats- Apisove crne ruke. Ustaše nisu
Davne 1526. godine u bitki na Mo- ka. Zašto ja to navodim u svezi nastale zbog toga što su Hrvati
haču (danas jugozapadna Mañar- demonstrativnog odlaska s utak- zavoljeli politiku Mussolinija, ako
ska) zajedno s mañarskom voj- mice i izjave gradonačelnika grada je uopće itko bio za njega, nego
skom sudjelovali su i hrvatski ple- Zagreba? zato što su Srbijanci pokorili Hr-
mići sa svojim vojskama. Valjda vatsku poslije “prisajedinjenja” 1.
Ja sam negdje davno pročitao,
svatko pismen već znade da su tu prosinca 1918. To samo prisajedi-
sada se više ne mogu ni sjetiti
Turci pod komandom Sultana Su- njenje je uspjelo jedino na osnovu
gdje, da su hrvatski vojnici u bitci
lejmana Veličanstvenog potukli krivovjere koju su počinili Svetozar
Moram reći
Pribičević i jedan drugi dr. Ante komunisti nisu hrvatskom narodu kim tekovinama, i prema tome
Pavelić. Ovaj je bio zubar, a ne zakonom zabranili upotrebu kruha zauzeti stav kako to od njega oče-
doktor prava. F. Tuñman ga nazi- i mlijeka, mada su to uskraćivali kuje hrvatski narod, a ne se pona-
va Ante Pavelić – stariji! Da unuk na sve druge moguće načine. Ni šati kao jedan … Milanče…! Nadaj-
preprodavača svinja (Aleksandar današnja vlast nema zakone koji mo se da će doći dan kada će hr-
Karañorñević) nije dao ubiti Stje- to zabranjuju. Znači li to da bi kli- vatska vojska pozdravljati onako
pana Radića i njegove drugove u nac koji je vikao: “Stani miso, kako su njhovi tragično pobijeni
srpskom Parlamentu, nikada u prolazi štafeta”, morao demon- prethodnici činili! Kada se to dogo-
hrvatskom narodu ne bi nikao do- strativno napustiti svako mjesto di, onda pozdrav na nogometnim
moljubni pokret ustaša. Maček je i gdje se prodaje kruh i mlijeko, iz stadionima neće biti nimalo čudan,
nakon državnog udara pod vod- razloga da su i to upotrebljavali a kamo li protuzakonit i kažnjiv.
stvom Bila Donovana 27. ožujka ustaše? Nema smisla navoditi Članovi Akademije bi nam morali
1941. ostao Jugoslaven! To što su druge primjere! puno toga objasniti. Do tada ja
ustaše radili i zašto, nije tema ostajem ZA DOM SPREMAN.
Nadajmo se da će gradonačelnik
ovog razmatranja. (govorim samo za sebe, zato jed-
grada Zagreba pročitati ovaj moj
nina!)
Samo kao argument svi znamo da uradak, i malo razmisliti o svojim
ustaše nisu izmislili kruh i mlijeko, potezima kada se susretne sa sta-
nego su ga samo prihvatili. Jugo- rohrvatskim kulturnim, ili vojnič-
HRVATI KOJI NEMAJU

ŠTO JESTI, TREBAJU
IĆI U EUROPU?
Branko Stojković, Bjelovar ma, pljačke banaka i naručena
likvidacije sve su češće.i.t.d. Defi-
nitivno svaku večer u vijestima
Mesićeva politika stvorila je raza- slušamo neka policijska izvješća -
rajuću krizu usmjerenu protiv vlas- tko je uhićen, ili protiv koga se
provodi sudski postupak... Grañani da jedu ići će u Europu? Tužno je
titog naroda. U taj propali sustav
sve to gledaju sa čuñenjem. Gra- sve to gledati. Kako sve više ima
umetnuti su i novinari, čije priče
donačelnik Zagreba Milan Bandić sirotinje u Hrvatskoj. Pitam se:
su utemeljene na mnogim lažima.
(SDP) najavio je da će iduće godi- Zašto uopće ljudi plaćaju profesio-
Vlada Ive Sanadera provodi
ne u glavnoj metropoli biti izgra- nalne političare - koji dobro žive.
"medijsku ofenzivu" pod parolom -
ñeno - još pet policijskih postaja. Valjda zato da bi sami loše živjeli.
sve bolje nam ide. Kako bi ona
zadobila potporu javnosti,a u biti Da će po ulicama biti postavljene Čeka li nas još gori kolaps? Val
suočava se sa sve većim protivlje- brojne kamere, tj. video nadzori. nasilja zapljusnuo je Hrvatsku.
njem grañana. I to onih koji sve U Zagreb je stiglo 250 policajaca Možemo zaključiti - da je dosadaš-
gore žive. Prvo i glavno pitanje na ispomoć svojim kolegama. nja demonstracija sile - nakon toli-
treba istaknuti - kakva je danas kih ubojstva i pljački - više služilo
Televizijske dnevnike i vijesti vodi
sigurnost Hrvatske? Istina je upra- policijskom plašenju grañana, ne-
nam praktički i teoretski policija.
vo suprotna, od onakve kakvu go stvarnom hvatanju glavnih po-
Jer stvari su izmakle kontroli - u
nam političari i mediji prezentiraju. činitelja kriminala. Pa čak i uhiće-
policijskoj državi. Gdje policija da-
To je jasno svakom razumnom nja onih ljudi u vlasti, koji su im to
nonoćno traga za raznim počinite-
čovjeku, da ovdje provodi se poli- omogućili. Nema političke osobe u
ljima kriminalnih i zločinačkih dje-
tika - koja uništava ovu zemlju. Hrvatskoj, koja neće svu krivnju
la. Premijer Ivo Sanader (HDZ)
Ovo je šokantna stvarnost i neiz- prebaciti na neku (izmišljenu) ma-
priznao je da smo postali Bejrut.
bježna. fiju, odnosno na sve što se dešava
Te da se to ne može dalje dopusti-
ti. No, činjenica je da u nezaposle- - da je mafija kriva. Vlast je odav-
Do sada sretne obitelji - postaju
noj Hrvatskoj - zavladao je kaos. no podzemlju udahnula život, no
nesretne, jer ništa pozitivno se ne
Malte ne grañanski rat. Vlast do sada se ona tobože pita - što je
dešava u našem društvu. Situacija
sad nije bilo briga ima li narod od sad ovo. I što se dogaña?
je složena. Ubojstva po gradovi-
čega živjeti. Hrvati koji nemaju što
Grañanin
Grañanin
Darko Duga, Novigrad Podravski marica i sudnica, te po Večernjem Više od godinu dana Općinski sud
listu moj broj telefona, ime i pre- u Koprivnici u predmetu P-
zime, adresa i gotovo otvoreni 889/07, nije ni blizu da riješi citi-
Mediji bit će slobodni u Hrvatskoj poziv za linč nebrojenim člancima, rani predmet.
i pisat će o svemu. Imat ćemo gledajte ljudi to je prevarant, nje-
Dakle neka si svatko odgovori,
neovisno pravosuñe i pravnu dr- ga ganjajte. Zamislite kako je tu
kakav je to medij, kojem i nakon
žavu. Kako ta obećanja su svojev- noćnu moru trpjeti desetak godi-
pravomoćne sudske odluke, bolje
remeno, moram kazati i meni lije- na. Kako sam do danas to preživi-
paše iskonstruirana laž? Za koga
po zvučala. Tko ne bi ista načela o, nije mi ni samome jasno iako
se smatraju grañani ove zemlje,
podržao? Kad tamo danas je ba- vjerujem da bi 99,9 posto ljudi
kad im se daje da popuše iskon-
rem jasno, da su ista obećanja prolazeći torture koje sam ja pro-
struirane laži i dokle će te laži pu-
ravna onima „šume budu naše“, a šao, samo se skončalo.
šiti i još plaćati?
potom prisilno u zadruge. 14.6.2005. Općinski sud u Kopriv-
nici me oslobaña optužbe za pri- Koliko još treba proteći vremena,
Još kad sam izučavao filozofiju, jevaru i to presudom XI.K254/04 a dok će sud prema svim stranka-
posebno me se je dojmila misao od 17. ožujka 2005. Pazite sada, ma se ponašati isto, te štititi brzo
„Sloboda je činiti sve ono, što ne „Večernji list“ znajući da sam os- i učinkovito prava i slobode gra-
šteti slobodi drugog čovjeka“. Sud loboñen optužbe, umjesto da se ñana ove zemlje?
u Hrvatskoj, nije sud, jer ne štiti ispriča za sve prouzročeno mi zlo
brzo i učinkovito slobodu čovjeka. 09.08.2005. ne poštujući presudu Interesantna je ta „škola“. Kada
Mediji u Hrvatskoj očito nisu slo- suda i dalje zabluñuje svoje čita- netko je pošten u ovome društvu,
bodni, a i neprihvatljivo je kada telje iskonstruiranom laži, jer oči- a ne daj bože ako ga još zanima i
ne žele objaviti istinu. to „stare škole diktature“ našem što piše u hrvatskim zakonima,
narodu godinama daju napoj, kao tada se na takvoga obavezno ba-
Ne ulazeći u predmet Općinskog
stoci, kao svinjama, misleći da laž ca ljaga, izmisle mu se kaznena
suda Koprivnica, koji možda nika-
može vječno trajati. Podnio sam djela, pa i neka luñačka šifra,
da neće biti završen i s kojim
tužbu pred Općinski sud u Kopriv- oduzme pravo govora i tako više
odugovlačenjem predmeta je iz-
nici, da naloži „Večernjem listu“ isti nema kredibilitet „bulazniti o
gubljen bilo kakav smisao suñe-
da objavi istinu. zakonima ili načelima poštenja“,
nja, želim navesti nekoliko činje-
jer mora braniti sam sebe. Bravo,
nica, za one kojima je krajnje vri- Ne ulazeći u to kako će sud pred- čista petica za konstrukciju totali-
jeme da se probude iz sna. met riješiti, pitam se, hoće li sud tarizma i stvaranja dojma, da su u
Od 1997. godine. svakodnevni predmet ikada riješiti ? društvu svi lopovi.
informativni razgovori na kopriv- 14.07. 2007. podnio sam Zahtjev
ničkoj miliciji, ovaj policiji. Plava za objavom istinite informacije.
KAKO NABAVITI „GRAðANIN“a?

Tko god želi "Grañanin" mu pošalje- slobode izražavanja mišljenja ne jama koje si sam pribavi. Što kazati,
mo poštom. Objavit ćemo ga i na pomogne, tada nastupaju kojekakvi ta drskost ide toliko daleko da si
svojoj internet stranici www.sgz.hr, glupavi upravni postupci primjerice policija (mafija obučena u odore)
ali je problem koliko će ista stranica izricanje kazne, jer ne možeš u Zag- dozvoljava obilaziti članove udruge i
još biti otvorena. Pa barem je jasno rebu iznajmiti prostor za djelovanje zastrašivanjem ih terati da se ispisu-
da se takve stranice sustavno zatva- (nalazi se na upravnom sudu). ju iz iste (Ustav = jamči se sloboda
raju, jer udruge koje se doista bave udruživanja).
Dakle, činjenično tko god želi nešto
zalaganjem za prava ljudi (ne one
promijeniti, pa čak ni to, dovoljno je Ja znam, da vi možete vjerovati,
dirigirane), jednostavno namjerno
da traži da se zakon poštuje i provo- kao što vjerujem i ja vama, jer sve
se ne financiraju, ne daje im se pro-
di, bude izložen tolikim različitim sam to prošao, ali pitanje je kako da
stor za djelovanje, čak i na ulici tre-
postupcima, uskraćen je u bilo kak- uvjerimo većinu u to što nam se
ba plaćati pristojbe i mjestarine.
vom financiranju, blokiran u financi- dogañalo i dogaña ?
Kada ni to indirektno uništavanje
Vijesti
P A R T I Z A N I , S A MI V R A Ć A J T E D U G O V E !
Hrvatska je prezadužena. Opet su „Hrvatske su državne financi- skorih lokalnih izbora, aktivi-
zaigrali staru igru. Uzimali su ino- je visoko ovisne o uvozu i do- rala socijalnu bombu s nepre-
zemne zajmove. Zatim primjenji- maćoj potrošnji, pa će ih – dvidivim učincima.“
vali staro Titovo poslovno pravilo: potraje li malu dulje – već do-
Treba spasiti Ivicu Todorića, An-
„Pola pije, pola Šarcu daje!“. Sad brano uzdrmati i najnovije
ñelka Leku, Dragutina Drka, Radi-
svi moramo podmirivati te dugo- pojeftinjenje nafte na svjets-
mira Čačića, Željka Čovića, prof.
ve. kom tržištu.“
dr. sc. Juru Radića i sl.
O, ne! Hvala. Tko je uzimao lovu,
Jasno je što bi trebalo učiniti.
neka je i vraća!
„… tada bi Vlada morala pok-
Ivo Jakovljević, poznati partizan-
renuti ili veliko okrupnjavanje
ski novinar, kaže („Novi list“, Rije-
preostale izvozne ponude, ili
ka, 2.11.2008.):
ubrzati završnicu prodaje
„Hrvatskoj dogodine za otpla- preostale državne imovine
tu dospijeva blizu sedam mili- stranim investitorima, …“
jardi eura (preko 50 milijardi
Ta, bez carina (na uvezenu robu) Jasno, ali i neizvedivo. Takvi su
kuna) vanjskog duga, i to u
i bez PDV (na potrošnju), pače uz igrači u pitanju. Nu, oni će ipak
okolnostima rekordnog vanj-
njihovo i manje smanjenje, hr- učiniti samo ono što je prispodo-
skotrgovinskog i platnobilan-
vatske partizanske vlade, uključu- bivo njihovim sposobnostima i
čnog manjka, te nakon što je
jući i ovu Sanaderovu, osuñene njihovim navikama. U okvirima
prodala i gotovo polovinu
su na propast. Drugačije niti ne zakona jazbine. Stjepan Mesić.
svoje najzlatnije koke INA-e.“
može biti. Taj svijet nije naučio Dr. sc. Ivo Sanader. Luka Bebić
raditi. Zgrabiti i domoći se položa- (u dosluhu s Vladimirom Šek-
ja, to je sva njihova mudrost i som).
politika. Ha, ha, ha!
Tu je dodatna poteškoća, Hrvats- Dakle,
koj nametnuti problem u obliku
spašavanja Tuñman-Manolićevog „… ili se znatno, dodatno za-
sustava „200 Obitelji“. U opasnos- dužiti kod stranih banaka, ra-
Lijepo. Što sad? ti je sve ono što se gradilo od di refinanciranja svih dospje-
1945. godine do danas. Bubnjevi lih rata inozemnih dugova, i
„Da bi izbjegla recesiju (što posmrtne koračnice već se dobro nužnog financiranja državnih
znači da bi, umjesto – recesij- čuju. investicija, te pokrivanja
skog – nultog, i dogodine os- manjka u državnom proraču-
tvarila povećanje bruto- „Ako je zakonima unaprijed nu i bilanci plaćanja prema
proizvoda, od najmanje 2,5 odreñeno više od 80 posto inozemstvu.“
posto), Hrvatska bi morala državne potrošnje, a
povećati svoj izvoz robe i us- odlučila je podmiriti Prof. dr. sc. Jure Ra-
luga za najmanje 30 posto, te nabujale potrebe za dić ostaje na sceni.
istodobno smanjiti uvoz robe djelotvornijim policij- Onda pak, ZNA SE!
i usluga za najmanje deset skim i pravosudnim „Jer, u toj je vari-
posto, ali je jedno i drugo ne- sustavom, te još stvo- janti proračunske i
moguće.“ riti i moćne financij- proturecesijske
ske rezerve, za spaša- politike posve
Uh! Baš su našli crkvu u kojoj će vanje strateških hr-
se moliti! izvjesno, da bi hr-
vatskih kompanija u vatski vanjski dug
Odreći se dvoraca, odreći se jahti, slučaju prelijevanja i na kraju 2009-e
odreći se dijela Državnog prora- na Hrvatsku, tada bi iznosio blizu 40 milijardi eu-
čuna. Taman posla. sama, štedeći i smanjujući ra, ili podjednako vrijednosti
državnu potrošnju, i to uoči
Vijesti
Povećanje BDP-a u najboljem slučaju 2,5 %
godišnjeg BDP-a!“ Kad partizanski komentator tako
Otplata vanjskog duga 6,9 milijardi eura kaže, kakvo li je tek stvarno sta-
Zato Ivo Jakovljević
Povećanje vanjskog duga s 36,5 na 40 milijardi eura nje. Očito, vrag je došao po svo-
predviña sljedeći
Pad kupovne moći plaća najmanje 3 %
je.
„gospodarski portret
Hrvatske u 2009. godi- Smanjenje zaposlenosti oko 2,5 %
ni“: Inflacija od 5 do 10 %
SODOMA I GOMORA
Darko Duga, Zagreb Ja krećem od sebe, stvarno ću Zato postoje Božji zakoni, kada
odustati od zalaganja za pošte- više ne funkcioniraju grañanski
nje i zakon, jer nikome do istoga zakonici. Kako to Bog rješava,
Komentar članka HRVATSKI DR- (osim eto ponekom ... ne znam lijepo je opisano u poglavlju So-
ŽAVNI VRH LIKVIDIRAO JE IVU koji je pravi naziv) nije uopće dome i Gomore.
PUKANIĆA! stalo. Ljudi koji se danas zalažu
Zato nemojte se previše živcirati,
za poštovanje zakona, su najcr-
Mislim da se ne treba zavaravati, povijest je pokazala, da uvijek
nje ovce u društvu.
za to što nam se dogaña, prven- tako bude. Lijepo ono glasi: Lju-
stveno smo krivi mi sami. Većina Nas svi gaze i doživljavaju nega- de koji nude rješenje, tretiramo
šuti, dakle slaže se sa svime što tivno, pa zašto se uopće izlagati? ka kretene, pitanje je samo dok-
se radi. le ?
Pravosuñe vas doživljava krimi-
Dr. sc Tomislav Dragun ili neki nalcem i luñakom, kao i mene Naime svatko može raditi što
drugi pojedinac u lijepoj našoj, uostalom. Većini grañana je sve- god želi, ali ne može dokle želi.
otvoreno se ignorira, kada pret- jedno o čemu pišete (odnosno
jera proglašava se kriminalcem, isto doñe kao simpatično štivo,
pa čak i luñakom (iako iskreno, bez ikakve želje za promjena-
tko bi i ostao normalan, od svih ma). Oni o kojima pišete jasno je
reketarenja kojima su izloženi da vas mrze, jer upuštate se u
ljudi koji su malo predoslovno ono, što čak ni policiju ne zani-
shvatili članke zakona). ma.
TKO JE ZAPRAVO NIKO FRANJIĆ?

Podzemlje ne da državu početkom devedesetih po grupa. Nije imao neprijatelja.
koju je pomoglo stvoriti onoj staroj: Možete raditi što Slučajno se našao uz Pukanića
hoćete, samo budite za Hr- kad je grunulo, koji ga je treba-
vatsku. o, onako usput, povesti svojim
automobilom. Nikome od njega
Zašto je podzemlje htjelo za- Damir Kajin, potpredsjednik IDS-
nije prijetila nikakva opasnost,
tresti institucije? Pa da im se a, u „Businessu.hr“
posebno ne Hrvatskom držav-
ne dira u ljude koje oni ima- nom vrhu.
ju i u sudstvu i u policiji i u
zatvorima. (…) To govori da Čovjek ubijen zajedno s Pukani- Nu, je li baš tako, morat ćete
je sigurnosni sustav načet: ćem? Točno. Nekrolozi kažu slu- zaključiti sami, a nakon što nas-
Ili ćeš mi dati informaciju, ili čajno. Bio je, nastavljaju, običan tavno pročitate njegovu Izjavu,
će svi znati u kakvoj smo ve- komercijalist, direktor marketin- njegovu ispovijest, danu u Hr-
zi. Mafija ne da državu koju ga Nacionala. I ništa više. Da, i vatskoj vojsci. Poslušajmo ga.
je, ako baš hoćemo biti toli- dragovoljac u Domovinskom ra-
ko otvoreni, čak i stvarala tu. Izvan politike i mafijaških
Vijesti
IZJAVA Čavić, Radivojević Duška, Peru Moram napomenuti da sam jed-

Zlatara … Povremeno sam odla- nom prilikom u Topčideru vidjeo
Ja Nikola Franjić, roñ. 04. 03. zio na Topčider i već tada je bilo famoznu kninsku delegaciju Raš-
1970. u selu Bošnjaci, općina indicija kako se u Sloveniji i Hr- kovića i Opačića, to sam saopćio
Županja, od oca Nikole i majke vatskoj dogaña nešto novo. Na- u MUP – Savska. Pošto više nije
Mande, saopćavam slijedeće. vodno se MASPOK ponovno po- bilo nikakve logike da ostanem
Vojni rok sam služio u Kraljevu u
VP 8977 u vremenu od 15.12.88
do 89. te sam u istoj vojsci vrbo-
van od st. vod. M … Refika (koji
je tada radio u odjelu za Alban-
ce) da pohañam tečaj vojne si-
gurnosti u Pančevu pri OBŠC. U
Pančevu sam bio sve do polovice
89. g., te sam odlazio na normal-
nu nastavu koju sam pohañao
kao rezervni oficir (ŠRO). Nasta-
vu su tada predavali Čedo Rad…,
Mahmut Šehić, te Radisavljenić
Slobodan. Istodobno sam na na-
stavu išao u sklopu ostalih vojnih
dužnosti. Imao sam predmete
kao što su Strane Armije, Elek-
tronsko izviñanje, Agentura,
Strane ob. službe … Nastavu
javio, govori se o ilegalnom uba- sa njima u kontaktu, vratio sam
sam položio sa dobrim, dok sam
civanju štampe u Hrvatsku iz se i zamolio posao od MUP. Oni
najbolju ocijenu dobio iz Agentu-
inozemstva. Po izlasku iz JNA su me dočekali sa nepovjere-
re (Grbavac je bio suspendiran).
15.12.89. ostajem u kontaktu sa njem, te me je više puta na in-
nekim oficirima (Pešić Duško, formativni razgovor pozivao
Pero Čavić). gosp. Pletikosić iz Drž. sigurnosti
Vinkovci. Omogućeno mi je da
Politička situacija se uopće po-
me prime u PU Županja
goršava, tako da sam u 9. mj.
(specijalna jedinica).
90. g. zamolio tadašnjeg pred-
sjednika općine da mi pomogne, Jedina mi je želja bila da se do-
on me je doveo do gosp. Perko- kažem kao borac. Prvi puta sam
vića. Tu upoznajem i gosp. Antu to osjetio 02.05.91. u Borovu
Leticu te mi on govori kako bi selu. Poslije te akcije odlazim u
bilo dobro da vidim što oni us- PU Vukovar u kojoj se nalazim
tvari hoće od mene, kakve infor- sve do početka 20.05.91. kada
macije. odlazim u I brigadu ZNG
(Zagreb).
Poslušao sam njegov savjet i na
osobni rizik ostajem sa njima u O b i š ao s a m s v a r a t i št a
Po završetku školovanja i po svo- kontaktu. Jedan dan u Topčideru (Posavina, Banija, Slavonija,
joj nadarenosti polovicom 89., me dočekuje jedan sasvim nepo- Ilok, Kostajnica, Novska). Osigu-
odlazim u Peć te obavljam razne znat čovjek koji me pita, što ja ravao sam naoružanje koje se
zadatke pod kodnim nazivom to radim u MUP i da li im uopće dovozilo iz Slovenije, te sam bio
unutarnja Sigurnost. Bio sam u imam što reći. Odgovorio sam sa u Velikoj Gorici kada je spušten
garnizonu Peć, ðakovica, Priština negativno tj. da ne razumijem o avion koji je dovozio naoružanje
… Upoznajem nove oficire sigur- čemu je riječ, tada mi je taj re- za HV.
nosti puk. Jovašević Prvoslava, kao: Reci Perkoviću da ga je po-
U I brigadi ostajem sve do 12.
puk. Pešić Duška, majora Peru zdravio puk. Jovanović.
Vijesti
mj. 91. kada prelazim u Vojnu nu 22. Glavni čovjek s kojim su je to stajalo 5-6 dana, kada je
Policiju Lašćina. Tada samnom tada bili u kontaktu je bio Ćiro jednom ponovo došao i sve to
stupa u kontakt Udiljak Zoran i Grubišić koji je usko povezan sa deportirao za Hercegovinu. Ime i
Ivanković Ivan (odvojeno), te mi Ljubom Ćesić Rojs, a ovaj sa prezime te djevojke sam pružio i
postavljaju zadatak da se ubacim min. Gojkom Šuškom. Ivankoviću i Udiljaku sa točnom
meñu odreñene ljude koji su iz adresom.
Puk. Udiljak mi je dao zadatak
Hercegovine a za njih se sumnja
da ispitam što Ante Lovik radi u Povremeno sam gledao na oglas-
da su švercali oružje.
pratnji Špegelja, jer je navodno nu ploču, te sam uočavao slije-
Organizirao sam dojavničku mre- čuo da za njim traga Interpol. deće poruke.
žu, te izmeñu ostalog od iste do- Otišao sam do Savske u operati-
Sve se vrtilo oko Jurkovića i tel.
bio većinu informacija koju sam vu, da bih našao Antu Leticu, te
broja 048/53-30. Sa tim Jurkovi-
pohranio kod gosp. Udiljak Zora- ga zamolio da mi izvadi njegov
ćem su u kontaktu bili i Žaja An-
na i Ivanković Ivana. životopis. Pošto ga nije bilo to je
drija, Ljubo Ćesić Rojs, Lovik An-
učinio Neven iz operative. Za
Izmeñu ostalog to su bili: tun.
Lovikom su tragale sve policije, a
- Goreta Goran, Tomislavova 55, on je bio namješten Špegelju Ljubo Ćesić Rojs je tada uselio i
Dugo selo,JMBG 2303968303503 kako bi ga kompromitirao. u novi stan, a preko Šuška je
omogućio i Barbarić Dinku, Tole
- Mato Karamatić – pseudonim Ravić Vinko se hvalio kako Grba-
Predragu i Ravić Vinku.
„Mario“ JMBG 26079611120011, vac zna gdje će metnuti Lovika.
reg. br. osobne karte 366/83 Pokušao sam iznuditi njegovo Većina ljudi iz hercegovačke ve-
uhićenje no tada mi je Ivanković ze je stalno spominjala kao zale-
- Marica Žugec, I Žugeca Novaki
rekao da je njega pomilovao Šu- ñe min. obrane Šuška. Kada su
31, tel. 371-844,
šak. O svemu sam obavijestio svi bili suspendirani sakupljali su
JMBG 2301973396517
gosp. Udiljaka, te mi je on tada se svakodnevno u sobi br. 16.
- Travnikar Mario, Aleja Viktora rekao da više ne dajem informa- paviljona 1.
Bubnja JMBG 02099663330011, cije Ivankoviću.
Barbarić Dinko je osoba koja je
br. osobne karte 354444
Jednom sam slučajno u gradu tada davala , tj. preprodavala
(Navedene osobe su stupile u naišao na djevojku jednog svo- ručne bombe za 10 DEM i metke
kontakt i bile agentura.) jeg dobrog prijatelja (Domitrović 7,62 mm za 1 DEM. Jednom je
prilikom bez
Uskoro dozna-
ikakvog odob-
jem da je do-
renja uzeo 46
tadašnji zap.
bombi, 1.000
Vojne policije
metaka 9 mm,
sa Lašćine
700 metaka
Ivan Grbavac
7,62 za AP. Sa
prvi čovjek koji
njim je tada
sa odreñenim
bio i Ante Pav-
brojem ljudi:
lović. Sve je to
Kožul Miljen-
Barbarić pok-
kom, Ravić
lonio Rojsu.
Vinkom, Žaja Darko) koja me je upoznala sa Izdano 18.12.91. bez reversa u
Andrijom, Karamatić Matkom, jednom djevojkom iz Iloka s ko- 18.00 sati.
Benjamin Tkalecom, Barbarić jom je Grbavac išao. Ona mi je
Dinkom i Pavlović Antom – šver- pričala o svemu, a posebno je Reversi su većinom bili izdavani,
ca oružje za Hercegovinu. Nedu- ali bez potpisa onoga tko je tu
bila zanimljiva informacija da je
go nakon što sam pružio neke Grbavac, kada je pala kasarna robu primao. Tada je skladištar
informacije, oni su suspendirani Prečec, preko jedne noći u njen bio Goreta Goran, te je na upit
ali samo nakratko, jer nakon 10- tko će to potpisati, Grbavac od-
stan dopratio dva kamiona puna
tak dana ponovo bivaju primljeni oružja te da je tu večer u ruka- govorio: Ne trebaju reversi kada
na posao. Većina njih se potajice ma imao oko 10 tisuća DEM. Sve ja izdajem naoružanje.
sastajala na Velesajmu u paviljo-
Vijesti
--------------- 06.11.91.(JMBG 2706956383304). ñivao s Paragom i HSP te da sam

Odobrio Ivan Grbavac. im ja dostavio šemu sigurnosnog
Revers br. 1.
sustava RH. To je bio izgovor
Dio reversa sam ustupio gosp.
Ivan Grbavac odobrio za Krizni Ivankovića da me treba što prije
Udiljaku, a veći dio Ivanković
štab Hercegovine mitraljez M 53 izbaciti.
Ivanu. Tada je netko provalio
– kom. 2; Municija 7,9 mm –
moju vezu sa SIS-om, te su mi Poslije sam shvatio da su to bili
kom. 3.600; Trombl. tren. mina
dolazile kojekakve prijetnje. Ovo viši interesi, te da je i on postao
– kom. 40; Ručnih bombi – kom.
nije ni najmanji dio onoga do jedan od onih kojima se ne može
270.
čega sam bio došao. Ravić Vinko ništa.
Sve to primio Begić Jako (?) i Žaja Andrija su jednom prilikom
Ja sam optužen da sam poslan
išli kod Vice Vukojevića i Gojka
Izdano 21.10.91. bez reversa od onih koji žele uništiti Herce-
Šuška kako bi ishodili ponovni
govce, a čuo sam i da su za me-
--------------- povratak u Vojnu policiju.
ne davali 70.000 DEM (tj. za mo-
Izdvojena jedinica Ja sam tada bio prozvan od zap. ju glavu).
Vojne policije Pavlović Antuna
Municija 9 mm – kom 1.000; Mu- Kada bi mi se pružila mogućnost
koji mi je rekao da će me pritvo-
nicija 7,65 mm – kom. 930; AP da sve ponovo ispitam uskoro
riti ako i dalje budem turao nos
Rumunjke – kom. 3 (BR-ACL bih pružio sve informacije koje
gdje ne treba. U minist. obrane
4377, BR-AEF 4152, BR-AEE su sada pohranjene na tko zna
mi je gosp. Ivanković zaprijetio
0613); Vreća za spavanje – kom. kojem mjestu.
da me može preko noći nestati.
10; šljemova – kom 12.
Sve izdano Tvrtku Pašaliću Tada sam optužen da sam sura-
SURADNIK KONTRAOBAVJEŠTAJNE
SLUŽBE JNA
http://pollitika.com jun, zauvijek špijun." Ne čini se 1991. odigrao zanimljivu ulogu u
više slučajnim što je čovjeka s atentatu na Antu Paradžika).
Nakon Grbavčeve potvrde da je
ovakvim referencama Ivo Puka-
riječ o dokumentu koji je pisao Na vezi su ga držali Zoran Udi-
nić imao za šefa marketinga. U
nedavno tragično preminuli Niko- ljak (poginuo u do sada nera-
"reketarskom izdavaštvu" kakvim
la Franjić, potvrde o autentičnos- svjetljenim okolnostima vozeći se
je dio javnosti okarakterizirao
ti stigle su mi iz još dva meñuso- s jednim od legionara Ante Rose
Pukanićev imperij, mjesto šefa
bno nezavisna izvora. i kasnijim velikim prijateljem An-
marketinga je iznimno osjetljivo i
te Gotovine, Milenkom Filipovi-
Obzirom da "izjava" baca sasvim važno. Naplaćivanje neobjavlje-
ćem automobilom za Tomislav-
neočekivano svjetlo na životopis nih kompromitirajućih informaci-
grad) i Ivan Ivanković
pokojnog Nike Franjića, već su ja po klijenta, uglavnom se
(Perkovićev miljenik u SIS-u, a
krenule špekulacije da on možda obavlja preko marketinga.
danas visokopozicionirani službe-
i nije bio samo kolateralna žrtva
Pored svega, zaista je nevjeroja- nik SOA-i).
atentata na Ivu Pukanića. Ne bih
tan popis osoba koje se navode
špekulirao o tome. Vidjet ćemo Za šverc u Vojnoj policiji pored
u Franjićevoj izjavi. Ispada da su
što će reći naša super uspješna spomenutog Ivana Grbavca pro-
ga iz KOS-a u SIS preuzeli Josip
policija. No, čini se da ovo otkri- zivao je i danas već legendarnog
Perković (otac savjetnika Pred-
će popunjava rupe i objašnjava Ljubu Ćesića Rojsa te Dinka Bar-
sjednika RH za sigurnost Saše
živopisnost Franjićeva životopisa. barića, zapovjednika iz Vojne
Perkovića i lice s njemačke tjera-
Ako se ikoju uzrečicu može reći policije koji je početkom prošle
lice za zločine UDBA-e) i Ante
da se s visokim postotkom potvr- godine prekomandiran na viso-
Letica (visokopozicionirani služ-
ñuje u stvarnosti, onda to svaka- kopozicionirano mjesto u SOA-i.
benik SOA-e, koji je u rujnu
ko vrijedi za ovu: "Jednom špi-
Bosno moja
AMERIKA ĆE POTAKNUTI RAT U BiH

Rudi Tomić, Kanada ru. Ali, „dobrodušno“ predložio je zajednice BiH reis-uleme Mustafe
da Hrvat bude gradonačelnik u ef. Cerića, koji vjeruje da je vlas-
Sarajevu, iz kojeg su protjerali nik istine, i koji se nameće za po-
Izborno povjerenstvo Bosne i 45.000 Hrvata. Kažu: pod ovčjom litičkog voñu muslimanskog naro-
Hercegovine objavilo je (20. 10. kožom često se skriva vučja duša. da, ne samo u BiH nego i u cijeloj
2008.) provjerene rezultate lokal- Europi. (!) Najprije je bio uz veha-
Srbi i Bošnjaci još ratuju
nih izbora u kojima su vodeće biju Harisa Silajdžića, i ponovo ga
nacionalne političke stranke dobi- Plamen je vrlo blizu dimu. Rat gurnuo u političku arenu. Iz mrž-
le potporu svojih birača. Čelni izmeñu bosanskih Srba i Bošnjaka nje prema Silajdžiću prihvatio je
ljudi iz tih političkih stranaka već muslimana nije (još) rat s oruž- šijita Sulejmana Tihića, kojemu je
su se najavili kako će izborne po- jem u ruci nego: rat kultura, rat (uz pomoć sarajevskog Dnevnog
bjede imati stanoviti utjecaj na konfesija i rat političkih ideologija, Avaza) osigurao veliku pobjedu
izvršnu vlast u RS i u Federaciji. koje će razjariti usijanu iskru i na nedavnim lokalnim izborima.
poput munje uhvatiti maha di- Immodica ira gignit insaniam!
Sulejman Tihić, predsjednik SDA,
ljem BiH.
čija je stranka dobila najviše boš- Hrvati su: Hoćeš – nećeš
njačko-muslimanskih glasova, i „U BiH, stoga, koliko naroda i su-
Teško je nama, koji živimo izvan
najviše mandata u općinskim i dionika sukoba toliko i povijesti i
domovine, shvatiti zbivanja meñu
gradskim vijećima, ohrabren je bosanskohercegovačkih istina.
Hrvatima u BiH, a kako možemo
tim uspjehom i najavio je Svatko ima svoje viñenje razloga
očekivati od čelnika meñunarodne
„rekonstrukciju Vlade FbiH“. početka, načina odvijanja, i kraja
zajednice, koji su glavni čimbenici
sukoba. I zato i nema zajedničke
u oblikovanju države, da razumiju
istine, no zbog toga ni zajednič-
stajališta hrvatskog naroda i nji-
kog puta u budućnost, jer svaki
hov položaju u multietničkom dru-
sukob stvarao je i ostavljao još
štvu.
veće i dublje jazove diobe i nepo-
dnošljivosti, što je i razlog nepos- Prije svega brutalno je ponašanje
tojanja i zajedničke i cjelovite nekih Hrvata, koji iz osobnih raz-
BiH.“ (V. ðotio, Fokus, 05.09. loga stvaraju svoje „političke“
2008.) strančice i daju im hrvatske pred-
znake. Parafrazirajući sektašku
Milorad Dodik, predsjednik SNSD, Duhovne voñe srpskog pravoslav-
filozofiju: nema nijedne budale u
odnosno ražareni premijer lja i bošnjačkih muslimana sustav-
svijetu koja ne bi mogla naći ne-
„Republike Srpske“, oduševljen je no tumače svojim sljedbenicima
kog sljedbenika. Stoga i niču toli-
uspjehom svoje političke stranke, kako su „oni“ najugroženi, te ma-
ke „hrvatske“ stranke, kao gljive
koja je dobila najveći broj srpskih nipuliraju s brojem žrtva, da bi se
u bosanskohercegovačkom mulju.
glasova. Dodikova pobjeda na još jače učvrstila mržnja i žudnja
lokalnim izborima pooštrila je nje- za osvetom. „Slijepe voñe! Vi cije- Voña bosanskih Srba Milorada
govu retoriku protiv visokog dite komarca, a devu proždire- Dodika, za čije vodstvo Galbraith
predstavnika Miroslava Lajčeka, te.“ (Mt 23: 24) kaže, da je „fašističko i genocid-
koji mu je „piljak u opanku“ kao i no“, poručuje Hrvatima kako bi i
Metropolit Crnogorsko-primorski
OHR-a. oni trebali imati svoju „republiku“,
Amfilohije, smatra da su kosovski
ali nikad nije definirao zemljovid-
Dragan Čović, predsjednik HDZ Srbi žrtve muslimanskog stanov-
ne granice te „Hrvatske Republi-
BiH, dobio je najveći broj glasova ništva, te da se na Balkanu spre-
ke“. Kada Srbin nešto nudi treba
od hrvatskih glasača, ali zbog ve- ma novi rat: „Ne može biti mira.
biti oprezan. Srbi imaju 11 zapovi-
ćeg broja stranačkih kandidata u Neko vrijeme će trajati mir, ali s
jedi: 10 Božjih i jednu srpsku –
pitanju je i izbor hrvatskog gra- vremenom će se spremati novi
mrzi Hrvata.
donačelnika u Mostaru. Tihić ima sukobi, novi rat, nova borba“,
veći broj vijećnika, te kaže da ne- prenosi portal Pinco.info. Hrvati, koji se lijepe uz Bošnjake,
će odustati od postavljanja boš- kako bi se s njima oduprli srpskoj
Slične poruke, ratno huškanje,
njačkog gradonačelnika u Mosta- nasrtljivosti, kao da ne vide da
dolaze i od poglavara Islamske
Bosno moja
Bošnjaci imaju svoju agendu za Glavni kreator Daytonskog spora- informirao dotajnika za politička
stvaranje grañanske države na zuma Richard Holbrooke upozorio pitanja State Departmenta
cijelome prostoru BiH. Svakako, je „da je BiH opet opasna bačva Williama Brunsa o teškoj političkoj
imajući u vidu svoju brojčanu na- ba r u t a “ , t e j e s P a d dy krizi u BiH. Naime, očekivao je
dmoćnost u Federaciji, uvjereni Ashdownom, bivšim visokim „da će se nakon izbora zemlja u
su da bi mogli nametnuti svoju predstavnikom, uputio poziv me- potpunosti fokusirati na obaveze
vlast u takvoj državi. ñunarodnoj zajednici da učvrsti za njen europski put. To se nije
protektorat, jer u zemlji može la- dogodilo.“
„Činjenica je, meñutim, da su
ko doći do eksplozije.
Hrvati na tim prostorima jedini
državotvorni etnos od srednjega Za sve neuspjehe u BiH Holbrook
vijeka do dolaska Turaka u 15. i Ashdown krive srpskog voñu
stoljeću. Zato, ako ćemo govoriti Milorada Dodika i federalnog veh-
o čijoj izvornosti, treba reći nepo- biju Harisa Silajdžića, i traže nji-
bitnu istinu: oni su temeljni narod hovu uklanjanje s vlasti.
u Bosni i Hercegovini… „Činjenica je da obojica krše te-
meljno načelo Daytonskog spora-
„U nametnutoj Federaciji BiH, bez
zuma: federalni sustav u okviru
ikakva objektivno opravdana raz-
jedne države. Otrovni odnosi i
loga, ne prvi put, književne i dru-
sukobi izmeñu njih dvojice preds- Bivši američki poslanik u Hrvats-
ge procese (muslimani) nastoje
tavljaju srce sadašnje krize u koj Peter Galbraith izjavio je kako
usmjeriti natrag. Hoće jedan –
BiH“, objavili su: londonski The su bosanske Srbe tijekom rata
bosanski jezik, jednu bosansku
Gardian, sarajevski Dnevni avaz i nedvojbeno vodili genocidni fašis-
književnost, pa onda i istoimenu
washingtonski The Washington ti, dodajući kako mu je sada žao
naciju, tj. ono što je htjela Aus-
Post. što hrvatskim snagama nije dopu-
tro-Ugarska prije 130 godina.“ (V.
šteno da 1995. godine oslobode
Koroman, Bljesak, 11. 10. 2008.) Meñunarodna zajednica je pono-
Banja Luku i tako vojničkim pu-
vo otvorila Ured krizne skupine
Što je još najpogubnije, u hrvats- tem završe rat.
(ICG) u Sarajevu, što najbolje
kom tisku se razrañuju kombina-
svjedoči da je kriza u BiH u užare- „Vodstvo Republike Srpske bilo je
cije u slučaju raspada BiH: kakva
nom stanju. Odreñene su i osobe fašističko i genocidno. Vojska RS
bi bila sudbina hrvatskog naroda?
koje će biti zadužene za održava- takoñer je bila fašistička i genoci-
U tisku uvijek se naglašava hr-
nje „stabilnosti“: Chris Patten, dna“, rekao je Galbraith u intervju
vatska malobrojnost, koja se na-
sadašnji povjerenik Europske ko- za Dnevni avaz (17. 10. 2008.)
meće kao bespomoćnost vidnog
misije za vanjska pitanje, Gereth Galbraith je tom prilikom rekao
utjecaja na opća zbivanja u
Evens, bivši ministar vanjskih po- kako bi svi problemi kroz koje
Daytonskoj državi. No, treba glas-
slova Australije, George Soros, sada prolazi BiH, a s njom i cijela
no naglasiti: ne može se oblikova-
direktor „Soros Fundation“, regija, mogli biti prošlost da 1995.
ti nikakva država na području Bo-
Wesley Clark, bivši zapovjednik godine hrvatske postrojbe, koje
sne i Hercegovine bez Hrvata.
NATO-a i Louise Arbour, bivša su bile na prilazima Banjoj Luci,
Dakle, Hrvati su u zavidnom polo-
haška tužiteljica. nisu zaustavljene u daljnjem nap-
žaju – oni su jezičak, igla na vagi
redovanju.
koja svojim položajem pokazuje Oglasio se i Olli Rehn, europski
odnos dviju strana. povjerenik za proširenje unije, na Dakle, akteri bivšeg američkog
sastanku s čelnicima Predsjedniš- predsjednika Billa Clintona, koji će
Meñunarodna zajednica
tva BiH gdje je oštro naglasio va- vjerojatno imati visoke dužnosti u
na stranputici
žnost poštivanja Deytonskog spo- novoj administraciji predsjednika
Koliko se god Amerikanci i Eu- razuma i osudio negativnu retori- SAD Baracka Obame, postavljaju
ropska zajednica zauzimali za us- ku, ali, „'neslaganje političara u nove preduvjete za napeto stanje
postavu mira i učvršćenje demok- BiH su unutrašnje naravi“, i da se u BiH. Daytonski sporazum nije
ratskog sustava u Bosni i Herce- EU neće miješati u unutrašnje nikoga uvjerio da je Americi bilo u
govini, njihovi su napori uzaludni stvari BiH, jer visoki predstavnik cilju uvoñenje „demokracije“ u
– otišli su na stranputicu, u bes- ima odlučujuću riječ. BiH, koliko im je bilo do strateš-
puće, jer su na prisilu nametnuli kog položaja na Balkanu.
Meñutim, visoki predstavnik EU
Daytonski „dogovor“, koji nije ni-
Miroslav Lajček u Washingtonu je Čim se okonča rat u Iraku i Afga-
kakvo rješenje.
Bosno moja
nistanu, na čemu će Obama žur- „Ništa ga ne koči, jer je on u luci- jedinstvenoj državi.“
no raditi, otvorit će se nova stra- ferskom uredu američkih vojnih
Dakle, bosanskohercegovački na-
tegiju sukoba, kako bi se pozor- psihologa ugradio automatske
rodi imaju izbor: ili će živjeti zaje-
nost svijeta usredotočila na Bal- kočnice. Koči ga psihologija tri u
dno i slobodno u gospodarskim
kan. Amerika nema ozbiljnih na- ratu ekstremno posvañene grupa-
regijama jedne demokratske dr-
kana uspostaviti Palestinsku drža- cije. Ne kažem naroda, jer ni je-
žave, ili će ostati okupirani u svo-
vu, jer to nije u interesu Židova, dan nije jedinstven. Posavski i
jim vjerskim i nacionalnim koloni-
mada su se svi američki i židovski zapadnobosanski Hrvati traže jed-
jama, koji će u strahu od budućih
pr e ds j e dn ic i „z a u z im a li“ i no, a hercegovački nešto sasvim
odmazda napuštati svoja ognjišta.
„zaklinjali“ da će zaustaviti rat drugo. Mnogi su se Srbi borili u
izmeñu Židova i Palestinaca. Armiji BiH, pa i danas traže neka- Politički čelnici bosanskohercego-
kvu drugačiju Bosnu. Muslimani vačkih naroda trebali bi ostaviti
Zaključna misao
Cazinske Krajine su čak ratovali (iza sebe) nešto čime bismo po-
Na pitanje: Što Dayton koči, a protiv Armije BiH. To je pravi psi- svjedočiti u povijesti da su tamo
moglo bi se postići novom nagod- hološki košmar, i opet preostaje nekada sretno živjeli njihovi pred-
bom tri bosanskohercegovačka jedino privremena prisilna uspos- ci.
naroda? Na ovo pitanje urednika tava nekakve jedinstvene države.
Glasnika Hrvatskoga uljudbenog Možda je najbolje ono što su pre-
pokreta odgovorio je Filip Ćorluka dlagali bosanski biskupi: podjela
u br. 24: BiH na četiri gospodarske regije u
BOSNA JE NEISKORJENJIVA
Akademik Mirko Vidović, Pariz Problem je u tome što je unatoč visnosti, možda i više nego li pri-
temeljnim postavkama meñuna- je 16 godina, postavlja se, samo
rodnog prava, agresor nagrañen od sebe pitanje - tko sprečava
Govoriti o važnim problemima je osvajanjem metodama sile, nasi- primjenu Čl. X 'Daytonskog
jedno, a donositi odluke na telja, etničkog čišćenja i genocida dogovora', a koji glasi:
melju pogrešnih postavki je neš- primjenom logike 'status quo'
to savim drugo. Sud protiv zdra- privremenim poravnanjem u
va razuma je pogreška iz koje 'Daytonskom ugovoru' prije se- "Amandman:
mogu proizići nesagledive poslje- damnaest godina. Glavni politički
čimbenici te agresije su izručeni 1) Amandmanska procedura.
dice, ukoliko taj sud postane
obavezom i za one koji imaju Meñunarodnom krivičnom sudu, Ovaj ustav može biti izmijenjen
dokaze da zapostavljaju istinu i no njihov plijen je ostao i dalje od strane parlamentarne skupšti-
proglašavaju neistinu sudski dek- pod znakom pitanja. ne uključujući dvotrećinsku veći-
retiranom obavezom. nu prisutnih i koji glasaju u
Ni u kojem političkom i pravnom
sustavu nije prihvatljivo da se predstavničkom domu.
To je sažetak onoga što se može
reći o sudbini Bosne u zadnjih kriminalci kazne, a da im se priz- 2) Ljudska prava i funda-
sto godina - od aneksije Bosne na pravo da zadrže plijen kojeg mentalne slobode.
do Referenduma samoodreñenja su se domogli kriminalnim pos-
tupcima zbog kojih su kažnjeni. Nijedan amandman na ovaj us-
bosanske nacije od 01.03.1992.
Isti oni koji su udarili na Bosnu u tav ne može eliminirati, niti uma-
No, budući da je Referendum o njiti nijedno od prava i sloboda iz
povodu Sarajevskog atentata
nezavisnosti Bosne od člana II ovog ustava niti izmijeni-
1914, udarili su na Bosnu i na-
01.03.1992. neponištiv i da je ti ovaj paragraf".
kon Referenduma u povodu ko-
sigurno da bi se i ponovnim izla-
jeg je bosanska nacija dvotrećin- Budući da je, u povodu Referen-
skom na glasačka mjesta u vezi
skom većinom odlučila obnoviti duma za nezavisnost Bosne od
s pitanjem bosanske nezavisnosti
svoju državnu nezavisnost, pre- 01.03.1992. Bosna priznata kao
ništa manji postotak univerzal-
kinutu turskom najezdom polovi- nezavisna država i na Istoku i na
nosti grañanstva izjasnio u korist
com petnaestog stoljeća. Zapadu (i od Rusije i od Zapad-
pune i ničim ne uvjetovane neza-
Bosno moja
nih saveznika), i budući da je zajednice ujedno i etničke zajed- kih pokreta ili stranaka s musli-
Bosna već godinama punopravna nice i kako jedino za državu Bos- manskim predznakom u Bosni
država članica OUN, nije jasno nu ne važi pravilo: jedan graña- nikad nije tražio. Naprotiv, njih
zašto se naciji koja je ispunila nin jedan glas! se optužuje da su ono što oni
sve uvjete da bude i tretirana nisu - u sebe zatvoreni i netole-
Svi problemi Bosne svode se na
kao nezavisna nacija nameću – rantni vjerski fanatici - kako bi ih
neprestano ponižavanje glavnine
strani gubernatori s pravom da se moglo tretirati kao drugoraz-
žrtava u Obranbenom ratu izme-
diktiraju državi Bosni i naciji Bos- redne grañane države Bosne da
ñu 1992 i 1995 - genocidom po-
ne uvjete opstanka i kako se to bi se opravdalo namjesništvo
goñenih, u prvom redu, bosan-
može obrazložiti logikom meñu- stranih diktatora i domaćih ucje-
skih muslimana. Zdrav razum se
narodnih pravnih normi na snazi. njivača, njihovih privilegiranih
priklanja povijesnoj istini o njiho-
sugovornika.
vom sjedilačkom fizičkom podri-
jetlu i neotuñivom pravu da u U stvarima višestruko proturječ-
vjerskim stvarima zadrži puno nima i protivnima ljudskom zdra-
pravo na slobodu savjesti. Bo- vom razumu, najteže je shvatiti
sanski muslimani nisu ni Turci, ni to - zašto na čelo države agreso-
Arapi - oni su kao i drugi pripad- ra ili bar 'agresorskog entiteta'
nici kršćanskih crkava potomci nije postavljan neki strani dikta-
sjedilačkog drevnog naroda Bos- tor da ih probudi u logici prava i
ne - svi potječu od naraštaja koji pripremi za univerzalnost gra-
su živjeli u doba bosanske dinas- ñanstva? Zašto se ti diktatori po-
Rijeka Bosna tije Kotromanića. stavljaju samo onima koji žele
ostati ono što su oduvijek bili -
U zemljama Zapadne Europe: u
Budući da je Bosna voljom uni- potomci sjedilačkog pučanstva
Francuskoj, u Velikoj Britaniji ili
verzalnosti svog grañanstva do- koji štuju istog - jedinog - Boga,
u Njemačkoj ima vise muslimana
nijela odluku da obnovi svoju jednako muslimani kao i kršćani?
nego u Bosni. Ako im se tamo
državnost, tko i zašto zabranjuje
dopušta puna vjerska sloboda i No, sva ta umjetno stvorena za-
naciji Bosne da uredi svoju drža-
izgradnja velebnih bogomolja, i vrzlama ima najvjerojatnije sakri-
vu na svojim povijesnim temelji-
ako ih se ne zbija u 'bantustane', ven smisao i težinu koja se uop-
ma? I po kojoj logici je važnije
zašto se to isto ne može priznati će ne odnosi na identitet i prava
održavanje demarkacione linije i
i bosanskim muslimanima kao ni bosanske nacije ni okolnih na-
držanje u Sarajevu nekog stra-
sjedilačkom pučanstvu? Doduše, cija. Taj sakriveni razlog poniža-
nog diktatora, koji niti je roñen u
bosanski muslimani bi više treba- vanja bosanske nacije i dalje po-
Bosni, niti je državljanin Bosne, a
li inzistirati na svom povijesnom stoji u podjeli interesa velesila
ima 'ovlasti' da odlučuje o sudbi-
pravu, nego li na vjerskoj poseb- budući da je teritorij Bosne bio
ni bosanske nacije svidjelo se to
nosti pa čak i isključivosti! najvažnija strateška zona meñu
njoj ii ne? Pa ni ne pitajući ukup-
velesilama u Europi i na svijetu.
nost nacije da li želi u obnovlje- Strah od bosanskih muslimana je
Kako prije prvog svjetskog rata
noj državnoj nezavisnosti obno- nelogičan, nepošten i protuefek-
tako izgleda - i danas.
viti i svoje povijesne regije, ili tivan. Taj strah bi bio donekle
morati se pokoravati diktatu rat- shvatljiv kad bi im se u Bosni Zašto se jamči pravo Švicarcima
nim zločinima počinjenoj podjeli dao neki muslimanski 'bantustan' da budu suvereni gospodari svo-
zemlje... u kojem bi oni imali ovlasti kakve je zemlje sa svim sličnostima u
sebi pripisuju agresori na Bosnu sudbini i razlikama u podrijetlu, a
Najopasnije po budućnost Bosne
- s nekom vrstom prava na sa- ne i Bosni u kojoj svi grañani
je povijesno i znanstveno neute-
mostalnost i uspostavu vanjskih uglavnom imaju i isto podrijetlo i
meljeno insistiranje da u Bosni,
odnosa imenovanjem posebnih istu sudbinu?!
malte ne, postoje tri nekompati-
veleposlanika i drugih predstav-
bilne rase (kako je to javno tvr- No, ako je to tako, onda to uop-
nika koji bi djelovali u ime boš-
dila Biljana Plavšić, koja je i zbog će nije nikakva 'kvadratura
njaštva a pozivali se na poseb-
toga osuñena u Den Haagu). Ne kruga' koja se ne može racional-
nost vjere. No to ni jedna od
dopušta se nikome da dokaze no definirati. Rješenje bosanske
afirmiranih predstavnika politič-
kako nije istina da su vjerske zavrzlame je u samoj Bosni, a ne
Bosno moja
izvan nje. Jer - nakon priznanja konceptor meñu ekspertima, do- ispitu jer, što nema prošlosti to
rezultata Referenduma za samo- maći čovjek koji odlično pozna i ne može imati ni budućnosti.
odreñenje od 01.03.1992., me- povijest i mentalitet bosanske
Svijetom već sad vlada Patriots-
ñunarodna zajednica mora priz- nacije. Ta (Ko)misija trebala bi
ka internacionala - sestrinstvo
nati državi Bosni i pravo na ob- imati pune ovlasti da izradi (ili
domovina čija smo svi mi djeca u
novu svojih povijesnih regija - dogradi) Bosanski ustav, koji će
- sveopćem bratstvu.
veležupa i župa (pokrajina i op- biti i stvar javne diskusije, a kad
ćinskih sastavnica). Kad se to bude izrañen kao koherentan Jao onima koji Bosnu svojim in-
pravo obnove povijesnih temelja temeljni zakon, Bosanski ustav trigama i u sprezi s tuñinom za-
pojavi u svijesti direktora koji treba biti predmetom novog Re- drže u živom pijesku do potonu-
vode 'brigu o Bosni', onda će ferenduma. Dvotrećinskim izjaš- ća. Jer, svi takvi pokušaji u proš-
problem biti skoro u potpunosti njavanjem u korist novog i kona- losti su propali, pak će tako sra-
riješen. Ipso facto! čnog Bosanskog ustava bile bi motno propasti i oni, a budući
otvorene sve postavke za stabil- naraštaji će pjevati Bosansku
Predstoji, u to ime, izradba no-
niji Bosanski Sabor i državne in- himnu koja završava stihovima:
vog Ustava Bosne na temelju
stitucije kojima bi vladala sabor-
povijesnog naslijeña i u svjetlu Bosna je Bosnom postala - Bos-
ska većina u alternaciji, a njihove
postavki pozitivnog meñunarod- na je Bosnom - ostala!
ovlasti bi nadzirao po plenumu
nog prava s jasno definiranim
Bosanskog Sabora imenovani Šef Po onoj bosanskoj: Ljubi rodnu
povijesnim meñama meñu vele-
Države, kao - Ustavni Arbitar. grudu i poštuj svoga komšiju –
župama i župama. Sve drugo je
treba lijepo i uljudno reći onima
moguće nadograñivati na samo i Ukoliko iz nama nepoznatih raz-
koji nam šalju protunaravne dik-
jedino tim temeljima. A bez ob- loga velesile u sve većem sporu
tatore, da je u interesu i njihovih
nove povijesnih regija u Bosni ne žele omogućiti Bosni da se
zemalja i njih osobno da ih povi-
ništa ne može biti temeljito, neo- smiri na svojim povijesnim teme-
sporivo i trajno uglavljeno. Svaki ljima u jednakosti prava svih jest ne zapamti
drugi prijedlog o zacrtavanju re- ljudskih skupina pa i svakog gra- kao - goropadne sluge još gorih
gija ili demarkacionih linija može ñanina posebno, sa svim starim gospodara koji su ponižavali na-
imati brojne protuprijedloge. Je- nacijama u Europi i u svijetu, rod koji im ništa lošeg svojim
dino prijedlog obnove povijesnih onda je po srijedi zločinačka poli- postojanjem na svojoj zemlji, na
regija ne može imati ni jedan tika koja ne vodi ni miru ni ses- plemenitoj nisu počinili!
znanstveno ni pravo utemeljen trinskim odnosima meñu domo-
protuprijedlog. vinama. Hladnokrvnost Bosne poodavno
je dokazala svoju trajnost. Traj-
Krajnje je vrijeme da meñunaro- POZOR: nadnacionalna imperijal- nost neuništive, nedjeljive i neo-
dna zajednica imenuje (Ko)misiju na i ideološka 'internacionala' je tuñive Bosne!
u Bosni na čijem čelu će biti, kao neslavno propala na povijesnom
BOSNA I HERCEGOVINA IZMEðU ¨DEJTONA¨ I

BRISELA - DEFINICIJE BORBE ZA REPUBLIKU
BOSNU I HERCEGOVINU (1)
Sven Rustempašić i Musadik „Dejton“; teorije i stavove stvore- „Dejton“ je kumulirani rezultat do-
Borogovac, Sarajevo, 18. sep- ne radi pravdanja tog projekta na govornog umjesto pravnog odluči-
tembar, 2006. svaki način, pa čak i izmišljanjem vanja o jednom pravnom proble-
novih moralnih, političkih i pravnih mu - nezakonitom ratu, odnosno
normi. agresiji i genocidu. On je završni
Treba prvo preispitati teorije, ter- čin kojega je veoma upućeni i veo-
Prva izmišljotina glasi da je
mine i stavove koji su vrhunac ma nedobronamjerni lord David
„Dejton“ neki izvana nametnuti
dosegli u onome što se u politič- Owen nazvao „zbirom dostignutih
eksperiment dobronamjernih ali
kom govoru skraćeno naziva dogovora o podjeli Bosne“. Kao
neupućenih stranaca. Ali, ustvari,
Bosno moja
takav, početak je procesa nestan- publike srpske. Postepeno kumuliranje podjele

ka Republike Bosne i Hercegovine RBiH, u Dejtonu je samo dovršeno
• Po ugovornom pravu. Bečka
na jedini mogući prihvatljiv i bez- identičnom obmanom da je
konvencija, kao referentna za
bolan način za internacionalni „Dejton dobar jer je zaustavio rat“
internacionalne ugovore, isklju-
pravni sistem: da sama žrtva agre- - u trenutku kada je „Dejton“ dois-
čuje mogućnost da atributi su-
sije, rata i genocida - grañani Re- ta zaustavio jedinu legalnu vojsku,
verenosti budu predmet meñu-
publike BiH kao subjekt prava - u Armiju RBiH, dok je u Bosanskoj
državnih ugovora (član 46);
toku desetak godina sami dobro- Krajini oslobañala po jedan grad
ugovore donesene pod pritis-
voljno prihvate ciljeve i rezultate dnevno. Izuzetno bolni po branio-
kom smatra ništavnim (član 51
rata i genocida, te ih preko svojih ce i žrtve predratnih dogovora o
i 52), pa i one dobrovoljne ako
predstavnika u Dejtonskim parla- podjeli BiH su i prateći argumenti
su rezultat nelegitimne volje
mentima ozakone (legaliziraju, za „Dejton“ kao „najboljem od svih
pregovarača ako su pregovarali
ratificiraju) na lokalnom i interna- loših rješenja“, „polu-punoj čaši“ i
o onome za što po vlastitom
cionalnom nivou. Naravno, to se slični. Naime, zakoniti predstavni-
ustavu nemaju mandat (član
nije moglo ostvariti u pravnom ci (nosioci vlasti i pregovarači) Re-
49).
domenu, koji razlikuje krivca i žrt- publike BiH, zakoniti su samo dok
vu, nego u domenu dogovora - u • Po ustavnom pravu. Tada va- je važeći Ustav Ustav RBiH je za
kojem se automatski krivac i žrtva žeći Ustav Republike BiH člano- njih niti najbolje niti najgore - ne-
pravno izjednačavaju, odnosno u vima 154 i 155 zabranjuje pre- go isključivo i jedino rješenje za
kojem žrtva samim pristajanjem govaranje o Ustavu Republike državu BiH. Samo otvaranje za
na dogovor amnestira krivca. izvan Parlamenta Republike, diskusiju ustava kao imperativne
pogotovo u ratnom stanju. norme, predstavlja ilegalni čin uki-
danja istog; jer imperativne norme
Čak i predlagači i donosioci neus- pravno prestaju postojati čim se
tavnih zakona tokom ratne 1994., diskutiraju. Ovu tragičnu istinu iz
u vrijeme kada navodno omoguća- prošlosti potrebno je sada iskoris-
vaju Washingtonski sporazum u titi u odnosu prema „Dejtonskom
martu mjesecu, nisu imali niti sna- ustavu“ - posebno jer za razliku od
ge niti hrabrosti da uklone ova dva Ustava RBiH, tzv. „Dejtonski us-
člana kao viša pravna načela po tav“ nema pravni osnov za diskon-
kojima su i ti njihovi tinuitet Republike BiH i ne može
„Dejton“ bi kao dogovor bio i prih- Washingtonski takozvani ustavni biti pravni osnov za potrebu navo-
vatljiv da je samo mirovni plan; ali zakoni zapravo neustavni. Kao dne suglasnost Republike srpske
je potpuno neprihvatljiv i ništavan opravdanje za ove zakone koji (RS) u bilo kojoj shemi u BiH.
sa aspekta Internacionalnog pra- omogućavaju Washingtonski spo-
va, Internacionalnog ugovornog razum, korištena je potreba zaus-
prava i ustavnog prava Republike tavljanja rata HVO i Armije RBiH.
BiH - zato što sadrži ustav. To što Pored toga što Washingtonski spo-
u sebi sadrži ustav, čini ga potpu- razum formira Federaciju Bošnjaka
no ilegalnim po sva tri pravna os- i Hrvata na dijelu teritorije BiH u
nova: trenutku potpunog vojnog sloma
HVO, on ima još jednu nimalo la-
• Po internacionalnom pravu.
godnu namjeru i posljedicu. Njime
Preambula Povelje Organizacije
se najveći problem ilegalnog (zbog Na svu sreću, iz razloga suprots-
Ujedinjenih Nacija isključuje
atributa agresije i genocida) formi- tavljanja „Dejtona“ trima pravnim
mogućnost interveniranja u
ranja Republike srpske na teritoriji sistemima, proizlazi zašto u Dejto-
ustavna pitanja država članica,
Republike BiH, rješava „legalnim“ nu RBiH nije ukinuta nego samo
odnosno kaže da ništa ne op-
odcjepljenjem iz RBiH samih žrta- suspendirana, a zatim ostavljena
ravdava miješanje izvana u
va – Bošnjaka i Hrvata u tzv. Fe- grañanima RBiH da je preko svojih
unutarnji ustavni sistem države
deraciju, čime ujedno ostavlja RS predstavnika u „Dejtonskom pro-
članice UN. Zabrana se odnosi
za naknadni dogovor umjesto za cesu“ sami ukinu, i to prihvaća-
i na same UN, a kamo li na fa-
pravno rješenje. Tako je pravna njem „Dejtona“ odnosno
mozne velike sile i kontakt gru-
„gotovina“ pretvorena u političku „dovoñenjem Dejtona do kraja“ --
pe iz retorike branitelja dejton-
„veresiju“ putem odustajanja od što se javno prikazivalo kao reinte-
ske suspenzije Republike BiH u
pravnog u korist dogovornog pris- gracija BiH pomoću zajedničkih
korist dejtonske tvorevine Re-
tupa. umjesto jedinstvenih institucija
Bosno moja
(preko famoznih „krovnih zakona“) kojem Republika BiH postoji dok snivati na dejtonskim institucija-
i povratka izbjeglica na osnovu sve njene jedinstvene institucije ma, odnosno pregovarati u institu-
ljudskih prava, a da se pri tome ne sami grañani RBiH ne ukinu odno- cijama dejtonskog sistema i
dovodi u pitanje zakonitost posto- sno zamjene tzv. zajedničkim i ¨dograñivati na Dejton¨ nekim
janja RS. Ovaj se „humanitarni krovnim. ¨dogovorom domaćih snaga bez
pristup“ zasnivao na ideji da žrtve miješanja iz vana¨ i slično tomu.
Ustav Republike BiH jedino je rje-
protjerivanja iz RS istu priznaju Time se priznaje i daje čak i ono
šenje na kojega je država BiH ima-
prihvaćajući humanitarna prava što niti u Dejtonu nije priznato i
la i ima pravo koje joj niko ne mo-
umjesto mnogo pravno snažnijih dato Republici srpskoj i agresoru:
že oduzeti; a posebno ne genoci-
prava državljana RBiH. prestanak pravnog kontinuiteta
dom. ZAVNOBiH, koji se dogodio
Republike BiH od 25. novembra
„Dejtonom“ je RS dobila priliku da prije AVNOJ-a, pravni je osnov
1943. u korist pravnog kontinuite-
je priznaju same njene žrtve - u državnog kontinuiteta i suverenite-
ta RS od datuma pariškog potpisa
veoma složenom procesu izmjene ta Republike BiH; a istovremeno i
na Dejtonski ugovor.
kompletnog ustavno-pravnog sis- objašnjenje zašto se država BiH ne
tema jedne članice UN putem do- može federalizirati ili dijeliti na na- Poseban problem je što bi prista-
govora. Dejtonski navodni parla- čin kako se podijelila ili raspala nak na „Dejton“ odnosno
menti i po nastanku i po strukturi SFR Jugoslavija. Naime, pravni „Dejtonski ustav“, značio presedan
su rezultat mirovnog ugovora a ne osnov Republike srpske je ugovor i ozakonjenje toga da se u BiH i
institucije države u skladu sa teori- nezakonit po osnovu sva tri prava budući ustavi mogu praviti ratom i
jom države i prava. Prema manda- ovdje navedena; a i dodatno po genocidom. Sama ta činjenica je
tu datom u „Dejtonu“, dovršen bi osnovu činjenice da RS dodatno dovoljna da „Dejton“ ne može biti
bio proces u kojem RS ima pravo pravno i „ne stanuje“ u BiH sve branjen kao mirovni sporazum.
veta nad BiH a BiH nema pravo dok traje sudski proces na Inter- Ona je dovoljna i za argument da
veta nad RS; i to pristankom sa- nacionalnom sudu pravde u Hagu se negiranje „Dejtona“ ne može
mih grañana na zamjenu jedin- (poznatom i kao Svjetski sud). interpretirati kao „pozivanje na
stvenih institucija RBiH zajednič- Tužba Republike BiH - ne na Tri- rat“ - jer je sam „Dejton“ odnosno
kim institucijama tzv. BiH, pristan- bunalu koji se bavi pojedincima, ozakonjenje „Dejtona“ u suštini
kom na agencije, uprave i direkci- nego na vrhovnoj instituciji UN ozakonjenje i rata i genocida.
je umjesto državnih ministarstava. koji se bavi državama, Svjetskom
Tvorci Dejtona bi proglasili stvarni sudu – prethodi „Dejtonu“. I ne
kraj RBiH odnosno nastanak RS i samo to, nego i „Dejton“ kao
Federacije, jer bi subjekti prava, pravni osnov RS i sama RS su pre-
grañani RBiH, dobrovoljno prihva- dmet suñenja kao rezultat agresije
tili ono što su pregovarači u Dejto- i genocida prema amandmanima
nu skicirali. Obične bi svjedoke ovoj Tužbi iz 1998. godine.
grañani proglasili garantima, a
Gledano u opisanom kontekstu,
vlastitu volju da na tu podvalu pri-
traženje novih rješenja za BiH mi-
stanu - proglasili „voljom svijeta“.
mo onih na koje ima izvorno pra-
Da bi podvala uspjela, već godina-
vo, je odustajanje od izvornog Sjećanje na ZAVNOBIH u
ma se od grañana do kraja skriva
prava. Pogotovo je fatalan stav
stvarni „svijet“ tj. pravni domen u Mrkonjić Gradu
da se novi ustav mora praviti i za-
MOLITVA ALLAHU ZA DOMOVINU MOJU HRVATSKU (4)

prof. Zlatko Tomičić Vafu anna vagfir lena verhamna ente mevlana!
Oprosti nam, smiluj nam se i daruj nas!
Da li joj je suñen džehenen, da li će ju Iblis
Ti si nam Gospodar i Pomagač naš!
uistinu svući u svoj ponor i uništiti? –
Allah je oprostiv i milostiv!
Zar je tako njezin obraz nečist,
Ako je narod moj što zgriješio,
ili su je takvom munafici – spletkari oko nje
Neka mu Allah oprosti i ne muči ga
učinili?
više i ne ostavlja pod bičem onih,
Allah ekber!
koji su se već odavno predali ñavlu!
Srpsko pravo na reč
SREBRENICA: PLANIRANI HAOS (10)

Poslano sa: tada nisam čuo u džamiji toliki njega u Srebrenici prvi put poku-
srpskemucenice@yahoo.co.uk izliv blasfemije, poganluka i ne- šali da izvrše atentat njegovi ne-
verništva. Kompletan govor ho- prijatelji iz Orićevog okruženja.
dža je posvetio 'liku i delu Nase- Bilo je to 25. maja 1993. godine,
JEDNO, PA DRUGO OKO ra Orića', poistovećujući ga sa, pred zoru:
neuzibilah Muhamedom. Iz mene
POSEBAN odeljak u knjizi "Odjeknula je strahovita detona-
je kiptelo."
"Planirani haos" Mustafić je pos- cija. Iz sna sam skočio sav izbe-
vetio "liku i delu" srebreničkog "Alija Jusić se osamdesetih zumljen. Noć je bila mrka, ali je
hodže Alije Jusića, koji je bio 'dovukao' u Potočare za našeg moju sobu obasjavao žar... Ma-
"glavni ratni magacioner". Preno- imama, piše Mustafić. Pre toga ma je trčala da nas štiti svojim
simo najzanimljivije delove tog je službovao negde u okolini Mo- telom, ali i da gasi vatru u mojoj
odeljka: stara. Inače je rodom iz Cerske. sobi. Iz mog stopala je tekao
Sredinom osamdesetih mlaz krvi. Soba je bila sva demo-
je doživio nervni slom i lirana. U svitanje smo izašli i pro-
trebalo je da ide u našli ostatke granate. Definitivno
prevremenu penziju, ali smo došli do saznanja da je na
nama nije smetao ni moju sobu ispaljena kumulativna
lud hodža. U tom peri- mina iz ručnog bacača PLG."
odu su mu glavni sago-
Mustafić zna da je jedini takav
vornici i prijatelji bili
minobacač pripadao Naserovoj
ljudi iz službe bezbed-
potočarskoj brigadi. Kada je Zul-
nosti ili seoski doušnici.
fo Tursunović saznao da je na
Čim se zaratilo, Jusić je
Ibrana pucano, odbrusio je: "Šta
postao glavni magacio-
ako su pucali? I ja bih ga ubio!"
ner, a zatim i glavni
imam za Srebrenicu." Mustafić piše da mu se potom
činilo kako iza svakog drveta viri
"Neposredno posle se-
snajper. Po Srebrenici se kretao
rije Jusićevih mevluda,
kao da je na frontu. Skupio je
kaže Mustafić, u Sreb-
hrabrost i otišao u meñunarodnu
renici je došlo do spon-
policiju da prijavi atentat:
tanog protesta ispred
"Doslovno sam im rekao da u
zgrade opštine. Okupila
Srebrenici kompletnu situaciju u
se gomila žena i dece,
rukama drži banda, mafija i ko-
a sposobni muškarci
ljači, na čelu sa Naserom i Zul-
nisu smogli hrabrosti
fom. Kada sam izašao iz zgrade,
Potočari za borbu protiv lokalne
ispred mene se već preprečio
mafije... 'Lopovi, pljač-
Naserov auto. Insistirali su da se
"Svoje terevenke mafija je pola- kaši, vi ste banda', odjekivalo je
sretnem sa Naserom, da odem
ko počela zamenjivati tevhidima iz mase. Neke žene nasrnule su i
kod njega u stan."
(osnovni princip tevhida je da na predsednika Ratnog predsed-
osim Alaha ne postoji drugi Bog - ništva, Avdića. U masu se ume- Mustafić se tome opirao, ali kad
prim Lj. B.) i mevludima šao i neki Bilal dajući joj otvore- je video da je vrag odneo šalu,
(hvalospevi Muhamedu) po lokal- nu podršku. Iste večeri u sami pristao je:
nim džamijama... Potočarska akšam, Bilal je ubijen na prosto-
"Naser mi je svojim načinom op-
džamija je (jednom prilikom) bila ru Klise sa tri metka u glavu. Na-
hoñenja pokušavao staviti do
dupke puna. Posle mevluda, sle- rod je posle toga uhvatio ogro-
znanja da je on, ipak, Gazda,
dila je hudba (veličajuća propo- man strah..."
neprikosnoven, suveren, prema
ved) hodže Alije Jusića. Nikad do Ibran Mustafić kaže da su na kojem se treba ponašati kao pre-
Srpsko pravo na reč
Naser mu je odgovorio: "Boli me
kurac! Ja sam odlučio da se nau-
živam dok god mogu, a posle šta
god bude, apsolutno me ne zani-
ma!"
Za druga zverstva slična ubistvu
Slobodana Ilića, Mustafić je saz-
nao od svog strica Ibrahima.
"Jednog dana kaže Ibrahim, do-
šao je Naser i rekao mi da se
odmah spremim i krenem sa
'zastavom' pred zatvor u Srebre-
nicu. Kad sam tamo došao, izveli
su sve zarobljene sa Zalazja i
naredili mi da ih povezem prema
Zalazju. Kad smo došli do depo-
nije, naredili su mi da zaustavim
i parkiram kamion. Izmakao sam
se na pristojnu daljinu. Kad sam
video njihovo divljanje i kad je
počelo klanje, prebledeo sam
kao krpa. Kad je Zulfo niz grudi
sastavio bolničarku Radu, pri
tom je pitajući gde joj je radio-
stanica, više nisam imao hrab-
Ibran Mustafić i kardinal Vinko Puljić
rosti da to gledam. Peške sam sa
deponije došao u Srebrenicu, a
ma božanstvu. Ponudio nas je kad je počelo klanje, meni je do- oni su posle dovezli kamion. Ka-
"marlborom". Kad su cigare bile pao Slobodan Ilić. Popeo sam roserija je bila sva krvava."
u pitanju, nije bilo dostojanstva. mu se na prsa. Bio je bradat i
Zapalili smo sa slašću, a cigara čupav kao životinja. Gledao je u
mi je popravila raspoloženje. Na- mene i nije progovarao ni reči. ZLOČIN KAO
ser je pokušavao ironično staviti Izvadio sam bajunetu i direktno
do znanja da on ne stoji iza ga udario u jedno oko, a zatim UNOSAN POSAO
atentata." (Mustafić je docnije provrteo nožem. Nije ni zapoma- "NEKI starac srpske nacionalnos-
saznao od nekih momaka sa Bra- gao. Zatim sam ga nožem udario ti, piše Mustafić, zalutao je na
kovca da ih je Naser otvoreno u drugo oko. Nisam mogao da prostor zaštićene i demilitarizo-
nagovarao da ga likvidiraju, a verujem da ne reaguje. Iskreno vane zone. Uhvaćen je i priveden
zauzvrat im nudio "sve, od sta- rečeno, tada sam se prvi put up- u Srebrenici. Završio je u bolnici,
nova do svih drugih mogućih lašio, tako da sam ga odmah po- da bi posle toga u bolnicu upao
povlastica što se moglo zamisliti sle toga preklao!" Emir i u po bela dana ga ubio u
u Srebrenici za te prilike.") bolničkoj postelji... Emir je zavr-
Mustafić je bio ubeñen da je Na-
DA BI ostavio što jači utisak na ser ovom pričom hteo da ga do- šio u holandskom zatvoru, ali je
Mustafića, Naser mu je ispričao bro zaplaši, pa mu je rekao: kasnije prebačen helikopterom u
kako je zaklao sudiju Slobodana "Čoveče, znaš li ti da je Savet tuzlanski zatvor... Ovaj rat je po-
Ilića. Evo te priče: bezbednosti formirao Haški tribu- kazao da je zločin unosan posao.
nal? Svako će za svoja dela od- Prebacivanjem u Tuzlu, Emir je
"U Tuzli, veli Naser, sada važim za zločin nagrañen."
govarati! Znaš li da postoji Kon-
za legendu, tako da sam postiga-
vencija o ratnim zarobljenicima?
o svoj cilj! A kada smo onu ekipu
Kako to smeš meni pričati? Mož-
zarobljenih na Zalazju i iz zatvo-
da jednog dana ja budem sve-
ra ponovo poveli prema Zalazju i
dok!"
Antikorupcijski pogledi
TRI ŠESTICE I DVA POPA (4)

Vjekoslav Škreblin, Zagreb Znakovito je kako "pakleno punje- MESIĆA "dodala gas", možda ćemo
nje" iz ZG Palmotićeve ulice prima saznati svakakve pikanterije.
medijski djelatnik najzloćudnije kari-
Primjerice, što su sada pokojni IVO i
ke banditske organizacije, koja reke-
STIPE radili prilikom zajedničkog
tira našu državu i njene grañane.
znojenja u sauni? Možda, možda je
Jer osim ARAPAPAGAJE, koga je još
tom prilikom došlo i do AUSTRO-
medijski promovirao NACIONAL I
hajderovskih desničarskih uprizore-
NCL GRUPA? VESNU, RADIMIRA,
nja, ovoga puta na "antifašistički"
SLAVKA (otac soboslikara i ličioca
način. Pa im se u "debati" pridružila
najnovije HR povijesti - IVE
"ušlagirana" Mirjana, pa je možda
GOLDSTEINA - op.aut.). U pozadini
doslo i do "nesporazuma" i scena a
ćemo susresti i ŽARKA PUHOVSKOG
la KATZAV, što je pak za obojicu
alias UMILJATO JANJE i "mesiju"
bilo "škakljivo" te je IVO primoran,
GEORGE SOROSA, kako se "keze"
PUKANIĆKU POSPREMIO U "ŽUTU
Pucnjevi i paklene naprave na sceni nad Hrvatskom kao onaj LIK iz MEL
KUĆU"... što se Mirjani nimalo nije
nisu postavljene samo protiv Sana- GIBSONOVA "dokumentarca".
dopalo pa sada iz "sigurne kuće"
dera i Mesića. Ovi teroristički akti Zar je još nekome čudno kako su i zove Predsjedničke dvore i STIPU,
upereni su i u ostale aktere svekoli- atentatom i likvidacijom slova zako- kako bi ovaj od IVE ishodio kakvu
kog beznaña koje godinama stvara na, većina gore spomenutih uspjeli "kintu"... inače... tko zna...??
tzv. politička elita Republike Hrvats- osnovali vjersku zajednicu BETH
ke. Možda i zato Vaš predsjednik javno
ISRAEL uz kumovanje ZAKONODAV-
upućuje policiju kako MIRJANA PU-
Njihovi meñusobni odnosi proizvode CA?! Stoga se ne trebamo plašiti MI
KANIĆ može kazati tko je likvidirao
krvave obračune unutar ove nomen- jer već dugo vrijeme živimo pod
njenog muža IVU?
klature što pak ukazuje na NUŽ- udarima atentatora, čiji su terorizam
NOST POTPUNE PROMJENE NA PO- sami OZAKONILI. ONI su ozakonili SANADERA alias CIPLA OD PORTA
LITIČKOJ SCENI RH. Znaju to i pro- INSTITUCIJU ATENTATA kako bi sam u nekoliko navrata molio da
tagonisti te scene pa poput BOŠKA prkoseći NAMA provodili svoje mrač- započne rješavati "Slučaj Škreblin",
BUHE daju ODLUČNU I JEDINSTVE- ne ciljeve. koji kompromitira i njega i njegovu
NU POTPORU SVOJEM "KOLEGI" Vladu. Osobno sam mu ponudio i
ONI se moraju konačno početi plaši-
CIPLU OD PORTA. program časnog otpusta s političke
ti i paničariti. jer je NETKO konačno
scene RH, sažetog u pet točaka.
Meñutim, stiže period koji MI mora- počeo uzvraćati na njihove udare.
Meñutim, Sanader je dokazao kako
mo koristiti da "načete" kriminalce i Sredstvo uzvrata je nažalost primi-
ima "potumplana vuha".
parazite zbacimo sa grbače. Jer dok tivno i zastrašujuće ali "dejstvuje"...
smo se borili protiv velikosrpskog I nije slučajno što baš u pozadini U ovom trenutku IVO SANADER još
okupatora, domaća BANDA je zau- terorističkih ataka izravno ili neizrav- drži poluge u svojim rukama, kako
zela poluge vlasti koje uzročno- no "do grla" sudjeluje STJEPAN ME- bi mirnim i demokratskim putem
posljedično ne želi ispustiti iz svojih SIĆ, Vaš predsjednik... To dokazuju sišao sa scene i prepustio vlast pot-
ruku. Stoga takoñer shvaćamo moti- SLUCAJ ŠKREBLIN, SLUČAJ LIKVI- puno novoj političkoj garnituri. Kako
ve i osjećamo vonj iz hlača za vrije- DACIJE ðINðIĆA, AUSTRIJSKO- bi mirnim i demokratskim načinom
me izlaganja rugla i sramote Istre i HRVATSKI DIO SLUČAJA ZAGOREC, otklonio PAKLENE NAPRAVE s puta
Kvarnera "uvaženog zastupnika" KOJI UKLJUČUJE UBOJSTVO NEDU- kojim je kročila potpuno nova poli-
DAMIRA KAJINA. ŽNE DJEVOJKE U ZG HATZOVOJ tička scena Republike Hrvatske.
ULICI, POGIBIJA IVE PUKANIĆA,
Likvidacija novinarskog posranca, SLUČAJ "TROKUT" - "ŽICANJE" LO- Instituciju časnog otpusta davno je
označuje timeing "borbe na život i VE MIRJANE PUKANIĆ... likvidirao.
smrt" državnih kriminalaca, kako bi
Doista, GEORG SOROS instaliravši Meñutim, ostaje mu na raspolaga-
sačuvali poluge kontrole života i
MEŠKETA na hrvatsku scenu, načini- nju INSTITUCIJA ZASTIĆENOG
smrti nad ovim prostorima i ljudima.
o je dobar potez, a Umiljato Janje SVJEDOKA POKAJNIKA. I to je ba-
Načini kako su rabili ove poluge,
ŽARKO PUHOVSKI svakodnevno rem nešto u procesu demokratskog
upravo im se počinju razbijati o vla-
"apostolima" javno puše za vra- napretka Republike Hrvatske.
stite glave. Njihov "demokratski"
perpetuum mobile pomalo ali sigur- tom... Čak se pojavljuje i u Malnaro-
no kašljuca. vim performansama... Bude li polici-
ja prilikom ispitivanja STJEPANA
Zgodopis
OTVORENO PISMO UREDNIKU 'VEČERNJEG

LISTA' I HRVATSKOM HELSINŠKOM ODBORU
Akademik Mirko Vidović, Pariz nicu da je 'Fredom House' svrs- nosti oko sebe.
tala 'slobodu tiska u Hrvatskoj'
Pitanje na koje do sada nitko od
na – 78. mjesto po slobodi infor-
djelatnih u Hrvatskoj nije dao
Gospodo! macija u svijetu. Nije se čulo da
odgovor:
je gosp. Puhovski protestirao
Po onoj narodnoj: Ne pada sni-
protiv presude Stjepanu Mesiću Budući da sam jedan od glavnih
jeg da pokrije brijeg, nego da
u povodu njegovih izjava na ra- utemeljitelja Helsinškog udruže-
svaka zvjerka svoje tragove po-
čun navedenog francuskog nja, kako to da je baš meni u
kaže - prigoda je da se uzme
odvjetnika. Šta mu bude?! Hrvatskoj onemogućen ikakav
ozbiljno 'svaña' izmeñu Puhov-
način pojavljivanja u jav-
skog i Ive Banca u vezi sa
nosti preko elektronskih i
'slučajem Pukanić', i to iz dva
drugih 'državnih' medija?
ozbiljna razloga:
Tko se boji govora po
1) Imajmo na umu da je Hrvats- savjesti i osude ikakvog
ka sljednica pristupa SFRJ oblika diskriminacije, sija-
'Meñunarodnom ugovoru o gra- nja mržnje i represije?
ñanskim i političkim pravima
2) Odnos Banac - Puhov-
čovjeka' (još od siječnja 1971!) i
ski, ukazuje i na još jed-
da nas taj temeljni dokumenat
nu vrlo važnu činjenicu:
meñunarodnog prava obvezuje
na bitnu razliku izmeñu
da, s jedne strane, striktno poš-
tih dvaju sveučilišnih pro-
tujemo slobodu savjesti svakog
fesora: Dra Banca koji je
pojedinca što se tiče svjedočenja
proizišao iz školskog sus-
za istinu i u svakidašnjem životu
tava u kojem se osposob-
(Čl. 18,3), a s druge strane, isti
ljuje sposobnost intelek-
dokumenat striktno zabranjuje
tualaca da samostalno,
širenje mržnje meñu ljudima i
logički i slobodno misle -
ljudskim grupama, citirajmo ov-
te Dr-a Puhovskog, koji
dje: "Svako pozivanje na nacio-
je proizišao iz ideološko-
nalnu, rasnu ili vjersku mržnju, i
političkog sustava koji
poticanje na diskriminaciju. nep-
samoga sebe smatra
rijateljske odnose i nasilje - mo-
'naučnim pogledom na
raju biti zabranjeni zako-
svijet' i sve vrednuje šab-
nom" (Čl. 20,2).
Prof. dr. sc. Ivo Banac lonski: ako je za ideologi-
N.B. Vidjeli smo u povodu osude ju vladajuće stranke, u
Predsjednika Republike zbog iz- No, u svojstvu jednog od glavnih pravu je - a ako se njegovo miš-
java s konotacijom klevete i mrž- utemeljitelja Meñunarodnog hel- ljenje i javno iznošenje mišljenja
nje, pa i poziva na krajnje poni- sinškog udruženja, imam stano- sukobljavaju sa službenom ideo-
ženje mladog francuskog odvjet- vito pravo da ovdje napomenem logijom, ima krivo. Znanost i
nika Jurašinovića, kakav upliv je da je glavna svrha utemeljenja 'naučni pogled na svijet' su - an-
ta osoba širila oko sebe i u kakvu ovog važnog udruženja da - bra- tinomije!
zabludu su upali oni koji su ga ni slobodu tiska i govora po sav-
jesti uopće, a ne da ograničava Hrvatska treba, i to što prije,
slijedili. Uzmemo li sve to u ob-
slobodu i poziva represivni apa- uzeti u obzir ovu temeljnu razliku
zir, shvatit ćemo i onu narodnu
rat da je onemogućuje pa i da meñu ovim dvama sveučilišnim
da 'Tko sije vjetar, žanje buru'.
kažnjava one koji uspiju iznijeti profesorima i iz toga povući pou-
Zanimljivo je da gosp. Puhovski
na javnost svoje uvjerenje ili vi- ku: ako se želi naći u univerzal-
nije ni pokušao obrazložiti činje-
ñenje, posebno političke stvarnosti civilizacije kojom dominira
Zgodopis
ljudski naravni zdrav razum, mo- udio o kulturi dijaloga u Hrvats- ka-papige kojemu je zabranjeno
ra definitivno odbaciti ideološke koj, jer - ja sam ipak jedan od da misli, govori i djeluje po svo-
debilitacije i njihove implikacije u utemeljitelja Pokreta nezavisnih joj savjesti.
ukupnosti društvene zbilje, a po- intelektualaca koji je, u Zadru,
Šta se je tu promijenilo i danas,
sebno u odgojno-obrazovnom 1965/6 shvatio da pred nama
18 godina nakon pada totalitar-
sustavu! stoji jasan izbor: prikloniti se lo-
nog komunističkog režima?
gici riječi sukladnoj logici mate-
P.s. Nemam iluzija o tome da bi
matike ili pokloniti se 'dijalektici' i
'Večernjak' mogao objaviti ovaj
ostati zarobljen u sudbini čovje-
DOMOLJUBLJE PO SANADERU
Diana Majhen, Zagreb voljac i godinama krvario u ratu odnos pojedinca prema istom
za svoj narod, a ponekad se može utvrditi samo sud, a ne
švercao u tramvaju, kupovao Sanader. Formalno, nitko ne krši
Nedavno je Sanader, gostujući cigarete bez markice ili krivo par- Ustav ili zakone, dok mu to sud
na tribini Peresova centra za mir kirao auto, nije domoljub? Ili je ne dokaže, dakle sud je taj koji
u Izraelu, našao za shodno da domoljub, ako mu to nije doka- odreñuje je li netko domoljub ili
nam objasni što je to domoljub- zano pravomoćnom presudom? nije. Genijalna paradigma. A
lje. Staro domoljub- primjerice, ako netko
lje, ono za koje su krši zakone, primjerice
se ljudi borili i umi- ne prijavljuje da posje-
rali, više nije na ci- duje satove vrijedne 40
jeni. Prema Sanade- tisuća eura, a istovre-
ru, u Hrvatskoj ima- meno kontrolira pravo-
mo novo domoljub- suñe koje nikad neće
lje, koje se mjeri pokrenuti pitanje ko-
razinom poštivanja rupcije i zloporabe vlas-
Ustava i vladavine ti od strane takve oso-
prava, a taj novi be, takav ostaje zauvi-
patriotizam uključu- jek pravi domoljub. Pa
je sve grañane, is- čak i ako se dogodi si-
ključuje svaku dis- tuacija da se nekog tko
kriminaciju i rasi- krši zakon optuži i time
zam, te se zasniva dovede u pitanje njego-
na poštovanju ljuds- vo domoljublje, to do-
kog dostojanstva, moljublje se uvijek mo-
poštovanju prava že spasiti najmom dob-
manjina i iskrenoj suradnji sa I da ne zaboravimo, nikako nis- rog odvjetnika, podmićivanjem
susjedima. mo domoljubi ukoliko nam smeta suca ili jednostavnim odvlače-
suradnja sa Srbijom. Ukoliko ne njem postupka u zastaru. A što
Dakle, netko tko ne poštuje us- želimo npr. na televiziji gledati i je zaista najbolje, oni koji imaju
tavne odredbe i vladavinu prava, slušati srpske cajke, sigurno nis- imunitet i ne mogu kazneno od-
nije domoljub? Znači, mi koji ne mo domoljubi. Jer, ne poštivamo govarati su totalno neupitni do-
poštujemo navod iz preambule tu iskrenu suradnju sa susjedi- moljubi.
Ustava da su temelji državne su- ma.
verenosti uspostavljeni u odluka- Ali ni to nije sve. Nova Sanade-
ma nekakve grupice likova koji Teško je shvatiti Sanaderovu rova paradigma omogućuje i ret-
su se motali po šumama, ZAV- mudrost. U pravnoj i uredjenoj roaktivno domoljublje. Uzmimo
NOH-a, jer to jednostavno nije državi postoji nešto što se zove za primjer Sanaderovog savezni-
istina, nismo domoljubi? trodioba vlasti. Poštovanje Usta- ka Stanimirovića, koji je najgrub-
va i vladavinu prava, odnosno lje kršio i Ustav i zakone kao fun-
Isto tako, netko tko je bio drago-
Zgodopis
kcioner četničke paradržave i na Netko npr. može izvoditi diskri- tko ih zaista voli.
taj način bio domoljubna nula, a minaciju po spolnoj ili po bilo
Isto kao što je puno realnija situ-
danas vjerojatno poštuje ustavne kojoj drugoj osnovi, npr. zabra-
acija da će svojoj domovini više
odredbe i vladavinu prava, dakle njivanjem pušenja u kafićima. Ta
koristiti netko tko istu voli, nego
postao je domoljub. I vjerojatno osoba ne može biti domoljub?
netko tko se nesmiljeno bogati i
bi to svoje domoljublje opet po-
Spominjanje rasizma je još glup- izmišlja gluposti koje naziva pa-
kazao, na isti način kao i 1991.
lje. Rasisti uopće ne mogu biti radigmom, dok država kojom
A je li Sanader domoljub? Čl. 2 domoljubi, štoviše, rasisti su glo- vlada grca u bijedi, neimaštini,
Ustava:... "Republika Hrvatska balisti, jer im je na prvom mjestu dugovima i kriminalu.
ostvaruje, u skladu s meñunaro- rasa, a ne narod, imaju više afi-
Ili to samo ja ne mogu prihvatiti
dnim pravom, suverena prava i niteta prema pripadnicima iste
da me o domoljublju uči čovjek
jurisdikciju u morskim područji- rase, a drugog naroda, nego
koji je “locirao, uhitio i transferi-
ma i u pod-morju Jadranskoga prema pripadnicima vlastitog na-
rao” generala Gotovinu? Čovjek
mora izvan državnoga područja roda, a druge rase. Poštovanje
za čije se vladavine četnici slobo-
do granica sa susjedima...." Ne- ljudskog dostojanstva? Pa govo-
dno šeću i brane sa slobode,
kako se ne sjećam da Hrvatska rimo li o čovjekoljublju ili domo-
ukoliko se dogodi da su optuže-
ostvaruje bilo kakva suverena ljublju? Zašto bi jedan domoljub
ni, a hrvatski se branitelji proga-
prava u ZERP-u, i to voljom Sa- trebao poštivati ljudsko dosto-
njaju kao divlje zvijeri?
nadera koji je svjesno prekršio janstvo nekog tko mrzi njegovu
Ustav (a ustavni suci su vjerojat- domovinu? I kako ga poštuje, Da, znam. Kaže Sanader da je to
no još na bolovanju) uskrativši primjerice u ratu, kad puca na najbolje za Hrvatsku, a nije ni
Hrvatima ono što im po Ustavu njega? Razlikuje li Sanader te- prouustavno, pa bi to onda tre-
pripada. Domoljuba li! meljne pojmove? Očito ne. bali biti domoljubni činovi. A Sa-
nader, koji je na čelu Vlade koja
Nastavimo. Kaže naš veliki do- Što je domoljublje? Kratko i jas-
sve to radi, slijedom toga je naj-
moljub Sanader (koji se za vrije- no. Ljubav prema svojoj domovi-
veći hrvatski domoljub, koji ne
me rata skrivao u podrumu ni. Mjeri se samo i isključivo lju-
preza od toga da preko tuñih
splitskog HNK dok su manji do- bavlju prema svojoj domovini.
leña, leña onih koji su stva-
moljubi od njega ginuli) da
rali ovu državu, gradi svoje
novi patriotizam uključuje
domoljublje i još k tome na
sve grañane, bez obzira na
ovako bestijalan način po-
njihova politička i vjerska
kušava svoja stajališta na-
uvjerenja, i na etničko po-
metati svima nama.
drijetlo. Sve grañane? Da-
kle, patrioti su i oni koji Ljubav prema domovini ne
mrze Hrvatsku, oni koji su iskazuje se na način da se
za Jugoslaviju, oni koji su žrtvuju drugi, a sebe čuva i
uopće protiv postojanja bogati. Za domovinu se
Hrvatske, oni koji politički bori i umire, ne smišlja se politič-
rade protiv Hrvatske (npr. pokla- Osoba koja voli svoju domovinu ka karijera u nekom podrumu.
njaju naš ZERP Slovencima i Ta- jest domoljub.
lijanima), oni koji su se skrivali I kada se samo sjetim prosvjeda
Tko ne razumije da je to domo- na Splitskoj rivi, na kojem se
za vrijeme rata, oni koji grade tri
ljublje, nije domoljub. Na koji okupilo tisuće domoljuba i Sana-
puta skuplje ceste, nego što iste
način će se ljubav prema domo- dera kako drži govor ispod slike
uopće koštaju. Sve su to patrioti,
vini iskazivati, drugo je pitanje. generala Norca s natpisom “Svi
ako im sud nije dokazao suprot-
Netko može jako voljeti pse, a smo mi Mirko Norac”, nekako mi
no.
ništa ne činiti za spašavanje nase čini da je on već tada znao
Ide Sanader i dalje. Po njemu, puštenih pasa, a netko drugi mo- što će biti domoljublje, a što ne.
novi obrazac domoljublja isklju- že manje voljeti pse, a istovre-
Jedino što nema dovoljno zatvo-
čuje svaku diskriminaciju i rasi- meno donirati novčana sredstva
zam. Kakve veze imaju diskrimi- za spas pasa iz šinteraja. No, ra u koje bi sve nas koji ne shva-
nacija i rasizam s domoljubljem? puno je realnija situacija da će ćamo njegov pojam domoljublja
napuštene pse spašavati netko mogao potrpati.
Zgodopis
SPALJENA ZEMLJA PAKLOM I VRADŽBINOM

MESIĆEVO PRINOŠENJE LJUDSKE ŽRTVE
Branko Stojković, Bjelovar To pitanje će i dalje neminovno čak za novinsku naslovnicu: "Da
ostati neriješeno sve dok proces sve moje žrtve leže na Mirogo-
naslijeña ne bude potpuno sru- ju."
Hrvati ne pokazuju zanimanje za šen. Sada današnji čovjek u Hr-
sve svoje probleme. Meñutim, vatskoj, ništa ne čini da to tako
takvo mlako ponašanje upućuje bilo. Na primjer, donošenje i
na to da Hrvati nisu sposobni primjena Zakona o lustraciji. Hr-
razmišljati svojom glavom. Odre- vati žive u neznanju i tako se
ñene grupe ratnih profitera drže svakog jutra bude. Vlast koja
monopol, tj. vlast nad cijelom zabranjuje znanje je diktatorska i
Hrvatskom. Na izborima Hrvati despotska. Sadašnji način škol-
ljenčare, te plješću onima - koji skog i političkog obrazovanja su-
su im oduzeli inicijativu za život. prostavlja se slobodi ljudi. A i u
Tako plaćaju svoju žrtvu. Plaćaju medijima prevladava i funkcioni-
svakodnevno svoj danak. Politič- ra loš duh, stanje zaostalosti, u
ke stranke su postale kao dionič- eri smo najgoreg ropstva.
ka društva, one svoje birače ne- E da je to samo Mirogoj i jedan
Nije ni najmanje pravedno otuñi- grad Zagreb! Ima tu više grado-
prestano varaju i ujedno obma-
vati prava čovjeku. Sloboda je da va i groblja... U Mesićevim se
njuju raznim obećanjima.
svakog čovjeka uči ono što mu danima nije promijenilo ništa bit-
Narod je prisiljen sam se sebi odgovara. Društvo u kojem vlada no - osim žrtvovanja ljudskih bi-
smijati. Javne sramote nikada jedan čovjek nije ništa drugo ća. Ovisna masa je ostala ovisna
dosta. Neprihvatljivo je da druš- nego društvo u kojem vlada je- masa. Smrt Tita inicirala je u ži-
tvo dopušta jednom čovjeku dan vrač, odnosno poglavica. vot Mesića novo-starog svemo-
"demagoškim forama" i Očito, takva je igra plitka i pre- gućeg oca, pod čijim nadzorom
"hipnotizerskim trikovima" uniš- varantska. Ona se zasniva, kao hrvatska djeca odrastaju u zrelu
tavati narod. Problem je, meñu- što sam rekao, na mnogim laži- dob. Na kraju došlo se i do naj-
tim, u nemogućnosti istinskog ma. Takva demokracija je sebič- veće traume. Pijani tata koji je
duhovnog prilagoñavanja druga- nost i vlastoljubivost. Svijet još nakon što je razarao vlastiti dom
čijem jeziku kulture. To će ostati uvije nije prevladao stranaštvo. - Hrvatsku i bezrazložno pobio
nemoguće sve dok psiha čovjeka Ono je uistinu diktatura suvre- gotovo sve njezine grañane, ipak
bude okrenuto jedinstvu, jeziku menog ili bolje rečeno starog kao znak kajanja otrijeznio se,
bivšeg socijalizma i komunizma, poganskog doba. pa za svakog preživjelog sina
ideologiji koja ne prestaje utje- učinio je sve što je bilo u njego-
Stranačke vlade su lopovske i
cati tim svojim naslijeñem. Čov- voj moći.
povezane su zbog svoje koristi.
jek je još uvijek zaostao i bit će
Dokaz je, da se Hrvati koji žive u PITAM: Vas druže i gospodine
to sve dok god se ne bude mo-
drugim zemljama ne mogu vrati- Mesiću jeste li vi onima koji su
gao izraziti jednim jedinstvenim
ti, jer ovdje još uvijek vlada mo- preživjeli onaj Apokaliptični dan -
jezikom istine.
zak "komiteta i politbiroa". Naša koji je trajao simbolično "sedam
zemlja leži zapuštena, a život u mjeseci" - činili svakom milost?
njoj boluje. Hrvati su postali ljudi Mi svjesni Hrvati i koji dobro
za odstrel. Oni se nećkaju i ne pamtimo, znamo sve što vi radili
žele živjeti dostojanstveno i čas- nama kao Vrhovni komandant
no. Nedugo, jednom prilikom je JNA i kao predsjednik SFR Jugo-
mistifikatorski predsjednik Stje- slavije. Mislim i uvjeren sam da
pan Mesić izjavio, izazvan i sam ćete jednoga dana morati za sve
raznim optužbama poštenih ljudi, to odgovarati.
M i s l e ć iOnsav r U
t ik r a j i n u
ISRAŽIVANJA I ČINJENICE
"Sustavno skrivan genocid HO- nici su, nažalost, duže vrijeme uži- seljake su zadržavali i sprječavali
LODOMOR 1931./1933. Ne za- vali prešutnu podršku svjetske zada se domognu grada putem pose-
boravimo žrtve zločina", Zag- jednice i zločin nije na vrijeme osu- bnih "unutarnjih putovnica", koje
reb, 2008. – str. 4. i 5. ñen. su im zabranjivale da napuste svo-
je selo, a kamoli da krenu u grad.
Katastrofalna glad u Ukrajini bila je
izravna posljedica politike prisilne Postoje precizni službeni podaci
Hladnoratovsko razdoblje učinilo je
kolektivizacije koja je uvedena koji opovrgavaju prirodnu katastro-
Holodomor 1932./1933.
1929. godine. U nam- fu te, izmeñu ostalog, predočavaju
najmanje razjašnjenim
jeri da do kraja suzbi- da je 1933. godine požeto 22,3
dogañajem u modernoj
je istaknuti ukrajinski milijuna tona usjeva. Vojska, tajna
povijesti i gotovo da je
patriotizam, koji se milicija i ostali državni službenici su
u potpunosti izgubljen
nije trajno pomirio s isto tako dodatno izvršili neposred-
iz javne svijesti. U pos-
ruskom i boljševičkom na masovna ubojstva ukrajinskih
ljednjih 15 godina
okupacijom, Staljin je, seljaka, ali i većeg broja ukrajinskih
svjetski stručnjaci su se
nakon odluke o prisil- intelektualaca. Nakon izvršenog
intenzivno posvetili is-
noj kolektivizaciji se- popisa stanovništva Sovjetskog
traživanju kompleksa
ljačkih posjeda, 1932. Saveza 1937. godine, dokumenti
problema povezanih s
podignuo obaveznu koji ukazuju na izrazito smanjen
H o l o d o m o r o m
kvotu ukrajinskog ud- broj stanovnika u Ukrajini bili su
1932./1933. Na uvid je
jela u prinosu žita za uništeni a osobe koje su vršile po-
dobivena značajna koli-
čak 44 %, čime je pis stanovnika su pogubljene. Po-
čina dokumenata
svjesno i umjetno iza- pis je proglašen aktom subverzivne
(donedavno tajnih), pisama, me-
zvao nestašicu hrane meñu stanov- djelatnosti. Ukrajina je nakon Holo-
moara i drugih vrijednih podataka.
nicima Ukrajine i prostorima koje domora zauvijek promijenila svoju
Stručnjaci ukazuju na realnu pret-
su u većni nastanjivali Ukrajinci. demografsku sliku, čije su posljedi-
postavku da se radi o 7 do 10 mili-
ce vidljive i danas. Naime gotovo
juna žrtava, a od toga 3 milijuna U kolovozu 1932. godine na snagu
petinu stanovništva Ukrajine čine
djece. Sa sigurnošću je utvrñeno stupa Zakon o zaštiti državne soci-
Rusi, a trećina stanovništva govori
da se radi o više od 3,5 milijuna jalističke imovine koji predviña i
ruskim jezikom ili mješavinom rus-
ubijenih ljudi. Koliko je važno istra- smrtnu kaznu, a krajem iste godine
kog i ukrajinskog jezika (pretežno
živanje činjenica što se odnose na objavljen je dekret kojim je izvrše-
u istočnim gradovima). Pretpostav-
Holodomor, govore i teze meñu na potpuna blokada ukrajinskih
lja se da je broj etničkih Ukrajinaca
svjetskim stručnjacima da se Holo- sela. U ukrajinskim gradovima glad
smanjen za 25 %, a veći broj Ukra-
kaust, odnosno genocid nad židov- je drugačije kontrolirana jer je u
jinaca koji je preseljen u sovjetsku
skim narodom, možda nikada ne bi tijeku bila tzv. rusifikacija, i mnogi
Rusiju sebe je represivnim vreme-
dogodio da se pravodobno i pra- su ukrajinski gradovi na početku
nima deklarirao kao Ruse.
vomjerno reagiralo na zločine poči- tridesetih godina već bili naseljeni
njene u Holodomoru. Sovjetski krv- ruskim stanovništvom. Ukrajinske
HOLODOMOR
http://pollitika.com/holodomor Jeste li ikada do sad čuli za ovaj Gdje? U Ukrajini! Kada? 1932. i
akt genocida protiv ukrajinskog 1933. godine, za vrijeme vladavine
naroda? diktatora Josifa Vasirionoviča Džu-
Možete li ovu ukrajinsku riječ pre- gašvilia. Vjerojatno ste za njega
Priznajem, ja do prije dva tjedna
vesti na hrvatski? Mala pomoć: ho- čuli pod njegovim komunističkim
nisam.
lod = glad. Gladomor ili opisno: nadimkom Staljin.
ubijanje nekoga izgladnjivanjem do A u tom genocidu ubijeno je izme-
Katastrofalna glad u Ukrajini bila je
smrti. ñu 7 i 10 milijuna ljudi od čega oko
izravna posljedica politike prisilne
3 milijuna djece.
Misleći na Ukrajinu
kolektivizacije koja je uvedena bljenjem kao i bilo koji pokušaj Vijeće Europe osudilo je Holodo-
1929. godine. U namjeri da do kra- sakupljanja ostataka hrane. mor kao zločin komunističkog tero-
ja suzbije istaknuti ukrajinski patri- ra.
Popisom stanovništva 1937. usta-
otizam, koji se nije trajno pomirio s
novljeno je da je broj Ukrajinaca Na poziv parlamenta Ukrajine više
sovjetskom boljševičkom okupaci-
smanjen za 25%. Dokumenti o po- je zemalja svojim aktima priznalo i
jom, Staljin je 1932. podignuo oba-
pisu stanovništva su uništeni a osudilo Holodomor kao akt genoci-
veznu kvotu ukrajinskog udjela u
osobe koje su ga provodile pogub- da protiv ukrajinskog naroda.
prinosu žita za čak 44% čime je
ljene jer je popis proglašen aktom
svjesno u umjetno izazvao nestaši- Hrvatski sabor, unatoč dviju inicija-
subverzivne djelatnosti.
cu hrane meñu stanovnicima Ukra- tiva, do sada se nije izjasnio o
jine (cijeli prostor današnje Ukraji- Ljudi su doslovno umirali u kuća- ovom strašnom aktu nasilja.
ne, osim Halyčna ( Galicija) koja ma, na poljima, uz ceste, na ulica-
tada nije bila u sastavu Sovjetskog Svoje spoznaje o Holodomoru od-
ma gradova a leševi bi tamo osta-
saveza. lučih podjeliti s vama.
jali i po nekoliko dana jer su živi bili
Kao čovjek i kao zastupnik u Hr-
toliko onemoćali i zastrašeni da se
U kolovozu vatskom saboru izražavam najoštri-
nisu usudili sklanjati ih. Preživjeli
1932. Staljin ju osudu Holodomora, akta genoci-
su svjedočili i o masovnoj pojavi
donosi zakon o da nad ukrajinskim narodom. Osje-
kanibalizma.
zaštiti državne ćam obvezu Hrvatskom saboru
socijalističke Žito oteto od ukrajinskih seljaka predložiti Rezoluciju o osudi Holo-
imovine koji Staljin je prodavao zapadu – Europi domara kao akta genocida nad uk-
predviña i smrt- i SAD-u. rajinskim narodom.
nu kaznu, a kra-
jem te godine Na inicijativu Svjetskog kongresa
objavljen je i slobodnih Ukrajinaca, 1988. s ra-
dekret kojim je izvršena potpuna dom je započela Meñunarodna ko-
blokada ukrajinskih sela. Masovna misija za istragu uzroka i posljedica
uhićenja, namještena suñenja, po- gladi 1932/33. kojoj je predsjeda-
gubljenja i deportacije kao i uboj- vao profesor Univerziteta u Stock-
stva i d eportacije holmu, Jakob Sundberg.
„kurkula“ (uspješni ukajinski selja- Opća skupština UN-a na svom 58.
ci) bile su metode za provoñenje zasjedanju, izraz Holodomor, prvi
Holodomora. Vojska je čuvala skla- puta je unijela u meñunarodni poli-
dišta hrane s ovlastima provaljiva- tički rječnik. Parlament Ukrajine je
nja u seoska domaćinstva, svaki 28. studenog 2006. je službeno
otpor kažnjavao se strijeljanjem ili Holodomor proglasio aktom geno-
deportacijom, kraña hrane kažnja- cida sovjetskog režima protiv ukra-
vala se s 5 godina zatvora ili pogu- jinskog naroda.
SVIJEĆA KOJA SE NE GASI

Grañanski list, men žrtvama staljinističke likvida- ti 1. novembra u Ukrajini. Ta šta-
www.gradjanski.co.yu cije seljaštva u Ukrajini 1932. i feta – "opomena svetu da se ta-
1933. godine, započeta je 1. aprila kav zločin više nikad ne ponovi",
ove godine u Australiji, gde je u prešla je u Srbiju iz Italije 8. sep-
KULA (Vojvodina) – Ukrajinci u Kanberi podignut Spomenik holo- tembra i boraviće u našoj zemlji, u
Kuli prihvatiće danas "negaseću domoru. Direktor Novinsko- mestima u kojima žive Ukrajinci,
sveću" – plamen sećanja na holo- izdavačke ustanove "Ridne slovo" i do 13. septembra.
domor (gladomor ili pomor glañu), glavni i odgovorni urednik istoime-
"Negaseća sveća" obišla je dosad
koji se u njihovoj zemlji matici do- nog lista ukrajinske zajednice u
Australiju, Severnu i Južnu Ameri-
godio pre 75 godina. Manifestacija Srbiji Eugen Kuleba kaže za GL da
ku i stigla je u Evropu. Posle naše
"Negaseća sveća", kojom ukrajin- će "negaseća sveća" proći kroz 33
zemlje, ona će proći kroz Hrvats-
ska dijaspora u svetu odaje spo- zemlje, te da će svoj pohod završi-
ku, Mañarsku, Rumuniju, Moldavi-
Misleći na Ukrajinu
ju, Kazahstan, Rusiju, Gruziju i katastrofe, suše ili lošeg roda, ne- tragedija" i prikazan dokumentarni
Jermeniju i nakon sedam meseci go rezultat namerne politike ko- film "Tehnologija genocida". Posle
putovanja biće uneta u Ukrajinu, munističkog režima. Analogiju slič- toga "negaseća sveća" biće izlože-
gde je pre 75 godina "zapaljena". nih metoda zločina takvih razmera na u prostorijama redakcije časo-
U nasilnom nametanju kolektiviza- i takve žestine teško je pronaći u pisa "Ridne slovo" u Kuli, a nakon
cije, sovjetski komunistički režim svetskoj istoriji. U Sovjetskom Sa- što prenoći u sedištu Nacionalnog
oduzeo je i poslednju mrvu hleba vezu tema gladomora bila je dugo saveta u Novom Sadu, 13. sep-
ukrajinskim seljacima, a blokadom strogo zabranjivana. Tek sada se tembra biće predata predstavnici-
selâ i čitavih regiona, kao i repre- istina o gladomoru vraća u sećanje ma ukrajinske zajednice u Hrvats-
sijom protiv nepodobnih stavio je naroda, postaje njegova bol i va- koj.
njihove porodice u nepodnošljive paj, a ujedno i simbol neuništivosti
Holodomor zvanično osudilo 20
životne uslove i tako učinio zločin ukrajinske nacije. Pre dve godine,
država
protiv čovečnosti. Na osnovu na inicijativu predsednika Ukrajine
popisâ stanovništva pre holodo- Viktora Juščenka, parlament te Holodomor je zvanično osuñen u
mora i posle njega, procenjuje se zemlje pripremio je i usvojio Za- nacionalnim parlamentima Argen-
da je u toj smišljenoj likvidaciji u kon o holodomoru, na osnovu če- tine, Australije, Brazila, Čilea, Ko-
Ukrajini, koja je tada imala oko 40 ga je taj dogañaj priznat kao ge- lumbije, Ekvadora, Paragvaja, Pe-
miliona stanovnika, od gladi umrlo nocid nad ukrajinskim narodom – rua, Meksika, Španije, Kanade,
izmeñu sedam i deset miliona lju- navodi se u saopštenju Nacional- SAD, Poljske, Češke, Slovačke,
di, od najmlañih do najstarijih – nog saveta ukrajinske zajednice u Mañarske, Estonije, Gruzije, Leto-
kaže Kuleba. Srbiji. nije i Litvanije. Osudi tog zločina
pridružile su se i meñunarodne
Povodom obeležavanja 75- U Kuli, u kojoj živi najviše pripad-
organizacije – Generalna skupština
godišnjice holodomora, Nacionalni nika ukrajinske nacionalne manji-
Ujedinjenih nacija, Unesko i Baltič-
savet Ukrajinaca u Srbiji pozvao je ne u našoj zemlji, "negaseća sve-
ka skupština. Osim toga, Parla-
predstavnike vlasti, nacionalno ća" biće doneta 12. septembra u
mentarna skupština Saveta Evrope
etnička udruženja, nevladine orga- 18 sati u Grkokatoličku crkvu sve-
usvojila je pre dve godine rezoluci-
nizacije i sve grañane u našoj tog Josafata, u kojoj će biti služen
ju o meñunarodnoj osudi totalitar-
zemlji da podrže edukativnu spo- parastos žrtvama holodomora. Taj
nih komunističkih zločina, uključu-
men-akciju "Negaseća sveća". simbol stradanja potom će biti
jući i gladomor u Ukrajini.
prenet u dom Kulturno-
Surovost holodomora leži, pre sve-
umetničkog društva "Ivan Senjuk",
ga, u tome što glad nije bila posle-
gde će biti održano predavanja
dica neke prirodne nepogode ili
"Holodomor – velika ukrajinska
SJEĆANJA NA IZGLADNJELE
UKRAJINSKE SELJAKE
Ukrajinski prijatelj iz Zagreba kolektivizacije poljodjelstva koju o ispolitiziranoj i nacionalističkoj
je provodio Staljin. kampanji.
I dok ukrajinske vlasti tim povo- Ta ogromna humanitarna katas-
Times u uredničkom komentaru
dom širom zemlje podižu spome- trofa iz prošlog vijeka mora dobi-
naslovljenom "Dugo sjecanje"
nike, Rusija snažno negoduje. ti povijesnu potvrdu, ističe list.
zastupa stajalište da milijuni Uk-
rajinaca koji su pod Staljinom Sjećanja su čvrsto isprepletena s No, način na koji se odvijaju ko-
umrli od gladi ne smiju biti zabo- politikom, nastavlja Times. Ukra- memoracije prijeti da bi mogao
ravljeni. Ove godine se navršava jinski predsjednik Viktor Juščen- zahladiti odnose izmeñu Rusije i
75 godina od velike gladi u Ukra- ko traži potporu Zapada kako bi Ukrajine, kao i dodatno pojačati
jini, poznate kao holodomor, u se holodomor proglasio genoci- nepovjerenje Kremlja prema Za-
kojoj su milijuni ukrajinskih selja- dom. Rusija se, meñutim, tome padu, napominje autor urednič-
ka umrli od posljedica prinudne žestoko protivi, tvrdeći da je riječ kog komentara u Timesu.
Bog nas je stvorio
MOJIM ŽIVOTOM I VJEROM U ISUSA KRISTA

I KAMEROM SVJEDOČIM ŽIVOT ČOVJEKA
Zvonko B. Ranogajec, kršćan- života! Ostali su bili iskreni i priz- noj situaciji! Bio sam u takvoj si-
ski TV producent, 2537 Eastwood nali su da nemaju pojma! Ustvari, tuaciji i razumijem u potpunosti iz
Avenue, Evanston, Illinois 60201 većina ovih poznatih intelektuala- prve ruke što ovaj mladi student
S A D , e - m a i l : ca napisala je povratno pismo govori!
ZRanogajec@sbcglobal.net doktoru gdje ga mole da im liječ-
nik napiše pismo i kaže, je li on
pronašao što je smisao života? Propovjednik, Davidov sin,
SMISAO ŽIVOTA (1 (1) Danas je u životima mnogih ljudi, kralj u Jeruzalemu
Nebiblijsko i biblijsko razumi- naročito meñu mladim ljudima,
izostanak smisla života glavni raz- U Svetom pismu, Starom zavjetu
jevanje i gledanje nalazimo knjigu Propovjednika,
log opijanja, konzumiranja psiho-
aktivnih droga, porast broja uboj- Davidova sina Salomona, kralja u
PROPOVJEDNIK
stava i samoubojstva u cijelom Jeruzalemu. Knjiga Propovjednika
Kratak predgovor svijetu! Amerika i Hrvatska nisu je životopis, zapisnik čovjeka koji
iznimke! istražuje pravu istinu i smisao ži-
Vjerujem da nema čovjeka na
vota! Bez daljnjega, Salomon je
ovome svijetu koji se prije ili kas- Prije nekoliko tjedana na jednoj čovjek kojem se može vjerovati
nije ne upita: "Tko sam ja? Zašto kršćanskoj radio-postaji ovdje u da zna što govori. Salomon je
sam na ovome svijetu? Koji je Chicagu čuo sam oproštajno pis- napisao tri knjige. U mladosti na-
uopće smisao moga života?" mo jednog studenta prije nego li pisao je knjigu imenom: "Pjesma
Ako nije vjernik i nije razvio osob- je počinio samoubojstvo. nad pjesmama". U srednjim godi-
ni intimni odnos s Bogom, našim nama napisao je knjigu: "Mudre
"Ovo pismo namijenjeno je bilo
Spasiteljem, Sinom Božjim, gos- izreke", a pri kraju svoga života
kome na ovome svijetu tko ima i
podinom Isusom Kristom, odgo- napisao je knjigu "Propovjednik"
malo razumijevanja za mene. Tko
vor na ovo pitanje neće naći, bez u kojoj opisuje svoja zapažanja,
sam ja? Zašto uopće ja živim?
obzira na njegovu inteligenciju, gledajući svoj život unatrag. Či-
Život mi je postao bez veze, bes-
diplomu ili status. Život bez Boga njenica je, a to je neopisivo teško
mislen i ništa me više ne veseli.
je prazan i besmislen! za mene razumjeti sada, da rela-
Pitanja koja sam imao kada sam
tivno jedan mali broj ljudi čita i
Počet ću s opisivanjem ljudskog počeo ići na fakultet, još uvijek su
razumije Sveto pismo ovdje u
života bez prisutnosti Boga, točno bez odgovora, i sada sam više
Americi, a da ne govorim o Hr-
kako to Propovjednik opisuje u nego ikada uvjeren da i ne posto-
vatskoj, te iz toga razloga jako
Svetom pismu - Bibliji, a na kraju je odgovori. Strah, bol, krivica i
mali broj ljudi ima informacije o
teksta napisat ću svoj kratki zak- neizvjesnost je sve što postoji na
kralju Salomonu, koji je napisao
ljučak. ovome svijetu! Moju sadašnju
knjigu "Propovjednik" u Starom
bojaznost od smrti i nepoznanice
zavjetu.
je mnogo lakše podnijeti, nego
Praznoća života podnijeti užasnu praznoću, besmi- Veoma je zanimljivo znati neke
slenost i bez ikakve nade za bolji detalje iz vremena kada je kralj
Jedan poznati američki liječnik život koji me očekuje u budućnos- Salomon živio. Cijelo vrijeme nje-
napisao je pismo 250-torici poz- ti!" govo vladavine, punih 40 godina
natih filozofa, učenjaka, pisaca i bio je mir, bez rata, tako da je to
intelektualaca diljem svijeta u Tužno, veoma tužno pismo mla-
vrijeme iskoristio istražujući smi-
svezi s njihovim istraživanjima dog studenta, koji je počeo tek
sao života! Nije imao apsolutno
gdje ih pita: "Što je smisao živo- živjeti i koji je došao do zaključka
nikakvih prepreka u svome istraži-
ta?" Nakon toga objavio je odgo- da je bolje umrijeti, nego nastaviti
vanju. Imao je vremena i novaca
vore u svojoj knjizi. ovaj besmislen život! Da bi čovjek
koliko mu je trebalo za sva mogu-
istinski razumio i osjećao dubinu
Nekoliko njih iznijelo je svoja sta- ća i nemoguća istraživanja. Sveto
duševne boli i potpune bespomoći
jališta, drugi su priznali da su jed- pismo ga opisuje kao najbogatijeg
u srcu ovoga mladog studenta,
nostavno izmislili što je smisao i najpametnijeg čovjeka na svijetu
mora se sam naći u takvoj život-
Bog nas je stvorio
za sva vremena: kralj Salomon želi to objasniti je čovjek nije. Jedan se raña, drugi
riječ "pod suncem", koja se po- umire i tako redom! Ništa novo se
"Rekoh onda sam sebi: 'Gle, ste-
navlja 29 puta u mudroslovnoj ne dogaña, sve je isto, mislio
kao sam veću mudrost nego bilo
knjizi Propovjednika! U nastavku sam! Zar u ovom našem životu
tko od mojih predhodnika u Jeru-
teksta, gledajući svoj život unat- nema ništa više od rutinske sva-
zalemu. Duh moj sabrao je gole-
rag, kralj Salomon ispričat će nam kodnevnice. Ujutro se dignemo i
mu mudrost i zna-
što uopće predstavlja život "pod idemo na posao, doñemo kući s
nje.'" (Propovjednik 1: 16)
suncem"? Da kralj Salomon u posla, večeramo i idemo spavati i
Kralj Salomon bio je čovjek koji je knjizi spominje riječi "iznad sun- tako svaki tjedan do naše starosti
zadao sebi životni zadatak da pod ca", tada bi uključio i Boga u knji- i onda umremo!
svaku cijenu pronañe što se krije gu. Ali u traženju životnog smisla,
Kralj Salomon nastavlja i kaže da
u pozadini svih ljudskih akcija! kralj Salomon u ovom pisanju,
je čovjek bez Boga prazan i stalno
Što to "kuca" u njima? Što oni to isključuje Boga, kao da Bog uop-
traži nešto da ga ispuni, da ga
rade da pronañu smisao života? će ne postoji! To je isti način, ka-
zadovolji, ali to se ne dogaña. Na
Interesantno, a ujedno i veoma ko velika većina ljudi na ovome
kraju dolazi do zaključka da je sve
začuñujuće je kako i kojim riječi- svijetu traže "pod suncem" smisa-
uzaludno i da je život apsolutno
ma kralj Salomon započinje svoje o svoga života, bez Boga, našega
besmislen!
pisanje: Spasitelja, Sina Božjeg, Gospodi-
na Isusa Krista! "A onda razmotrih sva svoja dje-
"Ispraznost nad ispraznošću, veli
la, sve napore što uložih da do
Propovjednik, ispraznost nad is- Kralj Salomon započinje u samom
njih doñem - i gle, sve je to opet
praznošću, sve je ispraz- početku knjige mudrosti Propov-
ispraznost i pusta tlapnja! I ništa
nost!" (Propovjednik 1:2) jednik, ovim veoma depresivnim i
nema valjano pod suncem. Okre-
filozofskim zapažanjima:
Zvuči užasno, užasno prazno, de- nuh zatim misao svoju mudrosti,
presivno, negativno i bez ikakvog "Sunce izlazi, sunce zalazi i onda gluposti i ludosti. Što, na priliku,
smisla i nade! hiti svojem mjestu odakle izlazi. čini kraljev nasljednik? Ono što je
Vjetar puše na jug, i okreće se na već učinjeno. I spoznadoh da je
"Kakva je korist čovjeku od svega sjever, kovitla ovamo sad onamo, bolja mudrost od ludosti, kao što
truda njegova kojim se trudi pod i vraća se u novom vrtlogu. Sve je svjetlost bolja od tame.
suncem?" (Propovjednik 1:3) rijeke teku u more, i more se ne
Mudracu su oči u glavi. Ali tako-
Drugim riječima, radeći mukotrp- prepunja: odakle teku rijeke, ona-
ñer znam da obojicu stiže ista
no i pošteno cijeli naš život, kakve mo se vraćaju da ponovno počnu
kob, zato rekoh u sebi:
koristi uopće imamo od toga? Što svoj tok. Sve je mučno. Nitko ne
je od svega toga ostalo na kraju može reći da se oči nisu do sita 'Kakva je sudbina luñaku, takva je
naših života? nagledale i uši dovoljno naslušale. i meni. Čemu onda žudjeti za mu-
Što je bilo, opet će biti, i što se drošću?'
Ove riječi kralja Salomona mora- činilo, opet će se činiti, i nema
mo razumjeti pravilno i potpuno ništa novo pod suncem. Ima li I rekoh u srcu: 'I to je ispraznost!'
jasno, jer u protivnom nećemo išta o čemu bi se moglo reći: Jer trajna spomena nema ni mud-
razumjeti cijeli tekst Propovjedni- "Gle, ovo je novo!" Sve je već ru ni bezumniku: obojicu će posli-
ka! Ulovit ćemo se u istu zamku, davno prije nas postajalo. Samo, je nekog vremena prekriti zabo-
kao što su se ulovili mnogi prije od prošlosti ne ostade ni spome- rav! I, jao, mudrac mora umrijeti
nas koji su pročitali cijeli tekst na, kao što ni u budućnosti neće kao i bezumnik. Omrznuh život,
Propovjednika. Doći ćemo do za- biti sjećanja na ono što će poslije jer mi se učini mučnim sve što se
čuñujećeg zaključka i upitati se: doći!" (Propovjednik 1,4:11) zbiva pod suncem: sve je ispraz-
"Kako je taj tekst uopće došao u nost i pusta tlapnja. Zamrzih sve
Sveto Pismo? U njemu je sve Mišljenja sam da je svaki od nas što sam se pod suncem trudio i
suprotno od nauke Svetoga pis- razmišljao s vremenom na vrije- što sad ostavljam svome nasljed-
ma! Ovaj tekst ne zaslužuje mjes- me slično, kao što nam ovdje u niku. Tko zna hoće li on biti mu-
to u Bibliji, Božjoj riječi!" Svetom pismu govori kralj Salo- dar ili lud? Pa ipak on će biti gos-
mon. Kao dječak razmišljao sam o podar sve moje muke u koju ulo-
Ova knjiga istinski je prikaz jed- tim stvarima. Sunce redovito izlazi žih sav svoj napor i mudrost pod
nog čovjeka koji traži smisao živo- i zalazi svaki dan. Ljudi se rañaju i suncem. I to je ispraznost" ( Pro-
ta bez Boga, kao da Bog uopće umiru i tako generacija za gene- povjednik 2, 11:19)
ne postoji! Način na koji nama racijom. Priroda je uvijek ista, a
Smotra
PRATITE
NA „HRVATSKOJ STAROKATOLIČKOJ
TELEVIZIJI“
www.svakovamdobro.hr
STALNU SMOTRU
HRVATSKOG DOMOVINSKOG FILMA
I. kolo
DOKUMENTARNI FILMOVI DARKA pl. PREBEGA
1. Saga o obitelji Zrinski (postavljeno)

2. Varaždinski franjevci (postavljeno)
3. Meñimurska revolucija
4. Varaždinske Uršulinke
5. Dr. Ivan Novak osloboditelj
6. Obitelj Neimara Morandini
Osvrti
SCHWARZ O STARČEVIĆU (1)

Mladen Schwarz, Zagreb o Staromu resi prve stranice ove ga se ovdje zajedno prisjetimo
moje knjige. Zlatko je takoñer kao hrvatskoga zaslužnika koji je
ovdje danas trebao govoriti. danas trebao biti meñu nama.
Uvod Njegovu pjesmu o Starčeviću
„Dragi Mladene! Rado ću napisati
možete dakle naći na početku
U vrlo popunjenoj dvorani zagre- ocjenu Vaše knjige o Starčeviću.
moje knjige.
bačke HVIDRe održano je 17. Srdačan pozdrav, Vaš Zlatko.“
rujna 2008 predstavljanje sedme Osim prerano umrlih, moram
Zato je napisao nešto o jednoj
samostalne knjige Mladena ovdje pomisliti i na one žive, bez
drugoj mojoj knjizi, i to je obišlo
Schwartza, „Schwartz o Starčevi- kojih ne bi bilo moje knjige o
meñumrežne stranice: „Filozof
ću“. Nakon intoniranja hrvatske Starčeviću; sjetiti ih se i zahvaliti
Mladen Schwartz objavio je iz-
državne himne, uz istaknuti dr- im. A ima ih dosta. Ponajprije,
vanredno djelo 'Hrvatska nakon
žavni barjak i ratničke stjegove, hvala Anti Starčeviću, živom Anti
Tuñmana'. Schwartz zna da čov-
o knjizi su govorili pedagog i Starčeviću, na svemu što je za
jek ima svoju sudbinu, čak i knji-
povjesničar prof. dr. Nedjeljko svoju Domaju dobroga učinio.
ge imaju svoju. Što je bitno,
Kujundžić, jezikoslovac, književ- Srdačna hvala zagrebačkoj udru-
Schwartz je označio da nacija,
nik i kolumnist prof. Marijan Hor- zi Hvidra, te njezinu voñi, kame-
poput pojedinca, takoñer ima
vat-Mileković, te voña Mladih radu Ivanu Pandži, na moguć-
usud. Usud je onaj koji ostavlja
Desničara, kamerad Marin Zrilić. nosti da večeras koristimo ovu
prostor ljudskoj slobodi. Narode
Potom su nazočni Mladenu prostoriju. Hvala nadalje Ani Lu-
je, kaže Schwartz, stvorio Bog
Schwartzu postavili niz upita ili čić, koja je uredila knjigu i napi-
prema svojim anñelima. Nacio-
iznijeli vlastite komentare. Nefor- sala za mene vrlo laskavi, možda
nalizam nije tek ideologija, nego
malni je razgovor s autorom pot- nezavrijeñeni pogovor. Hvala
temelj. Ali, nacija, kao i pojedi-
rajao još dugo nakon predstav- tiskarima, ocu i sinu Breziću, nji-
nac, može nestati. No, poput
ljanja njegove knjige. Prilažemo hovim suradnicima, računalnom
pojedinca, i ona u sebi krije ono
Vam dva Schwartzova govora uredu Denona zaslužnom za pri-
vječno...“
koja je tom prigodom održao: jelom. Hvala hrvatskom svjetlo-
jedan na početku, drugi na kra- piscu Miu Vesoviću na auktorovoj
ju. Možete ih, prema potrebi, i slici što resi preklop korica. Oso-
objaviti, u cijelosti ili u izvadci- bita hvala muževima koji su,
ma. SNOP. novčanim injekcijama, takoñer
pripomogli da se knjiga, iz car-
Hrvatska braćo i sestre! stva nemogućega, preseli ovdje
Braćo po oružju! na naš stol: Ivi Paradžiku, Marku
Veselici, Stjepanu Sraki, Stjepa-
Hvala da ste se u ovako veliko- nu Opuvačiću, Branku Bradvici,
mu broju danas ovdje okupili. Tomici Juraviću, a napose star-
Moram, na žalost, kazati da ipak čevićancu muftiji Ševku efendiji
nismo svi na broju. Ovih je dana Omerbašiću, te Starčevićevu sus-
prerano umro veliki hrvatski jezi- jedu, hrvatskom pravoslavcu Mi-
koslovac, i veliki zaslužnik da je lanu Labusu, kao i svima drugi-
Ante Starčević u pokojnoj jugovi- ma, koje nisam zaboravio i ako
ni, u vrijeme Hrvatskoga Prolje- ih ovdje ne spominjem. Hvala
ća, ipak, nakratko i donekle, izi- napokon i gospodi koja će moju
šao iz unutarnjega progonstva. knjigu danas pred vama predsta-
dr. Ante Starčević
Umro je Tomislav Ladan, a on je viti.
ovdje trebao biti.
Tekst je opširan, i ja ga ovdje, Ali su se neki prema ovoj knjizi
Trebao je biti s nama i nedavno odnosili i neprijateljski. Inače
umrli, a neumrli pjesnik hrvat- istom djelomice, ne navodim ka-
ko bih prenosio Tomičićeve kom- sklona nam knjižnica „Mile Bu-
stva, Zlatko Tomičić, čija pjesma dak“, koju po partizanski zovu
plimente upućene meni, nego da
Osvrti
„Bogdan Ogrizović“, odbila je knjige, poput ljudi, imadu neka- kaže da već sve o Starčeviću
gostoprimstvo za predstavljanje kav usud. Nije bilo predstavlja- znade, pa čemu još ovo! Neko-
mojega „Starčevića“ na interven- nja, nije bilo recenzija, zbog zab- mu je žalosno djelovala moja
ciju donedavno vodeće kreature rana ili straha, iz knjižarskih izlo- inače vedra ispovijest u Otvore-
zagrebačkih knjižnica, stanovite ga ju se smjesta povlači, nije to nom pismu hrvatskom narodu.
Melite Švob iz plemena Judina, k nj ig a go ldš t a jn ovs ka , o Jedan je knjigu nazvao proroč-
nakon što je pritisku moćnice „holokaustu“ usred Zagreba mo- kom, drugi u njoj vidi knjigu lju-
Zrinke Vrabec-Mojzeš još nekako žda, ili pak o zločinačkoj 1941 bavi, treći knjigu istine. Jednomu
i odoljela. Osobito je, meñutim, koja se s Tuñmanom vratila, - pa nedostaje u knjizi Starčevićeva
zaplotnjačku ulogu u huškanju da ju unaprijed najave sva opći- antisemitizma, premda o njemu
dotične knjižnice odigrao suple- la, i još s autorom obave duge pišem. Netko mi tekst nazivlje
menik Melitin, neki Saša Blagus razgovore, prije negoli na pre- intelektualnom masturbacijom.
iz „Ruñerboškovića“, s lažnom zentaciju doñe glavom predsjed- Netko da previše sebe uzdižem,
dojavom da su se u rečenoj knji- nik države. previše pišem o sebi. Osim u do-
žnici, tijekom predstavljanja mo- datku, ne pišem ja, nego aukto-
Za vašu zabavu, evo još nekoliko
je knjige „Novi protokoli sionskih rica pogovora. Drugi je jako ra-
usmenih komentara o mojemu
mudraca“, odvijale, kako veli, zočaran: mogao si više i bolje.
„Starčeviću“, kada već gotovo da
„nacističke orgije“. A odvijale su Više nisam htio, a bolje, tko će
i nije bilo pisanih (iznimka je
se koliko i sada ovdje. I ne samo znati?! Jednome pretjerano hva-
tekstuljak u tjedniku „Fokus“,
da je zabranjeno predstavljati lim Tuñmana. Drugome da mi je
koji ovdje ne ću komentirati, na-
moje knjige, nego je zabranjeno bolja bila knjiga o Tuñmanu.
pisao sam im dopis, možda obja-
i meni predstavljati tuñe knjige, Trećemu se pak čini da Starčevi-
ve). Što je rečeno o knjizi? Ne
knjigu recimo ovdje nazočnoga ću pripisujem tzv. „govor mrž-
sviña se onima koji je nisu čitali,
uglednika i prijatelja Horvata- nje“, iako ga tek doslovce navo-
ili koji. unatoč toga, znadu što u
Milekovića. U drugoj jednoj knjiž- dim. Netko, napokon, čuli smo
njoj stoji; mnogi su htjeli čuti
nici, imenom Titova avnojevca ga, uzdiže me do kongenijalnosti
koliko ima stranica te kada će i
Nazora, pozivnicu na ovo preds- sa Starim. Meñu nama su neki
gdje biti „promovirana“, što je
tavljanje pred licem je donosite- od citiranih kritičara, pa neka se
lijepo, ali je ljepše knjigu i proči-
lja baba-ravnateljica histerično i ne ljute zbog makar anonimnoga
tati. Mnogi je hvale, pače su
demonstrativno podrapala. navoñenja, kao što ni meni nije
oduševlje-
na kraju pameti da se ljutim na
ni, „dobra
njih ukoliko me kude.
knjiga,
Schwartz Uglavnom, eto, moja knjiga o
je neumo- Starčeviću polarizira, kao i njezin
ran“, mno- auktor, što je najboljim znakom
gi je bome da možda ipak nešto vrijedi.
i kude.
Ovo od mene tek kao pozdrav i
N e t k o
uvod, prije negoli kolegama da-
opet veli
dem riječ i potom se još jedam-
da je auk-
put oglasim. Idemo sada ovako:
tor dobar
o knjizi će prvo govoriti prof. dr.
Hrvat, ali
Nedjeljko Kujundžić, pedagog,
se na ža-
povjesničar i pisac; iza njega
lost ne
prof. Marijan Horvat-Mileković,
snalazi u
uz ostalo književnik i kolumnist,
prostoru i
Grob Dr. Ante Starčevića te na kraju novi voña Mladih De-
vremenu.
sničara, kamerad Marin Zrilić.
Nekomu
Nakon toga ja. Ali sada ponajpri-
Sama je moja knjiga, čekajući na je premala, a da je veća bila bi
je kolega i gospodin Nedjeljko
prostor za predstavljanje, već prevelika. Netko se čudom čudio
Kujundžić!
pomalo ostarjela i zadobila vlas- kako knjiga može sadržavati raz-
titi usud, prema onoj da habent govor sa Starčevićem, kada mr-
sua fata libelli, što će reći da i tav ne može razgovarati. Drugi
Osvrti
P O T R E B A N J E P O V R A T A K K I Z V O R I MA !
Akademik Mirko Vidović, Zagreb 'nasljednika' - i onima koji otvore- tički i parlamentarni smisao za
no izjavljuju da se ponose time dogovaranje kako bi svijetu doka-
što su tuñmanovci i onih koji su s zali da Hrvati nisu barbari slijep-
Ipak na neki način treba zahvaliti njime jeli i pili, nakupili se narod- ljena jezika iza zubi koji 'govore'
Denisu Latinu što nam je u onoj nog novca kao 'pas buha' a onda jezikom nasilja i 'dinamikom
svojoj izdajničkoj 'latinici' dokazao okrenuli jaketu i - sve učinili da dinamita' i skandala. Legalisti i
da se svijet može mijenjati, ali ne naprave karijeru svaljujući na Tu- legitimisti vodeći ljudi HNV-a su
i svijest fanatika o svijetu u bur- ñmana kao na žrtvenog jarca svu afirmirali u svijetu potrebu samo-
nom previranju. Da nije bilo tog njegovu i svoju krivnju. odreñenja hrvatske nacije i obno-
latinskog delirija na HRT-1, teško ve, a ne izmišljanja, nezavisne
Koliko su mi bili simpatični ti mla-
bi mi bilo shvatiti ponašanje mla- hrvatske države.
di studenti koji piju svaku novu
dih ljudi u Hrvatskoj i ne samo na
misao koju čuju i brzo nauče, toli- Nakon potpunog poraza jugodip-
tribinama sporta i po raznim sku-
ko mi je bilo teško zadržati u sebi lomacije i po njima organiziranih i
pinama 'turbofolka'.
intimno zaprepaštenje u očitova- priželjkivanih atentata, činom ot-
U Zadru sam, polovicom listopa- nju njihova neznanja pa i namjer- varanja Informativnog ureda
da, na preporuku jednog poznani- nog iskrivljavanja i ono malo po- HNV-a o Ottawi, uslijedili su po-
ka, primio na razgovor i suočenje dataka koji su naučili po učilišti- voljni uvjeti samoodreñenja i, dne
dva mlada hrvatska studenta i s ma u kojima se s katedre ne siju 19.05.1991 hrvatski narod je os-
njima se zadržao u razgovoru bli- podaci kroz rešeto 'klasne borbe' tvario glavni cilj i s vrhu HNV-a -
zu dva sata. Po iskazu i priznanju nego li - sukoba civilizacija. Us- putem Referenduma za nezavis-
jednog od njih, saznao sam da tvari sukoba izmeñu gluposti i ci- nost okrenuo je leña samozvanim
naši studenti povijesti ne znadu vilizacije znanja. O kojoj u Hrvats- 'leaderima' koji su ga nagovarali
ništa o izvorima iz kojih dobivamo koj najviše govore dvolične papi- da ne glasuje za nezavisnost, a
glavne podatke o staroj povijesti, ge pljosnatog mozga. No, ohrab- narod je 94% izraženih glasova
a što se tiče izvora o našoj povi- rujuća je činjenica da ti mladi ljudi glasao - za hrvatsku državnu ne-
jesti 'od stoljeća sedmog', a pose- brzo uče nove stvari, a i brzo po- zavisnost. I tako dokazao svoju
bno iz doba 'klasne borbe' najviše kazuju da je u praznini formataci- punu političku pamet prihvatljivu
me je iznenadilo otkriće da je sa- je njihove svijesti po logici lakše za sav civilizirani svijet.
dašnji sustav odgoja i obrazova- unijeti logička nego li ideološka
Da bi i u tako flagrantnom porazu
nja ostao ideološko-politički os- mjerila.
opstali na vlasti, faktori propalog
jenčen i štreberski zadan po kalu-
Od onog mjeseca srpnja 1971, jugokomunističkog režima su pre-
pu partijskih komesara na položa-
kad su me dali uhapsiti Savka bili vukovarskog heroja puk. Milu
jima sustava i znanstvenog istra-
Dabčevic-Kučar i Miko Tripalo, do Dedakovića, a oslobodili Arkana i
živanja te odgoja i obrazovanja.
danas protekle su tri i pol deceni- njegovog korifeja generala Aksen-
Njihova sposobnost samostalnog
je hrvanja izmeñu logike i dijalek- tijevića. Dok su se dobrovoljačke
razmišljanja i logičke prosudbe i
tike. U tom hrvanju dijalektičari udruge, najprije HOS-a, a zatim i
ono malo asimiliranih podataka na
su doživjeli dva teška poraza i to ZNG na prvim linijama veoma du-
zapadnim sveučilištima ne bi do-
pred licem svijeta: poraz njihovog ge fronte hrvatske s otvorenim
bila pozitivnu ocjenu. Priča o
sijanja terorizma po Dijaspori ka- rušiteljima glavne tekovine hr-
'Odluci iz Bologne' u njihovim izja-
ko bi, u to ime, frustrirali i suzbi- vatske nacije - obnove nezavisne
vama djeluje kao puko praznov-
jali buñenje patriotizma, osobito hrvatske države - ovi faktori mito-
jerje.
nakon potpisa i ratifikacije mana i kleptomana su propovije-
To ideološko šopanje mladih ljudi 'Završnog dokumenta Helsinške dali ono najgore - 'sukob
koji su, ako ne roñeni, a ono od- konferencije'. Hrvatsko Narodno civilizacija' i mržnju prema onima
rasli u procesu samoodreñenja Vijeće je na vrijeme nastalo i us- koji nisu bili ni članovi ni simpati-
Hrvatske, u Domovinskom ratu i pjelo se malo po malo osloboditi zeri neokomunističke stranke HDZ
'tranzicijskom' razdoblju u povodu ubačenih fanatika i stranih agena- koju je stvorio i vodio jedan od
rata, ostalo je vrlo usporedivo s ta te, držeći se slova i smisla glavnih utemeljitelja OZN-e, Fra-
mentalnim stanjem Tuñmanovih 'Ustava HNV-a' afirmirati pluralis- njo Tuñman, sa svojim krilnicima
Osvrti
Boljkovcem i Manolićem - poslije- da u svim prilikama, računajući na je jedine Hrvatske revolucije

ratnim i mirnodopskim zlikovcima. taj mentalitet, uspješno osiguraju (1848), koju smo ikada imali, i
naš skupni opstanak u svojoj tra- kao staleški i kao nacionalni usta-
Nakon teškog poraza s logikom
diciji na svojoj zemlji. Svi oni koji nak protiv tuñih zavojevača i pa-
terora i terorizma po Dijaspori,
su sazrijevali u toku dvadesetog razita. I u redovima najveće i naj-
ishod Domovinskog rata dao je i
stoljeća su na bilokoji način uče- jače hrvatske političke stranke,
drugi još teži poraz - njihovog pri-
nici Braće Radića, koji su izvukli Seljačkog pokreta Braće Radića i
siljavanja podreñenih vojnika i
najbolje pouke od Bana Jelačića i obnove Hrvatskog domobranstva i
vojnih zapovjednika da sprovedu
Ante Starčevića, znali da se 's vje- ustaških bojni najprije u Banovini
etničko čišćenje. Kad je gosp. Tu-
rom u Boga i seljačkom slogom' Hrvatskoj, a zatim i u NDH. To
ñman u onom 'vlaku slobode' sti-
treba u budućnosti uputiti 's pro- isto nadahnuće vodilo je i Hrvate
gao u Karlovac i tu kroz prozor
svjetom k slobodi' jer 'u znanju je po Istri i Primorju izmeñu dva
vagona u kojem je sjedio, dovik-
moć'. svjetska rata.
nuo mnoštvu koje ga je došlo po-
zdraviti: 'Oko za oko, zub za zub', Citirajmo ovdje i u to ime slijede- Kao što god su Madžari prodavali
nastalo je frenetično rušenje hr- će riječi Stipice Radića iz njegovih naš Zadar, tako su i Karañorñevići
vatskih nekretnina po hrvatskom "Uzničkih uspomena": prodali dvije trećine naše obale
teritoriju - još jedan teret hrvats- tuñinu misleći da se Talijani ne će
"Neprestance sam napastovao
koj naciji koja ih za svoj novac opirati srbizaciji Hrvatske. Nije
majku pitajući je: 'A gdje je taj
mora obnavljati. slučajno Lički ustanak organiziran
Jelačić ban?'. A ona me sve umiri-
baš iz okupiranog Zadra, kao što
No, njima ni to, čini se nije dovo- vala veleći, da ću ga opaziti čim
nije slučajno ni to što je, nakon
ljan dokaz da su se pokazali ne minemo još jedan ugao... uzme
proglasa NDH i Mačekova poziva
onakvi kakvima su se preko mome za ruku i dovede me ravno
svim strukturama Banovine Hr-
nopolirizanih sredstva za javno baš pred Jelačićev spomenik...
vatske da se stave na raspolaga-
priopćavanje u Hrvatskoj već sko- Činilo mi se da stojim, hvala mu
nju vlastima NDH, da podrže bor-
ro dvadeset godina prikazivali, budi i dika, pred samim Bogom.
bu za hrvatsku državnu obnovu.
nego kako izgedaju goli i bez Takav sveti trepet i u isti čas jako
O tome najuvjerljivije piše u svo-
maske - vampiri koji i dalje truju pouzdanje prostruji čitavom mo-
joj knjizi "Tražio sam Radićevu
našu 'povijestnu zbiljnost' i dalje jom djetinjom dušom i ja se ne-
Hrvatsku", roñeni Zadranin - Dr
zadržavajući monopol na mass- hotice prekrižim. 'To nije svetac,
Dinko Šuljak, jedan od vodećih
media i sprječavajući ljude koji drago dijete, da se križaš' - nas-
ljudi HSS u Dijaspori i prvi Pred-
imaju provjereno znanje i dokaza- mije se mati. 'Ne križam se ja,
sjednik Sabora HNV-a. On je od-
no iskustvo da s njima započnu mame, Jelačiću, nego dragom
mah nakon proglasa NDH pristu-
dijalog o istini o hrvatskoj naciji u Bogu kteri nam ga je dal'." (s.
pio ustaškim vlastima na otoku
prošlosti i sadašnjosti. Radi našeg 227)
Pagu i tu, zajedno s našim arheo-
potomstva, koje oni i dalje truju i
logom Dr-om Matom Šuićem, vo-
od njih prave fanatike. Jer nema-
dio Ustašku kancelariju. No, kad
ju znanja koje bi im omogućilo da
je otkrio da talijanski fašisti sura-
poštuju sami sebe, kako bi ih poš-
ñuju i štite kninske četnike, on je,
tovali svi oni koji ih poznaju i u
kao i niz njemu sličnih rodoljuba,
Domu i u Svijetu. A poštovanje
odlučio da se ide boriti i protiv
samoga sebe je neodvojivo od
jednih i protiv drugih. Otišao je u
ljubavi prema istini, ma kako ona
partizane. No, kad je u partizani-
ponekad bila gorka.
ma čuo da sad i komunisti šuruju
Hrvatski narod je u duhu svog s okupatorima - i fašistima i naci-
jezika očuvao netaknut svojstven U Srijemu stima, on je shvatio da je časnije
mu mentalitet parmanetarnog ostati živ - otići vani i staviti se na
naroda koji se je, u procesu utv- Nema nikakve dvojbe da je Ban raspolaganje Saveznicima i tu
ñivanja, zapamćivanja i obrane Jelačić-Bužimski, potomak bosan- obaviti djelo službe Domovini na
istine, pokazao izuzetno dobrim i skih plemića, utjecao na formata- dugi rok.
omogućio našim najboljim misao- ciju svijesti i političke odgovornos-
Navedimo ovdje samo nekoliko
nim, vojnim i političkim voñama ti na sve hrvatske rodoljube posli-
citata iz te knjige koju bi trebalo
Osvrti
uvrstiti u obaveznu lektiru naših matskog kora, 'crveniji od pozvao partizane na predaju rije-
studenata novije povijesti: Brežnjeva'..." (s. 85); čima: 'Braćo Hrvati, predajte se!
Kad su čuli riječ 'braćo Hrvati', svi
"Samo neovisan čovjek može si "Srbin Sava Dragosavac, otac Du-
partizani su se odlučili predati, ali
priuštiti luksuz da govori nepatvo- šana Dragosavca, danas jednog
iza leña ih je pokosila mitraljeska
renu istinu" (str. 62); od komunističkih gospodara u Hr-
vatra. Partizani su to prikazali kao
vatskoj, stavio je dobrovoljno svo-
"Tako je voña kninskih četnika da su ih ustaše pobili, a što nije
ju kuću na raspolaganje ustaškom
pop Momčilo ðujić od londonske točno. Iza ovih Hrvata bili su Srbi-
zapovjedniku T.Z. iz Like i s njime
vlade odlikovan redom Karañor- partizani, koji su htjeli vidjeti da li
se prijateljski povezao" (s. 94);
ñevićeve zvijezde s mačevima, što će se partizani-Hrvati, prvi put u
je preko londonskog radija javno "Tako da je srpska konspirativna borbi, boriti protiv ustaša, partiza-
proglašeno. Usprkos tome, ðujić i klika pod tutorstvom Engleza i ni-Srbi su ih iza leña sve pokosili
dalje uživa povjerenje generala Sovjeta, stvorila tzv. oslobodilač- mitraljeskom vatrom" (s. 183-4);
Roatte te dobiva od njega svake ke pokrete na 'okupiranom podru-
"U Novigradu sam saznao, da je u
vrsti oružja za svoje četnike" (str. čju Jugoslavije' - i četničkog i par-
Zadru već uspostavljena hrvatska
71); tizanskog... Obilježje jednog i
vlast i da je kotarski predstojnik,
drugog pokreta bio je veliko-
moj školski drug i uski prijatelj,
srpsko. U suštini - borba protiv
još od osnovne skole, bio - Petar
Nezavisne Države Hrvatske" (str.
Pinčić. Partizani su mi savjetovali
95);
da mu pišem pismo, da se priklju-
"Hrvati nisu postali saveznici Nje- či nama" (s. 184);
maca. Oni su vidjeli svoj spas i
"U meñuvremenu proširiše se i
sigurnost u svojoj samostalnoj
vijesti, da i partizani surañuju s
državi, pa su zbog toga i proglasili
Njemcima i Talijanima. Doznalo
10 travnja 1941. NEZAVISNU DR-
se, da partizane priznaju i Nijemci
ŽAVU HRVATSKU... Hitler je u to
i Talijani, na taj način što su pris-
doba bio u savezu sa Sovjetskom
tali da pregovaraju s partizani-
Rusijom, koja je odmah priznala
ma... Nijemci su pokazali dobru
stvarno stanje - rušenje Jugosla-
volju, da izvrše izmjenu zaroblje-
vije i odkazala gostoprimstvo Dr-u
nika. Partizanski pregovarači su
Milanu Groloviću, tadašnjem jugo-
bili: ðilas, Koča Popović i Dr Vla-
slavenskom ambasadoru u Mos-
dimir Velebit. Za uzvrat, partizani
kvi" (s. 99);
su pristali da ne će više rušiti že-
U Srijemu "Hrvati komunisti nisu se usudili ljezničku prugu Zagreb - Beograd.
ni spomenuti da su Hrvati, već su Tito je naredio da prestanu parti-
"Mi, koji se nismo slagali s Ustaš-
kao mumije samo isticali pripad- zanske operacije u Slavoniji..." (s.
kim pokretom, izbjegavali smo
nost KPJ ili bi se zvali 302).
Šuića. Njega se najviše vidjelo u
'jugoslaveni'... Hrvatski komunisti
ustaškoj grupi, razumljivo uvijek u "Da Hrvatska nije imala svoju voj-
su se stidjeli svoga hrvatskog
ustaškoj odori... Nakon kapitulaci- sku, nestalo bi Hrvata u II. svjets-
imena... Zato se i širila izreka da
je Italije, i kad su mjesni partizani kom ratu".
su hrvatski komunisti najveće bu-
preuzeli vlast na otoku Pagu, Ma-
dale... Poznato je to opravdava- KONKRETNO: Vrijeme je da bar
te Šuić bio je meñu uhićenima...
nje, po Zagrebu, generala Ivana ministar znanosti obrazovanja i
Ali, nakon rata sam se iznenadio,
Šibla koji je govorio: 'Oni meni športa shvati da je danas najvaž-
kad sam vidio sliku u zadarskom
kažu da sam ustaša, a ja sam vise nija zadaća vlasti u Hrvatskoj da
"Narodnom listu" kako Mate Šuić
ustaša pobio nego su ih oni vidje- mlade ljude spasi od ideološkog
šeće s Titom i tumači mu zadar-
li" (s. 182); fanatiziranja i stranačkog zaglup-
ske iskopine. A još više, kada sam
ljivanja, da u našem odgojno-
pročitao u knjizi Mirka Vidovića "Kod Pazarišta je ustaški pukovnik
obrazovnom sustavu mora biti
'Skrivena strana Mjese- Delko Bogdanić napao partizane.
glavna zadaća - buditi u svijesti
ca" (str.267), da je arheolog Mate Partizani su bili skoro svi Hrvati iz
djece roñene s nezavisnom hr-
Šuić, nekad član hrvatskog diplo- Sjeverne Dalmacije... Bogadnić je
vatskom državom zdrav razum,
Osvrti
kako bi na temelju točnih izvora i na dobro; kad god su se pojedinci sve učinio da sebi kao 'Vrhovnom
to iz ukupnosti materijala kojim pokušali, u sprezi sa stranim inte- zapovedniku JNA' da zasluge što
raspolažemo mogli u predodžbi resima, nametnuti narodu diktati- se je Hrvatska oslobodila baš te
onih, koji će poraditi na izmirenju ma po metodama 'zavadi pa Titove i Mesićeve JNA! To izvrta-
Hrvata u istini, izbjeći daljnje pod- vladaj' - njihova vlast je bila krat- nje istine je puki sindrom šizofre-
jele, sukobe, osipanja u tuñinu i ka daha a preduga i bolna iskus- ne paranoje!
propadanja naše nacije na svom tva proizišla iz takvih vlasti za
No, kako je u hrvatskom narodu i
prekrasnom i bogatom tlu, koje ukupnost hrvatske nacionalne cje-
dalje onih 94% svjesno da se ne
sve grabežne nemani ovog svijeta line. Borimo se najprije i najžešće
prešućuje slučajno Dan Pobjede
žele na sve moguće načine po- s razbijačima našeg jedinstva i
Nad Zarobljeništvom -
dvrgnuti svojoj volji - nas polako sloge po zdravu razumu!
19.05.1991! i u povodu otkrića da
istrijebiti, pretvoriti nas u 'etničku
Hrvatski narod je nakon osam su ista čudovista, mitomani i klep-
manjinu' na uroñeničkom tlu, a
stoljeća i pol obnovio duh dosto- tomani, nakon što su opljačkali
ostatak preživjelih predati šutnji i
janstva i slobode u svom Saboru hrvatsku naciju i fondove prebacili
zaboravu.
zahvaljujuci Banu Jelačiću u pr- u 'bankarsku internacionalu' odlu-
No, to nikome ne će poći za ru- vom redu, a taj duh je sve više čili da kidnapiraju još i našu dr-
kom, ako ostanemo odani službe- plamtio i kroz Sabor djelovao dok žavnu nezavisnost oni su - onom
nici svog pametnog naroda, duhu nije pobijedilo naše temeljno dr- 'fruba latina' - Latinicom otvorili
njegova mentaliteta sadržanog u žavno pravo - pravo na samood- paljbu na ideološko političkog ne-
riznici našeg prekrasnog jezika i reñenje putem Referednuma - prijatelja i nastavili s cirkusom u
pučke predaje općenito. Izbor je dne 19.05.1991. Mi smo svi Voj- zemlji u kojoj je narod izvojevao
jasan: Služiti našoj naciji ili njezi- ska Jelačića Bana! ono glavno: da se riješi svakog
nim izrodima i izdajnicima. napasnog luñaka svakih pet godi-
na kad se bira - šef države.
Produbljivanje mržnje preko mo-
nopoliziranog tiska u fazi oživlja- Vrijeme je da to shvatimo. I da se
vanja ideološkog fanatizma i laga- već sad pripremamo za treću fazu
nja kojima se upućeni i odgovorni domovniskog obračuna s izrodima
ne mogu suprotstaviti jer nemaju i izdajnicima - za naredne
dostupa elektronskim medijima, 'predsjedničke izbore'!
naša je velika nesreća koju mora-
Novoizabrani predsjdenik bit će u
mo nadići. Nadilaženje te nesreće
prvom redu psihički uravnotežena
bit će treća i zadnja pobjeda nad
osoba. Čistih ruku i čiste savjesti.
pokvarenom gospodom, korisnim
I njegova zadaća bit će - nakon
budalama i nad onim opasnim U to ime hrvatski narod je u zad-
što polozi prisegu - da sa svih
šarlatanima koji, ne znajući šta njih 18 godina, birao u tri navrata
ključnih položaja vlasti - onih na
rade, zaluñeni zaluñuju mlañe. svoje državne poglavare. Njihov
kojima se donose odluke i daju
izbor je uspio jer je sav počivao
POZOR: Hrvatski narod je proizi- zapovijedi - udalji sve ideološke
na obećanju općenarodnog izmi-
šao iz naše najstarije i najcivilizi- fanatike i ostale pavlovizirane i
renja i pobjedi istine nad ideološ-
ranije škole - iz plemenite škole servilne luñake.
kim debilitacijama. I Tuñman je
dijaloga koji odgovorni sinovi na-
dobio izbore 1992 pod isticanjem Moderna hrvatska nezavisna drža-
še nacije vode u svom Hrvatskom
parole o 'pomirenju sinova ustaša va mora biti stvar pučkog zdrava
Državnom Saboru, najstarijeg eu-
i partizana', i Stjepan Mesić je do- razuma. Nas voña je zdrav razum
ropskog parlamenta u modernom
bio izbore i 2000 i 2004 prepjeva- koji mora djelovati kroz Sabor koji
smislu. Sabor je od svog postanka
vanjem 'Jure i Bobana', a ne ne smije biti stanište služincadi ni
bio naša zajednička kuća - mozak
'Druže Tito mi ti se kunemo'. A poslušnika ikojem 'velikom bratu'
Hrvatske u punini svijesti i odgo-
odkad je priznao da je namjerno - naše zastupstvo će takoñer biti
vornosti - u kojoj je uvijek u pre-
prevario naciju da bi se domogao birano po kriterijima - povijesne
sudnim časovima bila djelatna
vlasti, pak nastavio obračun s ge- istine, meñunarodnog prava saže-
naša Bogom dana ljudska savjest.
neralima Hrvatske vojske, koji su tog u usavršenom Ustavu Hrvats-
Kad god je Sabor odlučivao o na- porazili njegovu JNA i nogom u ke - stvar zdrave ljudske pameti!
cionalnim interesima, sve je izišlo dupe je izbacili iz Hrvatske, on je
Osvrti
POMORSKA DJELATNOST I PITANJE

ZAKLADE (ZADUŽBINE) BRAĆE
MIHANOVIĆ IZ DOLA
ðivo Bašić, Dubrovnik je do 1920. imala 9 manjih i većih Oktavij Kozulić udružili su se još
parobroda, te 60 lancha (23.500 1879. s Jerolimom Zuanićem
t). Izgleda da je još 1916. društvo (rodom iz Sutivana), a nakon toga
Povijest pomorstva Argentine bi- imalo 9 parobroda, 18 lanča i 2 Nikola osniva svoje poduzeće
lježi iseljenika Nikolu Mihanovića remorkera (ukupno 29 jedinica s "Nikola Mihanović y Cia", te nakon
(Doli kod Stona, 12. 01. 1846. - preko 22.000 t). Nikola Mihanović izvojevanja konkurentske pobjede
Buenos Aires , 24. 06. 1929.) kao je 1918. prodao svoju flotu engle- kupuje flotu društva Gjuljani za
zaslužnog za tonažu i opremlje- skom društvu za 1,4 milijuna zlat- 40.000 funti i društva Las Mensa-
nost brodova Argentine koja je u nih sterlinga (ukupno 289 plovnih jerias za 450.000 funti, što mu je
tom pogledu prednjačila u Južnoj jedinica i 84.973 t). Na dimnjaci- donijelo podstrek vlasništva cije-
Americi. Svoje vlastito parobro- ma tih brodova se i nadalje zadr- log brodskog prometa izmeñu Bu-
darsko poduzeće osnovao je Niko- žalo prepoznatljivo "M", te ime enos Airesa i Montevidea (rijeke
la Mihanović 1879. godine, a još Mihanovich u nazivu društva. Mi- Piat, Urugvay i Parana). Compani-
1909. posjedovao je 3 brodogra- ho Mihanović je 1916. u svom a Argentina de Navigacion a va-
dilišta i 166 plovnih jedinica, te je društvu Sud Atlantica imao 27 por Nicolas Mihanovich je 1909.
jedan od osnivača (zajedno s ise- jedinica (ukupne tonaže 22.000 posjedovala kapital od 7 milijuna
ljenicima Paskom Baburicom i t), te svoju flotu prodaje 1920. zlatnih pesosa (dolara), a otad
Franom Petrinovićem) i glavnih društvu Compania Argentina de promijenjenog imena "Compania
suvlasnika ondašnje Jugoslaven- Navigacion Nicolas Mihanovich. Argentina de Navigacion (Nicolas
sko-amerikanske plovidbe 1924. Na bratovu parobrodu "Tore" plo- Mihanovich) Limitada ima središte
godine. vio je Miho Mihanović od 1881. do u Londonu i Buenos Airesu. Pred-
1884., pa je s agentom broda Fili- sjednik Nikola Mihanović je tada
pom Coronti osnovao argentinsku imao kapital od 1,8 milijuna funti
tvrtku Coronti y Mihanovich i živio sterlinga.
u Bahixa Blanca. Tvrtku preuzima
U to doba najudobniji putnički
sam Miho 1888. dajući joj ime
brodovi "Ciudad de Buenos Aires"
Miguel Mihanovich. Brod "Tore" je
i "Ciudad de Montevideo" (4.000
1886. prodao Nikola Mihanović
BRT) služili su za svakodnevnu
tvrtki Bonco y Moreno od koje je
putničku liniju Buenos Aires-
(ušteñevinom i zaradom) Miho
Montevideo, a bili su u vlasništvu
Mihanović otkupio polovicu parob-
Miha Mihanovića. U plovidbenim
roda. Nakon 20-godišnjeg poslo-
društvima Nikole Mihanovića bilo
vanja društvo "Sud Atlantica" pre-
Ston je uposleno 3.000 pomoraca (400
tvara u "anonimno" dioničko druš-
iz naših krajeva). U Urugvaju je
tvo. Miho Mihanović dio svog ka-
takoñer nazočna njegova djelat-
Za spomenuti je da je Miho Miha- pitala ulaže u Jugoslavensko-
nost od 1896. godine, te je tu
nović (Doli kod Stona, 06. 10. amerikansku parobrodarsku plo-
imao društvo Comp. Urugv. de
1862. - Buenos Aires, 06. 03. vidbu a. d. Split kao dioničar nas-
Nav. Lda (plovidba od Montevidea
1938.) kao 27-godišnjak osnovao tojeći pomoći našim pomorcima
po rijeci Urugvay), a u Paragvaju
1889. društvo "Sud Atlantica" ko- pruživši im mogućnost zarade na
parobrodarsko poduzeće od 1887.
je je održavalo plovidbu izmeñu brodovima. Inače, Miho Mihanović
(plovidba rijekom Paragvay do
atlantskih luka. Takoñer je imao je tijekom osnutka "ovdašnje"
Argentine i Bolivije). Vinko Foretić
znatan udio u osnivanju Jugosla- knjižnice, Klubu pomorskih vojnih
1962. kaže da je Nikola Mihanović
vensko-amerikanske plovidbe. časnika poklonio oko 2 milijuna
1909. (uplivom engleskog kapita-
"Sud Atlantica" Miha Mihanovića dinara. Partneri Nikola Mihanović i
la) posjedovao čak 370 plovnih
Osvrti
jedinica, te navodi da je uspio će Nikole i Miha Mihanovića činili braće Mihanović "prelazi u druš-
svladati konkurenciju i pokupovati su župnik (predsjednik) i učitelj tveno vlasništvo".
čak 30 društava. Englesko druš- Osnovne škole u Dolima, trgovac
Kako je sada u ñiru neka moda
tvo The Argentine Navigation u Dolima Ivo Milić. Po čl. 13. Sta-
učestalosti postavljanja spomeni-
Company (Nicolas Mihanovich) tuta bilo je, izmeñu ostalog, odre-
ka, budući da imamo već neke
Ltd. 1931. mijenja ime u Compa- ñeno "da se za nerodnih i slabih
spomen-ploče braći Mihanovići-
nia Argentina de Navegacion Mi- godina pri svakoj školi osnuje
ma, možda bi u svakom selu tre-
hanovich Limitada, te prijenosi školska kuhinja iz koje će se djeci
balo staviti ploču: "Ovdje nije iz-
sjedište uprave iz Londona u Bue- davati doručak", a čl. 14. kaže da
grañena škola zato jer je netko
nos Aires. Društvo je 1903.-1908. će se iz fonda Zadužbine pomaga-
pronevjerio novac od sredstava
isplaćivalo dividende (12, 15, 17, ti "osnivanje i održavanje čitaoni-
zaklade braće Mihanović namije-
12, 12 i 8%; prosječna 12,68%) i ca, pučkih knjižnica i provjerenih
njene toj svrsi i zato jer je bogati
prelaskom u London 1908.-1913. društava u svrhu prosvjećivanja
kapital stvorio uvjete njemu pot-
(7, 9, 9 i 9%), te ponovno tek pučanstva". Uprava Zadužbine
rebnom svjetskom ratu i propada-
1928. godine (10%). Društvo imala je zadatak na kraju svake
nju - nacionalizaciji tzv. Blairovih
Compania de Navegacion "Sud godine razdijeliti siromašnim obi-
obveznica". Možda barem treba
Atlantica" osnovao je Miho Miha- teljima 40.000 dinara. Po III. dije-
postaviti kipove spomenute braće
nović 1889. (kapital 100.000 ster- lu Statuta, ukupna pomoć od
tamo gdje su škole ipak izgrañene
linga). Velik dio svog brodovalja 42.000 dinara pripadala je godiš-
ili u tu svrhu preureñene zgrade,
prodao je Miho 1916. povodeći se nje rodbini Nikole i Miha Mihano-
putevi i sl.
riječima: "Parobrode treba kupo- vića (preko Prve hrvatske štedio-
vati kad su posli najslabiji, a pro- nice u Zagrebu, Poslovnica Dub- Eto, Nikola Mihanović se kao siro-
dati ih kad su posli najbolji". rovnik). Miho Mihanović je u do- mašan i nepismen čovjek otisnuo
govoru s iseljenikom Paskom Ba- u strani svijet "da radi i zaradi
Temelj Zadužbine braće Nikole i
buricom (Koločep) želio da u sva- toliko koliko je potrebno da ocu
Miha Mihanovića postavio je Miho
kom selu ondašnjeg dubrovačkog kupi veću trabakulu", te da po
1923. fondom od 1 milijun dinara,
kotara izgrade školsku zgradu (ili povratku zajedno radi s ocem.
te mu se priključio Nikola iznosom
adaptiraju postojeće gradnje). Rano bi ustajao (zajedno sa svo-
od 4 milijuna dinara za poboljša-
Sredstva predviñena u svrhu iz- jim pomoćnikom) na rijeci Riachu-
nje i unaprijeñenje zdravlja, pro-
radbe nacrta i predračuna, obilas- ello (koja se izlijeva u La Platu ) "i
svjete i gospodarstva stanovnika
ka terena i potrebne dokumenta- dok su drugi spavali" galebi se
Dola, Smokvine i ostalih sela
cije "povjerene" osobe su nisu karali, nego bi on "koristio
stonske općine. Od sredstava Za-
"utrošile u druge svrhe". Uprava promjene vremena, izvlačio lañe
klade braće Mihanović u razdoblju
Zadužbine je prije II. svjetskog iz luke i već rano prevozio robu i
od 1930. do 1940. izgrañene su
rata mudro kupovala nekretnine putnike". Zaradio je zapravo og-
zaštićene čatrnje u selima, 1939.
(zemljišta i kuće), te su kupljene romnu flotu plovila različitih veliči-
Dom Zaklade Mihanović u selu
2 zgrade u Zagrebu (trokatnica u na, a ostavio je dio svog imetka
Ploče, osigurano besplatno liječe-
Skrlčevoj ulici 35. [8 dvosobnih, 2 kao glavnicu za izobrazbu i po-
nje stanovnika (i u bolnici u Dub-
jednosobna i 4 stana za samce]; boljšanje životnih uvjeta u rod-
rovniku), 1932. nadograñen kat
veća u Kulušićevoj 11. [15 stano- nom kraju, ne nadajući se da će
(za dvorazrednu osnovnu šesto-
va i 7 poslovnih prostora]), te u stare države-pljačkaši to naciona-
godišnju školu) školske zgrade u
Dubrovniku zemljište blizu Puta lizirati i zamagliti glavnicu u vlasti-
Dolima (izgrañene sredstvima
od Gruža, što je zapravo bio utro- te špage (džepove ili možda čepo-
braće još 1908. godine), te 1923.
šak cijele glavnice (koja je pret- ve) koji guše države tako da nji-
izgrañena školska zgrada u Zaton
hodno bez mogućnosti rabljenja hova nevaljalost u kontinuitetu
Dolima i 1937. put od uvalice i
bila položena u Prvoj hrvatskoj zapravo nikad ne propada. Koliko
pristaništa (Dola) do (Dola) i kroz
štedionici u Zagrebu i Dubrovač- je lakše pronevjeriti novac i nek-
neka sela. Sredstva Zaklade Miha-
koj trgovačkoj banci). Nažalost, retnine, nego ih zaraditi kao što
nović prije II. svjetskog rata osi-
kako dobro zaključuje Mato Mojaš je i lakše zapodjenuti rat, nego
guravala su djeci besplatno škol-
1973. godine, Zakonom o nacio- živjeti u miru jer to sve činite tu-
ske knjige, pribor i sredstva higi-
nalizaciji najamnih zgrada i grañe- ñim sredstvima i životima.
jene. Na katu nadograñene škol-
vinskog zemljišta (26. prosinca
ske zgrade izgrañeni su i stanovi
1958.) cijela imovina Zadužbine
za učitelje. Upravu Zadužbine bra-
Osvrti
HTV – ŠKOLA SVAKOVRSNE MANIPULACIJE (10)

prof. Dubravko Heinrich, Karlo- bu, koju bi mu predložila “Europska tvrda već nañenog.
vac trojka”, jer je ta evidentno brinula
Od tada grupe psihoanalitičara osta-
mimo interesa Hrvatske, a tek bi to
ju važne skupine i oslonac tajnih
smirilo ahrvatske LATINE, koji dr. M.
službi, one dostavljaju psihograme
ZLOČINCI U MEDIJIMA I NA Tuñmanu nisu ni do koljena.
svih političara, pa i naroda, koji mo-
ULICAMA Sjetimo se, da su nam za komuniz- gu biti zanimljivi za operativni rad tih
– DODATAK ma zapadni “demokratski mediji” službi, koje na zahtjev te psihogra-
propagirali slobodu i integritet svake me daju na raspolaganje zapadnoj
Javio se gledatelj u “Nedjeljom u osobe (Gotovac je u to povjerovao), diplomaciji (pregovaračima), vojsci,
dva” ovom porukom: slobodne i transparentne medije u institutima za razvoj strategije, … i t.
Gospodine Milanoviću, vaša stranka jednako takvom društvu, kao suprot- d.
je nakon 2000. godine ukinula Poli- nost posve diktiranom, unisonom,
cijsku školu, sve tečajeve, marginali- neetičkom komunističkom izvješta-
zirala je Policijsku akademiju, ukinu- vanju. 2. NEETIČNI “NACIONAL”
la Obavještajnu akademiju, smijenili Sada ne možemo niti dvoumiti o to- 1991. Britancima je realnost pobje-
ste 3.000 ljudi, meñu kojima i veliki me, je li ukinuto jednoumlje – na pr. gla kontroli, oni nisu mogli spriječiti
broj profesionalaca, ravnatelja Osto- pronañite bilo gdje dvoumlje i jed- “prijevremeno priznanje Hrvatske
jića ste postavili s 3 mjeseca iskus- nog medija u upitanju pristupa Hr- države”, njihov najvažniji garant mi-
tva, Faber je postao jedan od ključ- vatske Europskoj uniji, ako možete. ra na Balkanu Slobodan MILOŠEVIĆ
nih ljudi, a vaš ministar Lučin je u
ostao je praznih ruku. Vrlo nezgodna
renoviranje kabineta utrošio milijune Kako se, bez komunističkih komiteta
situacija!
kuna, dok policajci nisu imali najos- organizira demokracija i demokrats-
novnije uvjete za rad. Vaša stranka ko jednoumlje pokazat će daljnji Propovijedati mir, a krenuti u rat
je direktno odgovorna za stanje u tekst. protiv Hrvatske nije bilo moguće,
policiji i državi. pokušaj korumpiranja hrvatskih ge-
Kada je najuspješnija tajna služba
nerala da bi izdali nacionalne intere-
SAD po naručbi predsjednika Busha
se domovine bio bi sulud promašaj
otkrila opasnost od kemijskih i inih
NACIJA I „NACIONAL” U DE- (zato im se sada sudi), kooperacija
projektila u Iraku, tada su, prema
MOKRATSKOM Kanañana, Australaca, Novozelanña-
izvješćima zapadnih medija, prema
na u UNCROU sa srpskim pobunjeni-
JEDNOUMLJU Iraku krenule kolone emisara s kufe-
cima u “Krajini” nije mogla 1995. g.
rima novčanica, kojima su bili ko-
1. UVODNI DIO zaustaviti propast te Miloševićeve
rumpirani viši irački časnici, da ne
tvorevine u granicama Hrvatske, pa
Serija članaka koju pišem o manipu- pruže otpor, kada svezničke snage
se postavilo pitanje: kako ukloniti
laciji, namjijenjena je hrvatskom poñu na Bagdad. Pokazalo se, da se
mesijanski uticaj “nacionaliste” Tuñ-
narodu, da bi mu se “otvorile oči” radilo o dobro uloženom ( koruptiv-
mana i njegove vlasti na Hrvate,
dok pliva medijskim morem, koje je nom ) novcu.
kako iznutra obogaljiti nezavisnu
za njega posebno organizirano. Poñimo još dublje u prošlost: oko Hrvatsku i kako, kad je već tu, od
U vrijeme atentata na g. PUKANIĆA i 1943. godine postojala je opasnost nje učiniti poslušno janje, koje će
njegova suradnika, ne bi bilo umjes- da se Hitler domogne nuklearne žrtvovati svoje nacionalne interese,
no s više od osvrta baviti se podva- bombe, pa su britanske obavještajne a hrvatski narod dovesti u sličan po-
lama LATINA, koje više i ne preds- službe angažirale uvažene psihoana- ložaj, u kakvom je bio u SFRJ. Tu su
tavljaju neku posebnost. Samo bih litičare, da proniknu u psihu Hitlera i sada još i priče, kako će približava-
istakao “nepotizam Franje TUðMA- otriju je li on u biti slabić, koji nema njem EU nagrnuti zapadni investitori
NA” koji je za šefa službe sigurnosti psihološku snagu, da bombu baci, ili u Hrvatsku, pa nam valja tome sva-
postavio svog sina Miroslava. je rabijatan, kako se pokazuje pre- kodnevno doprinositi žrtve. Koliko je
ma van. Hitler je analiziran iz svih to prodavanje magle, vidi se po to-
To je rečeno tako, da bi se stvorio aspekata, pa i seksualnog, gdje je me, što Srbija nije učinila ni prvi sta-
dojam, da je on time uhljebio svog nañen njegov nastrani odnos prema tusni korak prema EU i već je dobila
gladnog sina uvaženog doktora i sestrični, … a rezultat je bio sjajan novu tvornicu FIATa u Kragujevcu….
profesora informatike na ZS, u kojeg psihogram: saveznici su o Hitleru
nije trebao imati povjerenje u to Ovakav “napredak” Hrvatske, ne bi
znali sve, a njegove samosažaljive
krizno vrijeme, jer bi mu bilo najbo- bio moguć bez rušenja Tuñmana i
reakcije pred smrt bile su samo po-
lje, da je na to mjesto postavio oso- njegove politike očuvanja nacional-
Osvrti
nih interesa u državi. novcem održavao u životu NACIO- za kojeg neki vele da je kontraver-
NALm a novac se usprkos prijatelj- zan, pogiba u atentatu.
I tada je upotrijebljeno psihoanalitič-
stva ne daje bez protuusluge. Protu-
ko znanje o Hrvatima i Tuñmanu. Da na sprovod ne dolazi aktualni
usluga je bila neetička haranga pro-
Iznašli su kako Hrvat ne trpi da net- američki veleposlnik u Hrvatskoj, već
tiv Tuñmana i njegove “klike” u tjed-
ko bude uspješniji, bogatiji, … ugle- se na dalek put daje onaj iz vreme-
nicima NACIONAL i “GLOBUS”, koji
dniji od njega, ma kako taj bio spo- na neetičnog napada na hrvatsku
su se, izvan zadanog im zadatka, u
sobniji, da se dade apelirati na os- vlast, potvrñuje prijateljstvo iz dana
kome su bila dozvoljena sva sred-
tatke socijalističke svijesti, da bi se suradnje u širenju neetične slobode
stva, svo vrijeme odnosili kao meñu-
moglo uživati u hladovini, da nema u hrvatskim medijima.
sobni konkurenti. Ta haranga i nee-
autoriteta države dakle ni
tičnost bila je tolika, da je gospoña
“autoritativnog” Tuñmanovog reži-
Gordana VILOVIĆ na temi: “ETIČKI
ma. 3. POSTHUMNO
PRIJEPORI NACIONAL-GLOBUS”
Kao što potporu hrvatskoj vojsci mogla prije 4 – 5 godina doktorirati, GLOBUS za sada preživljava spret-
pred OLUJU nije dala vojska SAD, pa je sada predavačica etike novi- nim fotomontažama, što nije po ži-
već umirovljeni generali, tako se u narstva na sveučilištima u Zagrebu i vot opasno, ali je opasno po osobnu
hrvatski medijski prostor nisu mije- Dubroniku. Ona u emisiji HTV slobodu novinara, za koju se ta kuća
šale države. “OTVORENO” 30. 10. 2008 kaže: toliko borila. To, jer su tužbe već
Posebno je čitala NACIONAL i GLO- napisane. To jadno društvo, koje iz
Za to je nañen altruist, gospodin
BUS 1999. i 2000. godine, pa je prošlosti ništa nije naučilo, raspada
SOROŠ, koji nije znao kako bolje
moglo spoznati ”da su GLOBUS I se u močvari svoje neetičnosti. Ipak,
upotrijebiti svoj novac u humanitar-
NACIONAL dali jedan veliki doprinos njegovi zadnji povici su oni, da je
ne svrhe, pa je organizirao medije u
slobodama spoznavanja nekih novih škandal u tome, što je ubijen novi-
Hrvatskoj, da rade na omekšavanju
činjenica u vezi funkcioniranja drža- nar. Pa što, takove povike nije bilo,
hrvatske politike, pa i rastrojstvu
ve i njenih organa, svih mogućih kada se pucalo u Papu. Ostalo je još
sustava, kako bi postao neosjetljiviji
nepodopština, koje su radili visoki dosta takvih, pa jedna u londonskom
na srpske zločine i nepodopštine
krugovi u Hrvatskoj. Pri tome su EKONOMISTU piše:
tada neprikosnovenih neoliberala.
Mogu zamisliti da je izabrao dva tje- (NACIONAL I GLOBUS) činili tako “HRVATI žele misliti da su bolji od
dnika “NACIONAL” i “GLOBUS”, da bi velike etičke pogreške, da je bilo ostalih balkanskih susjeda, ali su
potakao konkurentsko natjecanje u puno dvojbi oko toga, zašto činiti posljednji dogañaji”, kaže Ines Sa-
blaćenju izabrane hrvatske vlasti, a tako velike etičke pogreške, da bi se balić, „samo pokazali da su jedino
time i izborne volje hrvatskog naro- pokazalo, što je možda moglo (dalje bogatiji i da imaju više sunca. U po-
da, dakle i omalovažavanja tog na- prekinuta od voditelja).” Možda: gledu korupcije i nasilja Hrvatska se
roda u svakom pogledu i pretvaraju- možda je moglo i bez etičkih pogreš- usporeñuje sa zemljama u regiji kao
ći ga u tamo nekakve grañane. Ta- ka. što su Bugarska i Srbija. Ipak, posle-
mo nekakvi u BiH pomalo gube gra-
Iz gornjeg se isčitava da su NACIO- dnja ubojstva su otkrila koliko je
ñanska prava, so what?
NAL i GLOBUS davali “veliki doprinos zemlja poznata po ljepoti svoje oba-
Možda je i naziv “Nacional” došao od u slobodama” napada na hrvatsku le, trula iznutra. “
želje za naklonost hrvatskih vlast neetičkim metodama (dakle To sada pišu oni, koji su učinili sve,
“nacionalista”. Da im bude bliži, a da laž, insinuacije, rekla-kazala, …), na da bude tako. A i grañani u Hrvats-
se Vlasi ne dosjete… što uvažena doktorica, iz nekih svo- koj su krivi za to, da se tako piše o
jih razloga, do sada nije kompeten- Hrvatima u Hrvatskoj. Smijemo prot-
Sjećam se, da je NACIONAL objavlji- tno upozoravala javnost. jerati grañane i teritorij, unutar me-
vao članke o dogañajima, dok se
Ali stvari su se promjenile: Hrvatska ñunarodno priznatih granica, ponovo
službeno nisu ni dogodili. Naime,
je dovoljno smekšana, Rusija i Srbija naseliti Hrvatima, pa i hrvatskim
tajne zapadne službe davale su mu
dolaze u žarište tajnih službi, dakle i grañanima? To su oni, koji čuvaju
matrijale, da bi on bio prvi, ali se g.
pratećih agentura i agencija, pa NA- interese svoje države, dakle i svoje
Puki povremeno preforsirao i bio brži
CIONAL i GLOBUS gube na značaju, vlastite, kao što to čine Britanci.
od dogañaja.
dakle i na stranom novcu. Puki pro- Možda će tada biti manje sličnosti s
Sjećam se emisije na HTV u kojoj je daje sve svoje dionice NACIONALa,
Bugarima i Srbima. Ili se upravo to i
g. Denis Kuljiš obrazlagao, da je jer brod tone.
želi?
svjetsko čudo, kako NACIONAL još
uvijek izlazi, i to još u nakladi, koja Da bi održao sebe i NACIONAL, Puki
ne pokriva troškove i to još nakon mora ulaziti u druge sfere, u kojima
debakla u izdavanju dnevnog lista više nisu samo prijatelji, već i nepri-
“Republika”. Dakle je netko s obilnim jatelji. Hrabar kakav je, taj novinar,
Hrvatski jezik
ŠTOKAVSKI DIJALEKTI U
JUŽNO SREDNJOSLAVENSKOM
DIJALEKTALNOM SUSTAVU
Borna se stari hrvatski rječnici i gramati- izrazi (podrijetlom hrvatska ŠČA-
ke koje je uredio još krajem četr- KAVŠTINA inače tim dijalektima
naestog stoljeća Hrvat Bartol Ka- uopće ne govore Srbi). Zatim u
SRPSKI JEZIK NESTAJE šić i ini hrvatski znanstvenici, pre- novije vrijeme nametanje hrvats-
ko istih nameće se srpskom jeziku ke latinice ili "Gajice" latiničnog
Hrvatski jezik je od starine tro- 2/3 hrvatskih riječi (a opće pozna- pisma koje je uredio Hrvat Ljude-
narječan, te razlike uglavnom su to je da riječi tvore jezik), formira vit Gaj, za sve te navedene činje-
nastale odvojenošću hrvatskih se tkzv. srpsko-hrvatski jezični nice postoje svi relevantni dokazi
plemena a povećale su se u doba dvojac i nameće se Srbima hr- te dolazimo do vrlo jasnih zaklju-
Turske okupacije Hrvatske zemlje vatski jezik isto kao i u novije vri- čaka i saznanja kako je srpski je-
te razdiobom Hrvata na one u jeme hrvatske kovanice te kajkav- zik zapravo samo malim dijelom
Turskom carstvu (ŠTOKAVCI), sko-čakavski ili zapadnoštokavski zast up lje n s "KOS OVSKO-
one pod Venecijom i nje- RESAVSKIM DIJA-
nim utjecajem (ČAKAVCI) i L E K T O M
one pod Habzburgovcima (POVIJESNI srpski)
(KAJKAVCI). Hrvatski jezik I S NOVOŠTOKA-
sastoji se od niza specifič- VIZIRANIM VOJ-
no hrvatskih dijalekata, u VOðANSKO-
taj dijalektološki sklop ula- ŠUMADIJSKIM DI-
ze jedino Bošnjaci kao no- JALEKTOM, a nji-
viji etnikum islamiziranih hovo pismo ćirilica
Hrvata. Od strane habzbur- postupno isčezava
ške obavještajne službe iz uporabe, još uni-
kako bi se ovladalo Srbima štiti srpsku pravos-
i potisnuo ruski utjecaj, lavnu crkvu i Srbi
preko Slovenca Kopitara i više nisu Srbi.
Srbina (izdajice) Vuka Ka-
radžića hrvatski jezik na-
meće se Srbima, kopiraju
I ĆIRILICA U TRANZICIJI
Danijela Kljajić, Srbija poznati lingvista prof. Vlado ðuka- pojma 'srpskohrvatski jezik' bila je
nović. Podsećajući da se materinji centralna jezička tema tokom 70
jezik bitno promenio u poslednje godina života u zajedničkoj državi.
"SRBI nikada nisu bili pismeniji ne- d v e , t r i d e c e n i j e , k a ž e : Posle raspada SFRJ, pojavio se i
go danas, samo 3,45 odsto ne mo- bošnjački jezik.“
že da pročita novine. Ali, novi prob- „Srpski jezik menjao se najviše od
Naš sagovornik ističe da se prome-
lem je polupismenost, jer bar 95 raspada bivše Jugoslavije. Pred kraj
nom političke konstelacije stvaraju
odsto populacije poslednji put nauči veka došlo je i do ozbiljnih društve-
povoljni uslovi za znatno izraženiji
nešto o srpskom jeziku u osmom nih promena, dekomponovala se
uticaj južnih i istočnih srpskih govo-
razredu osnovne škole." zemlja u kojoj smo imali više naro-
ra na standardni jezik, pošto cela
da, nekoliko republika i tri jezika,
Ovako o tokovima savremenog srp- pa je raspad države pratio i jezički Srbija teži Beogradu, koji je glavno
skog jezika za "Novosti" govori naš raspad. Problem značenja odnosa kulturno središte. Prof. ðukanović
Hrvatski jezik
otkriva: 'buja', da period od 15 godina ga obogaćuju. Ono što pogoduje
predstavlja tešku istoriju jezika...“ razvoju polupismenosti jesu Inter-
„U poslednjih stotinak godina, jed-
net ili SMS poruke. Taj stil je odraz
na od velikih tekovina uticaja tih Prof. ðukanović navodi da je jednu
kulture i obrazovanosti ličnosti koja
južnih srpskih govora je pojava od velikih promena uslovila i demo-
se dopisuje. Bitna je komunikacija,
konstrukcije da + infinitiv: 'ja mogu kratizacija medija.
a to je, čini se, sve teže ostvariva
doći'. Izvorna srpska konstrukcija
„Problem je u obrazovanju novina- kategorija kod Srba. Šteta što je
sa infinitivom, pod uticajem pome-
ra, koje, mora se priznati, nije na tvorbeni potencijal kod nas bitno
nutih govora promenila se u 'ja mo-
visokom nivou. Možda bi Fakultet narušen još u 19. veku, pa smo
gu da doñem', odnosno 'ja ću doći'
političkih nauka, koji školuje najveći danas 'lenji' kada treba skovati no-
u 'ja ću da doñem'.“
broj predstavnika sedme sile, tre- vu reč. Lakše nam je da uzmemo
Uticaj južnih i istočnih govora tako- balo da uvede predmet Jezička kul- stranu reč, nego da smišljamo kako
ñe menja akcenatsku normu srp- tura. Bilo bi dobro da se još u sred- bi se napravila dobra srpska reč.“
skog jezika i donosi nešto drugačije njoškolskom obrazovanju predmet
SRPSKI KROATIZMI
"stanje duha": srpski jezik odvoji od književnosti,
kako profesori ne bi mogli da „IAKO smo se trudili da obogatimo
„To je norma srpskog jezika koja je
'preskaču' jezik.“ jezik velikim brojem tuñica, hrvatski
zastarela. Gramatički opis našeg
jezika star je bar 50, 60 godina. Iako normiranje srpskog jezika ima jezik dao nam je u nasledstvo i
Najnoviji srpski rečnik jeste 'Rečnik spor ritam, prof. ðukanović ističe mnoge 'kroatizme' kao šta su: broj-
stranih reči i izraza' Ivana Klajna i da nove generacije već uspostavlja- ka, ishod, tečaj, učinak, ureñaj,
Milana Šipke (2006), pre njega ju novi sistem vrednosti, pa se ne vozilo, zdravstvo, pouzeće, latica,
imali smo Rečnik Matice srpske možemo odreći novih termina ili drvored, redosled, jezikoslovac,
(1976), ali opet sa grañom iz pede- tuñica: strahovlada, svetlo, navodno, muč-
setih i šezdesetih godina prošlog nina, upala, prehlada, posuda,
„'Vrenje jezika' lingvisti ne mogu da smeće, ples, konobar, zubar, teste-
veka. Ono što treba da nam bude
kontrolišu, jer jezik sam bira termi- nina... itd.“
leksička norma zapisano je pre 30
ne. Niko ne može da spreči slobo-
godina, a sakupljano još ranije.
dan protok reči, jer je jezik, zapra-
Pravopis nam je najmlañi, rodio se
vo, u stalnoj tranziciji. Nove reči i
1993. godine, ali jezik danas toliko
pozajmljenice ne 'kvare' jezik, one
HRVATSKI PRAVOPIS – PRAVILA (4)

Obradio Ured za hrvatski jezik, To vriedi i onda, ako se takvi nas- Zakone, zakonske odredbe, nared-
Zagreb, 1944. Ovu su knjigu sasta- lovi navode u rečenici, pa bilo to i be, odluke, propisnike, pravila i sl.,
vili uz suradnju članova Ureda za bez navodnika: Preradovićev je kad se navode u nekom tekstu, ne
hrvatski jezik članovi ureda Franjo Putnik jedna od najpoznatijih hr- treba pisati velikim slovom: Pro-
Cipra, profesor učiteljske škole u vatskih pjesama. maknut je po zakonu o činovnici-
m., i dr. A. B. Klaić, profesor Viso- ma … Na temelju § 2. zakonske
Na isti se način pišu i naslovi
ke pedagožke škole u Zagrebu odredbe o osnivanju Hrvatskoga
(obično početne rieči) molitava, na
državnog ureda za jezik od 28.
pr. Molitva Gospodnja ili Otče naš
travnja 1941. br. XXXIV-46-Z.p.-
(Otčenaš, 218), Pozdrav anñeoski
VELIKA I MALA SLOVA (2
(2) 1941…
ili Anñeo Gospodnji (Angelus),
OBĆENITO Zdravo Marijo (Zdravomarija, 218; To ne vriedi za zakone, koji su pod
Ave Maria, Ave), Slava Otcu, Slava nekim ustaljenim imenom ušli u
Na početku n a s l o v a: Putnik, (Gloria), Svet (Sanctus) i t. d. – To poviest, na pr. Vinodolski zakon,
Hrvatska pjesma, Vozila se … vriedi dakako i za arapske naslove, Krčki statut, Pragmatička sankcija,
(naslovi pjesama); Zlatarovo zlato kako su na pr. sadržani u ovoj re- Weimarski ustav, Nanteski edikt
(naslov romana); Deveta simfonija čenici: Na prvom rekatu u svakom (81).
(naslov skladbe); Dolazak Hrvata namazu uči se: Subhaneke, Euzu
(slika); Zdenac života (skulptura), billahi, Bismillahi, Fatiha i još koja
Kralj Tomislav (spomenik). sura ili ajet.
Zdravodrugovi
SLAVENKA DRAKULIĆ: USTAŠE DRMAJU

HRVATSKOM! (7)
Lasa Šukilo, Zagreb „Lider“ navodi: Priznajem, Prevarila sam se. Jes-
te, i Božo Prka preko PBZ GRUPE
drma Hrvatskom, ali nije ustaša.
USTAŠA BROJ SEDAM – Mnogo će još Savom proteći vode
dok na čelo PBZ GRUPE ne doñe
JE LI TO pravi ustaša. Možda se to nikada i
BOŽO PRKA? ne dogodi.
Ako je točno ono što Slavenka Naime, partizani vole lovu. I čuva-
Drakulić kaže, onda je Božo Prka, ju je kao oči u glavi.
predsjednik uprave PBZ GRUPE,
ustaša br. 7. Jer on je pri samom
vrhu skupine hrvatskih financij-
PBZ Grupa
skih vladara. Onih koji zaista dr-
maju Hrvatskom.
Božo Prka
- Prihod:
Prihod: 5,35 milijardi kuna
To je nama naša borba dala, - Broj članica:
članica: 10
Da imamo Titu za maršala! - Najveća tvrtka:
tvrtka: Privredna banka
Zagreb (79
(79%)
%)
KAZNENA PRIJAVA PROTIV BOŽE PRKE ZBOG PRANJA

POLA MILIJARDE EURA PREKO TAJNIH RAČUNA U PBZ-u
Domagoj Margetić, Zagreb u Državnom proračunu. Prema navodi- 732000-978-0132344-04900-7:
ma kaznene prijave, ovaj novac, meñu- EUR 34,988.316,32
Slobodni sindikat podnio je dana 13. tim, nikada nije prebačen na račun
ožujka 2008. godine, kaznenu prijavu Državnog proračuna, niti je bio u bilo 732010-978-0132344-3078-3:
USKOK-u protiv predsjednika Uprave kojem trenutku proknjižen i evidentiran EUR 50,625.000,00
Privredne banke Zagreb, Bože Prke, na zakonit način. Do danas je ostalo
zbog pranja novca, točnije kršenja 732000-978-0132344-3094-0:
nepoznato i projeklo, ali i konačno od- EUR 128,000.000,00
Članka 1., stavka 2. Zakona o spriječa- redište novca sa tajnih računa u PBZ-u.
vanju pranja novca. Prku se tako tereti 732000-978-0132344-3109-6:
za organizirani kriminal pranja novca „Prijavljeni je kao predsjednik uprave EUR 22,125.000,00
preko tajnih računa otvorenih u Privre- Privredne banke d.d. Zagreb, u razdob-
dnoj banci Zagreb, preko kojih je neza- lju od početka 2000. g. do kraja 2002. 732000-978-0132344-3086-6:
konito transferirano preko pola milijar- g. omogućio otvaranje nekoliko tajnih USD 100,000.000,00
de eura utajenih državnih sredstava. računa, na koje su položeni različiti
gotovinski iznosi. Riječ je o računima, 7320000-978-0132344:
odnosno iznosima: EUR 75,000.000,00
TAJNI RAČUNI OTVORENI U RAZ- 732010-380-0132344-04480-0: 73020-978-0132344:
DOBLJU OD 2000. DO 2002. GODI- EUR 62,941.288,94
LIT 120,000.000,00
NE
732010-380-0132344-04520-3: 73020-978-0132344:
Prema navodima iz kaznene prijave, EUR 40,804.907,45
LIT 100,000.000,00
upravo je Božo Prka kao odgovorna
osoba Privredne banke Zagreb, naložio 732000-978-0132344-04885-0: 73070-978-0132344:
otvaranje tajnih računa u banci, i to u EUR 20,000.000,00 EUR 38,804.907,45
vremenu od 2000. do 2002. godine, a
732000-978-0132344-04890-0: 73070-978-0132344:
preko kojih računa je na nezakonit na-
EUR 131,000.000,00 EUR 31,904.907,45
čin transferirano preko pola milijarde
eura sredstava koja su trebala završiti
Nova djela
IN THE NAME OF INDEPENDENCE: THE UNMAKING

OF TITO'S YUGOSLAVIA - U IME NEOVISNOSTI:
RASPAD TITOVE JUGOSLAVIJE (4)
Branko Belan, Toronto, Kanada područjima. ma u Hercegovini i drugdje u Bosni?
Autor je roñen u Torontu od rodite- O tome se ne priča, jer meñunarod-
lja s Korduna, oca roñenog u Slunju, na zajednica je od vremena pres-
a majke roñene u Lañevcu 6. VANJSKA POLITIKA I RAT U tanka rata i dalje u Bosni i želi odre-
BIVŠOJ JUGOSLAVIJI diti stvari kako sama želi, što znači
da ova "izmišljena" Bosna moguće
I. UNPROFOR i njegova uloga u ra- neće niti više postojati za par godi-
U IME NEOVISNOSTI:
NEOVISNOSTI: NES- tovima u Hrvatskoj i Bosni i Herce-
na onakva kakva je danas. Svjetske
TANAK TITOVE govini + SFOR, UNMIK i drugi sile su samo branile svoje interese,
JUGOSLAVIJE (3 (3) a nevine žrtve su ostale na stranu,
II. Neuspjeh Europske Zajednice
5. RAT U BOSNI što nije veliko iznenañenje. U stra-
III. Mirovni planovi i njihovi ciljevi: nim očima, naše žrtve nemaju pra-
I. Mogućnost jedinstvene, neovisne va, tako su činili tijekom rata, a i
a) Plan Carrington
Bosne: razmatranja danas, a mi bi s tim trebali biti za-
b) Lisabonski sporazum i Vance- dovoljni.
II. Alija Izetbegović i njegova politi-
Owen mirovni plan – ista stvar?
ka
c) Washingtonski sporazum, 1994.
III. Opsada Sarajeva, travanj- 7. HAAŠKI TRIBUNAL I RATNI
svibanj, 1992; Pokolj na Markalama, d) Daytonski mirovni sporazumi, ZLOČINI
1994-95: Jesu li zaista krivi Srbi? studeni 1995.
I. Struktura i administracija
IV. Rat izmeñu Hrvata i Muslimana e) Rambouillet i Kosovo, 1999.
II. Uistinu nepristran sud?
V. Srebrenica, srpanj, 1995 i njen IV. NATO-ova vojna intervencija u
utjecaj na ishod rata bivšoj Jugoslaviji III. Optužnice, slučajevi i odluke
VI. Crkva i rat u Bosni V. Vanjska politika Sjedinjenih Ame- IV. Uloga Carle Del Ponte
ričkih Država na Balkanu V. Nazivlje: etničko čišćenje, ratni
VII. Izetbegovićeva baština
VI. Neuspjeh UN Vijeća Sigurnosti zločini, zločini protiv čovječnosti i
VIII. Bosna u 21. stoljeću zajednički zločinački pothvati i njiho-
VII. Badinter komisija i njeni ciljevi ve posljedice u postupku sudske
Rat u Bosni bio je sigurno najkrvaviji
administracije
sukob u Europi poslije Drugog Kad je došlo do rata 1991. godine,
svjetskog rata. Rasprava o njemu je Europska Zajednica je u cijelosti Neki bi rekli da je Haaški Tribunal
sasvim kontroverzna, bilo da se go- željela da bi Jugoslavija ostala cijela, jedna od najvećih blamaža u povi-
vori o bilo kojoj temi. Rasprava se kako ne bi došlo do rata; kako Hr- jesti meñunarodnog prava. Tribunal
bavi s raznim temama, o opsadi Sa- vatska i Slovenija, a poslije Makedo- koji je od samog početka imao nam-
rajeva; Hrvatsko-Muslimanskom nija i Bosna ne bi se našli na putu jeru dokazati kako su svi jednako
ratu; ulozi vjere i vjeroispovijesti u prema odcjepljenju iz Jugoslavije. krivi za rat na prostorima bivše Ju-
ratu u Bosni, a na kraju ulogom pr- Poglavlje pokazuje i kolika je ta goslavije, iako postoje dokazi kako
vo Alije Izetbegovića, pa onda Tuñ- vanjska politika bila pogrešna i što su Srbi sami bili krivi za oko 90 pos-
mana i Miloševića. Korišteni su i ne- su posljedice za to. to zločina koji su bili počinjeni.
ki izvori sa strane Bosanaca u ino-
zemstvu, koji takoñer pokazuju Izet- Gdje je Europa sasvim zbrkala cijelu Poglavlje analizira brojnih tema i
begovićevu krivnju za rat u Bosni i stvar u bivšoj Jugoslaviji, tu je bio tematika oko sudskih procesa, te
kako bi se taj rat mogao na neki SAD i kasnije NATO. Naravno, mo- uključujući i optužnice protiv hrvats-
način spriječiti. U analizi stoji i dana- že se reći da niti njihova uloga nije kih generala Gotovine, Čermaka i
šnje vrijeme, i govori o mogućnosti- bila savršena, jer došlo je do Markača; slučaj Mirka Norca; suñe-
ma bolje budućnosti u Bosni- Daytonskog Sporazuma što dan da- nje Slobodanu Miloševiću, Vojislavu
Hercegovini, specijalno usporedba nas nije ništa riješilo u Bosni - mo- Šešelju, Vukovarskoj trojici i drugim
Republike Srpske i Bosansko- guće je da Republika Srpska želi ličnostima koji su sudjelovali u rato-
Hrvatske federacije i stanje na tim odcjepljenje a što da bude s Hrvati- vima u Hrvatskoj, u Bosni i na Koso-
Nova djela
vu. Nije teško vidjeti kakav je posao ropsku Uniju, što grañani čuju već sam bio, i to može biti sto posto
Haaški sud dosada odradio, i to s osam godina, pa do samog trenut- istina, jer Milošević je bio oportunis-
velikim nedostatcima što se tiče čina nog neuspjeha na tom putu, do uki- ta više nego što je bio nacionalist.
suñenja za ratne krivice, što doka- danja ZERP-a, sve ključne točke u s
Uloga bivšeg premijera doktora Zo-
zuje uloga Carle del Ponte i neus- vezi sa situacijom u Hrvatskoj su
rana Dindića ima posebnu značaj-
pjeh samog suda predvoditi bivšeg otvoreni za raspravu. Posebno žariš-
nost u ovom poglavlju, jer je čovjek
generala Vojske Republike Srpske te je odano predjedničkim izborima
sam bio spas srpskog naroda, a zato
Ratka Mladića pred sudom, a vrata 2005. godine i slučaja Borisa Mikšića
je i izvršen atentat na njega, jer su
bi im trebala biti zatvorena za godi- kao alternativa vladajuće moguć-
bivši Miloševićevi suradnici željeli
nu i pol dana. Zaključak je uvjerljiv - nosti, što na kraju nije bilo ostvare-
očuvati vlast koja im je ostala nakon
Haaški sud je pljuska na licu meñu- no zahvaljujući tome što je domaći
što je Milosević pao, a i posebno
narodnog prava, ali se ipak s time crveni aparat na kraju pobijedio ka-
kad je bio upućen Haagu.
ponosi. ko bi stanje u Hrvatskoj sve do da-
nas ne bi krenula na boljem putu Poslije smrti ðindića, Srbija je nas-
dok država trenutno ima jedan od tavila istim putem, svaka koalicija je
8. BIVŠA JUGOSLAVIJA U 21. najvećih, ako ne najveći vanjski dug pala kako bi grañani Srbije izlazili iz
STOLJEĆU u Europi. Trenutno nemamo pojma godine u godinu na izbore dok nisu
gdje se nalazimo u budućnosti, pa prestala prepucavanja izmeñu stra-
Politika u Hrvatskoj nakon Tuñmana se pitamo svatki dan hoće li se što naka u Srbiji, a što je potrebno znati
I. Račanova administracija i njen od toga već jednom krenuti na bolji da u vrijeme poslije ðindića, i radi-
pad - SDP izabran u 2000. način. Trebali bismo valjda pamtiti kalni SRS takoñer i Miloševićev SPS
da je naša sudbina u našim rukama, su i dalje imali korist da se duboko
II. Ivo Sanader: Najveći lažljivac u a ako to možemo prepoznati, mogu- angažiraju u srpskoj politici, što je
jugoistočnoj Europi će je da spasimo samu državu dok do danas moglo biti štetno, ali je
III. Stjepan Mesić: Izdajnik i politički već ne bude prekasno. Boris Tadić sa svojim takozvanim
kameleon demokratima osvojio vlast kako bi
Politika u Srbiji nakon Miloševića
spiječio pad zemlje u potpunosti, a
IV. Hrvatska i EU: Da ili ne? I. Vojislav Koštunica i Oktobarska danas je Srbija i sama prema putu
V. Proces demokratizacije i ekonom- Revolucija, 2000. za članstvo u Europsku Uniju, a čov-
ske reforme jek bi trebao pitati zašto je to uopće
II. SRS: još uvijek sila
tako kad dolazi u obzir kakva je srp-
Posebno žarište: Predsjednički izbori III. Zoran ðinñić: Kako je zapad ska prošlost bila zadnjih tridesetak
2005. – slučaj Borisa Mikšića osvojen i izgubljen – njegov atentat godina. Čovjek bi vjerovatno moga-
o zaključiti da Srbi uopće nisu krivi
Nije teško vidjeti u današnjoj Hr- i njegove posljedice za srpski narod
za bilo što, a nema niti naknade šte-
vatskoj da smo se vratili na staro. IV. Sindrom koalicije u srpskoj poli- te zemljama koje su oni napadali,
Komunisti su ponovno na vlasti; tici kako bi Srbi već jednom počeli praz-
Stjepanu Mesiću su dodijeljena dva
V. Čedomir Jovanović: budućnost niti svoj žiro-račun.
predsjednička mandata zaredom
iako je drugi pri kraju, ali što je os- srpske politike? Završne bilješke i zapažanja
tavilo Hrvatsku u vrlo nesigurnoj VI. Boris Tadić: trenutno čovjek za Sjećanja:
poziciji. posao
Poslije smrti Franje Tuñmana, SDP VII. Tomislav Nikolić: voña neprija- „Vlado Gotovac“ - govor ispred ko-
se ponovo našao na čelu u Hrvats- telja mande JNA 1991. i njegovo znače-
kom saboru pod vodstvom Ivice nje u današnjem vremenu
Račana, bivši voña hrvatskih komu- Naravno da i politika u Srbiji mora Bit:
nista u Savezu Komunista Jugoslavi- uzeti svoj dio u knjizi, jer je Srbija
je, što je bio prvi znak da ćemo se sama bila kriva za rat u Hrvatskoj, u „Ako Srbija stane“ - govori bivšeg
ipak naći na starom mjestu gdje Bosni i na Kosovu, želi li to svijet premijera Srbije i Crne Gore dr. Zo-
smo i danas. Iako je poslije toga prepoznati ili ne. Pad Miloševića s rana ðinñića.
Ivo Sanader osvojio dva mandata vlasti kako bi Vojislav Koštunica do- "Ovo je najsretniji dan u mome ži-
zaredom, od toga se ništa nije pro- šao na čelu Srbije ipak nije bilo ona- votu" - Hrvatski borac Zvonko Bušić
mijenilo, nego se vidi da godinu uz ko kako su većina ljudi smatrali u to na slobodi u Hrvatskoj.
godinu situacija u Hrvatskoj je sve vrijeme. I dan danas se govori da
gora. je moguće da je Koštunica i veći
nacionalist nego što je Milošević
Od praznih obećanja ulaska u Eu-
ZAVNOH
ZAVNOH NIJE POSTOJAO (7)

dr. sc. Tomislav Dragun, predstavništvo narodnooslobodi- „Struktura organa ZAVNOH-a u
Zagreb lačke borbe u Hrvatskoj, koje pod razdoblju izmeñu Drugog i Trećeg
svojim rukovodstvom preko okru- zasjedanja izgledale je ovako: a)
žnih i pokrajinskih, odnosno obla- Plenum Vijeća – 166 vijećnika; b)
dr. PAVLE GREGORIĆ (1) snih narodnooslobodilačkih odbo- Izvršni odbor – 15 vijećnika; c)
ra ostvaruje jedinstvenu organiza- Tajništvo – 6 članova; d) pojedini
Poñimo sada korak dalje. Poslu- ciju narodnooslobodilačkih odbora odjeli.“3
šajmo što o ZAVNOHu govore kao organa Jedinstvene fronte u
Preskočimo zato sam Plenum Vi-
njegove gazde, partizanske vlasti, cijeloj zemlji.“1
jeća, jer nismo uspjeli saznati niti
zapravo što bi on po njihovom
Meñutim, te navodne „jedin- koji ljudi, imenom i prezimenom,
mišljenju trebao biti.
stvene fronte“, opet prema komu- ušli u njega, niti kad se i gdje sas-
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji nističkim izvorima, nije bilo sve do
tajalo to tijelo. Navodno, „se Ple-
i radu ZAVNOHa donesen je tek polovice 1944. gpodine. Možda ni num Vijeća u ratnim uvjetima ri-
na njegovom Drugom zasjedanju tada. Proizlazi onda da je ZAV- jetko sastajao“.4 Što bi to moglo
u Plaškom, dotično dne 14. listo- N O H b i o s a m o n e k a k v o značiti „u ratnim uvjetima“, kad je
pada 1943. godine. Dotad, daka- „općestranačko poltičko predstav- jedino tada i postojalo? Što bi tek
ko, ni toga nije bilo. ništvo“ Komunističke partije Jugo-
moralo značiti ono „rijetko sasta-
slavije za područje Hrvatske. jalo“? Do kraja neodreñen pojam.
Što je ZAVNOH i kako bi onda,
Bilo je to, slijedom uobičajene
prema tom Pravilniku, trebati ra- Partizani se i pored bjelodanih
partizanske prakse, samo tijelo na
diti? činjenica nikako ne daju:
papiru, smišljeno u nečijoj glavi, a
„Iako je ZAVNOH sve onda – tu i tamo – pribilježeno
do Trećeg zasjedanja u kad se javila potreba za davanjem
Topuskom formalno takve informacije.
djelovao kao političko
Zanimljiviji bi stoga trebao biti
predstavništvo narod-
Izvršni odbor. Radi se o malom
nooslobodilačke borbe
tijelu, gdje je za kvorum bilo pot-
u Hrvatskoj on već na-
rebno skupiti tek nešto njegovih
kon Drugog zasjedanja
članova. Uvrh 8 osoba. Nu, kako
vrši de facto funkcije
ćemo dalje vidjeti, i to je bio pro-
vrhovnog organa naro-
blem.
dne vlasti u osloboñe-
noj Hrvatskoj.“2 „Izvršni odbor ZAVNOH-a bio je
na Drugom zasjedanju brojčano i
Dakle, ni partizani ne će
kvalitetno ojačan. Na čelu Izvrš-
reći da se radilo o neka-
nog odbora stajao je istaknuti hr-
kvom parlamentu, o
vatski pjesnik Vladimir Nazor. Za
izabranom hrvatskom
potpredsjednike izabrani su: An-
parlamentu, kamo li
drija Hebrang, tadašnji sekretar
Hrvatskom saboru. Bilo
Centralnog komiteta KPH, Filip
bi to ipak previše. Osta-
Lakuš, član Izvršnog odbora HSS-
ju pri „vrhovnom orga-
a, dr. Rade Pribičević, član Glav-
nu narodne vlasti u os-
nog odbora SDS-a, i još jedanaest
loboñenoj Hrvatskoj“,
drugih članova. … Izvršni odbor
dakako, ne govoreći kakav je to
Evo odgovora: dobio je najšira ovlaštenja da u
organ, niti spominjući – područno
vrijeme izmeñu zasjedanja Planu-
„U čl. 1 spomenutog Pravilnika gledano – što bi to bila ta
ma 'rješava pitanja i donosi sve
utvrñuje se da je ZAVNOH opće- „osloboñena Hrvatska“.
potrebne odluke ' (čl. 4. str. 2.
narodno i općestranačko političko
Jedino se kaže: Pravilnika).“5
ZAVNOH
A kad se ni tih osam, tobožnjih, sjedištu ZAVNOH-a.“7 ništvo donijeli su samo mali broj
članova Izvršnog odbora nije mo- vlastitih direktivnih akata u razdo-
U sjedištu ZAVNOHa? Ta, gdje je,
glo skupiti? Tada se koristio još blju izmeñu Drugog i Trećeg zas-
molim lijepo, bilo to sjedište?
jedan partizanki izum; „Nañi već jedanja. Pretežno su to bili akti
nekoga, pa ćemo ga proglasiti, „Zbog toga je glavni teret poslova političkog značaja (različiti progla-
kooptirati, članom Izvršnog odbo- pao na Tajništvo, odnosno samog si, rezolucije i sl.) Sačuvano je
ra“. Što i kome smeta? Nikome, tajnika, agilnog dra Pavla Gregori- samo dvadesetak dokumenata čiji
naravno, pa nikoga se taj Izvršni ća, koji zajedno s predstojnicima je autor Izvršni odbor, odnosno
odbor i njegov rad nije niti ticao. odjela rukovodi svim tekućim pos- Tajništvo.
lovima ZAVNOH-a u tom razdob-
„Izvršni odbor dobio je i ovlašte- Sačuvana su, nadalje, tri zapisni-
lju.“8
nje da izmeñu zasjedanja Plenu- ka sa sjednica Izvršnog odbora
ma može kooptirati nove vijećni- Kako to? Tko je onda donosio za- održanih neposredno prije Trećeg
ke.“6 kone, pravilnike, odluke? zasjedanja i zapisnik s konferenci-
je svih odjela ZAVNOH-a koju je
Ni s tim se nije uspijevalo. Ljudi s „Iako je na temelju čl. 7. Pravilni-
18. travnja 1944. sazvalo Tajniš-
papira nisu se odazivali. Zato tada ka bila potrebna suglasnost Izvrš-
tvo.“11
nog odbora za sve
važnije akte odjela, I uz pomoć kooptiranih članova?
Izvršni odbor je iz
„Sačuvano je takoñer nekoliko
već navedenog raz-
dopisa i uputa i jedna odluka koju
loga prebacio via
je Tajništvo izdalo u tome razdob-
facti najveći dio
lju.“12
svoje direktivne i
normativne nadlež- A Plenum Vijeća? Meñutim, važni-
nosti na Tajništvo, je je postaviti pitanje kvalitete tih
odnosno na tajnika nekoliko službenih akata.
osobno.“9
„Na temelju čl. 7. cit. Pravilnika o
I tada? unutrašnjoj organizaciji ZAVNOH-
a bilo je potrebno da Izvršni od-
„Normativna proce-
bor sankcionira odlukom na svojoj
dura išla je faktično
sjednici one akte o kojima je ras-
u tom pravcu da su
pravljao i koje je prihvatio. Na
odjeli pripremali
žalost, nemamo sačuvanih takvih
nacrte uputa i dru-
zapisnika.“13
gih akata, pa su
njihovi predstojnici I to bi bilo sve o radu ZAVNOHa
referirali Tajništvu ili izmeñu Drugog i Trećeg zasjeda-
tajniku osobno, i nja.
nakon njihove sug-
lasnosti (u pravilu
usmene) slali izra- *******
ñene upute na te- 1 2 3 4 5
, , , , – ZEMALJSKO ANTIFAŠIS-
ren s potpisom
na scenu stupa svemoćni dr. Pav- predstojnika odjela. … Tajnik je, TIČKO VIJEĆE NARODNOG OSLO-
le Gregorić. dakle, zajedno s odjelima, postao BOðENJA HRVATSKE, ZBORNIK
DOKUMENATA 1944, Institut za
„Pravilnik je predviñao kolektivno silom prilika glavni izvor direktiv- historiju radničkog pokreta Hr-
nih i normativnih akata u tom raz-
djelovanje Izvršnog odbora. U 10 vatske, Zagreb, 1970. – str. 7
praksi se to nije moglo provesti. doblju.“ 6 7 8 9 10 11 12 13
Najveći dio članova Izvršnog od- Usmeni zakoni. Unatoč tomu, ma- , , , , , , , – Isto, str. 8
bora imali su, uz svoje funkcije u lo ih je bilo.
odboru, i niz drugih dužnosti –
partijskih, političkih ili vojnih – pa „Zbog spomenutih okolnosti Izvrš-
veći dio vremena nisu boravili u ni odbor ZAVNOH-a i njegovo Taj-
Roman
OD DVOGLAVOG ORLA DO
CRVENOG BARJAKA
P. N. Krasnov
BOLJŠEVIZAM (6)
Osma (i posljednja) knjiga romana
Drugi su bili nesretnici mladići. izvanredne komisije, postajala imovine i ne priznajući je, oni su i
Neurastenici s rastrojenim živča- dobrovoljnim krvnicima, istupala carskoj vladi zadavali nemalo bri-
nim sustavom. U normalnoj državi na skupštinama histeričkim govo- ga. Skitali su se po Volgi i po oba-
ne bi mogli svršiti gimnazije, ne bi rima, pisala članke u sovjetske lama Crnog mora i oko Kaspijsko-
mogli napraviti ispita zrelosti, ne- novine, stvarala stihove, hulila na ga, unajmljivali se kao trhonoše na
go bi se mučili kao pisari po uredi- Boga, oskvrnjivala crkvu, napunja- brodove i kao nadničari vukli za-
ma, kao sitni poštanski činovničići la kazališta i koncerte, stvarajući vežljaje s robom. Bančili su po
u zabitnim mjestima, imajući pred bučnu, pohvalnu reklamu sovjets- čitave nedjelje po krčmama, spa-
sobom siv, dosadan i do bola jed- koj vlasti. Sovjetska vlast nije vali na morskoj obali, kupali se u
noličan život. Pristupivši komunis- prema njima poznavala nikakovih bučnim skupinama u sinjem moru i
tima, igrali su važne uloge. Posta- ceremonija. Za najmanju sumnju o goli promatrali krasotu božjega
jali su poglavarima, pa im se sov- izdaji oduzimala im je obrok i svijeta. Oni nisu poznavali nikako-
jetski režim činio, dakako, ideal- strijeljala ih. Sovjetski poglavari va straha. Po narodnom izrazu bili
nim i oni su bili spremni na svaku nazivali su ih nitkovima, jer je ta su: „prožeženi“. Njihovo tijelo
podlost, samo da se taj režim mladež bila oblijepila sve, što je proželo je i opalilo južno sunce,
održi. Znali su, da nisu sposobni bilo zdravo i paralizirala život. prekalio mraz; poznavali su i glad i
uzdići se iznad douškivanja, uho- obilje, preturili sve obrate sudbi-
ñenja, drske laži, ulizivanja, ne, postajali i kapetani na priobal-
umorstva golorukih, iznad otrova- nim brodovima i umirali od glada u
nih žrtava na čardacima i u pod- lučkim skloništima. Meñu njima
rumima črezvičajki, - i oni su sas- bilo je ljudi velike fantazije, širo-
tavljali onaj srednji sloj, koji je kog humora, no humora ciničkoga.
omogućivao komunistima viših po- Ako im se desilo da su ubili čovje-
ložaja, da sve doznadu, što misle ka, oni su znali sakriti tragove u
prosti „crvenaši“ i žitelji. Oni su vodu, umjeli se okoristiti tazbi-
napunjali vojničke škole, nabrzo ih nom, a kad bi ih uhvatili, znali su
svršavali, osiguravali sebi obrok i smiono lagati. U XVII. vijeku oni
mogućnost, da provede u crvenim bi se mogli uvrstiti u čete Stenj-
pukovnijama bučan i prilično vese- ke Razina i izvodili bi s njim napa-
o život. Vina nije bilo, no bilo je de na Persiju, na Astrahan, kamo
kokaina, morfija, etera, bilo je Treći komunisti držali su se tako, je već trebalo. Njima je potpuno
ženâ s najneočekivanijim izrasli- da je s njima i sama sovjetska pristajala hajdučka pjesma. Oni
ma bolesnih strasti. Bilo je krvi, vlast morala da računa. To su bili nisu trebali tek da se uče komuni-
sumraka u črezvičajkama, bilo je komunisti od prirode. Meñu rus- stičkom poretku: oni su uvijek
uzdaha, krvničkih muka, ženskih kim narodom uvijek je živio tip živjeli u komuni, ne priznajući ni
jecaja, bilo je bestidnih kazna i skitnicâ, koji nije znao za svoj svoga, ni tuñega vlasništva. U XX.
sve je to opajalo i konačno raza- rod, tip „Spiridonapovorota“ bez vijeku njihova je sudbina bila tu-
ralo slab mozak. Ta mladež muš- putnice. Fizički jaki, duboko ra- maranje, lutanje po općinama i
kog i ženskog spola popunjavala je zvratni, ne imajući nikad nikakove nipošto laskav naziv „bosjaka“.
Podlistak
VELIKI ZNAK - UKAZANJA I PORUKE

PRESVETE DJEVICE
S odobrenjem crkvenih vlasti, Biskupski ide po svećenika da njegovu stricu le će ona na pregršte sipati svoje
ordinarijat Šibenik br. 1004 od 5. stude- dade posljednje sakramente. milosti. Brzina kojom ona postizava
nog 1975. s napomenom da „Imprimatur“
svoj cilj, nasuprot toga što je izab-
znači samo izjavu da knjiga ne sadrži I tako je sastanak s Presvetom Dje-
nikakve doktrinalne ni moralne zablude. rala za svoje oruñe siromašnog In-
vicom danas morao izostati. Ali što
dijanca, bez časti i bez ugleda, nez-
Uredio Josip Sukner, Pribić Crkve- nije bilo 11. prosinca Juan je odlu-
nalicu, bez sredstava, odaje njezinu
ni 27, 47230 Krašić čio da će učiniti 12. prosinca. Rano
moć kao Kraljice, i daje pouzdanje
će se dići, potražiti svećenika i za-
svima koji budu ovamo dolazili da
tim otići na Tepeyac.
je zazivaju, da nikakva zapreka ne-
DRUGI IZVJEŠTAJ će moći spriječiti izljeve beskrajne
PRESVETOJ DJEVICI dobrote njezina majčinskog Srca.
VELIKI DAN
Juan Diego je našao svoju Kraljicu i Ali pothvat poručitelja Presvete
Evo i 12. prosinca 1531. Prošla su Djevice nailazi na zapreke kojih se
Gospodaricu na običnom mjestu.
tek tri dana što je Presveta Djevica on ne može osloboditi. Već je zaka-
Bio je sretan da joj može podnijeti
zaželjela da joj se sagradi hram na snio za jedan dan zbog bolesti svo-
izvještaj koji je značio početak us-
Tepeyacu, odakle će ona sipati obil- jega strica, za koga se on sam mo-
pjeha. Biskup se sada više zanima
ne milosti. ra brinuti. A danas opet mora tražiti
za tu stvar nego prvi put. Ali je Ju-
an rekao Presvetoj Djevici da bi Kako danas u vijeku neslućenih br- svećenika za njega. Da li će poslije
monsinjor želio siguran znak da zina i savršenih prometnih sredsta- toga biti slobodan da ode na sasta-
zahtjev za gradnju hrama doista va gledamo kako izražene želje Pre- nak s Presvetom Majkom Božjom?
potječe od Majke Božje. I sam Juan svete Djevice nailaze na beskrajne Možda će ga u tome opet spriječiti
Diego izrazio je želju da mu Djevica zapreke, na protivljenja, na prešu- stričeva bolest, a možda i smrt? Ali
dade kakav znak. ćivanja, na oprez, na zabrane, na bilo kako bilo Indijanac svršava po-
odbacivanje, na povlačenje već da- slove jedan za drugim.
Presveta Djevica zahvalila je svom
noga odobrenja njezinih poruka, na I sada evo ga, vrlo rano ide po sve-
pouzdaniku za njegovu brigu. Bila
čekanje desecima godina, dok crk- ćenika u Thaltelolco. Boji se da mu
je zadovoljna. Odazvala se biskupo-
vene vlasti konačno udovolje, ako se opet ne izjalovi sastanak. Kad je
voj želji. Kazala je Juanu Diegu ne-
uopće udovolje, njezinim zahtjevi- došao do podnožja Tepeyaca na
ka se sutra ujutro povrati ovamo i
ma, moglo bi se očekivati da će u putu u Thaltelolco odluči da dalje
da će mu ona dati da odnese bisku-
doba prvih otkrića ogromnoga kon- poñe prijekim putem.
pu znak koji će ga sigurno potpuno
tinenta bez puteva, bez brzojava,
uvjeriti. Ali, kad je htio skrenuti tim putem,
bez telefona, bez pošte, u udalje-
To je za Juana Diega bila silna ra- nosti od 3000 milja od civilizacije, u opazi da Presveta Djevica silazi s
dost. Obeća da će sutra ujutro nei- narodu ne baš žurnom, s pouzdani- brijega prema njemu sva sjajna u
zostavno doći. kom bez ikakva znanja i bez utjeca- bijelom oblaku, kao prvoga dana.
ja, želja Presvete Bogorodice mora- Bio je iznenañen i kao zatečen u
ti čekati najmanje jedan vijek prije krivnji što jučer nije ispunio danoga
nego li zadobije potporu službene obećanja. Ali Presveta Majka govori
NEPRILIKA
Crkve. prva. Ona vrlo dobro znade sve o
Obećanje bilo je iskreno. Ali je jutro stričevoj bolesti, ali ispituje svoga
11. prosinca tražilo od Indijanca A ipak toga je jutra 12. prosinca službenika da mu dade priliku da
drugu dužnost. Njegov se stric već 1531. bilo kratko i jasno odlučeno joj on sve ispripovijedi.
jučer nije dobro osjećao, a danas na nebu da će volja Presvete Djevi-
Presveta Marija: „Sinko moj, kamo
mu se zdravlje jako pogoršalo. Bila ce još na večer toga istoga dana
ideš? Kojim si to putem pošao?“
je to zloćudna groznica. Juan se biti preslavno prihvaćena od najviše
mora baviti s bolesnikom. Dio jutra crkvene vlasti na tom novom konti-
tražio je liječnika, ali su lijekovi bili nentu.
bezuspješni. Navečer je liječnik Presvetoj se Djevici očito žuri. Želi
savjetovao Juanu da sutra ujutro da se što prije podigne hram odak-
Ispovjednikov kutak
FRANJINA BLAŽENSTVA PREMA NEKIM

NJEGOVIM SPISIMA + MOLITVA (1)
- Gospodine, ne daj da ikada gu.“ (usp. OP 18: FI 167-168)
osuñujem one koji mi nanose
- Gospodine, daj mi milosti da
bol, već da za njih molim.
budem strpljiv s drugima, da
„Blago mirotvorcu kada u svim ih podnosim i unatoč svemu
protivštinama koje podnosi sada im pomažem nositi njihov
čuva mir u duši i tijelu.“ (usp. OP križ.
15: FI 164)
„Blago onome tko priznaje da
- Gospodine, ne daj da nikak- onoliko vrijedi koliko vrijedi pred
va protivština, zabluda, zlos- Bogom i uvijek želi biti podložan
tavljanje, trpljenje, ne prih- nogama drugih.“ (usp. OP 19: FI
vaćanje… ne naruši tvoj mir u 169)
mojoj duši i tijelu - djelovanje
- Gospodine, molim te za mi-
tvojega Duha u meni!
lost da se uvijek promatram
„Blago čistome srcem koji s viso- pred tobom, da mi bude važ-
ka gleda svu vidljivu stvarnost i no kako i što ti misliš o meni,
ne prestaje tražiti, gledati i i da budem ponizan i radi te-
fra Petar Filić, OFM, Zagreb klanjati se Bogu živo- be poslušan drugima.
me.“ (usp. OP 16: FI 165)
„Blago onome koji nalazi radost i
Ova su blaženstva izvrstan prim- - Gospodine, daj i meni čisto veselje samo u Gospodinovim
jer Franjinog biblijskog shvaćanja srce da mogu gledati i klanja- riječima i djelima.“ (usp. OP
pokore, jer su u duhu Isusovih ti se tebi, Trojedinom Bogu i 20: FI 170)
blaženstava. ne daj da mi ikakva prljavšti-
na onečisti pogled prema te-
bi.
„Blago onome koji je prepoznao „Blago onome tko je tako pono-
svog velikog neprijatelja u svomsan na tuñe
grešnom ja i razborito ga se dobro kao da je
čuva.“ (usp. OP 10: FI 159) njegovo,“ (usp.
- Gospodine, daj da prepozna- OP 17: FI 166)
jem svoju oholost i da je se - Gospodine,
čuvam! daj mi milost
„Blago onom koji ništa ne zadr- da se radujem
žava za sebe, nego sve vraća tuñem dobru,
Bogu.“ (usp. OP 12: FI 159) da ne zavidim
nikome i ne
- Gospodine, daj da sve pre- budem ljubo-
poznajem kao dar i da ništa moran na ni-
ne prisvajam; da budem slo- koga i na niči-
bodan od svega pod nebom je dobro i tuñi
za tebe. uspjeh.
„Blago siromahu koji prezire sa- „Blago onome
moga sebe, a ljubi onoga koji tko podnosi
ga udara po obrazu.“ (usp. OP tuñu slabost i
14: FI 163) sve vraća Bo-
Ustaški hitrozov
B L A Ž E N I B U D I MI R L O N Č A R - B U D O
Gen Kameni, Zagreb reba, biti desno. Desno-lijevo, pružila se tako rijetka prilika iz-
lijevo-desno, pa središte. Shva- ravno obavještavati jugoslavenski
ćaš? državni i partijski vrh o radu svo-
A: Spremni. jih kolega. Prenositi im istinu o
B: Dakako. Ali, u čemu je onda
njima.
B: Spremni! problem?
B: Svaka čast. Za takva djela mo-
A: Smijem li pozdraviti g. Mesića? Stjepan Mesić: U mojoj kanoniza-
ram ti skinuti kapu!
ciji. Još uvijek nije niti počeo pos-
Stjepan Mesić: Druga!
tupak moje kanonizacije. Sve Stjepan Mesić: Nosim crvenu kra-
A: Samo sam se šalio. Znam ja za zbog Bozanićeva položaja u cjelini vatu, a ne crvenu kapu. Žarko
Vaša godišnja doba. Proljeće – sustava naš-njihov, kojim se sa- ljubim i crvenu boju petokrake.
jesen, drug – gospodin. Ha, ha, botira dotična časna nakana, dok Oduvijek. „Tražio sam crvenu nit“,
ha. Oh. Oprostite. iznova ne doñem u fazu naš-naš, moja je lozinka, a vole ju, ako
koji je njihov-naš. To pak od me- ćemo govoriti istinu, i sami kardi-
B: Veliš Stipe, nezahvalni su. ne jako malo zavisi, jer sam stal- nali.
Stjepan Mesić: Odreda! no u vrlo složenoj orbiti, koja se –
B: Slažem se. Crven si od glave
priznajem – i u svemiru rijetko
B: I on? do pete. Kad si naš-njihov i kad si
susreće. Požalio sam se nedavno i
njihov-naš.
Stjepan Mesić: I on! samom državnom tajniku Svete
Stolice kardinalu Bertoneu na Bo- Stjepan Mesić: Konačno ne stojim
B: Uvijek sam mislio da je on naš. zanića, Srakića i Jezerinca. li za vrijeme Svete Mise odmah
Stjepan Mesić: Pa i je naš, zapra- ispred oltara, jasno kad se stig-
B. Ma nemoj. Što si mu rekao?
vo naš-njihov. nem pojaviti u crkvi? U velikim
sam poslovi-
B: Kako to? ma. Ne iste-
Stjepan Mesić: Vrlo jednostavno. žem li vrat
Josip Bozanić u stvari ne razumije prema oltaru,
evoluciju. Tanak je na Darvinu, čak više i od
iako darvinizam Papa priznaje i Luke Bebića?
čita svaku večer prije spavanja. Svi me mogu
Znam to zasigurno. Redovito do- vidjeti.
bivam transkripte iz Vatikana. B: Ma, ne uz-
B: Evolucija i naš-njihov? Kako to buñuj se Sti-
ide skupa. pe. Doći će i
naš-naš kardi-
Stjepan Mesić: Kad smo desno, nal, i naš-naš
svi smo desno i naši. Kad smo Papa. Bit ćeš
središte, svi smo središte i naši. k a n o n i zi r a n .
Kad smo lijevo, svi smo lijevo i Bit ćeš blaže-
opet naši. Kardinal Bertone i Stjepan Mesić: ni. Zaslužio si
„Moguća je i kanonizacija Budimira Lončara Bude?“ to.
B: Da, da. Sad mi je jasno. Dok si
ti Stipe bio desno, bio je i Bozanić A: Moram ići.
desno. Bili ste naši. Sad si ti, to-
Stjepan Mesić: Zaslužan sam za Baš smo se lijepo porazgovarali.
bože, lijevo, a Bozanić je ostao opstanak Katoličke Crkve u Hrva-
desno, te je postao naš-njihov, ta. Sustavno sam ubacivao sveće- B: Ništa, ništa! Pozdravi urednika.
umjesto da je naš-naš. nike u redove UDBAe. Mogli su Navrati. Na čaj. Romanijski, od
tako na licu mjesta pratiti što se u čubre.
Stjepan Mesić: Tako je. Bozanić
njoj zbiva. I što je još važnije, A: Hoću. Spremni.
ne poštuje dijalektiku. On ne ra-
svećenicima ubačenim u UDBAu,
zumije da ću ja nanovo, kad zat- B: Spremni!
Kolači
MIRINI VINKOVAČKI KOLAČI

Katarina kocke
Sastojine za biskvite:
I. biskvit: 5 bjelanjaka, 20 dkg šećera, 15 dkg sjeckanih oraha, 5 dkg
grožñica, 4 žlice brašna, 2 žlice ulja i 1/2 praška za pecivo.
II. biskvit: 6 jaja, 6 žlica šećera, 10 dkg mljevenih oraha, 2 žlice bra-
šna, 2 žlice kakaa, 1 rebro ribane čokolade i 1/2 praška za pecivo.
Pripremila:
Marija Dragun roñ. Takšić
Sastojine za kremu: 5 žumanjaka, 20 dkg vanili šećera, 25 dkg

maslaca ili margarina, 1 limun.
Izrada I. biskvita:
Od 5 bjelanjaka izraditi čvrsti snijeg, dodati 20 dg šećera, 2 žlice ulja i 1/2 praška za pecivo, te mikse-
rom izmiješati. Zatim umiješati 5 dkg grožñica, 15 dkg sjeckanih oraha i 4 žlice brašna. Istresti u poulje-
nu i pobrašnanu tepsiju. Peči u pećnici zagrijanoj na 200°C oko 20 minuta. Kad je pečeno ostaviti da se
ohladi i izvaditi iz tepsije.
Izrada II. biskvita:

Od 6 bjelanjaka istući čvrsti snijeg, dodati 6 žuma-
njaka, 6 žlica šećera, 1/2 praška za pecivo, te dalje
mikserom izmiješati. Žlicom umiješati 2 žlice kakaa, 1
rebro naribane čokolade, 10 dkg mljevenih oraha i 2
žlice brašna. Istresti u pouljenu i pobrašnanu tepsiju.
Peči u pećnici zagrijanoj na 200°C oko 20 minuta.
Kad je pečeno ostaviti da se ohladi i ne vaditi iz tep-
sije.
Izrada kreme:
Mikserom izmiješati 5 žumanjaka i 20 dkg vanili še-
ćera, te dalje kuhati na pari. Kad je dovoljno gusto
malo ohladiti i u toplo (mlako) umiješati 15 dkg mas-
laca i sok 1 ocijeñenog limuna. Ostaviti da se ohladi.
Završna obrada:
Kremu preliti preko II. biskvita. Odozgora staviti I.
biskvit. Kolač, na kraju, preliti glazurom od čokolade. Snimio: Marko Stjepan Mirković
(Glazura: Lagano kuhati 10 dkg čokolade, 3 žlice še-
ćera i 3 žlice vode dok se čokolada ne otopi. Dodati 7 dkg margarina i kuhati dok se sve ne zgusne.)
Čitatelji
SAT ZA MRTVU STRAŽU HRVATSKU lampion. Dok traje počasna straža, u kojoj se oče-
kuje sudjelovanje raznih grañana, od mladih do
Dan obilježavanja stradanja Škabrnjana starijih, od djece do poznatih osoba iz javnog živo-
ta, preko razglasa će se, jedno po jedno, čitati ime-
Škabrnja je jedno od mjesta koje je, u odnosu na
na žrtava.
broj stanovnika, doživjelo najveće stradanje u Do-
movinskom ratu. Dio programa sjećanja na ška- Pozivamo vas da se u što većem broju odazovete,
brnjske žrtve ove godine (u organizaciji Škabrnjana a posebno da u svojim zajednicama, organizacija-
i udruge Žene u domovinskom ratu, a uz potporu ma, udrugama, župama i na drugim mjestima, ani-
udruga HOD i ZAMNOM) održat će se i u Zagrebu. mirate što više naših sugrañana da se odazovu i
sudjeluju u ovom memorijalnom dogañaju. Pokaži-
Samo jedan dan. Jedan jedini sat pozvani smo u
mo da ovaj grad nije bezosjećajan i neosjetljiv na
tome sudjelovati na najdostojanstveniji način. Dana
one koji još i danas nose teški križ žrtve, a sada i
sve veći križ zaborava (uključujući i pravosudni za-
borav - za 86 žrtava pravomoćno je osuñena samo
jedna osoba i to na svega 6 godina zatvora(!).
Molimo sve one koji žele doći i biti uz memorijalne
ploče, barem jedan dio toga sata straže, da nam se
jave. Potičemo sve članove svih oblika organizacija,
udruga, zajednica, zborova, neformalnih skupina,
da doñu zajedno sa svojim predsjednicima, vodite-
ljima, vjeroučiteljima, svećenicima...
Na ovom dostojanstvenom skupu nitko nije ne-
pozvan niti neprimjeren!
12. studenoga; od 12 do 13 sati; na Trgu bana Je-

lačića bit će oblikovana počasna straža. Točno 86
ploča s imenima škabrnjskih žrtava u nizu koji će
se prostirati od sata prema Manduševcu, i to tako
da će ih u rukama držati 86 sudionika. Budući da
se očekuje više onih koji će željeti makar nakratko
držati ploču s jednim od imena škabrnjskih žrtava,
predviñene su i povremene promjene. Takoñer, u
slučaju kiše, pored svakog sudionika s pločom i
imenom žrtve bit će i pomoćnik/pomoćnica s kišob-
ranom, jer se počasna straža neće odgoditi zbog
vremenskih uvjeta. Ispred svakog sudionika s plo-
čom i imenom žrtve stajat će velika svijeća-
Očekujemo vas, najavite nam se!
Matija Tvrtko Drmić

Udruga ZAMNOM - suradnik u organizaciji
Udruga za mobiliziranje novih organizacija
mladih - ZAMNOM
Vlaška 46, 10 000 Zagreb
tel: 01/ 4812-017; fax: 01/4812-037
www.zamnom.hr
Obavijest Hrvatski
uljudbeni
UDRUGA POKLONIKA MILKE TRNINE
10310 IVANIĆ GRAD, Moslavačka 11, Hrvatska/Croatia pokret
Udruga za zaštitu prava
Zdenka Weber, dr. sc. – predsjednica grañana
Kamelija Zavrl, mr. – tajnica Pete poljanice 7
10000 Zagreb
Tel: 01/48 52 143 mob: 091 579 19 51
Hrvatska
Tel-fax: 01/4846264 tel: +385 1 29-23-756
fax: +385 1 29-23-757
mob: 098 38 68 59
091 543 38 91
hrvatska.uljudba@gmail.com
www.hrvatskauljudba.hr
www.svakovamdobro.hr
Slobodni smo pozvati Vas na www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
www.redangus.hr
www.blackdragun.hr
KONCERT www.laudonovgaj.hr
www.ne-kor.hr
Glasnik
mladih opernih pjevača koji će biti održan u nedjelju Hrvatskog uljudbenog pokreta
Izlazi subotom
16. studenog 2008. godine u 11 sati u Velkoj
dvorani Muzeja Mimara. Koncert je organiziran u Nakladnik:
povodu 50. obljetnice dodjeljivanja Nagrade Milka Poslovna savjetovanja
Dragun d.o.o.
Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, a
posvećen je 145. obljetnici roñenja Uredništvo:
slavne hrvatske operne umjetnice. dr.
dr. sc.
sc. Tomislav Dragun
glavni urednik
091/33-88-431
Ulaz je slobodan, a dobrovoljni prilozi idu Hrvoje Mirković

u korist nabave instrumenta za crkvu grafički urednik
091/33-88-432
u selu Ćelije kraj Osijeka,
koje je prvo spaljeno Lovorka Dragun Mirković,
Mirković dipl.
oec. za izdavača
na početku Domovinskog rata. 091/33-88-433
Priloge slati na adresu:

Za Udrugu poklonika Milke Trnine Zagreb, Pete poljanice 7
hrvatska.uljudba@gmail.com
Idejno rješenje:
© Hrvoje Mirković
dr. sc. Zdenka Weber v.r.
predsjednica

Glasnik 32

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glasnik 32

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Broj 32 Izlazi subotom Zagreb, 8. studenog 2008.

PREDSJEDNIK NEMA NOVCA ZA ČASNI

Još malo kasnije.

Tomislav Vuković, „Glas Koncila“, PAPAGAJSKO

Danas se od najviših čelnika hrvats- Na tragu tih izjava i

NESVAKIDAŠNJI SUSRET U ĆELIJAMA

„TKO JE JAMIO, JAMIO!“

Cijena 30,00 kuna + poštarina

Blagoslivljat ću Gospodina u svako doba,

Naša je ljubav beskrajna,

Majka Marija, otac Tomislav,

HRVATI KOJI NEMAJU

KAKO NABAVITI „GRAðANIN“a?

TKO JE ZAPRAVO NIKO FRANJIĆ?

IZJAVA Čavić, Radivojević Duška, Peru Moram napomenuti da sam jed-

--------------- 06.11.91.(JMBG 2706956383304). ñivao s Paragom i HSP te da sam

AMERIKA ĆE POTAKNUTI RAT U BiH

BOSNA I HERCEGOVINA IZMEðU ¨DEJTONA¨ I

takav, početak je procesa nestan- publike srpske. Postepeno kumuliranje podjele

MOLITVA ALLAHU ZA DOMOVINU MOJU HRVATSKU (4)

SREBRENICA: PLANIRANI HAOS (10)

TRI ŠESTICE I DVA POPA (4)

OTVORENO PISMO UREDNIKU 'VEČERNJEG

SPALJENA ZEMLJA PAKLOM I VRADŽBINOM

SVIJEĆA KOJA SE NE GASI

MOJIM ŽIVOTOM I VJEROM U ISUSA KRISTA

HRVATSKOG DOMOVINSKOG FILMA

DOKUMENTARNI FILMOVI DARKA pl. PREBEGA

1. Saga o obitelji Zrinski (postavljeno)

SCHWARZ O STARČEVIĆU (1)

Boljkovcem i Manolićem - poslije- da u svim prilikama, računajući na je jedine Hrvatske revolucije

POMORSKA DJELATNOST I PITANJE

HTV – ŠKOLA SVAKOVRSNE MANIPULACIJE (10)

HRVATSKI PRAVOPIS – PRAVILA (4)

SLAVENKA DRAKULIĆ: USTAŠE DRMAJU

KAZNENA PRIJAVA PROTIV BOŽE PRKE ZBOG PRANJA

IN THE NAME OF INDEPENDENCE: THE UNMAKING

ZAVNOH NIJE POSTOJAO (7)

VELIKI ZNAK - UKAZANJA I PORUKE

FRANJINA BLAŽENSTVA PREMA NEKIM

MIRINI VINKOVAČKI KOLAČI

Sastojine za kremu: 5 žumanjaka, 20 dkg vanili šećera, 25 dkg

Izrada II. biskvita:

12. studenoga; od 12 do 13 sati; na Trgu bana Je-

Matija Tvrtko Drmić

Ulaz je slobodan, a dobrovoljni prilozi idu Hrvoje Mirković

Priloge slati na adresu:

You might also like