1. Znaenja termina projekt Korijen u latinskom lat. projicere = pruiti, baciti pred koga.

Termin projekt ima dvojako znaenje: tehnika dokumentacija i poduhvat. U engleskom jeziku ne postoje ovakvi terminoloki problemi. Projekt u smislu tehnike dokumentacije naziva se: design u Velikoj Britaniji, a engineering u SAD. I u Velikoj Britaniji i u SAD termin project iskljuivo znai projekt kao poduhvat. 2. Projekt kao poduhvat (definicija) PROJEKT kao poduhvat je organizirani nain rada (skup meusobno povezanih aktivnosti) sa definiranim vremenom poetka i zavretka koji ima za cilj ostvarenje jedinstvenog proizvoda ili usluge. Ako se naglaava faznost i koritenje resursa, prikladna je i sljedea definicija: PROJEKT je jednokratni poduhvat koji se izvodi po fazama unutar zadanog vremena, uz troenje i iskoritavanje velikog broja razliitih i ogranieno raspoloivih resursa. 3. Osnovna obiljeja projekta Ima STRUKTURU (sastoji se od niza aktivnosti i podprojekata) Projekt se sastoji od FAZA koje ine ivotni ciklus projekta Ima definisan CILJ (proizvod ili usluga) Projekt je PROCES VREMENSKA OGRANIENOST (ima poetak i kraj) JEDINSTVENOST (u smislu proizvoda ili usluge, ali i projektnog procesa) za njegovo izvrenje trebaju RESURSI (vrijeme, novac, ljudi) Ima okruenje s kojim je povezan i koje namee OGRANIENJA (kroz propise i zakone, ekoloka ogranienja i drugo) Ima definirane KRITERIJE USPJEHA (tehniki, ekonomski, drutveni, prirodni i drugi) Ima RIZIK nita u projektu nije apsolutno sigurno. Projekt nema deterministiki, nego stohastiki karakter (sve to se u projektu isplanira ima odreenu vjerovatnost). Djelovanje rizika moe usmjeriti projekt u neeljenom smjeru. PROMJENE u svakom projektu su redovna pojava. Obino se dogaa niz promjena koje odreuju sudionici. 4. Bitne razlike izmeu projektnih i neprojektnih procesa

Upravljanje projektnim procesima je mnogo sloenije nego upravljanje neprojektnim procesima. Zato je razvijena posebna disciplina: UPRAVLJANJE PROJEKTIMA (PROJECT MANAGEMENT).

5. Podjela projekta po fazama sa stanovita investitora i izvoaa Za investitora projekt poinje idejom o potrebi izgradnje. Investiciona odluka (graditi - ne graditi) se donosi na osnovu predinvesticionih studija (npr. studije izvodljivosti) Predinvesticionim studijama odreuju se: ciljevi projekta izvodljivost projekta

isplativost

ogranienja

Sa stanovita izvoaa podjela projekta po fazama ima sljedei oblik:

6. Osnovne razlike izmeu projekta, programa i portfolio Program se sastoji od skupa povezanih projekata kojim se postie strateki cilj organizacije. Portfolio je skup projekata i/ili programa koji nisu nuno predmetno, tematski ili sadrajno povezani, ali su ujedinjeni radi kontrole, koordinacije i optimalizacije. Program i portfolio imaju ista bitna svojstva kao i projekt, ali se razlikuju po sloenosti. 7. Projekt kao tehnika dokumentacija TEHNIKA DOKUMENTACIJA je osnovno sredstvo inenjerskog i tehnikog naina izraavanja i komuniciranja. Bez dokumentacije nema projektiranja i izgradnje. Tehnika dokumantacija prati faze izgradnje svakog objekta, izradu svakog proizvoda ili davanje odreenih usluga. Kroz tehniku dokumentaciju se vidi pristup izvoenju projekta. U okviru tehnike dokumentacije posebno je vaan i dio koji se odnosi na tehnike dokumente tipa: dogovori , kvarovi, prigovori, itd ... Tehnika dokumentacija NIJE PROPISIMA JEDNOZNANO ODREENA. Nemogue je jednoznano definirati obim, formu i oblik tehnike dokumentacije, ali postoje odreeni propisi i principi koje treba potivati. Svaka kompanija ima: SVOJE FORME I OBLIKE PRIKAZA tehnike dokumentacije ZATIENA TEHNIKA RJEENJA (patenti se po pravilu do kraja ne dokumentiraju) U projektu (kao tehnikoj dokumentaciji) se esto koriste gotovi sloeni sklopovi koji su za inenjera projektanta cjelina (npr. kompletna polja trafostanica ili pojedini VN elektrini aparati). Ponekad je neophodno istaknuti odreeni detalj ako nije standardan. 8. Podjela tehnike dokumentacije s obzirom na namjenu projektni zadatak idejno rjeenje idejni projekt investiconi elaborat

glavni projekt glavni izvedbeni projekt dokumentacija za pogon i odravanje

9-15. Nacrtati blokovski prikaz tehnike dokumentacije i objasniti: 9. PROJEKTNI ZADATAK Definira elju (ta se hoe postii projektom) Daje osnovne zahtjeve na projekt: tehnike, ekonomske, vremenske, pravne... Projektni zadatak radi naruilac sam ili uz pomo projektanata strunjaka. Proj. zadatak ima bitan uticaj na kvalitetu cijelog projekta, jer je temelj svega. Strunjaci sa puno iskustva i znanja definiraju okvire projekta. 10. IDEJNA RJEENJA Predstavljaju odreivanje osnovnih param. eljenog rjeenja. U ovoj fazi se grubo odabire oprema i pravi trokovnik. Kod izrade trokovnika se trae informativne ponude i procjenjuje se mogunost realizac. odreenog rjeenja. Redovno se radi vie varijanti koje se usporeuju po kvalitetu i trokovima. Za svaku varijantu treba biti jasno tehniko rjeenje i njegovi uinci. Na temelju idejnih rje. trai se optimalno tehno-ekonomsko rjeenje. Idejna rje. su osnova za daljnje analize i odluku o izboru optimalne varijante. 11. IDEJNI PROJEKT Odabrano idejno rjeenje se detaljnije razrauje u idejnom projektu sa svrhom izrade: investicijskog elaborata podloga za glavni projekt Idejni projekat ukljuuje i definisanje: elektroenergetskih tokova tokova informacija

12. INVESTICIJSKI ELABORAT Predstavlja proireni idejni projekat sa ekonomskom analizom: rentabilnosti, opravdanost zamjene odnosa na tritu, opreme, opravdanosti poveanja kapaciteta, naina finansiranja...

ili

modernizacije

13. GLAVNI PROJEKT Glavni projekt daje osnovu za: izradu izvedbene dokumentacije i izradu tender dokumentacije. U ovoj fazi se ne zna isporuilac opreme pa svi detalji ne mogu biti potpuno razraeni. Glavni projekt se moe izbjei ukoliko se unaprijed definira isporuilac opreme koja se ugrauje u objekat. 14. GLAVNI IZVEDBENI PROJEKT Radi se na temelju idejnog projekta i glavnog projekta, nakon odreivanja isporuilaca opreme. Glavni izvedbeni projekat definie stvari kao to su: izvedbu opreme (postrojenja, aparata ili ureaja) nain montae tipove opreme (narubene podatke, liste materijala, i sl.) smjetaj opreme, i slino Posebno je vana komunikacija: PROJEKTANT ISPORUILAC OPREME IZVOA 15. DOKUMENTACIJA ZA POGON I ODRAVANJE Dokumentacija za pogon i odravanje obino nije ukljuena u proj. dokumentaciju te se mora posebno traiti. Ova vrsta dokumentacije trai dugotrajno provjeravanje i podlijee stalnim korekcijama. Pri pisanju uputstava treba potivati propise i prilagoditi ih nivou strunosti osoblja koje upravlja i odrava opremu. Nedostatak pravih i kvalitetnih uputstava moe zadavati velike probleme u eksploat. opreme.

16. Definisati inenjerstvo i pobrojati aktivnosti koje ukljuuje inenjersko projektiranje Inenjerstvo je profesija u kojoj se znanje matematike i prirodnih nauka s panjom, iskustvom i praksom primjenjuje za odreivanje ekonominog naina koritenja materijala i prirodnih sila za dobrobit ovjeanstva. Inenjerstvo je inovativna i metodika primjena naunih znanja i tehnologija za proizvodnju ureaja, sistema ili procesa koji imaju svrhu zadovoljavanja ljudskih potreba. Inenjerstvo je kreiranje novih stvari. Inenjersko projektiranje ukljuuje: planiranje aktivnosti organiziranje tima koji e ostvariti zadatak kontrola realizacije svake aktivnosti rjeavanje problema odgovornost za rokove odgovornost za konaan rezultat 17. Glavne osobine inenjera (poredane po prioritetima) 1. Sposobnost rjeavanja problema 6. Tehnika sposobnost i znanje 7. Motivacija za kontinuirano uenje i identificiranje i definisanje problema usavravanje koji treba rijeiti Efikasno usvajanje novih znanja kreiranje alternativnih rjeenja dizajna Uenje tokom cijele karijere implementiranje konano odabranog 8. Poznavanje poslovne strategije i menaderstva rjeenja 9. Raunarska pismenost 2. Sposobnost efikasne komunikacije 3. Visoko etiko i profesionalno ponaanje Efikasno koritenje najnovijih 4. Otvorenost, optimizam i pozitivan stav raunarskih tehnologija 5. Znanje matematike i prirodnih nauka 10. Razumjevanje drutvenog okruenja, globalnog trita i kulturolokih razlika Poznavanje i primjena 18. Glavne brane (discipline) ininjeringa Inenjerstvo se moe podijeliti u mnogo zasebnih disciplina (brani), koje se esto meusobno preklapaju, a koje se fokusiraju na odreeno podruje primjene. Glavne inenjerske brane se esto dijele u brojne podgrupe. Inenjeri se obino specijaliziraju za pojedine discipline. Mogu se specijalizirati za odreenu industriju ili za odreene tehnologije. Glavne brane (discipline) ininjeringa: Vojni inenjering Rudarski inenjering Graevinarstvo Aerokosmiki inenjering o Arhitektonski inenjering Bioinenjering o Geotehniki inenjering Hemijski inenjering Mainstvo Okolini inenjering Poljoprivredni inenjering Raunarstvo Inenjering materijala Softver inenjering Nuklearni inenjering Elektrotehnika

19. Savrena proporcija (broj )

20. Princip rada drevnog kineskog seizmometra Prvi seizmometar napravio je kineski astronom i matematiar Chang Heng prije oko 2000 godina. Originalni, drevni kineski seizmometar je izgubljen, ali je sauvan njegov precizan opis: Napravljen u obliku vazne sa osam zmajeva postavljenih oko nje koji u ustima dre kuglice. Na postolju oko posude nalazilo se osam aba rasporeenih ispod svakog zmaja podignute glave i otvorenih usta. Zemljotres je najavljivao pad kuglice iz usta zmaja u usta abe. Smjer u kojem e se desiti zemljotres pokazuje pozicija zmaja ija su usta ostala prazna. Svakom veem zemljotresu obino prethodi niz manjih, tako da je ovaj seizmograf ustvari najavljivao zemljotres! Princip rada bio isti kao i kod savremenih oscilografa. Inercija mase ovjeenog utega izbaci kuglicu iz usta zmaja koji se nalazi u pravcu pomjeranja tla. 21. Ko je: a) otac elektrotehnike: William Gilbert b) naunik i inenjer sa najirim talentom: Leonardo da Vinci c) utemeljitelj klasine mehanike: Isaac Newton d) izumitelj sijalice: Thomas Edison e) izumitelj obrtnog magnetnog polja: Nikola Tesla f ) izumitelj parne maine: Thomas Savery g) izveo prvi uspjean let avionom: Braa Wright 22. Svemirski teleskop Hubble Smjeten je u nisku orbitu (na 600 km visine), uz pomo space shuttlea, a to mu omoguava da svemirske objekte vidi pet puta bolje od najboljih teleskopa na povrini Zemlje. Srce samog teleskopa ini 2.4 metarsko primarno ogledalo i skup od 4 instrumenta koji rade na podruju velikog dijela spektra: od infracrvenog, preko vidljivog do ultraljubiastog elektromagnetskog zraenja. Tu je i jedna kamera, dva kombinovana ureaja: kamera + spektrograf i itav niz vrlo finih senzora za upravljanje Izvor energije su dvije solarne ploe dimenzija 2.6x7.1m. Dio energije koja se skupi na taj nain se skladiti u est nikl-vodikovih baterija. Tako uskladitena energija se koristi za napajanje tokom skoro pola sata dugog obilaska dok je Hubble u Zemljinoj sjeni.

23. Panamski kanal je umjetni kanal u najuem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski okean sa Tihim okeanom. Njegova duina iznosi je 81.6 km. Na najuem dijelu irok je svega 91,5 m, a na najirem 350 m. Dubina iznosi 13,7m. Sagraen je godine 1914. Brod plovei iz New York-a za San Francisco kroz kanal putuje 9500 km (6000 milja), to je bitno manje od 22500 km (14000 milja) oko rta Horn. Kanal se sastoji od sedamnaest umjetnih jezera, nekoliko poboljanih umjetnih kanala i tri kompleta ustava (Gatun, Miraflores i Pedro Miguel). Dodatno umjetno jezero, Alajuela jezero, predstavlja rezervoar za kanal. Svaka ustava je dugaka je 300m sa debljinom zidova u rasponu od 15m na dnu do 3m na vrhu. Kanal moe prihvatiti brodove od malih privatnih jahti pa sve do velikih teretnih brodova. Maksimalna veliina brodova koja se moe koristiti kanalom poznata je pod nazivom Panamax; a sve vei broj modernih brodova prelazi ta ogranienja, te su poznati kao post-Panamax brodovi. Uobiajni prolazak kroz kanal teretnog broda traje oko devet sati. U 2008. godini kanalom je prosjeno prolazilo gotovo 40 brodova na dan. 24. Pozadina neuspjeha i havarije Challengera Space shuttle je amerika orbitalna svemirska letjelica sa ljudskom posadom. Smatra se najkompleksnijom mainom koju je napravila ljudska ruka. Lansira se vertikalno uz pomo dva raketna motora na vrsto gorivo (SRB Solid Rocket Boosters). Glavni motori rade na teni vodik i kiseonik koji se nalaze vanjskom rezervoarau (ET External Tank). Raketni motori se nakon polijetanja odvajaju i sputaju padobranom, dok se vanjski rezervoar odbacuje i pada u okean. Moe ponijeti 7 astronauta (11 u sluaju nude) i ak 22700 kg tereta u Zemljinu orbitu. Nakon obavljanja zadatka u orbiti, uz pomo manevarskih motora izlazi iz orbite i vraa se u Zemljinu atmosferu, gdje leti i slijee kao jedrilica bez ikakvog pogona. Spojne veze djelimino preuzete sa projektila Titan III Problemi sa rotacijom spojeva- pojava procjepa na spoju Napravljeno redizajnirano rjeenje koje zbog nedostatka vremena nije implementirano NASA je po svaku cijenu eljela da se izvri lansiranje Ameriki Kongres bio je nezadovoljan njenim radom Ekonomski (novi ugovor) Politiki (konkurencija u svijetu) Dvije odgode lansiranja, dolazak podpredsjednika No prije lansiranja Tehnika prezentacija nema podataka za niske temperature Inenjeri nisu mogli dokazati nesigurnost lansiranja Manager projekta- protiv inenjera Vrhovni managemet lansiranje Mason (to Lund): It is time to take off your engineering hat and put on your management hat. Vrijeme je da skinete svoj inenjerski eir i stavite svoj menaderski eir. ta je to menaderski eir? Interpretacija 1: Podaci inenjera pokazuju rizik, ali tu su i drugi kriteriji (tj. menadment) koje treba uzeti u obzir a koji favoriziraju lansiranje Interpretacija javnosti: Kada skinete svoj inenjerski eir moete zaboraviti na sigurnost. Alternativna interpretacija: Vrijeme je da skinete svoj inenjerski eir = Traili smo 5 minuta konsultacija, a sada ve govorimo 30 minuta. Svi raspoloivi podaci su prezentirani.; Stavite svoj menaderski eir = Vrijeme je za donoenje odluke.

25. Pozadina predoziranja linearnim akceleratorom Therac-25 Therac- 25 - linearni akcelerator (linac) razvijen u kompanijama AECL (Atomic Energy of Canada Limited) koji je koriten u kemoterapiji pacijenata oboljelih od karcinoma. U upotrebi je bilo 11 ureaja (5- u SAD, 6- u Kanadi). U periodu juni1985. - januar 1987. dogodilo se est nesretnih sluajeva koji su ukljuivali predoziranje radijacijom koje je dovelo do ozbiljnih ozlijeda i smrti pacijenata. Software je napisan u asemblerskom jeziku za PDP-11. Bugovi softvera: Bug Data Entry: Bug Set-Up Test Setovanje magneta koji su odreivali tip Prilikom svakog 256-tog prolaska kroz Setzraenja traje 8 sekundi Up (1-byte broja), gornji ureaj za Podprogram Delay koristi dijeljenu usmjeravanje (snopa) nije provjeravan memoriju sa podprogramom unosa podataka Problem se javlja ako operator pritisne set Promjene unutar 8 sekundi biti e izbrisane tano u trenutku kada broja prelazi preko 0 ukoliko postoji Delay! (nule) Uzrokuje bug-ove koji se javljaju samo kod iskusnih korisnika koji unesu podatke za manje od 8 sekundi Zakljuci: Dokumentacija ne smije biti zakanjela, mora uvijek biti aktuelna Uspostaviti sistem kvaliteta (QA), primijeniti praksu i standarde Zadrati jednostavan dizajn Dizajnirati puteve provjere i evidentirati sve od poetka Provesti opsena ispitivanja i formalne analize na nivou modula i software-a radije nego se pouzdati u ispitivanja na nivou sistema. 26. Objasniti zato je rjeenje sa jednom ipkom (lijevo) povoljnije od rjeenja sa dvije ipke

27. Pozadina ruenja mosta Tacoma Narrows Bridge Tacoma Narrows most bio trei po duini visei most u SAD tog vremena. Visei mostovi namijenjeni za automobilski saobraaj bili su elegantniji i ekonominiji u usporedbi sa mostovima za eljezniki saobraaj. Naalost, inenjeri tada nisu u potpunosti poznavali i razumjeli koje sve sile djeluju na most i kakav je odziv samog mosta na ove sile. Dalje, Tacoma Narows most napravljen je sa plitkim, ploastim nosaima nasuprot dubokih, krutih nosaa na mostovima za eljezniki saobraaj. Rezultat ovakvog dizajna doveo je, uslijed djelovanja vjetra, do talasanja mosta Tacoma Narows koji je zbog toga dobio i nadimak Galloping Gertie 07. novembar 1940: Dolazi do pucanja kabla na sjevernoj strani, na cetralnom dijelu mosta koje dovodi do debalansa optereenja i most poinje da osciluje sa 14 oscilacija/min. Pucanje kabla omoguilo je da transferzalno pomijeranje mosta pree u torziono sa amplitudom do ak 8.5m. Rezultat ovakvog torzionog kretanja doveo je do savijanja nosaa, pucanja ovjesnih kablova i konano do uruavanja centralnog raspona mosta u rijeku. Uzroci katastrofe: Most je bio previe tanak u odnosu na svoju duinu Odnos irine i duine bio je prevelik Odabir plitkih-punih, umjesto dubokih-reetkastih nosaa Ovakav dizajn odabran zbog sniavanja trokova gradnje. Aerodinamike sile nisu uzete u obzir - Flutter Analiza djelovanja vjetra na polovini centralnog raspona: Petpostavit emo da djelovanje vjetra na konstrukciju mosta nije perfektno horizontalno- most je pod napadom vjetra pod odreenim uglom Uslijed poveanja pritiska s donje strane raspona javlja se sila uzgona koja stvara moment na most. Raspon poinje da se uvija u smjeru kazaljke na satu. Raspon svakako ima rotacionu krutost i u jednom trenutku moment krutosti nadmauje moment sile uzgona i sada raspon rotira u smjeru suprotno od kazaljke na satu. Ugaoni moment nee jednostavno dozvoliti da se raspon vrati u prvobitni poloaj zbog nedostatka mehanizma priguenja. Raspon prelazi preko prvobitnog poloaja i sad jo pod uticajem vjetra na gornjoj strani raspona sila uzgona stvara moment suprotno od kazaljke na satu. Scenario se ponavlja Djelovanja vjetra na most ovise o: pritisku vjetra, obliku poprenog presjeka (koeficijenti oblika zrani tunel). uglu napada vjetra na konstrukciju Konsultant Condron i drugi, konzervativni inenjeri imali su odreene sumnje za koritenje Deflection Theory, ali s obzirom na Moissieff-ov ugled i reputaciju nisu imali snage da to javno iskau. REPUTACIJA JEDNOG OVJEKA NE SMIJE BITI FAKTOR SLAGANJA S NJEGOVIM MILJENJEM!!! Konstruktor mosta se poigrao pokuavajui da stvori dui, tanji jeftiniji most kreui se po granicama tehnologije. MORA POSTOJATI ODGOVORNOST INENJERA PREMA JAVNOJ SIGURNOSTI!! esto puta inenjeri idu do samih granica tehnologije unosei veliki rizik, koji ponekad moe dovesti i do gubitka ivota. Da li vrijedi rizikovati sa javnom sigurnou? NE!!! Da li je ono to je jeftinije obavezno i vrijedno svoje cijene? NE!!!

28. Moral znaenja pojma Moral je rije latinskog, dok je etika rije grkog porijekla. I moral i etika imaju isto etimoloko znaenje: lat. moralitas = gr. ethos = obiaj, pristojno ponaanje Razlika u upotrebi je nastala ustanovljenjem etike kao filozofske discipline u staroj Grkoj (Sokrat). Pojam moral ima vie znaenja: 1. MORAL je skup pravila odreenog drutva o sadraju i nainu meusobnih odnosa ljudi i ljudskih zajednica. 2. MORAL je vrlina, ispravnost, potenje, estitost. 3. MORAL je ist seksualni ivot. 4. MORAL je polet, zanos, duevno raspoloenje. 5. MORAL je svijest o disciplini, spremnost na vrenje zadatka, hrabrost (vojniki moral). Dakle, moral je je izraz koji se koristi za oznaavanje: postupaka i aktivnosti ija je ispravnost ili pogrenost od znaaja zaljude pravila koja vladaju i upravljaju tim postupcima i aktivnostima vrijednosti koje te aktivnosti i postupci usauju, neguju i primenjuju. Kao izraz nataloenog vjekovnog iskustva nastale su brojne moralne pouke,poslovice, narodna, kolektivna, istorijska mudrost itd... 29. Etika znaenje pojma, oblici i utemeljenje ETIKA je nauka o moralu (etika prouava moral). Za razliku od ostalih drutvenih nauka koje opisuju kako se ljudi ponaaju, etika propisuje kako treba da se ponaaju. Zato je etika jedna od glavnih filozofskih disciplina koja se jo naziva i moralna filozofija. Moe se rei da je etika doktrina o ljudskoj srei i sredstvima da se ona dostigne. U svom najoptijem smislu, etika je sistematino nastojanje da se odrede: pravila koja treba da vladaju ljudskim ponaanjem, vrijednosti dostojne stremljenja i karakterne crte koje zasluuju da u ivotu dou do izraaja. Etika prouava obiaje i vrijednosti pojedinca ili grupe. Istrauje, artikulie I kritikuje postojei moral. Koristi i analizira pojmove kao to su: ispravno I pogreno, dobro i zlo, pravedno i nepravedno, prava, dunosti I odgovornost. Etika se moe definisati i kao razmiljanje o dobrim navikama koje treba stei i razviti da bi se izgradio human svijet. Etika se dijeli na tri osnovne oblasti: 1. metaetika: prouava pojam etike, znaenje i istinitost etikih sudova 2. normativna etika: prouava etike norme, moralne standarde 3. primjenjena etika: prouava upotrebu etikih vrijednosti u raznim oblastima ivota Oblici etike se razlikuju po svom: 1. stepenu optosti: opta i primenjena etika 2. predmetu prouavanja: vojna etika politika etika poslovna etika pravna etika novinarska etika inenjerska etika kompjuterska etika ekoloka etika itd. 3. utemeljenju: religija tradicija neke zemlje ili drutvene zajednice ideoloki sistem uroene (prirodne) sklonosti itd

30. Redukcionizam Jedno posebno obiljeje savremenog kolektivnog pogleda na svijet i ovjeka (koje je u tijesnoj vezi i sa egoistikim objanjenjem morala), jeste redukcionizam. Redukcionizam je svoenje svega na samo jedan uzrok, na samo jedan razlog, na samo jedno objanjenje. To je jednostrano tumaenje i pretjerano uproavanje pojava. Naprimjer: ljubav je samo biohemijska reakcija ili ovek je odreen svojim genetskim nasljeem ili ovek je samo vii oblik ivotinje itd. Kao takav, redukcionizam u etici predstavlja i logiku i materijalnu greku. Nemogue svoenje sloenijih oblika na prostije, neprihvatljivo je negiranje viedimenzionalne prirode stvarnosti i ovjeka. Kada objanjavamo ovjeka kao bie mi se ne moemo liiti ni jednog od posebnih nivoa njegove prirode: biohemijskog, fizikog, biolokog, sociolokog, psiholokog, filozofskog, religioznog, odnosno, transcendentalnog. Svi ovi nivoi savreno objanjavaju po neki segment ovekove viedimenzionalne prirode. Greka nastaje onoga trenutka, kada kroz jedan od tih pogleda pokuamo da objasnimo sve drugo, odnosno kada sve poelimo da svedemo na objanjenje samo u jednoj ravni. Razliiti proizvodi redukcionizma koji oblikuju na savremeni, svjesni i nesvjesni, pogled na svjet, jesu: Scijentizam Racionalizam Materijalizam Individualizam Hedonizam Ekonomizam Relativizam Nihilizam 31. Faktori vrednovanja moralnog u razliitim drutavima i epohama Zakljuci Neka drutva vjeruju u ono to je netano (do neke mjere, to vai za svako drutvo). Fond injeninog znanja se neprestano razvija i napreduje. Kao to moe da grijei u pogledu injenica, tako drutvo moe da grijei i u pogledu nekih od svojih moralnih sudova. Ne postoji cjelovit moralni sistem koji bi imao apsolutnu vrijednost. Ne postoji cjelovit i dovren nauni sistem, ve se radi o neprekidnom procesu poboljanja i ispravki. U sluaju etike napredak je nepobitan (kao i u sluaju drugih nauka) i svaka nova teorija integrie u sebe valjane elemente prethodnih teorija. 32. Etika u inenjerstvu Etika u inenjerstvu podrazumjeva odgovornost za odluke tipa: Moemo li .? Trebamo li .? Moemo li kontrolirati ? elimo li biti odgovorni za ? esto ne postoji apsolutno ispravni odgovor. Lini odgovor je obino i najbolji odgovor.

33. Etiki kodeks u inenjerstvu Etiki kodeks u inenjerstvu predstavlja pomo u odluivanju inenjerima sa ciljem da: titi javnu sigurnost, zdravlje i blagostanje ljudi Radi samo u podruju za koje je kompetentan Bude iskren i objektivan Ponaa se asno Stalno ui da pobolja vjetine Osigurava poten posao zaposlenicima Informira javnost o tetnim, opasnim i ilegalnim postupcima titi okoli Ne prima mito ili poklone koji bi uticali na njegove inenjerske procjene titi povjerljive informacije poslodavca i korisnika Izbjegava konflikt interesa 34. Pravila IEEE etikog kodeksa IEEE Etiki kodeks Naslov originala: IEEE Code of Ethics (Approved by the IEEE Board of Directors, February 2006) Mi lanovi IEEE, shvatajui vanost uticaja naih tehnologija na kvalitet ivota u svijetu i prihvatajui linu odanost svojoj struci, lanovima IEEE i ljudskoj zajednici, obvezujemo se na ponaanje u skladu sa najviim etikim i strunim pravilima i obavezujemo se: 1. prihvatiti odgovornost za inenjersko odluivanje u skladu sa sigurnosti, zdravljem i blagostanjem ljudi i obznaniti faktore koji bi mogli dovesti u opasnost ljude i okoli 2. izbjegavati stvarne ili uoene sukobe interesa kadgod je to mogue, i o tome upoznati ugroene strane ako postoje 3. biti poten i realan u izjavama i procjenama baziranim na raspoloivim podacima 4. odbiti podmiivanje u svim njegovim oblicima 5. poboljati razumijevanje tehnologije, njene odgovarajue primjene i moguih posljedica 6. odravati i poboljavati svoju tehniku kompetentnost i uputati se u tehnike zadatke za druge, jedino ako sam obukom i iskustvom stekao kvalifikaciju, ili nakon to sam obznanio odgovarajua ogranienja 7. traiti, prihvatiti i ponuditi potenu kritiku tehnikog rada, priznati i ispraviti pogreke, a i ispravno cijeniti doprinose drugih 8. poteno postupati sa svim osobama bez obzira na rasu, vjeru, spol, invaliditet, dob ili nacionalnu pripadnost 9. sprijeiti oteenje drugih, njihove svojine, ugleda ili zaposlenja s krivim ili zlonamjernim djelovanjem 10. pomagati kolegama i suradnicima u njihovom profesionalnom razvoju i podupirati ih u prihvatanju ovog etikog kodeksa. 35. Osnovni kanoni NSPE etikog kodeksa U obavljanju strunih poslova ininjeri e: 1. uvati sigurnost, zdravlje i dobrobit graana na najviem stepenu. 2. Obavljati usluge samo iz oblasti svog strunog djelokruga. 3. Davati izjave za javnost samo na objektivan i istinit nain. 4. Raditi za svakog poslodavca ili klijenta kao pouzdan posrednik ili povjerenik. 5. Izbjegavati obmanjujue radnje. 6. Ponaati se poteno, odgovorno, etino i zakonito kako bi unaprijedili ast, ugled i korisnost struke