Glasnik 9

KOLUMNE
INTERVJU
UIMO ARAPSKI
Zemljo mojih predaka
prof. Uzeir Kobilica
Formiranje i razvijanje gramatike arapskog jezika
Aleksandrija
CILJEVI ERIJATA EGIPTOM KROZ GRADOVE:
Impressum
so
IMPREssUM
ne
i Herce-
IZ sADRAJA...
UVODNIK
Glasnik
list a
cijacije stud
ata iz Bos en
Flash iz asocijacije
4 6 14 19 22 33 36 62
IZDAVA: Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Asmir Bekri ZAMJENIK GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA: Jusuf Dafi SEKRETAR REDAKCIJE: Adis Mahalbai LEKTORI: Jusuf Dafi Ajla Keserovi FOTOREPORTER: Hamdija Islamovi TEHNIKO UREENJE i NASLOVNA STRANA: Adis Mahalbai DIREKTOR MARKETINGA: Hamdija Islamovi LANOVI REDAKCIJE: Ajla Keserovi, Naila Durakovi, Ahmed oraji, Almir Kapi, Adis Mahalbai, Abdullah Kapo, Sedin Omerbai, Hamdija Islamovi, Kenan osi, Dino Maksumi, Hasib Hadi, Samir Haski. STALNI SARADNICI: mr. Medina Danbegovi, Nezim ef. HaliloviMuderris KONTAKT: glasnik.redakcija@gmail.com List izlazi mjeseno. Za dostavu prolih brojeva obratite se na e-mail adresu. Rukopisi, fotografije i magnetni mediji se ne vraaju. Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nuno i stav redakcije. www.asbih.net
IZMEU DVA BROJA
INTERVJU: Uzeir Kobilica
NAA TEMA: Osnovni ciljevi erijata
Muslimanka olienje ljepote HUTBA: U Islamu je za enu svaki dan dan ena
ALUMNI: amil Avdi
fotoreportaa
Svaka hvala pripada Allahu,delleanuhu. Neka je salavat i selam na Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Uobiajno ljudi o stanju muslimana govore gotovo pa na isti kalup ili priblino slino. S jedne strane, imamo grupaciju ljudi kojima je cilj svoje nezadovoljstvo izraziti u islamofobiji, poniavajui na razne naine muslimane, te svete vrijednosti islama. U tome otre svoja pera, ne gledajui na granice objektivnosti, zdravog razuma i savjesti. Na drugoj strani, imamo odreenu grupu muslimana, koji su veinu svojih aktivnosti akcentovali na osudu drugih, pa esto ujemo, proitamo, kako je pojedinac postao licemjer, nevjernik, novotar, vehabija, bukvalista, konzervativac itd. Naalost, kod samih muslimana imamo dvije velike nespojive krajnosti, te nas to eksplicitno dovodi do zaobilaenja problema. Udarom na ast jednih na druge, zapravo pljujemo u bunar iz kojeg sami pijemo, jer nema sumnje da su muslimani jedan umet, ravnopravni meusobno. Oni su ti koji tee ka ouvanju i njihovog najmanjeg lana. Meu njima nema prednosti Arap nad nearapom, niti bijelac nad crncem, osim po bogobojaznosti. Temelj islamskog jedinstva i sprovoenja Njegovog zakona zasniva se na putu ehli-s-sunneta, ije su osnove bile ispravne. Pozivanje ljudi Allahu (dava) na nain ehli sunneta podrazumijeva pridravanje sunneta i ouvanje zajednice. Jer je Zajednica milost, a rascjepljivanje patnja. (Hadis, biljei ga Ahmed u Musnedu (4/278), imam Albani ga je ocijenio vjerodostojnim, u Es-Silsiletu es-sahihah (667) ) Kae Uzvieni : Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! (Ali Imran, 103) Ostvarenje jedinstva i sloge, te odbacivanje rascjepljivanja i razilaenja meu muslimanima u globalu, i posebno meu grupama koje rade za Allahovu vjeru je od najvanijih ciljeva vjere i njenih pravila. Zato u ovom broju, vaa redakcija stavlja akcenat na ciljeve erijata, kroz prizmu ouvanja ljudskih vrijednosti, jedinstva, sloge, sigurnosti, zdravlja. Upoznajte egipatsku ljepoticu Aleksandriju, saznajte vie informacija o rahmetli amilu Avdiu, te kao posebno iznenaenje, ovog broja je rubrika namijenjena svim ljubiteljima arpskog jezika Uimo zajedno arapski jezik. injenica je da deavanja u arapskom svijetu su ii svjetske javnosti, pa tako i u naem listu, jer jasno je svima da ljudi ne ele tiraniju bilo koje vrste nad sobom. Teak vakat s crnim oblacima i tekim gromovima se nadvio nad Sirijom, Palestinom, dok to javnost (ne)pravednog novog svjetskog poretka samo gleda. Stanje ljudi openito, a muslimana posebno svako na svoj nain moe popraviti. Mi, kao studenti, budimo najbolji,najvredniji, jer samo takve Ummet zasluuje! Dugujemo izvinjenje itaocima, te pojedinim autorima u prethodnom broju Glasnika, zbog neobjavljenih tekstova u potpunosti, stvar je ipak, tehnike prirode. Svim itaocima irom svijeta mahsus selam iz dalekog Egipta od vae Redakcije.
Uvodnik

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! urednik
Asmir BEKRI
2 GLASNIK
9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU
GLASNIK, APRIL 2012. GODINE
Flash
r, 2 10. .februa 012.god , 20 1. mart 12.god
Odran je Prvi radni sastanak redakcije Glasnika u novoj godini. Na ovom sastanku su prisustvovali svi lanovi redakcije, kojima je se obratio predsjednik udruenja Hasib Hadi i spomenuo kako je naa asocijacija poela sa ovim projektom i kako se on, hvala Allahu Uzvienom, do danas sve vie razvijao. Poslije se pristunima obratio urednik Glasnika, Asmir Bekri, koji je vodio radni dio sastanka. U tom dijelu sastanka se razmatralo o novim rubrikama i zaduenjima, te o dosadanjem radu lista i utiscima italaca.
Flash
U etvrtak 1. marta 2012. godine Asocijacija studenata je organizovala meunarodni turnir u malom nogometu. Na ovom turniru je uestvovalo 8 zemalja iz Azije, Afrike i Europe. Prvoplasirana ekipa je bila iz drave Mali, dok je drugoplasirana ekipa iz Maroka, a prestavnici nae zemlje su bili na treem mjestu. Istog dana, nakon proglaenja pobjednika turnira i nosioci pehara, Asocijacija je organizovala i prijatno druenje povodom ovog praznika. Osim graana nae drave, bili su gosti iz Turske i Egipta koji ive i rade trenutno ovdje u Egiptu. Na ovom druenju prisutnima su se obratili predstavnici nae Ambasade i predstavnici Asocijacije bosansko-hercegovakih studenata u Egiptu. Oni su najavili i goste iz Egipta koji su takoer se obratili prisutnima. Na kraju ovog druenja prisutni su se opustili uz kviz opeg znanja, te uz tortu u obliku nae lijepe Bosne i Hercegovine.
12. .februa
r, 2012.g
od
Odrana je sjednica Asocijacije bosanskohercegovakih studenata u Egiptu. Na ovoj sjednici, izmeu ostalog , se razmatralo o nastavku rada ovog udruenja. Studenti su jednoglasno podrali rad udurenja, te je Asocijacija nastavila sa radom. Nakon glasanja, takoer, postignut je dogovor oko organizovanja Dana Nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
, 20 10. mart
12.godin
16. .februa
r,
d 2012.go
Dana 10. marta 2012. godine odran je Drugi radni sastanak naeg lista u ovoj godini, na kome su prikupljeni radovi od lanova redakcije, koji su uspjeno izvrili svoja zaduenja. Na sastanku se raspravljalo i o buduim planovima glede Glasnika.
Odran sastanak Upravnog odbora asocijacije i svih lidera grupa studenata. Na ovom sastanku je utvren taan plan rada lidera sa ostalim studentima.
pie: Hamdija IsLAMOVI
4 GLASNIK
IZMEU DVA BROJA
IZMEU DVA BROJA
DAN NEZAVISNOSTI BiH OBILJEEN I U EGIPTU

pie: Asmir BEKRI
lanovi Asocijacije studenata BiH u Egiptu poruuju da svojim angamanom i za ovaj dan ele da se prisjete Dana nezavisnosti nae domovine, a to e se i dalje obiljeavati, kao i svaki vaniji datumi, u prijateljskoj nam domovini Egiptu.
Prvog marta 2012. godine, lanovi Asocijacije studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu su povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine organizovali prigodne manifestacije. Naime, u poslijepodnevnim satima na fudbalskom terenu egipatskog glavnog grada organizovali su meunarodni malonogometni turnir. Izmeu ostalih, turniru su prisustvovale ekipe iz Singapura, Malija, Maroka, Albanije, Indonezije... Prvo mjesto je osvojila ekipa iz Malija, drugo je pripalo Maroku, a nai momci su podigli pehar za osvojeno tree mjesto. Manifestacija se nastavila u veernjim satima u jednom od najpoznatijih instituta za jezik u Kairu. U prisustvu brojnih gostiju, od diplomatskog kora ambasade BiH u Egiptu, turske delegacije, uglednog egipatskog dr. Demala Sejjida, do bosanskohercegovakih studenata, uprilien je prigodan program koji se sastojao iz sljedeeg: Na samom poetku hafiz Abdullah Kapo
6 GLASNIK
prisutnima je kroz etape objasnio pravnohistorijski razvoj Bosne, naglasivi da je BiH jedina drava na Balkanu koja je od svog prvog pominjanja (949. Horion Bosna) pa do danas imala jedinstven naziv, te svoje teritorijalne granice. Uvaeni dr. Demal Sejjid, koji je dugo vremena boravio u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, svojim prijateljima iz BiH je poruio: Mi smo ovdje veeras vai gosti, a i vi ste nai gosti ovdje u Egiptu. Boravio sam u BiH, pisao sam o njenoj historiji, kulturi, civilizaciji, a sada nastojim da pojaam veze izmeu moje drave Egipta i vae BiH. Poto je meu prisutnima bilo i gostiju koji ne razumiju bosanki jezik, gospodin Abdullah Kapo je na arapskom jeziku odrao veoma korisno i saeto predavanje o BiH, putevima nezavisnosti i dananjeg stanja u njoj. Prisutnima je
Dan nezavisnosti estitao i gospodin Muhamed engi, zamjenik ambasadora BiH u Egiptu, te praktiki otvorio drugi dio ceremonije. Taj dio je bio baziran na kvizu opeg znanja kojeg je priredio Ahmed oraji, a u kojem su prisutni u takmiarskom duhu provjerili svoje znanje iz raznih naunih, historijskih i vjerskih oblasti. Veoma lijepo i ugodno iznenaenje je bila torta u obliku Bosne i Hercegovine, koju je spremila studentica Naila Durakovi. Torta je, naime, izazvala oduevljenje prisutnih, tako da je brzo i nestala! lanovi Asocijacije studenata BiH u Egiptu poruuju da svojim angamanom i za ovaj dan ele da se prisjete Dana nezavisnosti nae domovine i da e se to i dalje obiljeavati, kao i svaki vaniji datumi, u prijateljskoj nam domovini Egiptu. Manifestacija se nastavila i u petak, u jednoj od prostorija Ministarstva obrazovanja Egipta, gdje su nai studenti predstavili Bosnu i Hercegovinu drugim nacijama.
prouio je odlomak iz Kurana, te su prisutni ustali i odali priznanje bosanskoj himni, a nakon toga uslijedilo je i obraanje gospodina Hasiba Hadia, predsjednika Asocijacije studenata BiH u Egiptu. Naglasio je da ne smijemo zaboraviti ono za to su nai oevi i majke prije dvadeset godina glasali, te da je na nama da tu slobodu i nezavisnost ouvamo i u ovim trenucima. Zatim je gospodin Edin Ljutovi, lan diplomatskog kora bosanskohercegovake ambasade u Egiptu, odrao historijski as na temu Bosna i Hercegovina kroz historiju, stavljajui akcenat na to da oni koji zaboravljaju prolost osueni su na istu ili ponovnu propast, a ako ne govore i ne piu o tome drugi e, uistinu, za njih urediti historiju kako njima pae. Nakon njega, svoje predavanje je poeo i Muhammed Maki, student na Univerzitetu El-Azhar, a ujedno i student na Pravnom fakultetu u Bihau. Govorei o pravno-historijskom poloaju BiH,
7
IZMEU DVA BROJA
IZMEU DVA BROJA
Fetva o deavanjima u SIRIJI

s arapskog preveo: dr. safvet HALILOVI
El-Azhar: Sajam knjige za pomo narodu Sirije

U okviru pruanja pomoi i solidarnosti narodu Sirije, udruenje studenata Iekivana pobjedonosna generacija pri erijatskopravnom fakultetu univerziteta El-Azhar u Kairu organizovalo je sajam knjige. Sajam knjige se nalazi u dvoritu Univerziteta, ispred fakulteta Usulu-din. Ponuene su knjige raznog sadraja; vjerskog, drutveno-politikog i naunog. Organizatori su naveli da e zarada od prodaje knjiga na sajmu biti proslijeena za pomaganje Sirije i sirijskog naroda, u vremenu kada su se nad njima nadvili crni oblaci nasilja i zuluma, kada je ve ovih dana broj poginulih preao preko 10.000 ljudi, stotine ubijenih i silovanih ena, djece... U kampusu Univerziteta se takoer nalazi izloba fotografija, trenutnog prikaza stanja
pie: Asmir BEKRI
i nasilja u Siriji. Studenti su u skladu sa svojim mogunostima organizovali i pri ulasku u zgrade fakulteta humanitarni kutak gdje svaki prolaznik moe uplatiti dio novca za pomo narodu Sirije. Pored raznih nacija i bosanskohercegovaki studenti su prisustvovali sajmu knjige, te bili svjedoci da narod Sirije nije zaboravljen, te da bar na simbolian nain i studenti od svog deparca odvajaju za pomo njihovim vrnjacima u Siriji. Na trenutak se ovjek mogao zamisliti da su vjerovatno i prijanje generacije devedesetih godina prethodnog stoljea na jedan ovakav nain organizovano prikupljali vid pomoi za tada u to vrijeme napaeni i ucviljeni narod Bosne i Hercegovine. Uzvienog Allaha molimo da narodu Sirije podari sabura, ustrajnosti i brzu pobjedu.
Vie od stotinu istaknutih muslimanskih alima i intelektualaca, koji predstavljaju razliite islamske pravce i provenijencije, izdalo je zajedniku fetvu u vezi krvavih deavanja u Siriji. U toj fetvi se navodi da nije dozvoljeno biti pripadnik snaga koje su lojalne sirijskom predsjedniku Bearu el-Esedu i da je vjerska obaveza napustiti te zloinake formacije i pridruiti se Sirijskoj slobodnoj vojsci (El-Dejul-hurr). Takoer, obaveza je pruiti svaki vid moralne i materijalne podrke napaenom sirijskom narodu koji se bori za slobodu i dostojanstvo. U proglasu se upuuje apel svim muslimanskim narodima i dravama da povuku svoje ambasadore iz Sirije i da dignu svoj glas protiv onih drava koje pruaju podrku Bearovom reimu, posebno protiv Rusije i Kine, koje su iskoristile pravo veta u Savjetu bezbijednosti Ujedinjenih nacija kako bi zatitile zloinaki sirijski reim koji dnevno ubija i po nekoliko stotina ljudi dok ih na hiljade biva ranjeno i osakaeno. Fetvu je potpisalo 107 istaknutih islamskih uenjaka, koji zastupaju razne islamske grupacije, pravce i uenja, a meu njima su i poznati alimi, kao to su: ejh dr. Jusuf el-Karadavi, predsjednik Svjetske unije islamskih uenjaka, egipatski muftija dr. Ali Dumua, poznati islamski aktivista iz Saudijske Arabije prof. ejh Selman el-Avda, generalni sekretar Svjetske unije muslimanske uleme prof. dr. Ali el-Karadagi, voa tuniskog pokreta En-Nehda ejh Raid el-Gannui, prof. Isam el-Beir iz Sudana, bivi egipatski mufija dr. Nasr Ferid Vasil,
poznati kuvajtski alimi Tarik Suvejdan i Nebil el-Avedi, jemenski alim i daija dr. Abdulmedid ez-Zindani i mnogi drugi. U zajednikom Proglasu koji su izdali u utorak 7. februara 2012. (15. rebiul-evvel 1433.h.g.), izmeu ostalog, poruuje se: - Ve due vrijeme u Siriji se dogaaju strani zloini koje sprovodi sirijski reim protiv vlastitog naroda. U posljednjih nekoliko mjeseci taj nasilniki reim ubija demonstrante, dnevno bude ubijeno na desetine pa ak i stotine nevinih ljudi, dok hiljade bude ranjeno i uhapeno. Ta nevina krv e ostati trajna mrlja na savjesti onih koji su to poinili ali, takoer, i svih onih koji su utili i nisu digli svoj glas protiv takvih zlodjela. Svakog dana u Siriji se deavaju najbrutalnija ubistva, progone se porodice i skrnave svetinje, a sve to ini diktatorski Bearov reim kako bi po svaku cijenu ostao na vlasti. Potpisnici ovog Proglasa upozoravaju da bespravno ubijanje i nezakonito prolijevanje ljudske krvi spada u najtee grijehe kod Allaha, d.. Zatita ljudskih ivota je neprikosnovena u Allahovoj knjizi i sunnetu Njegovog poslanika, s.a.v.s., a isto je i sa drugim ljudskim pravima - sve to je zagarantovano u islamskom zakonodavstvu (erijatu). Allah Uzvieni je u Kuranu asnom bespravno prolijevanje ljudske krvi uporedio sa irkom, koji je u islamu najvei grijeh, i zaprijetio onima koji ubijaju nevine ljude stranom kaznom u Dehennemu, u kojem e vjeno boraviti. Takoer, Allah
8 GLASNIK
IZMEU DVA BROJA
IZMEU DVA BROJA
Uzvieni je naredio da se prui pomo onome kome se ini nepravda. Imajui u vidu navedeno, stavljamo akcenat na sljedee: Prvo: Nije dozvoljeno (la jeduzu) pripadnicima sirijske vojske, policije i drugih formacija koje su u slubi reima, da ubiju bilo koga od pripadnika sirijskog naroda niti je dozvoljeno da pucaju u njihovom pravcu. Vjerska je obaveza (jedibu alejhim) da pripadnici vojske, policije i ostalih formacija budu nepokorni reimu i ne izvravaju ono to im taj reim nalae. To se mora uraditi ak i po cijenu da se riskira vlastiti ivot. Takoer, oni su obavezni da napuste takvu vojsku i policiju i da dezertiraju, jer ubijanje nevinih ljudi spada u najtee grijehe. Oni koji su ve ukaljali svoje ruke i poinili odreene zloine treba da odmah prestanu s daljnjim ubistvima i da se iskreno pokaju za ono to su uradili. Vrata tevbe su jo otvorena, i neka takvi ne ustrajavaju u zloinima koje od njih trai sirijski reim. To moraju uiniti i po cijenu vlastitog ivota jer bolje je biti i ubijen nepravedno nego ubiti nekog bespravno (bigajri hakk). Onaj ko bespravno ubija ljude ui e u Dehennem, koji je grozno boravite! Donosimo fetvu da nije dozvoljeno muslimanu da ostane u vojnoj ili policijskoj slubi sirijskog reima koji ini takva strana zlodjela. Naprotiv, vjerska je obaveza napustiti takav reim i boriti se protiv njega. Drugo: Pozivamo da se prui podrka Sirijskoj slobodnoj vojsci (El-Dejul-hurr), kako bi se njene formacije ojaale i osposobile da se suprotstave zloinakim Bearovim jedinicama. Potrebno je prikljuiti se toj oslobodilakoj vojsci, koja brani civile, gradove, sela i institucije. Upuujemo poziv svim muslimanima, ali i svim ljudima slobodnog svijeta, da prue svaku moguu moralnu i materijalnu pomo ovim formacijama, kako bi se mogle uspjeno suprotstaviti jednom zlikovakom reimu koji vri teror i masakrira vlastiti narod. Tree: Obaveza je pruiti podrku sirijskim revolucionarima u svim moguim oblicima, i moralno i materijalno, kako bi im se omoguilo da uspjeno realizuju ono to su zapoeli i, na taj nain, ostvare svoju slobodu i prava. etvrto: Pozivamo arapske i islamske zemlje da zauzmu vrst stav prema dravama koje podravaju sirijski reim, naroito prema Rusiji i
Kini. Takoer, upuujemo poziv muslimanskim narodima da pokau svoje nezadovoljstvo spram sramnih odluka tih drava (koje su iskoristile pravo veta u Savjetu bezbijednosti UN kako bi zatitile sirijski reim) putem organizovanja demonstracija i protesta ispred njihovih ambasada u cijelom svijetu. Te dvije drave bi trebale znati da budunost pripada narodima, a onaj ko podrava reim koji koristi najbrutalnija sredstva protiv svog naroda - takav e, bez sumnje, biti gubitnik. Narodi nad kojima su sprovoeni najtei oblici restrikcije, zuluma i terora nee zaboraviti one koji su podravali njihove delate i bili na strani zloinaca. Peto: Upuujemo apel sirijskim demonstrantima i Sirijskom nacionalnom prelaznom vijeu (El-Medlisul-vetani el-intikali) da budu jedinstveni i da se uvaju bilo kakvih razmirica koje bi mogle dovesti do razjedinjenosti. Potrebno je biti potpuno iskren u nastojanjima da se formira nova drava na principima pravde, slobode i vladavine prava, i da se osnuju institucije koje e uvati suverenitet i interese drave, i koje nee dozvoljavati da se uski lini interesi stavljaju ispred interesa drave i zajednice. Prava vjerskih manjina kao i nacionalna prava moraju biti zatiena jer neosporna injenica je da su razliiti narodi i vjerske skupine ivjeli due od hiljadu godina u Siriji. Odgovornost za sadanje zloine i zlodjela koja se tamo ine snosi prvenstveno sadanji sirijski reim. esto: Obznanjujemo da su ljudi dobre volje diljem islamskog svijeta ve poeli formirati narodne komitete za pruanje podrke Revoluciji sirijskog naroda. Ti komiteti e voditi brigu o sirijskim izbjeglicama, koje su morale napustiti svoja ognjita bjeei od terora koji vri Bearov reim. Posebno su aktivni komiteti u Jordanu, Libanonu i Turskoj, i u njima se nastoje zbrinuti izbjeglice i obezbijediti im hranu, odjeu i lijekove. Molimo Allaha Uzvienog da pomogne napaenom sirijskom narodu da prebrodi ovu krizu, i da ih ujedini u njihovoj borbi za pravdu i slobodu. Takoer, molimo Ga da pomogne da se tom narodu povrati sigurnost i mir, u okrilju pravedne vlasti koja e ljudima omoguiti da dostojanstveno ive, u miru i slobodi, i koja nee initi nered na Zemlji. A dobar zavretak zasigurno eka one koji se Allaha boje!
Predstavljanje BiH na meunarodnoj manifestaciji sedmica kulture

pripremila: REDAKCIJA GLAsNIKA
U skolopu obiljeavanja Dana nezavisnosti, studenti iz Bosne i Hercegovine u Egiptu su, pored meunarodnog nogometnog turnira i prigodne svenosti, predstavili Bosnu i Hecegovinu na meunarodnoj manifestaciji Sedmica kulture, koju svake godine organizuje Ministarstvo obrazovanja Republike Egipat. Ove godine uestvovalo je dvanaest zemalja, tako da smo pored naih eksponata imali priliku vidjeti i nauiti neto o kulturi i historiji Azerbejdana, Turske, Vijetnama, Afganistana, ada, Malija i jo nekoliko afrikih i azijskih zemalja. Otvaranje ove manifestacije bilo je 25. februara, na kojem je ispred BiH prisutne pozdravio na student Samir Haski. Drugog marta je bila zavrnica manifestacije, a ujedno i dan kada smo mi predstavili svoju zemlju. Bili smo pozitivno iznenaeni kada smo prije poetka vidjeli prepunu salu Kluba stranih studenata, budui da niti jedan dan prije nije prisustvovao toliki broj gostiju, a svakako jo vie smo bili iznenaeni, kada su nam prili organizatori manifestacije i saoptili da je danas toliko prisutnih iz razloga to je dan Bosne i Hercegovine. Pred gostima iz ambasada nekoliko zemalja, organizatorima, studentima i ostalim prisutnim, program kojim je predstavljena naa zemlja, zapoeo je uenjem odlomka iz Kurana, a nakon toga interpretacijom nacionalne himne. Hfz. Abdullah Kapo, u neto manje od sat vre-
mena, iznio je najznaajnije detalje iz historije, kulture i tradicije Bosne i Hercegovine, te upoznao prisutne sa prirodnim ljepotama, privrednim mogunostima i nainom na koji se moe posjetiti ova balkanska zemlja. Moda i najinteresantniji dio veeri je bio odmjeravanje snaga u tradicionalnoj bosanskoj igri povlaenje konopca u kojem su sa jedne strane bili predstavnici sa afrikog, a sa druge strane azijskog kontinenta. Na kraju je organizator uruio nagrade i zahvalnice predstavnicima zemalja koje su uestvovale na ovogodinjoj manifestaciji Sedmica kulture. Povodom ovoga, predsjednik Asocijacije studenata BiH u Egiptu gosp. Hasib Hadi, je izjavio: Asocijacija studenata je legitimno udruenje graana iz BiH i jedino takvo u ovoj zemlji. S obzirom na to, jako je bitno da uestvujemo na ovakvim i slinim manifestacijama, na kojima imamo priliku da predstavimo svoju zemlju na najbolji nain, i upoznamo sa njom ne samo Egipane, nego i ljude iz cijelog svijeta. Istovremeno, nai studenti i ostali nai graani, imaju priliku da na jednostavan nain mnogo naue o kulturi i tradicijama ostalih naroda. Ove godine je uestvovao najvei broj zemalja do sada i pravo je zadovoljstvo da i BiH bude jedna od njih.
Izvor: www.rijaset.ba
10 GLASNIK
11
IZMEU DVA BROJA
IZMEU DVA BROJA
SIRIJSKI REIM INI NAJVEA ZLODJELA PROTIV SVOG NARODA

s arapskog preveo: dr. safvet HALILOVI
Svjetska unija islamskih uenjaka s velikom zabrinutou prati krvava deavanja u Siriji, gdje reim svakodnevno ini najvea zlodjela protiv svog vlastitog stanovnitva. Mirne demonstracije protiv porodice Bear i njenog tiranskog reima, koji nekoliko decenija vlada Sirijom, poele su u martu 2011. godine, ali uporedo s tim poelo je i ubijanje demonstranata, koje se enormno povealo u posljednjih nekoliko sedmica. Tako je sirijski reim poinio pravi pokolj u gradu Homsu, u subotu, 4. februara 2012., na dan Poslanikovog roenja (12. rebiulevvel 1433. h.g.), koji se, inae, tradicionalno obiljeava diljem svijeta. Tog dana Bearov reim ubio je, samo u gradu Homsu, preko 350 ljudi, a preko hiljadu ih je ranjeno. U napadima na goloruki narod sirijska vojska koristila je artiljeriju i teko naoruanje, granatirajui gusto naseljena gradska i prigradska podruja Homsa. Inae, upotreba topova, haubica i projektila velikog kalibra postala je uobiajena praksa sirijskog reima, koji je do sada ubio preko est hiljada ljudi a vie desetina hiljada ljudi je ranjeno i osakaeno. Takoer, taj reim je
12 GLASNIK
uhapsio desetine hiljada ljudi, koji su izloeni najbrutalnijim muenjima i torturama u Bearovim zatvorima. Inae, posljednjih sedmica Bearova policija i vojska, naroito njegove specijalne jedinice poznate pod nazivom ebbiha, dre u opsadi mnoge sirijske gradove i sela, nastojei na taj nain, putem sile, represije i irenja straha uguiti demonstracije u kojima uestvuju stotine hiljada Sirijaca koji trae svoja najosnovnija prava. Svjetska unija islamskih uenjaka najotrije osuuje ubijanje nevinog stanovnitva, koje se ponavlja svakodnevno, na ulicama i u kuama sirijskih gradova i sela, poput Zebedanija, Homsa, Damaska, Haleba, Dere, Idliba i dr. Unija upozorava taj nasilniki reim da povede rauna o posljedicama svojih zlodjela, jer ubijanje i muenje nevinih ljudi spada u najtee grijehe i povlai za sobom brojne kazne i prokletstva, i na dunjaluku i na ahiretu. Poznato je da se Boiji zakoni (sunnetullah) ne mijenjaju, a jedna od osnovnih stavki u tim zakonima je da zlikovci i oni koji ine nepravdu bivaju ponieni i kanjeni jo na ovom svijetu prije
budueg. Sav svijet je vidio kako su skonali tiranski arapski vladari poput Mubaraka, Gadafija i Ben Alija, a Uzvieni Allah u Kuranu asnom je rekao: ...koji su na zemlji zulum (nepravdu) provodili, i poroke na njoj umnoili, pa je Gospodar tvoj bi patnje na njih spustio, jer, Gospodar tvoj je, zaista, u zasjedi. (Kuran, sura El-Fedr, 11-13) Sirijski reim bi trebao uzeti pouku iz onoga to se desilo u drugim arapskim zemljama. Unija upuuje poziv sobodarskom sirijskom narodu, posebno se obraajui pripadnicima sirijske vojske, da budu na strani onih kojima se ini zulum (nepravda) a ne na strani tiranskog reima, koji se ne ustruava da uradi bilo koju vrstu zlodjela samo radi toga da bi ostao na vlasti. Trebaju znati svi oni koji podravaju tirane i zulumare da e biti kanjeni jo na ovom svijetu, a na ahiretu e biti proivljeni u drutvu Faraona i Hamana, tirana o kojima govori Kuran. Unija poziva pripadnike sirijske vojske i policije da se prikljue svom narodu i zatite ga od Bearovog tiranskog reima i njegovih zlodjela. Takoer, Unija zahtijeva od organizacija
Arapska liga i Islamska suradnja da uloe sve to je u njihovoj moi kako bi se sprijeilo nasilje, ubijanje i teroriziranje ljudi u Siriji. Napaenom sirijskom narodu treba pruiti svaku vrstu podrke u njegovoj borbi za slobodu, pravdu i ljudsko dostojanstvo. Bearov zlikovaki reim, naalost, dobiva moralnu i materijanu (vojnu) podrku od Rusije, Kine i Irana, i ove zemlje su se stavile u slubu reima koji nemislosrdno ubija dnevno i po nekoliko stotina svojih graana. Stoga, Unija pozdravlja napore koje ulau zemlje lanice Arapske lige, posebno zaljevske zemlje, na putu spaavanja sirijskog naroda od zloina i krvoprolia koje nad njim vri Bearov reim. Takoer, Unija upuuje apel svim dravama i humanitarnim organizacijama u svijetu da se ukljue u pruanje pomoi napaenom sirijskom narodu na svim nivoima, istie se u proglasu kojeg je uputila Svjetska unija islamskih uenjaka a kojeg potpisuju generalni sekretar Unije prof. dr. Ali el-Karadagi i predsjednik Unije ejh dr. Jusuf el-Karadavi. Svjetska unija islamskih uenjaka Doha, 12. rebiul-evvel 1433.h.g. / 4. februar 2012.
13
INTERVJU
INTERVJU
INTERVJU
prof. Uzeir KOBILICA
ratne 1993. godine sam se i oenio, i dvijema kerkama u ratnim danima od Allaha opskrbljen bio, ali nikada iman u Allahovu pomo i odreenje nisam izgubio. Bilo je to jedno ogromno ivotno iskustvo. Istina, u nekim mojim nakanama me je rat i omeo, ali nikada nisam zaalio, jer odredba, ipak Allahu pripada. Moda bi to za mene gore bilo, Allah zna. U svakom sluaju, ono to me je zadesilo, nije me moglo mimoii, a ono to me je mimoilo, nije me moglo zadesiti. ta je bio povod da doete na studije na Univerzitet Azhar? Uzeir Kobilica: Iskreno da vam kaem da u mojim ivotnim planovima i vizijama Al-Azhar nikada nije bio u opciji. Zbog odreenih okolnosti sam medresom i imamskim radom zadovoljan bio, ali opet evo do izraaja dolazi Allahova odredba. Naime, 1996. godine sam dobio ponudu od Kuvajtske organizacije u Zenici da budem vaspita grupi bosanske djece na kolovanju u Egiptu i tako sam se obreo u Kairu. Dolaskom u Kairo i upoznavi taj ,,divni,, narod, odluio sam se na studiranje na renomiranom Al-Azharu, te 1999. godine upisujem Islamski pedagoki fakultet (Kullijjetu-t-terbijjeti), a po njegovom uspjenom okonanju 2004. godine upisujem i postdiplomski studij na Mahedul-Ali li-d-dirasatil-islamijjeti vel-arebijjeti. Uspjeno zavravam ispitni dio 2007. godine, ali magistarsku disertaciju nisam uradio zbog spleta odreenih okolnosti, te se te iste godine sa svojom porodicom definitivno vraam u Bosnu. Moete li nam opisati kako je to bilo studirati na Azharu prije vie od deset godina, i ta je to to vas je doista dojmilo u Egiptu i ostavilo traga u vaem ivotu? Uzeir Kobilica: Za mene je studiranje bilo teko i naporno iz vie razloga: prije svega, ja sam bio porodian ovjek i itava moja porodica je studirala. Moja supruga je uspjela zavriti Srednju Al-Azharovu kolu i erijatskopravni fakultet na Al-Azharu (Kullijjetu-eriatil-Islamijjeti), a kerke su bile u osnovnoj koli. 2005 godine me je Allah poastio i sinom Hamzom. Bilo je tu dosta i drugih aktivnosti koje ne bih spominjao, ali sam u svakom sluaju maksimalno aktivan bio. Allah pomae Svoje robove i snagu im daje. Studiranje na Al-Azharu je jedno veliko iskustvo, upis, predavanja, ispiti, administracija, i ja sam u svemu tome nalazio neko posebno zadovoljstvo. Profesori i studenti na mom fakultetu su me puno uvaavali, jer sam tada bio jedini student na tom fakultetu iz Bosne. Normalno, i ja sam otvoren prema njima bio tako da sam, zaista zanimljive dane tu proveo. Nedostaju mi one kairske vreve, vruine, predavanja kod ejhova, druenja sa studentima iz itavog svijeta i njihovim obiajima, Han Halili, kueri... U Egiptu se ui od ejhova, a i na
ulici, od obinog naroda. Egipatska ulica je jedna velika ivotna kola u svakom pogledu. Moja porodica i ja puno volimo Egipat, njihova jela, obiaje, strpljivost, pratanje, zadovoljstvo s onim to imaju, prirodnost u ponaanju... Saivjeli smo se sa njima. Moda je tome doprinijelo to to sam bio porodian, pa sam dublje pronikao u njihovu privatnost i realnost ili je to moda to to sam i sam po prirodi slian njima, Allah zna. Znam samo da veliki broj naih studenata po dolasku na studije prve godine sve osuuju, obeaju da se nakon prvog odlaska u Bosnu vie nee vratiti u Egipat, ali se poslije grevito bore za ostanak i zavretak kolovanja u Egiptu. U svakom sluaju, ja sam u Egiptu i od Egipana puno nauio i hvala im. Tokom vaeg boravka u Egiptu koji su to ljudi koji su ostavili jak dojam na vas? Uzeir Kobilica: E, to je za mene teko pitanje, jer bih toliko ljudi trebao sada nabrojati. Na prvom mjestu bih spomenuo osobu, naeg Bosanca, za mene uvaenog i cijenjenog prof. dr. hadi-hafiza Safveta Halilovia, sada profesora na IPF-u u Zenici, i njegovu potovanu porodicu. To je jedan veliki ovjek, alim i humanista koji je u to doba magistrirao i doktorirao na Al-Azharu. Tu je i na diplomata i moj potovani prijatelj Muhamed engi, koji je puno toga uinio za nae studente i graane. Tu je i poznata kairska ulema ijim sam predavanjima lino prisustvao i toliko toga nauio, npr. ejh Abdu-l-Bedi, Muhammed Hassan, Ali Duma, Abdul-Hajj el-Fermavi, moji uvaeni profesori Abdul-Fettah Aur, Ahmed Omer Haim i drugi. Tu su i kuni prijatelji amm Vali i njegova supruga, ust. Ismail Abid, ust. Tarik i njegova supruga Hale, AbdulKerim el-Ujuni el-Magribi i mnogi drugi. Egipat je pun iskrenih prijatelja. Za vrijeme vaeg boravka u Egiptu, u nekoliko navrata, pokuavano je osnivanje asocijacije bosanskohercegovakih studenata na Azharu. Vi ste bili jedan od zaetnika te ideje. Iz kojih razloga, sve do 2009. godine nije registrovana asocijacija studenata ili udruenje bosanskohercegovakih graana u ovoj arapskoj zemlji? Uzeir Kobilica: Bilo je perioda kada smo mi, bosanski studenti, bili mnogobrojni i nije bilo nikakve zapreke, s te strane, da to i uinimo. Najvie nam je nedostajalo ozbiljnosti i dobre volje da se uhvatimo u kotac sa svim problemima administrativne prirode. Na sijelima smo o tom pitanju razgovarali i esto puta se ,,zagrijavali i raspitivali se o nainu i potrebnoj dokumentaciji za realizaciju istog, ali to naalost nikada nismo dovrili. Bio je to veliki promaaj kojeg ste, eto vi ispravili. Vrlo je vano da ste svojiom napisima i aktivnostima prisutni na ovom prostoru; da se odrava ta bratska veza izmeu egiptskog i bosanskog naroda, jer, ipak smo jedni drugima najprei.
razgovarao: Asmir BEKRI
Traenje korisne nauke je ibadet. Uinite to temeljito i kvalitetno, jer zgrada sa jakim temeljima odolijeva svim vjetrovima i zemljotresima. Naoruajte se moralom, jer njime osvajamo i srca drugih pridobijamo. Rijeimo krizu morala i moralnih uzora, a time emo rijeiti i sve ostalo. Moral nas uzdie pred Allahom, a i pred ljudima. Budite iskreni borci za svoje mjesto, prava i ivot. Neka vam ivotni moto bude: Maza tekulu li rabbike gaden? - ta e sutra rei svome Gospodaru?
Esselamu alejkum, uvaeni profesore. Moete li sa nama podijeliti radost vaih medresanskih dana i ta je to ostavilo na vas najvie traga u vaem kolovanju poslije medrese? Uzeir Kobilica: Ja sam prijeratna generacija svrenika Gazi Husrevbegove medrese, tanije 1986-90 generacija i to je bio period ne rata, ali ipak period poetka burnih promjena na politikoj sceni u Bosni i Hercegovini i drugim republikama sada bive Jugoslavije. Medresa je za mene bila jedno veliko pozitivno iskustvo, kola koja je od jednog obinog djeaka uspjela izgraditi zrelu, pozitivnu i, mislim, radnu osobu. Volio sam medresu, a posebno svog najdraeg profesora arapskog jezika i razrednika prof. Ahmeda Halilovia koji je svojim primjerom i rijeju puno djelovao na mene. Istina, bilo je i tekih trenutaka, dobrih i loih ocjena, mladalakih manira, ali ipak sve to nije zasjenilo moju ljubav i pozitivna sjeanja na medresu. Danas, iz ove perspektive gledajui, mislim da su prijeratne generacije medresalija ipak zrelije bile i po zavretku medrese su uglavnom dovoljno zrele bile da ponesu breme daveta i rada s ljudima, za razliku od dananjih generacija koje mi nekako nezrelo djeluju, i mislim da je odluka Rijaseta da se po zavretku medrese stie zvanje imama, a ne i hatiba i muallima kako je to u naim diplomama pisalo, ipak dobar i realan korak. ovjek se tek po zavretku fakulteta kao linost isprofilira. Ovo je vano zbog savremenih trendova i procesa kroz koje prolazimo. S obzirom da ste za vrijeme agresije na nau zemlju bili u BiH, kako se to odrazilo na vas i vau budunost? Uzeir Kobilica: Rat me je zatekao na dunosti prvog imama u novoformiranom dematu Varalii, tadanji Odbor IZ-e Kakanj. Bez dvoumljenja sam se odmah prikljuio odbrani islama i muslimana Bosne, pa sam i ranjen bio. Medresa me je nauila istrajnosti i jakom osloncu na Allaha i nikada nadu u Allahovu pomo nisam gubio. Poetkom
14 GLASNIK
15
INTERVJU
Allah pomae moralne, pa ako elimo napredak onda se moramo vratiti moralnim vrijednostima. Kakav je va pogled na dananju drutveno-politiku sliku BiH? ta mislite kako e tei dalji razvoj ovih politikih deavanja u naoj zemlji? Uzeir Kobilica: Allah sve zna, pa i ovu nau situaciju. Ne bih prejudicirao, ali nam je oito jedinstvo, kao rijetko kad u naoj historiji potrebno. Nai neprijatelji su uspjeli da nas razjedine, rastoe, i sada polahko rezultate toga ubiru, a mi polagahno nestajemo. Moramo se posvetiti izgradnji sebe i svoje zdrave porodice, to e rezultirati zdravom, svjesnom, savjesnom i jedinstvenom drutvu koje e se, s Boijom pomoi, a zatim i zajednikim nastupom, izboriti za svoja prava. U ivotu je sve mogue, pa i na nestanak sa ovih prostora, a to je najgore to nam se moe desiti. Bojim se da ivimo u ideji kako je to nemogue, a nita ne inimo da se to ne desi. Asocijacija bosanskohercegovakih studenata u Egiptu je osnovala svoj list, kroz koji emo afirmirati naa miljenja, ideje, istraivanja itd. Koji su vai utisci, te imate li savjete za unapreenje istog? Uzeir Kobilica: Neiskustvo u poecima je uvijek prisutno, ali se ono vremenom prevazilazi. Vi ste napravili veliki korak samim tim to ste osnovali jedno ovakvo udruenje i to, pored svojih mnogobrojnih obaveza koje imate, a koje ja dobro poznajem, i teke politiko-ekonomske situacije na prostoru gdje boravite, istrajavate u njegovoj izradi, redovnom oglaavanju, pisanju kvalitetnih tekstova, informacija i sl. Mi to u svoje doba nismo uspjeli, a vi jeste, i estitam vam, i neka vas Allah pomogne. Vrlo vano je da se borimo na svim poljima i na sve dozvoljene naine koji nam se ukau. Ne zaboravimo Allahove, d.., rijei: ,,I reci: Radite, pa e va rad vidjeti Allah, Njegov poslanik i vjernici. Vi ste mladi i perspektivni i ja ne sumnjam u va uspjeh, ako Bog da. Lino mislim da ovaj list idealno ureujete, a eventualni savjeti ili sugestije s moje strane e vam, po potrebi, biti i prezentovani. Voljeli bismo da na svoj sopstven nain, posavjetujete sve studente iz BiH koji studiraju na egipatskim univerzitetima? Uzeir Kobilica: Traenje korisne nauke je ibadet. Uinite to temeljito i kvalitetno, jer zgrada sa jakim temeljima odolijeva svim vjetrovima i zemljotresima. Naoruajte se moralom, jer njime osvajamo i srca drugih pridobijamo. Rijeimo krizu morala i moralnih uzora, a time emo rijeiti i sve ostalo. Moral nas uzdie pred Allahom, a i pred ljudima. Budite iskreni borci za svoje mjesto, prava i ivot.
LINA KARTA
Nakon to ste zavrili Azhar i vratili se u Bosnu i Hercegovinu, koliko ste imali koristi od zavrenog Pedagokog fakulteta u svojem daljnjem kolovanju i radu sa ljudima? Uzeir Kobilica: Prethodno sam rekao da je Egipat sa Azharom na elu jedna velika ivotna kola. Sa Al-Azharovom diplomom sam, bi iznillahi, odmah naao posao nastavnika/profesora Islamske vjeronauke u Osnovnoj koli ,Arnauti i Srednjoj ekonomskoj koli, koji jo uvijek s ljubavlju i velikim entuzijazmom radim. Kroz studiranje i druenje sa ljudima svih profila i kategorija i iz itavog svijeta sam nauio raditi s ljudima, prepoznati stvari i probleme i adekvatno se postavljati. Ljudi jo uvijek, ne znam zbog ega, imaju neku averziju prema svrenicima fakulteta u arapskim zemljama. Ja sam, recimo, imao situaciju gdje mi radni kolega kae: ,,Kada sam uo da si primljen na posao mislio sam da dolazi neki napastan, grub i opasan ovjek, ali si ti suta suprotnost mojim oekivanjima i od tebe imam toliko toga nauiti. Iz Egipta se ima toliko toga donijeti u Bosnu i prenijeti na nas Bosance. Prvenstveno mislim na stvari moralne i karakterne prirode. Egipani imaju lijepu narav, meusobno pratanje, zadovoljstvo s onim to imaju i zahvalu Allahu na onome to im je On podario. Ovo je neto to nama Bosancima puno, puno fali. Zavidni smo, nezadovoljni, esto puta Allahu nezahvalni, teko pratamo i sl. Iz prolosti se sjeamo samo lijepih dogaaja. Poelite li opet da ste jedan od desetina hiljada studenata na Azharu i zato? Uzeir Kobilica: Ne znam kako e neko ovu konstataciju shvatiti, ali moja porodica i ja volimo Egipat i Egipane. Nikada ne bi bjeali od ivota u Egiptu i sa Egipanima. Kada bi samo mogli objediniti mentalitet egipatskog naroda i bosansko podneblje (klimu), mislim da bi napravili idealan spoj na ovome svijetu. Mi smo u Bosni, Bosanci, sa bosanskim narodom koji je dobar narod, ali mu fali neto od karaktera egipana. To mi nedostaje. Kakve su predispozicije svrenika Azhara kada se vrati u rodnu Bosnu, te koje su njegove dunosti i obaveze? Uzeir Kobilica: Al-Azhar je univerzitet koji studenta priprema da se vrlo lahko adaptira i bez problema djeluje u svim podrujima svijeta. Neko to ne zna prepoznati i u praksi primijeniti. Diplome se, uglavnom, mogu nostrificirati, a preko njih i posao u svojoj struci raditi. Svrenik Al-Azhara kao i svaki drugi vjerski slubenik ima veliku odgovornost, dunosti i obaveze. Ovdje najvie mislim na odgovornost moralne prirode, jer nam to u ovoj dananjoj moralnoj krizi i krizi moralnih uzora, puno nedostaje.
Safvet (Mustafa) Halilovi

Kontakt - safwatmustafa@yahoo.com Mjesto i godina roenja - Zenica, 1968. (1388.h.g.) Obrazovanje Doktor islamskih nauka iz podruja tefsira i kuranskih znanosti - 1997-2001. Doktorska disertacija na temu Al-Imm Ab Bakr ar-Rz al-Dasss wa manhaduhu fi at-tafsir (Metodologija tumaenja Kurana, studija na primjeru imama Ab Bakra ar-Rzija al-Dasssa) registrovana je u maju 1997. godine na Fakultetu islamskih nauka (Usluddn) Univerziteta Al-Azhar u Kairu, Odsjek za tefsir i kuranske znanosti. Disertacija je odbranjena na istom odsjeku, 25. marta 2001, sa najveom ocjenom (martaba a-araf all) i preporukom za njeno publikovanje. Objavljena je u augustu 2001, u izdanju kairske izdavake kue Dr assalm. (ISBN 977-432-012-4, 638 strana, 24 cm) Magistar islamskih nauka iz podruja tefsira i kuranskih znanosti - 1994-1997. Fakultet islamskih nauka Univerziteta AlAzhar u Kairu, Odsjek za postdiplomski studij tefsira i kuranskih znanosti. - Tema magistarske radnje: At-Tafsr bi al-mathr, ahamiyyatuh wa dawbituh dirsa tatbqiyya fi sra an-Nis (Tradicionalno tumaenje Kurana, njegov znaaj i postavke, primjenjena studija u suri An-Nis). Teza je odbranjena u martu 1997. s najveom ocjenom (mumtz) a objavljena je u izdanju Dr an-nar li al-dmit (Univerzitetska zdanja) u Kairu, 1999. (ISBN 977-316-015-7, 348 strana, 24 cm) 1992-1994. Postdiplomski (dvogodinji) studij na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, Odsjek za tefsir i kuranske znanosti (Qism at-tafsr wa ulm al-Qurn) 1988-1992. Fakultet islamskih nauka Univerziteta Al-Azhar u Kairu, Odsjek za tefsir i kuranske znanosti (Qism at-tafsr wa ulm al-Qurn) - Diplomirao sa najveom ocjenom (mumtaz) 1983-1987. Srednja kola, Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo - Za vrijeme kolovanja u Medresi stekao zvanje hafiz Kurana Radno iskustvo 1997-2001. predava na Islamskoj pedagokoj akademiji u Zenici (IPA), nauna oblast Tefsir i Kuranske znanosti 1997-2000. gostujui profesor na Islamskoj pedagokoj akademiji u Bihau
LINA KARTA
pie: REDAKCIJA GLAsNIKA
2002-2007. docent u naunoj oblasti Tefsir i Kuranske znanost, Islamski pedagoki fakultet Univerziteta u Zenici (IPF) Od 2004. godine predaje i Siru (ivotopis Vjerovjesnika) na Islamskom pedagokom fakultetu Univerziteta u Zenici 2004-2005. struni spoljnji saradnik na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na postdiplomskom studiju (Kritika tradicionalnog tefsira u savremenim reformatorskim kolama) 2005-2007. struni spoljnji saradnik na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na dodiplomskom studiju (Savremeno tefsirsko miljenje u arapskom svijetu) 2005-2007. gostujui profesor na postiplomskom studiju Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru (Srbija) U decembru 2007. promoviran u zvanje vanrednog profesora za naunu oblast Tefsir i Kuranske znanosti na Islamskom pedagokom fakultetu Univerziteta u Zenici. (Odluka o promoviranju u ovo zvanje donesena je na 9. sjednici Senata Univerziteta u Zenica, 5.12.2007, pod rednim brojem 6, broj odluke: 01-108-321-1094/07-6) Od 2007. u sklopu naune oblasti Tefsir i Kuranske znanosti predaje i Kuransku antropologiju, na Odsjeku za socijalnu pedagogiju 2008-2011. u svojstvu gostujueg profesora predaje Siru (ivotopis Vjerovjesnika) na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru (Srbija) U martu 2011. izabran od strane Nastavno-naunog vijea Islamskog pedagokog fakulteta Univerziteta u Zenici za efa Odsjeka za islamsku vjeronauku lanstvo u svjetskim tijelima i asocijacijama 2005. lan Svjetske unije islamskih uenjaka (International Union for Muslims Scholars / Al-Ittihad al-alemi li ulama al-muslimin) kojom predsjedava prof. dr. ejh Jusuf al-Qaraqawi 2006. izabran u Vijee povjerenika (Madlis al-umena) Svjetske unije islamskih uenjaka, organ koji rukovodi Unijom koja okuplja vie hiljada islamskih uenjaka iz raznih dijelova svijeta 2007. lan Komisije za pitanja muslimanskih manjina (Ladnat al-aqaliyyat al-islamiyya) koju je osnovala Svjetska unija islamskih uenjaka 2010. na zasjedanju Generalne skuptine Svjetske unije islamskih uenjaka u Istanbulu (poetkom jula 2010.) ponovo izabran u Vijee povjerenika
16 GLASNIK
17
TEMA BROJA
TEMA BROJA
A VOJSKE GOSPODARA TVOGA SAMO ON ZNA

Sjedili su pored njega sve do sabah-namaza, kada je bolesni djeak iznenada otvorio oi, nasmijao se okupljenoj porodici i priao s njima. Bolest od koje je bolovao nestala je, a on je ozdravio Allahovom voljom. Zatim je ustao i klanjao s njima sabah-namaz.
pie: Mersad Muratovi Allah, d.. veli: A vojske Gospodara tvoga samo On zna. (sura El-Mudessir, 31 ajet). Rije ( ) vojske, u ajetu upuuje na openitost, to znai, kako znanje o koliini Allahove vojske, posebnostima stvaranja, broju lanova, zaduenjima i preciznim mudrostima koje se kriju u svakoj navedenoj stvari, pripada samo Allahu Uzvienom, i niko Mu u tome nije sudionik, tako da niko ne moe za njihov broj rei ni da ih ima malo ni mnogo, niti moe, i pored toga to nita o njima ne zna, davati miljenja i vrijeati. Bilo je pokuaja odreenih skupina da ogranie taj broj, ali njihovi pokuaji su bili bezuspjeni, jer nisu mogli argumentirati svoju teoriju. U dvije sahih zbirke, kao i drugim pouzdanim predanjima, navodi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao opisujui El-Bejtul-Mamur, koji se nalazi u sedmim nebesima: U nju ulazi svakodnevno sedamdeset hiljada meleka i ne vraaju se ponovo u nju. Biljei hafiz Ebul-Kasim Et-Taberani sa svojim senedom od Dabira bin Abdullaha koji veli: Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: Nema na sedam nebesa ni jednog mjesta koliko jedna stopa ili pedalj ili dlan, a da na njemu nema meleka na kijamu, na seddi ili na rukuu. Kada nastupi Kijametski dan svi e kazati: Slava neka je Tebi i ist si od onoga to Ti pripisuju; mi smo Ti inili istinski ibadet samo stoga to Ti nismo smatrali ravnim nikoga. ovjek nije kadar da spozna sve vojske Gospodara, ali svakodnevno se susree s tim vojskama, i svjedok je njihovog djelovanja. Kao dokaz toga navest emo dogaaj koji se desio 250 godine po hidri u Bagdadu. Ovaj dogaaj zabiljeio je Abdullah El-Devheri koji kae: Meu nama je bio jedan imuan ovjek, trgovac, ugledna linost. Imao je mnogo djece. Jednog dana, jedan od njegovih sinova se razbolio. Bolovao je od meningitisa, bolesti za koju nije bilo lijeka u to vrijeme.(Meningitis je bolest koja dovodi do sakupljanja vode izmeu koe i kosti lobanje na glavi, to uzrokuje da se glava neprestano poveava sve dok ovjek ne umre). Glava tog djeaka, koji je bolovao od meningitisa, poveala se toliko da je promijenila izgled njegovog lica i unitila mozak. Uzaludni su bili pokuaji doktora da izlijee ovog djeaka. Nakon nekoliko dana pao je u komu. Niko se vie nije nadao njegovom ozdravljenju, naprotiv svi su ekali as kada e preseliti s ovog svijeta. Premjestili su ga u odvojenu sobu a pored njega, svakog dana sjedio bi neko od njegove brae i obavjetavao oca o eventualnim promjenama. Tako jednog dana, jedan od njegove brae, sjedei pored njega ugledao je akrepa kako se sputa niz zid. U to vrijeme, krovovi kua bili su graeni od grana palmi, pa su se esto na tim granama sakupljali akrepi i zmije. Ovaj akrep spustio se sa krova niz zid, doao do kreveta i popeo se na glavu bolesnog djeaka. Brat koji se nalazio pored bolesnog djeaka u tom trenutku, odmakao se od njega . Bojao se da ga akrep ne ubode. Poznato je da akrepi u sebi sadre otrov koji moe dovesti do smrti ovjeka . Akrep je ubo bolesnog djeaka 12 puta na razliita mjesta na glavi, zatim se spustio niz krevet, uspeo uza zid i otiao. Nedugo nakon toga, na mjestima gdje ga je akrep ubo poela je da izlazi krv i gnoj. Krv, gnoj i sukrvica nastavili su da izlaze sve dok mu se glava nije smanjila i vratila u normalno stanje. Nakon toga poeo se uvijati od prevelike boli u stomaku i dobio je veliku temperaturu. Mislei kako su mu ovo zadnji trenutci ivota, porodica se okupila oko njega u tim posljednjim minutama njegovog ovodunjalukog ivota. Sjedili su pored njega sve do sabah-namaza, kada je bolesni djeak iznenada otvorio oi, nasmijao se okupljenoj porodici i priao s njima. Bolest od koje je bolovao nestala je, a on je ozdravio Allahovom voljom. Zatim je ustao i klanjao s njima sabah-namaz. Subhanallah. Razmiljajui o ovom dogaaju, mnogi od nas e se zauditi i rei: Subhanallah, lijek ovog djeaka dola je preko akrepa koji usmruje svoijm ubodom. Zaista je Allah milostiv prema svojim robovima. alje svoje vojske kao ispomo svojim istinskim robovima, kako bi im ulio smirenost u srca i uvrstio njihovo vjerovanje. Kae Allah d..: On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo vie uvrstili vjerovanje koje imaju - a vojske nebesa i Zemlje su Allahove; Allah sve zna i mudar je. (sura El-Feth, 4 ajet).
OSNOVNI CILJEVI ERIJATA (islamskog vjerozakona)

pie: hfz.. Almir Kapi, prof.
Islamski vjerozakon nije obavezao ljude sa onim to e biti na tetu njima ili okolini u kojoj se nalaze, niti da ih prisili na nemogue , ve je cilj postizanje pravde i jednakosti meu ljudima kako bi se postigla svrha postojanja i ravnotea izmedju vjere i svakodnevnog ivota.
Stvaranjem ljudskog roda,a sa ciljem oboavanja Jednog Stvoritelja , Allaha delle anuhu, kaderom (sudbinom), vec propisanim, Adem ajehi selam I Hava kao prvi ovjek I ena bivaju sputeni na zemlju zbog grijeha koje su poinili okusivi plod sa zabranjenog drveta. Uzvieni Allah im objavljuje svrhu ivota na ovome svijetu I pokaza im put koji e ih ponovo vratiti u Dennet u kojem boravie, shodno tome su I rijeci Uzvienog : I izlazite svi iz Njega, dolazit e vam od mene uputa, pa onaj ko se uputi, za njega straha nema I ni za im nee tugovati (el bekara 38 ). Vjekovima I generacijama je dolazila objava od Stvoritelja kako nebi zaboravili svoju svrhu postojanja tako da je svaki poslanik dolazei svome narodu govorio : O narode moj, Allaha oboavajte , vi drugog boga pored Njega nemate . Dini Islam je vjera svih Bojih poslanika od Adema do posljednjeg , Muhameda alejhi selam, iji su ciljevi u svakome dobu bili isti, tako da sve nebeske knjige pozivaju u pet osnovnih ciljeva bez kojih ivot na zemlji ne moze opstati. Islam podrobno govori o ovoj temi i naziva ju ed-darurijatul- khams ( pet osnovnih ciljeva ). Pet osnovnih ciljeva Islamskog Prava imaju za svrhu ouvanja pet nunih pora ivota kako bi ciklus opstanka ljudskog roda opstao, naime, to su: 1. um ( el-akl ), 2. porijeklo ( en-neseb ), 3. ivot (en-nefs ), 4. religija ( ed-din ), 5. imetak ( el-mal). Nazvane su osnovnim ciljevima ili cjelinama, jer sve religije i zakoni su sloni o njihovom ouvanju i pravu svakog ovjeka na isto. Imam atibi, rahimehullah, navodi ovaj koncenzus u svojoj knjizi Elmuwafekat : Cijeli je umet sloan na tome, ak i sve ostale religije, o postavljanju pet osnovnih ciljeva ouvanja ljudske vrste, a to su vjera, ivot, porijeklo, novac i um. Islamski vjerozakon nije obavezao ljude sa onim to e biti na tetu njima ili okolini u kojoj se nalaze , niti da ih prisili na nemogue , ve je cilj postizanje pravde i jednakosti meu ljudima kako bi se postigla svrha postojanja i ravnotea izmedju vjere i svakodnevnog ivota. Prvi pisani dokument Islamske drave u doba Bojeg poslanika nakon hidre iz Meke u Medinu, kao prvi glavni grad tadanje muslimanske zajednice, spominje u svojoj Sahifi ( naziv tadanjeg pisanog zakona) pravo pripadnicima nebeskih objava slobodu izraavanja vjere gdje pie: idovima pripada pravo na njihovu vjeru i imetak , Sahifa se sastojala iz 52 ( pedeset i dvije ) stavke , od toga 25 ( dvadeset i pet ) koje se tiu meusobnog odnosa muslimana jednih spram drugih i 27 ( dvadeset i sedam ) stavki u odnosu sa pripadnicima drugih vjera to ukazuje na brigu Islama o ouvanju religijske slobode unutar Islamske drave. Takoer, historijski primjeri nesumljivo svjedoe ustavu o navedenim ciljevima koji su vijekovima ouvali narode, njihov imetak, ast i vjeru kojoj pripadaju. Zasigurno je svaki od ovih pet ciljeva Islamskog prava cjelina sama za sebe ije vrijednosti su skoro podjednake i usko su vezani za meuljudske odnose to ovoj temi daje veliki znaaj o njenom prouavanju i poznavanju prava jednih kod drugih kako bi ouvali sklad ivota koji je Kuranom nareen u sljedeem ajetu : I nebesa je podigao i sklad uspostavio, nemojte remetiti sklad ( er-rahman 7-8 ) . U nastavku emo, ako Bog da, opirno govoriti o svakoj od spomenutih cjelina molei Allaha delle anuhu da nam ukae puteve spasa i obraduje dzennetskim baama ija su prostranstva koliko nebesa i zemlja, amin.
18 GLASNIK
19
TEMA BROJA
TEMA BROJA
MUDROSTI ZABRANE KONZUMIRANJA SVINJETINE

Kao potvrdu nadnaravnosti Kurana, dali su brojni svjetski naunici koji su vrili istraivanja na svinjama tj.svinjskom mesu. Ta istraivanja su pokazala da je svinja jedan od najveih prenosilaca zaraza i bolesti, kao da i konzumiranje svinjskog mesa ima svoje psihiko-moralne i tjelesno-zdravstvene posljedice.
pie: Muamer MUJARI
O mudrostima kuranske zabrane konzumiranja svinjetine, mogue je vrlo detaljno govoriti, jer Gospodar i Kreator ovog svijeta i svega to je na njemu stvoreno, najbolji Poznavalac istog, ljudima je propisao i zabranio odreene stvari, i ostavio im iste dostupne za provjeru i istraivanja, kako bi se uvjerili u Njegovu mudrost i veliinu . Kae Allah, d.., u Kuranu (sura El-Bekare, 173.) o zabrani konzumiranja svinjskog mesa: On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono to je zaklano u neije drugo ime, a ne u Allahovo. A u suri (El-Enam, 145.ajet) Allah, d.., pojanjava razlog zabrane konzumiranja svinjetine, I proglaava svinjsko meso erijatski neistim: Reci: Ja ne vidim u ovome to mi se objavljuje da je ikome zabranjeno jesti ma ta drugo osim strvi, ili krvi koja istie, ili svinjskog mesa, - to je doista pogano - , ili to je kao grijeh zaklano u neije drugo a ne u Allahovo ime. Kao potvrdu nadnaravnosti Kurana, dali su brojni svjetski naunici koji su vrili istraivanja na svinjama tj.svinjskom mesu. Ta istraivanja su pokazala da je svinja jedan od najveih prenosilaca zaraza i bolesti, kao da i konzumiranje svinjskog mesa ima svoje psihiko-moralne i tjelesno-zdravstvene posljedice. Neki istraivai kau da u zemljama u kojima se vie koristi svinjsko meso, svinja predstavlja simbol seksualne raskalaenosti. Svinja je, za razliku od drugih ivotinja, ivotinja koja nema nikakvog osjeaja ljubomore prema svome partneru, tako da ga vrlo lahko preputa drugim svinjama, i moe se rei da ak uiva u tome. Nauno je dokazano da osobe koje se hrane svinjetinom poprimaju sline osobine. A od tjelesno-zdravstvenih
posljedica su te, da od svih domaih ivotinja, jedino svinja ima zube derae, to je svrstava u red zvijeri, a meso zvijeri zbog svog specifinog mirisa veoma rijetko uestvuje u ljudskoj ishrani. Jedino svinja od domaih ivotinja jede izmet i u njemu se s uivanjem izleava. Jedina od domaih ivotinja jede svoju mladunad i nasre na ljudsko potomstvo. Hrani se strvinama, ak i onima u fazi raspadanja, kao hijena. Zbog svog naina ivota i ishrane, prenosnik je mnogih zaraznih bolesti. Zbog toga je meso i mast te ivotinje loeg kvaliteta, teko za probavu i opasno po zdravlje. Uviajui sve navedeno, u mnogim razvijenim zemljama Zapada, svinjske preraevine su u svakodnevnoj upotrebi svedene na minimum. U masovnoj su upotrebi samo tamo gdje caruje neznanje i glad. Bolesti koje se prenose putem svinjskog mesa mogu se podijeliti u dvije grupe bolesti: one iji uzrok je samo svinjsko meso i one bolesti kojima je jedan od uzroka svinjsko meso. Poeemo od bolesti iji je jedini uzrok upotreba ili ishrana svinjskim mesom: Zaraza glistom zvanom Taenia Solium, ija duina iznosti od 2 do 3 cantimetra i djeluje slino pijavici. Larva ove gliste, po imenu Cysticercus Cellulosic, prenosi se putem ishrane svjeim ili nedovoljno kuhanim svinjskim mesom ili mozgom. Kod ovjeka izaziva proljev, slab apetit i bol u probavnim organima. Ova vrsta oboljenja je u svijetu dosta rairena, meutim, u islamskim zemljama se vrlo rijetko nalazi. Jedno drugo oboljenje uzrokuje glista zvana Trichina Spiralis, duga oko 3 do 5 milimetara, i takoe se prenosi putem ishrane svinjskim mesom. Kod ovjeka izaziva pojavu priteva i ireva po tijelu, bol u miiima te oteava disanje, govor i gutanje hrane; ponekad, usljed greva
u miiima koji potpomau disanje, dovodi do smrti i do danas nije pronaen lijek za takvo stanje. Dijagnostika je veoma teka, poto simptomi mogu biti slini simptomima pedeset drugih bolesti. Ova glista, takoe izaziva slabokrvnost, vrtoglavicu i povienu tjelesnu temperaturu. Ukoliko se nastani u elucu ne postoji nikakav lijek koji bi je unitio. Jedna glista mjeseno izlee 15000 jaja i u jedom kilogramu svinjskog mesa moe da bude oko 4 miliona njenih larvi. Ove pokretne larve mogu napasti skeletne miie, mozak, kotanu sr, mrenjau oka i plua. Kod teke zaraze smrt moe nastupiti u drugoj sedmici, a otkrio je engleski naunik Ser Dejmz Paet 1835. godine. Znaajno je primijetiti, da od vremena Boije objave sinovima Israilovim pa do danas, medicinska nauka nije imala nikakav lijek za pacijente sa trihinozom. Treba navesti i to da je svinjsko meso teko probavljivo i da obino izaziva jednu vrstu zatrovanja po imenu botulizam. No, pored ovih postoji i itav niz oboljenja, iji je jedan od uzroka ishrana svinjskim mesom ili u nekim sluajevima dodir s njim: Proljev sa sukrvicom, iji je jedan od uzroka parazit po imenu Coli Balantidum, a koji se prenosi putem svinjskog mesa. Ako dospije u ovjeka, moe uzrokovati ozbiljne klinike simptome stvara neizljeivu dizenteriju. Simptomi dizenterije su strano otri i mogu zavriti tragino.
Na alost, do danas ne postoji posebno lijeenje za dizenteriju koju uzrokuje Coli Balantidum. Zatim, zarazna utica koja se prenosi putem vode oneiene svinjskom, pseom ili miijom mokraom. Bolest po imenu Erysipelas ili crveni vjetar, od koje najee oboljevaju mesari, prenosi se putem svinjskog mesa a izraena je u crvenim, oteklim i bolnim flekama po rukama. Kako se svinja hrani svakakvim otpadom i neistoama, ak jede i svoj izmet, njeni probavni organi su pogodno tlo za razvoj raznih parazita i glista koji se dalje putem mesa i mlijeka prenose i na ovjeka. Kukiasti crvii. Mladi crvii ove bolesti ulaze u ovjekovu kou kroz rane ili probadajui je. Danas mnoge farme svinja poivaju na tzv. higijenskim osnovama. Meutim, rezultat je isti kakaje bio stoljeima ranije. Sve ovo to smo ovdje naveli predstavlja samo neke od mudrosti Boije zabrane i naunih tajni zbog kojih se svinja smatra neistom, a njeno meso i mlijeko zabranjenim u ishrani, jer s napretkom nauke i medicine napreduju i naa saznanja na ovu temu, te dosadanja saznanja dovoljana su kao razlog da pazimo na nau ishranu, (i pored toga to mi muslimani ne konzumiramo svinjetinu), jer danas mnogi prehrambeni proizvodi u sebi sadre neke svinjske emulgatore koji su isto zabranjeni i tetni.
20 GLASNIK
21
TEMA BROJA
Ummu Jakub, a bila je od onih koji ue Kuran. Rekla je Ibn Mesudu, r.a.: ujem da si prokleo ene koje tetoviraju i one koje to trae, one koje trae da im se upaju obrve i koje razdvajaju zube radi ljepote i tako mijenjaju Allahovo stvaranje!? Na to je Abdullah, r.a., rekao: A zato da ne proklinjem onog koga je prokleo Allahov Poslanik, s.a.v.s., a to je spomenuto i u Allahovoj knjizi! ena je na to rekla: Proitala sam sve to ima izmeu dvije korice mushafa, ali to nisam nala! Odgovorio je: Ako si proitala nala si! Allah je rekao: Ono to vam Poslanik da- to uzmite, a ono to vam zabrani-ostavite! (El-Har, 7). Na to je ena rekla: Primijetila sam na tvojoj eni da neto od toga radi? Abdullah na na to ree: Ui kod nje i pogledaj! Ula je kod Abdullahove supruge, ali nita na njoj nije primijetila. Nakon toga je dola Abdullahu i rekla: Nita nisam vidjela! On na to ree: Da je na njoj bilo tako neto ne bi bila uz mene! (Muslim) Iz navedene predaje moemo razumjeti da je upanje obrva haram i da je prokleta ona koja to radi bilo da radi nekom ili da se njoj radi, a to je prijevod arapskih rijei namise i mutenemmise izvedene iz glagola nemese to znai upati dlake. Uenjaci su sloni da je nems spomenut u predaji zabranjen, ali se razilaze oko njegovog tumaenja, u smislu: da li je zabranjeno iskljuivo upanje ili se zabrana odnosi i na brijanje i kraenje, te da li se zabrana odnosi samo na obrve ili obuhvata i druge dlake lica. Iz zabrane se izuzimaju dlake na licu koje su neprirodne te njihova pojava izobliuje enu i njen izgled, kao to su brkovi i brada. Ovu vrstu dlaka je pohvalno otkloniti. Uenjaci koji vide dozvoljenim kraenje obrva kada postanu duge kako bi izgledale prirodno u pogledu gustoe i duine, argumentuju svoj stav time da se zabrana odnosi na upanje koje se razlikuje od kraenja, kao to se na takav nain ena uljepava za svog mua. Istovremeno time se ne mijenja Allahovo stvaranje nego se obrva samo vraa u svoje pri-
TEMA BROJA
rodno stanje, jer da je u tome mijenjanje stvaranja ne bi bilo dozvoljeno ni ianje kose. Takoer esto pitanje jeste: Da li je dozvoljeno upati obrve radi mua, tj. ako on to zatrai od tebe? upanje obrva potjee od nevjernica koje isto ine da bi izgledale ljepe i privlanije kada izau napolje, nego u kui, s toga upanje obrva nije za mua. Poslanik je rekao da je Allah, d.., prokleo ene koje to ine, te je Njegova naredba da se ostavi haram i mi smo duni pridravati se toga. Na ovo pitanje emo vrlo jednostavno odgovoriti: eni nije dozvoljeno posluati mua ako joj naredi da ukloni obrve, jer bi time bila nepokorna Allahu, d.. Nema pokornosti stvorenju u grijeenju prema Stvoritelju. Iz zabrane se moe izuzeti sluaj kada obrve, zbog svoje duine, predstavljaju neugodnost za oi, na osnovu erijatskog pravila koje glasi: teta se maksimalno uklanja. Draga sestro muslimanko, zar misli da si u stanju napraviti neto bolje od Allaha. Ne, nisi, i nemoj se zavaravati. Ne tovari na sebe breme koje ne moe nositi, dodatni grijeh upanja obrva, zaista, nismo u stanju nositi, pa olakajmo na tovar koji grijehom se zove. Allah zaista stvara u najljepem liku. Drage itateljke, nadam se da e vam ovih par reenica upuenih Vama, vjernim itateljkama naeg lista, nadasve koristiti, da ste proitale neto novo, ili barem podsjetile se na neto to ste ve znale, ali moda malo potisnule u zaborav. Toliko za ovaj broj Glasnika, u sljedeem broju nastavljamo, inallah, sa slinim temama za Vas.
MUSLIMANKA
olienje ljepote
Tanke obrve, u oima mnogih, daju ljepi izgled lica. Iz tog razloga se na razne naine pokuavaju stanjiti i oblikovati u eljeni izgled. To se postie njihovim djelominim ili potpunim upanjem kako bi se nakon toga nacrtale obrve. upanje obrva ili njihovo uljepavanje depilacijom nije zastupljeno samo u novijem, naem, vremenu nego je poznato od davnina.
pie: Naila DURAKOVI
U ovom broju Glasnika donosimo Vam neto vie o eni i njenom uljepavanju, kroz prizmu islama. Naa vjera islam poziva na istou, ljepotu, ukraavanje, te iziskuje od sljedbenika da se brinu o sebi i svom izgledu, te da izbjegavaju sve ono to bi moglo prouzrokovati odbojnost ili neugodnost kod drugih. Veliki broj kuranskih ajeta i hadisa potvruje reeno. Rijei Allaha, d..: O vjernici, lijepo se obucite kada u mesdid radi namaza krenete.(El-Earaf,31) Rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme: Allah je lijep i voli ljepotu. Rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, ljudima koji su znojni dolazili na dumu-namaz: Bilo bi lijepo da se okupate... Rijei Poslanika, s.a.v.s.: Od ovosvjetskih ukrasa, najdraa mi je ena i miris. Ako uzmemo u obzir da je ena sklonija ukraavanju nego mukarac, te da se veina tekstova koji govore o ukraavanju odnosi iskljuivo na ene, neophodno je istai stvari koje ene rade iz elje da ljepe izgledaju, (ne) znajui da su iste haram i da izazivaju prokletstvo na sebe injenjem istih. Kako enama ponestane samopouzdanja, one poduzimaju neke korake koji su ponekad strogo zabranjeni u naoj vjeri islamu. U narednim redovima iznijet u nekoliko stvari koje su zabranjene, ali unato zabrani ine se kao da su pohvalne. Prva stvar koju bih istakla, i o kojoj u Vam detaljnije pisati u ovom broju Glasnika jeste upanje obrva. esto puta
ene koje ele stanjiti obrve, znajui da je upanje haram pronau drugi put do svog cilja, pa ih recimo briju ili skrauju. Upitan je ejh Usejmin, rahimehullah, o stanjivanju obrva pa je rekao: Ako se stanjivanje obrva ostvaruje upanjem onda je to haram i jedan od velikih grijeha, jer je to nems ijeg poinitelja je Poslanik, s.a.v.s., prokleo. A ako se ostvaruje kraenjem ili brijanjem, onda je to pokueno kod nekih uenjaka, a drugi su to zabranili i smatraju ga nemsom. Ipak, nems nije ogranien samo na upanje nego obuhvata svako mijenjanje dlaka lica na nain koji Allah nije dozvolio. Smatramo da bi ena trebala, ako i kaemo da je kraenje ili brijanje dozvoljeno, da to ne ini osim ako bi obrve bile jako guste i duge tako da silaze na oi i ometaju vid, i u tom sluaju je dozvoljeno ukloniti ono to smeta od obrva. Tanke obrve, u oima mnogih, daju ljepi izgled lica. Iz tog razloga se na razne naine pokuavaju stanjiti i oblikovati u eljeni izgled. To se postie njihovim djelominim ili potpunim upanjem kako bi se nakon toga nacrtale obrve. upanje obrva ili njihovo uljepavanje depilacijom nije zastupljeno samo u novijem, naem, vremenu nego je poznato od davnina. Evo jedna predaja koja govori o tome. Biljei imam Muslim od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je rekao: Allah je prokleo ene koje tetoviraju i koje trae da im se to radi, ene koje upaju dlake sa lica i one koje trae da im se to radi i ene koje, elei da budu ljepe, razdvajaju zube, one koje mijenjaju Allahovo stvaranje. Te rijei su doprle do jedne ene iz plemena Benu Esed koja se zvala
22 GLASNIK
23
TEMA BROJA
TEMA BROJA
Ko tavafi oko Kabe traei izgubljenu stvar, bez nijjeta za tavaf, njegovo djelo se ne ubraja u tavaf. Ko podjeli sadaku, pa kada nastupi vrijeme davanja zekata kae: onu sadaku smatram kao zekat ili dio zekata, to se ne prihvata, jer je morao prije izdvajanja imetka nijjetom u srcu nedvosmisleno precizirati da daje zekat. Ko bude imao namjeru da klanja odreeni namaz, pa kada zavri padne u sumnju da li je klanjao obavezni (fard) ili neobavezni (nafila) namaz, pravilo je da se ono to je klanjao smatra neobaveznim i klanjat e opet sa nijjetom za fard. Na osnovu primjera moe se zakljuiti da je namjera (nijjet) erijatski propis koji se mora imati u srcu da bi djela koja Zakonodavac od nas trai bila ispravna. Osnovni cilj propisivanja nijjeta jeste: Prvo: razlikovanje izmeu vjerskog djela(ibadeta) i obinog djela (adeta). Kupanje ili tuiranje moe biti obavezno, kao to je poslije spolnog odnosa, polucije,hajda, a moe biti radi rashlaivanja. Razlika se pravi nijjetom. Drugo: razlikovanje izmeu samih ibadeta, obaveznih (farz) i neobaveznih (nafila). Ispravna namjera dozvoljena djela (mubah) pretvara u bogosluje (ibadet). Jelo, pie, rad, odmor, uenje,svaki korak kojeg uinimo, postaje ibadet, ukoliko je uinjen sa namjerom postizanja Allahovog zadovoljstva i pribliavanja Njemu. U tome smislu moemo posmatrati sljedee ajete i hadise: Allah d. kae: {} Ko napusti svoj dom iseljavajui se radi Allaha i Njegovog Poslaniku, pa ga smrt zatekne, njegova nagrada od Allaha je sigurna.5 Prenosi se da je prethodni ajet objavljen u vezi ovjeka koji je bio bolestan i ivio u Mekki. Rekao je svojoj porodici da ga izvedu iz Mekke u Medinu, pa su ga takvog bolesnog nosili u Medinu, ali je umro prije nego to je stigao na odredite, pa je objavljen ovaj ajet.6 Poslanik s.a.v.s kae: Jedan ovjek je rekao: Tako mi Allaha, podijelit u sada milostinju. Potom je iznio svoju milostinju i stavio je u ruku kradljivca (ne znajui da je kradljivac). Sutradan su ljudi priali: Data je milostinja kradljivcu, a on je rekao: Allahu, tebi hvala. Tako mi Allaha, opet u podijeliti milostinju. Potom je iznio svoju milostinju i stavio je u ruku bludnice (ne znajui da je bludnica). Sutradan su ljudi govorili: Sino je milostinja udijeljena bludnici! On je rekao: Allahu tebi hvala to sam dao milostinju bludnici. Tako mi Allaha, opet u podijeliti milostinju. Potom je iznio svoju milostinju i stavio je u ruku bogatog (ne znajui da je bogat). Sutra su priali: Bogatau je data milostinja! On je rekao: Allahu tebi hvala, dao sam milostinju kradljivcu pa bludnici zatim bogatau. Kasnije mu je (u snu) reeno: to se tie tvoje milostinje kradljivcu, moda e ga ona odvratiti od krae. to se tie prostitutke, moda e je ona spasiti od prostitucije. A to se tie bogataa, moda e on poeti dijeliti milostinju od onoga to mu je Allah dao. 7 Takoer se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko bude traio znanje da bi se nadmetao sa uenjacima, raspravljao sa neznalicama ili da bi srca ljudi sebi privukao, taj ide u vatru. 8 ovjek moe da nesvjesno ili iz koristoljublja uestvuje u djelima pojedinaca ili grupe koja ima neistu namjeru, ali on kao pojedinac ne dijelu istu namjeru. Ta njegova namjera koja se razlikuje od namjere pokvarenjaka moe biti razlogom njegovog spasa na buduem svijetu, kao to je dolo u sljedeem hadisu, gdje Poslanik, s.a.v.s., kae: Neka vojska e krenuti u pohod na Kabu, pa kada budu na otvorenom pustinjskom prostoru, bit e utjerani u zemlju od prvog do posljednjeg. Aia ree: Allahov Poslanie, kako e bit utjerani u zemlju od prvog do posljednjeg, a meu njima su trgovci i ljudi koji nisu od njih? Poslanik ree: Bit e utjerani u zemlju od prvog do posljednjeg, pa e biti oivljeni prema namjerama. 9 : : : Nijjet je zaista lijepa stvar u naoj vjeri, ali istovremeno i neizmjerno vana za ispravnost dijela. Navedene injenice obavezuje muslimane i muslimanke da svoja djela okite lijepim i iskrenim nijjetima, kako bi njihov trud bio primljen i nagraen. Molim Allaha da nijjeti naih dijela budu usmjereni iskljuivo ka Allahovom zadovoljstvu.
PRAVILA ISLAMSKOG PRAVA (II dio)

Poslovi se prosuuju prema namjerama1
Lijepa namjera loe ili haram djelo ne ini dobrim i prihvatljivim. Isto tako loa namjera lijepo i korisno djelo ne ini dobrim u erijatskom smislu, iako dotino djelo u oima ljudi moe izgledati korisno.
pripremio: Dino MAKsUMI, prof.
Ovo pravilo predstavlja jedno od najznaajnijih i najutjecajnijih pravila u islamskom pravu kome su islamski pravnici posvetili ogromnu panju kroz komentare i detaljno razraivanje, objanjavanje istog. Takav pristup ne udi s obzirom da ovo pravilo regulie ogroman broj erijatskih propisa i kako su mnogi uenjaci rekli, predstavlja treinu znanja i ulazi u vie od 70 poglavlja islamskog prava. Sa hadisom koji je osnova za ovo pravilo, kojeg emo spomenuti, imam Buhari zapoeo je svoju zbirku hadisa, imam Nevevi svoju zbirku od 40 hadisa, a mnogi hadiski uenjaci svoje zbirke i djela. To je indikacija da je mjerilo prihvatanja djela kod Allaha, d.., ispravan nijjet i iskrena namjera, jer Allah ne gleda u nae oblike, ve u naa srca. ZNAENJE PRAVILA Pravilo: Poslovi se prosuuju prema namjerama ukazuje da se pravna norma (hukm) za djelo koje neko uradi, donosi na osnovu namjere. Djelo e biti prihvatljivo ili odbijeno na osnovu namjere. Poinilac djela e biti nagraen ili ne na osnovu namjere. ovjek e snositi pravne posljedice za poinjena djela na osnovu namjere, kao npr. ovjek koji namjerno ubije drugoga snosi erijatske posljedice, koje su drugaije za nenamjerno ubistvo. Kao to smo u prolom lanku rekli, svako pravilo ima svoje dokaze i osnove na kojima se bazira. Fundament za ovo pravilo su sljedei hadisi Poslanika s.a.v.s: . Zaista se djela cijene prema namjerama (nijjetima) i zaista svakome ovjeku pripada ono to je namjerio.2 Ko ode u postelju sa namjerom da ustane i klanja dio noi, pa ga oi savladaju do jutra, bit e mu upisano ono to je namjerio, a njegovo spavanje je sadaka njegovog Gospodara prema njemu.3
Djelo pravno sposobnog ovjeka (mukellefa) e biti okarakterisano kao dobro ili loe, kao halal ili haram, shodno njegovoj namjeri, a ne shodno krajnjem ishodu, jer ishod djela, po vanjtini ili po naoj procjeni moe biti lo, ali je kod Allaha prihvaen, kako emo vidjeti iz hadisa o ovjeku koji je podijelio milostinju kradljivcu, prostitutki i bogatom ovjeku. Lijepa namjera loe ili haram djelo ne ini dobrim i prihvatljivim. Isto tako loa namjera lijepo i korisno djelo ne ini dobrim u erijatskom smislu, iako dotino djelo u oima ljudi moe izgledati korisno. Igranje igara na sreu (kladionice, loto i sl.) sa namjerom izgradnje ope korisnog objekta (damije, puta, kole, bolnice...) ukoliko doe do dobitka, dotino djelo ne ini dozvoljenim. Ta radnja je erijatski neprihvatljiva, jer je oprena jasnim islamskim tekstovima koji zabranjuju takve igre. Dobra namjera u tom sluaju nije mjerodavna. Mjerodavan je tekst Zakonodavca. NEKI PRIMJERI PROPISA KOJI PROIZLAZE IZ OVOGA PRAVILA: Ko ne konzumira hranu i pie cijeli dan, od izlaska do zalaska sunca, ne tretira se postaem, ukoliko nije namjerio islamski post. Ko ue u more ili rijeku da se okupa, a istovremeno je pravno neist (dunup), ukoliko nije imao nijjet da se oisti prilikom ulaska u vodu, nego mu je cilj bio rashlaivanje, pranje ili zabava, nakon izlaska iz vode i dalje ostaje neist. Ako je imao nijjet da se oisti onda je ist nakon kupanja. Ko usmjeri oruje da bi spasio osobu od kakve zvijeri koja ga je napala, njegovo djelo se tretira kao dobro djelo bez obzira na ishodite scene.4 Ko usmjeri oruje ka nevinoj osobi da je ubije, meutim promai i ubije zvijer koja je ga napala, njegovo djelo je loe i podlijee svim erijatskopravnim sankcijama,upravo zato jer se poslovi prosuuju prema namjerama.
________________________________________________________________
1 - Rijei namjera i nijjet spomenute u ovom tekstu vie puta imaju isto znaenje. 2 - Vjerodostojna predaja, prenosi je est imama u svojim zbirkama. 3 - Vjerodostojna predaja, prenosi je Ebu Davud, br.1344. 4 - U sluaju da grekom ubije osobu sa nijetom ubijanja zvijeri, u islamskom pravu takva situacija ne oslobaa plaanja krvarine ili iskupa, koji su precizirani u 92. ajetu sure En-Nisa, iako je ist od grijeha pred Allahom, jer nije imao namjeru ubistva. 5 - Sura En-Nisa, 100. 6 - Es-Sahih el-musned min esbab en-nuzul, 1/77. 7 - Vjerodostojna predaja, Buharija, br.1421, 8 - Vjerodostojna predaja, uabul Iman, br. 1636, Sahih dami sagir, br. 5930. 9 - Vjerodostojna predaja, Buharija
24 GLASNIK
25
TEMA BROJA
indiferentnosti. Evidentno je da su se u zadnjih par stoljea ambicije muslimana svele na osnovne ivotne potrebe i kilekale verziju, tj. puko citiranje ajeta, hadisa i govora uenjaka i njihovo hifzanje (bukvalno uenje napamet) bez vlastitog samopromiljanja istog. A iza toga se ustvari krije nerazvijenost vlastite misli. I siguran sam, a i vrijeme je dokazalo, da ovakve generacije najveim dijelom zbog uskogrudnog razmiljanja i bigotizma nemaju mo oblikovanja muslimanskog drutva. Islam sa ovakvim generacijama sljedbenika koji su iskreni u svojim namjerama, ali bukvalni u shvatanjima i grubi na djelima, ne moe da odigra svoju ulogu niti da bude alternativa savremenoj civilizaciji. Zasieni ovakvim nainom shvatanja i prezentiranja islama, krajem xx st. se pojavila generacija koja zastupa i provodi tzv. moderni islam, pa bi ovjek pomislio da je islam staromodan pa ga treba modernizirati. Sljedbenici ove generacije su u islam unijeli mnoge novotarije i islamizirali su mnoga zapadnjaka poimanja i vrijednosti, iako su u suprotnosti islamu. Takoer islam sa ovakvim generacijama koje su neuke u osnovama vjere, ne nudi pravu alternativu savremenoj civilizaciji. Jedna od glavnih razlika izmeu zapadnjakog i muslimanskog drutva je u tome to oni imaju jednu misiju a mi dvije. Kada uzmemo u obzir da su oni svoje drutvo izgradili daleko od Boanske objave, i da su vjeru u potpunosti iskljuili iz sistema izgradnje drave i drutva, doi
TEMA BROJA
emo do zakljuka da im je jedina misija dunjaluka misija tj. materijalistika, i oni su toga svjesni. Sve svoje napore su u nju uloili i jo ulau, i moramo priznati da su oni svoj zadatak obavili! Meutim, mi kao muslimansko drutvo imamo dvije misije i samim time tei zadatak. Imamo dunjaluku i ahiretsku misiju. U dunjalukoj smo definitivno podbacili a za ahiretsku Allah, s.v.t., sudi. Islam znai izvravanje dunjaluke i ahiretske misije zajedno, one su nerazdvojive i ine kompaktnu cjelinu. Ako jedan dio zadatka fali, to nije kompletan islam i to nije islam kojeg Uzvieni Allah od nas trai. Postavlja se onda pitanje kakav islam ima mo oblikovanja muslimanskog drutva?! Svi emo naravno rei (to uistinu i jeste), da je to islam definiran Kuranom, Sunnetom Poslanika, s.a.v.s., i praksom prvih generacija muslimana (ashabi, tabiini, etbau tabiini), meutim evidentno je da jo nismo pronali nain njegove pravilne primjene. Teoretski dio znamo, ali praktini ne znamo! Ono to je itekako zanimljivo je da svaka grupacija tvrdi da je ba njihov nain shvatanja islama onaj pravi kako se nalae u Kuranu, Sunnetu i ostalim izvorima erijata. I dok oni tako, svako na svoju stranu tumae islam, muslimanskim drutvima i dalje vlada nepismenost, dobrim dijelom aristokratija, intelektualna indiferentnost, veliki socijalni problemi, a onaj pravi islam koji smo davno zagubili, sasvim neduno eka da ponovo bude pronaen!
SAVREMENO MUSLIMANSKO DRUTVO I IDEJA PANISLAMIZMA

Tako imam osjeaj da se sami vrtimo u krug ponavljajui istu priu, bez primjene onoga to nam hitno treba, a to je panislamistiki duh koji u prvi plan stavlja nau tenju za samopoboljanjem i usavravanjem islamskog naina ivota.
pie: samir HAsKI
Dvije glavne teze koje se veu za savremeno muslimansko drutvo jesu kakvo je ono u trenutnom stanju i kakvo uistinu treba da bude. Naalost ono prvo nanosi tetu ovom drugom, jer muslimansko drutvo, u onom obliku vladavine i ureenja kako to pravda od nas zahtjeva i kakvo je bilo u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., se uveliko razlikuje od dananjeg muslimanskog drutva. Namjerno sam upotrijebio rije pravda, mislei njome na erijat kao Boansku rije, jer ljudi ive u suvie nepravednom svijetu i mislim da im u ovom kontekstu spomenuta rije vie imponira nego erijat, iako su ustvari sinonimi. Bitno je ovdje da razluimo dvije stvari: islam kao Boanski sistem i nain ivota koji je nepogrijeiv, i neke muslimane koji su pogrijeivi kao i svi ljudi i narodi i koji islamu, naalost, svojim nainom ivota ili nekim postupcima daju negativnu reputaciju. Zato ako elimo neto upoznati ili donositi sud o neemu, onda uvijek treba da prvenstveno gledamo u izvor, a to je islam, jer je on savren, a sve ostalo nije. Zamislite kada bi na osnovu Hitlera prosuivali sve Njemce ili na osnovu Staljina sve Ruse!? Ovo je prvo pravilo koje bi trebali imati na umu svi koji dolaze u dodir sa islamom, bez obzira da li to bilo sa naune strane, vjerske, s ciljem njegovog skrnavljenja ili neke druge strane (prvenstveno mislei na Zapad). Nema islam nita zajedniko sa teroristikim i nazadnim islamom kakvim se pokuava nametnuti kroz medije! Nema islam nita zajedniko sa velikim postotkom nepismenosti u muslimanskim drutvima, niti sa postupcima odreenih ljudi, npr. postupak onoga koji na autoputu iz auta izbaci prljavu vreu sa ostacima hrane, niti sa postupkom onoga koji ne shvata da preciznost i dosljednost u vremenu predstavlja vanu kariku u sveopem ivotu zajednice, pa kada treba doi u 5h, on se pojavi u 6h. I ne bi bio problem da je to izuzetak, nego je problem kada je to ustaljena praksa. Niti sa postupkom tijesno pokrivene djevojke kojoj komadi uha viri ispod mahrame, a na kojem ponosno visi zlatna naunica. Nema islam nita zajedniko sa nekim mojim linim postupcima... I tako u sva-
kom muslimanskom i nemuslimanskom drutvu i zajednici ima dosta stvari i odreenih postupaka koji nemaju nita zajedniko sa islamom kao univerzalnim savrenstvom. Dosta je napisano na temu uzroka nae trenutne stagnacije, ali to se vie svodilo na definiranje problema i nuenje rijeenja, naalost bez primjene istog. Tako imam osjeaj da se sami vrtimo u krug ponavljajui istu priu, bez primjene onoga to nam hitno treba, a to je panislamistiki duh koji u prvi plan stavlja nau tenju za samopoboljanjem i usavravanjem islamskog naina ivota. Brzo ovjek naui da je smisao ivota u usavravanju, u stalnom pomjeranju svojih vlastitih granica, kako duhovnih, umnih, tako i onih materijalnih. Nepomjeranje tih granica znai ostajanje na jednoj konstanti, tj. stagnaciji. Mi ne pomjeramo nae vlastite granice i zbog toga stagniramo! To znai na kraju vrijeanje samog sebe, sputanje na nii nivo, nevjerovanje u sebe. Islam nije neko odreeno stanje niti odreeni postupak koje ovjek treba postii i na tome ostati i zadovoljiti se. Ne, jer bi onda znailo da je islam monoton i ogranien u smislu djelovanja a on to nije! islam je puno vie, on je konstantna borba i herojstvo s ciljem usavravanja. Shodno tome zakljuujemo da je islam napredak. Npr. nemogua je konstantna i potpuna koncentracija u namazu, ali ono to je mogue i to se trai od nas jeste rad na tome da poboljavamo nau koncentraciju, kakva god ona bila, a pogotovo ako je slaba. Napredak kojeg islam trai u ivotu je potpuni napredak, duhovni, materijalni, kulturni, dunjaluki, ahiretski itd. I on sve ovo objedinjuje u jednu harmoniju. Bitno je spomenuti da je islam napredak, kako u ciljevima tako i u sredstvima. On pazi da sredstva budu ista u istoj mjeri koliko to pazi i kod ciljeva, i zbog toga ne prihvatamo Makijaveljijevu maksimu da cilj opravdava sredstvo. Jedno od najveih razoarenja jeste ovjekova spoznaja o neiskoritenosti njegovog ogromnog umnog i duhovnog potencijala koji se krije iza nesavladanih tehnika razmiljanja i isto tako spoznaja o zaputenoj dui koja se predala korovu pesimizma i
26 GLASNIK
27
TEMA BROJA
TEMA BROJA
ivotopis Muhammeda, a.s.

Bez obzira na mjesto i vrijeme, u historiji ljudskog roda nije postojao narod, a da im Allah nije posalo vjerovjesnika ili poslanika da ih opominje i upuuje na pravi put
pie: Muhamed MAKI
SIRA
vjerovjesnika ili poslanika da ih opominje i upuuje na pravi put, odnosno u tevhid - apsolutni monoteizam. Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu se klanjajte a kumira (taguta) se klonite! ( En-Nahl, 36) Upravo je tevhid bio osnovnim razlogom slanja poslanika ljudskom rodu, odnosno da opominju ljude na Ugovor koji su sklopili s Allahom, d.., jo u nematerijalom svijetu, kada su sve ljudske due priznale Allaha za gospodara svjetova, to je ujedno i prvi Ugovor Allaha s itavim ljudskim rodom. I kad je Gospodar tvoj iz kimi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatraio od njih da posvjedoe protiv sebe: Zar Ja nisam Gospodar Va? -oni su odgovorili: Jesi, mi svjedoimo!- i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: Mi o ovome nismo nita znali. (El-Araf, 172) Drugi ugovor je bio misak Allaha sa Svojim vjerovjesnicima, dok su jo uvijek bili samo bestjelesne due, kada je Allah od njih zatraio da posvjedoe da je Muhammed,a.s., Allahov poslanik, te da e ga pomagati kao Peata poslanika i da e obavjestiti svoj narod o njegovom dolasku i obavezi vjerovanja u njega i njegov erijat, ako se pojavi u njihovom vremenu. Pored toga Allah ih zaklinje tim ugovorom, te opominje i prijeti onima koji ga budu negirali ili odbacivali. Allah je od svakog vjerovjesnika kome je Knjigu objavio i znanje dao - obavezu uzeo: Kad vam, poslije, doe poslanik koji e potvrditi da je istina ono to imate, hoete li mu sigurno povjerovati i sigurno ga pomagati? Da li pristajete i prihvatate da se na to Meni obaveete? - Oni su odgovora-
li: Pristajemo! - Budite, onda, svjedoci - rekao bi On - i Ja u s vama svjedoiti. A oni koji i poslije toga glavu okrenu, oni su doista nevjernici. ( Ali Imran, 81-82) Trei ugovor je misak Allaha, d.., sa Muhammedom ,a.s., u kojem trai od Muhammeda ,a.s., da vjeruje u sve vjerovjesnike i poslanike koji su ga prethodili, te da potvrdi istinitost svega onog to im je objavljeno od Allaha. Reci: Mi vjerujemo u Allaha i u ono sto je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i unucima, i u ono to je dato Musau i Isau i vjerovjesnicima - od Gospodara njihova; mi nikakvu razliku meu njima ne pravimo i mi se samo njemu iskreno klanjamo. ( Ali Imran, 84) etvrti i posljednji ugovor je misak izmeu Allaha i svih Njegovih poslanika koji je sklopljen nakon to su poslani svojim narodima i to su ve poslali vjerovjesnici i poslanici u kojima se svi oni obavezuju na uspostavljanje Allahove vjere i izvravanje misije poslanstva, te meusobnom slaganju i potpomaganju. Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa i od Isaa, sina Merjemina smo vrst zavjet uzeli. (El-Ahzab, 7) Iz ovih misaka moemo zakljuiti da je linost Muhammeda ,a.s., kao peata poslanika, stara koliko i sam ljudski rod, te da samo uslovljavanje vjerovanja u Allaha vjerovanjem u Muhammeda ,a.s., i obaveza njegovog pomaganja, izraava izrazitu vanost iekivanog poslanika za itav ljudski rod, pa ak i vie, jer kako Allah, d.., kaze: Nismo te poslali osim kao milost svjetovima!
Sira, odnosno ivotopis Muhammeda ,a.s., je jedna od najvanijih i najasnijih vjerskih nauka. Tema sire kao nauke jeste prouavanje bia, odnosno linosti Muhammeda ,a.s., njegovih karakternih osobenosti i specifinosti, kao i njegov ivot u potpunosti. elja Allaha, d.., je bila da uini sudbinu Svog miljenika i Peata poslanika, a.s., lijepim primjerom i savrenim uzorom za sve ljude. Kako kae Allah dz.. u Kuranu: Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi i onom svijetu, i koji esto Allaha spominje. (El Ahzab, 21) Tako da ne postoji u svijetu pokret ili dogaaj, a da Poslanik, a.s., nije idealan primjer u tome. Pa je tako Muhammed, a.s., bio jetim koji je odgajao, nepismen ovjek koji je pouavao, hrabri borac koji je obuvao svoje supruge. Kroz serijal radova pokuat emo objasniti znaaj najasnijeg stvorenja za ovjeanstvo, te kako primjere iz ivotopisa Muhammeda,a.s., slijediti u praktinom ivotu nas, njegovih sljedbenika. Za siru Muhammeda ,a.s., mozemo rei da je poela stvaranjem Adema ,a.s.,, te da e vjeno ivjeti, odnosno da je poela Misakom (Ugovorom o vjerovanju u Allaha i Muhammeda, ,a.s., kao Njegovog poslanika) u Ezelu i da e slijeenjem primjera iz pomno uvanih hadiskih zbirki sira poslanika ivjeti do kraja svijeta. Na rad emo podijeliti na tri dijela: 28 GLASNIK
1. El-mubeirat - Predznaci o dolasku Peata poslanika, a.s., prije njegovog roenja 2. ivot Poslanika ,a.s., od roenja do poslanstva 3. Period poslanstva i preseljenje na Ahiret 1.El-Mubeirat Nagovjetaji dolaska Muhammeda,a.s. Kao to smo ranije pomenuli, ivotopis Muhammeda, a.s., je poeo jo u Ezelu, odnosno ugovorom izmeu Allaha, d.., i Ademovog, a.s., potomstva da svjedoe da nema drugog Boga sem Allaha, te da je Muhammed, a.s., kao peat poslanika, Njegov rob i poslanik. U ovom prvom dijelu serijala ivotopisa Muhammeda ,a.s., emo pokuati objasniti kako je Allah, d.., jos od stvaranja ljudskog roda nagovijestio dolazak Muhammeda ,a.s., i vezivao vjerovanje u Allaha d.. s vjerovanjem u Muhammeda,a.s., kao Njegovog zadnjeg poslanika svim svjetovima. Odnosno u ovom dijelu emo pokuati priloiti sve predznake i nagovjetaje o dolasku Muhammeda ,a.s.,, kao iekivanog poslanika od pojave Adema ,a.s., pa do roenja Muhammeda ,a.s., Prvi od tih nagovjetaja jeste Ugovor (misak) o vjerovanju u Allaha d.. i poslanika ,a.s., prije stvaranja ljudi u materijalnom obliku. 1.1 Misak o ehadetu - Ugovor o vjerovanju Bez obzira na mjesto i vrijeme, u historiji ljudskog roda nije postojao narod, a da im Allah nije posalo
29
PREDsTAVLJANJE KNJIGE
DIJALOG CIVILIZACIJA (B.Jill Caroll)
Knjiga Dijalog civilizacija je svojevrsni vremeplov koji, izmeu ostalog, pokazuje kako svakog ovjeka od davnih vremena do danas mue ista pitanja.
pie: sedina HAsKI
Teko je govoriti o ovoj knjizi, a da se ne spomene Hantingtonova teza o sukobu civilizacija. Ja se uvijek priklanjam miljenju da je dijalog mogu, jer, zaboga, ak e ga i dehennemlije i dennetlije moi voditi. Nemam namjeru da osporavam Hantingtonovu tezu, jer iako mi nije logina, nemam dovoljno znanja, a na osnovu njega ni argumenata kojima bih pobila i najvatrenije njegove pobornike, niti se razumijem dovoljno u svjetsku politiku. Ipak, rei u samo neto. Hantington je koristio definiciju civilizacije prema kojoj je religija najbitnija odrednica jedne civilizacije. To onda znai da bi u ivotima ljudi koji pripadaju odreenoj civilizaciji veliku ulogu trebala imati sveta knjiga - pisani autoritet njihove religije. A sumnjam da ti pisani autoriteti pozivaju na sukobe, mrnju i neprijateljstvo prema drugima samo zato to su drugaiji. Meutim, ti sukobi postoje i Hantington ima pravo kad ukazuje na njih. Ali postoji razlika izmeu onoga kakve stvari jesu i onoga kakve stvari trebaju biti. ak i ako se sloimo sa Hantingtonom i pretpostavimo da sukobi nastaju zbog toga to razlike u kulturi i religiji stvaraju razlike u politikim pitanjima, to ne znai da religije nalau te sukobe. To samo znai da se ljudi ne pridravaju normi i da ne potuju svoju religiju. Ne mogu se sukobi pripisivati religiji - ljudi su krivi za sukobe, ljudi koji ne slijede osnovna moralna naela, nebitno koji je izvor tih naela. ta zajedniko imam ja sa ljudima koji bacaju smee u Miljacku ili 30 GLASNIK
sa momkom koji ispisuje grafite po crkvama? On nosi muslimansko ime i kae da vjeruje u Boga. Mi pripadamo jednoj - islamskoj civilizaciji. Molim da me izbriu sa popisa islamske civilizacije, ako sam sa ovakvim ljudima a neka me stave meu civilizirane ljude Sibira, Njemake, Afrike, Aljaske. To nikako ne znai da ja nisam ponosna na islamsku civilizaciju i na svoju pripadnost njoj ( ak se moram jo vie potruditi da opravdam tu pripadnost ), ali jednostavno - u svakoj civilizaciji postoje civilizirani i necivilizirani ljudi. I kad se desi bilo kakav sukob, bilo gdje u svijetu, onda to nije zbog nepomirljivih razlika meu religijama, ve zato to taj sukob iniciraju necivilizirani ljudi. A kad se desi bilo koji dijalog, onda taj dijalog vode civilizirani pripadnici civilizacija. Hrvatski sinonim za civilizaciju je uljudba; bio mi je smijean i zapravo, jo uvijek je, ali sad mi ukazuje na to da je roenje tek poetak procesa zvanog postati ovjekom, a taj proces je i dui i tei od izgradnje svega onog to ini materijalni dio civilizacije. Knjiga Dijalog civilizacija je svojevrsni vremeplov koji, izmeu ostalog, pokazuje kako svakog ovjeka od davnih vremena do danas mue ista pitanja. U toj intelektualnoj povijesti stvarane su razliite ideje, teorije, i svaka nova se naslanjala i bivala inspirisana onom prethodnom bilo da ju je dalje promovisala, djelimino mijenjala prilagoavajui je novom vremenu ili je pak nastajala teorija koja je potpuno negirala prethodnu.
Bez obzira na to to su odreeni pogledi na svijet bili zloupotrebljavani, tako to su od njih nastajale ideologije koje su unazaivale drutva, sva ova akumulacija filozofskih, sociolokih i svih drugih promiljanja je korisna i pomogla je ovjeanstvu da se kree prema progresu. Ipak, Gulenu je najvea inspiracija bio Kuran u kojem nalazi temelj za sve svoje tvrdnje. I tako, na osnovu Kurana i koristei se svojim razumom, dolazi do istih odgovora kao i Kant, Platon, Konfucije, Mil i Sartr. Od Platona do Sartra odgovarano je na ovih pet pitanja ( pitanje o inherentnoj ljudskoj vrijednosti, o slobodi, o ljudskom idealu, o obrazovanju i o odgovornosti pitanja koja se razmatraju u knjizi ), a jedan ovjek je na njih odgovorio za jedan prosjean ivotni vijek. I dobili su sline ili barem pomirljive odgovore. Kant je posvetio sebe za dobrobit ovjeanstva, a ipak danas kritikuju njegov kategoriki imperativ. Po kategorikom imperativu u svakom trenutku, bez obzira na okolnosti ovjek mora govoriti istinu, jer jedino istina, a ne la, moe postati univerzalno pravilo. Pa tako, ako me, naprimjer, ubica pita gdje su mi roditelji, duna sam rei istinu, ako ne mogu izbjei odgovor. On u svojoj etici nije dao prihvatljivo rjeenje za sukob dvije dunosti : dunosti da se govori istina i dunosti da se pomogne sebi ili drugome u nevolji. A Allah, d. ., je rijeio tu dilemu, i to u korist ovjeka : dozvolio mu je da slae ako je ivot u pitanju. Po Kantu, ne smijemo slagati da bismo spasili svoj ivot, a sve kako ne bismo povrijedili principe morala, a Gospodar
Kantov dozvoljava ak i da negiramo najveu Istinu, Istinu da vjerujemo u Njega ako emo se tako spasiti. Kant eli da rtvujemo ivot zbog morala, a Allah d.. to ne eli ni kad je On, Uzvieni u pitanju! Kant rtvuje ovjeka radi istine, a Allah Istinu o Sebi radi ovjeka! ao mi je, Imanuele, ako nisi osjetio tu ljubav. Inherentan znai svojstven neem. Izraz inherentna ljudska vrijednost znai da je ovjek vrijedan sam po sebi, da ta vrijednost nije neto to se moe stei, kupiti, nauiti ili zasluiti, ona je jednostavno svojstvena ovjeku. Po Kantu, ovjek ustanovljuje moralni zakon, a takvo bie koje razvija principe vrijednosti, samo po sebi je vrijednost. Po Gulenu, ovjekova vrijednost se ogleda prije svega u tome to je on jedini u stanju da interpretira Knjigu Univerzuma i spoznaje svog Gospodara. Zato je ovo uopte bitno? Bitno je zato to ovaj stav barem u teoriji brani da se mala beba zakopa iva samo zato to je djevojica; bitno je zato to, barem u teoriji brani da se prave kaste u drutvu na osnovu toga koji posao ljudi obavljaju i koliko novca imaju. Bitno je zato to nije vano koliki je moj IQ, jesam li autist, izofreniar ili nepokretna osoba, crna, bijela, ili mi made pokriva desni obraz. Ja sam Vrijednost, moj Gospodar je odvojio jedan trenutak beskonanosti da bi me stvorio, i taj trenutak je samo moj, njega mi niko ne moe oduzeti. (Ovdje je obuhvaeno samo prvo poglavlje : Gulen i Kant o inherentnoj ljudskoj vrijednosti i moralnom dignitetu .)
31
HUTBA
PUT U MEKKU
Svako putovanje predstavlja novo saznanje o tom mjestu, njegovoj kulturi, narodu, ljepotama prirode. Asad ne samo da opisuje jedan narod, jedno mjesto, nego mnogo vie od toga. Od ivota kraljeva do obinog beduina, ivot u dvorcu do postelje u pustinjskom atoru, od mnotva hrane do gladovanja danima, od nevjerovanja do vjerovanja...
Pripremio: Enes HUJDUR
U islamu je za enu svaki dan, dan ena
Mnogi od nas svoje slobodno vrijeme provode itajui neku knjigu. Ali esto nam se desi da ne znamo ta uzeti u ruke i koja knjiga e nas najbolje odmoriti, a u isto vrijeme da se okoristimo od nje. Postoje knjige koje su nam promijenile razmiljanje i pogled na svijet, a siguran sam da svako od nas ima neku knjigu kojoj se uvijek vraa i svaki put je sa velikim zanimanjem ita. Knjigu koju u ovom broju preporuujem je Put u Mekku, velikog islamskog mislioca i sigurno najpoznatijeg konvertita u prolom stoljeu Muhammeda Asada. Roen 2. jula 1900. u Poljskoj (koja je u to vrijeme bila u sastavu Habzburke monarhije) od oba roditelja Jevreja. Prei e na islam na Arabijskom poluotoku 1926. nakon posjete Palestini. Radei kao novinar za jedan beki list, a na poziv svog daide, ranih dvadesetih je posjetio Palestinu, tamo je upoznao i odbio ideju cionizma i Izraela protiv koje je pisao do kraja ivota. Svoj duhovni put u islam prof. Asad je slikovito opisao u jednom od najitanijih savremenih islamskih djela Put u Mekku (objavljeno 1953). Svako putovanje predstavlja novo saznanje o tom mjestu, njegovoj kulturi, narodu, ljepotama prirode. Asad ne samo da opisuje jedan narod, jedno mjesto, nego mnogo vie od toga. Od ivota 32 GLASNIK
kraljeva do obinog beduina, ivot u dvorcu do postelje u pustinjskom atoru, od mnotva hrane do gladovanja danima, od nevjerovanja do vjerovanja, od ivota u pakistanskim brdima do pustinjskih prostranstava u Arabiji. Uz Allahovu pomo nadam se da e vam biti lijepo druenje uz Muhammeda Asada i njegov Put u Mekku. U prilog vam dajem dva citata od mnotvo njih koji su na mene ostavili utisak. Zejd pokazuje i skreem pogled na blijedu nepravilnu stazu to ide preko neba od jednog horizonta do drugog. Nazvali biste je Mlijeni put, ali beduini u svojoj pustinjskoj mudosti znaju da je to samo trag nebeskog ovna koji je poslat Ibrahimu kada je, u pokornosti Bogu i u oajavanju svoga srca, podigao no da rtvuje svog prvoroenog sina. Putanja ova ostala je vidljiva na nebesima za vjena vremena, simbol milosti i blagoslova. Sjeanje na spasenje da ukloni bol jednog ljudskog srca i utjeha onima koji e kasnije doi, onima koji su usamljeni ili izgubljeni i onima koji posru, uplakani i oajni kroz divljinu svojih vlastitih ivota ...Voda koja stoji nepokretna postaje ustajala i smrdljiva. Idemo - neka voda tee dok ne postane bistra
Islam je odredio veliko poasno mjesto eni, i ena muslimanka tokom cijele godine ima svoje dane u kojima je potovana i u kojima uiva sva svoja prava. Kao muslimani, ako za to imamo mogunost, cvijee moemo donositi svaki dan naim majkama, suprugama, kerima i snahama i tako im ukazivati nau panju.
pie:
Nezim ef. HALILOVI MUDERRIs, prof.

Brao i sestre u islamu! Danas 16. rebiu-l-ahira 1433.H., 09. marta 2012. godine, hutbu sam naslovio sa U islamu je za enu svaki dan, Dan ena. Jue je brao i sestre bio meunarodni praznik 8. mart Dan ena, koji se obiljeava u svijetu, pa ak i muslimanskom, a isti je za enu vie ponienje, nego istinski njen dan. Allah, subhanehu ve teala, je eni u islamu dao asnu dunost majke i one koja odgaja djecu i u nju je usadio posebnu ljubav, koja nije svojstvena drugim stvorenjima, tako da je ona primjer ljubavi, topline i portvovanosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je za djecu koja postupaju lijepo prema svojim majkama obeao dennet, rijeima: Dennet je pod njenim (majinim) stopalima. Islam je eni dao pravo na privatnu imovinu, bez njene obaveze izdravanja porodice, to je dunost mua, oslobodio je enu demata, tako da ena kada klanja u svojoj kui ima nagradu demata, oslobodio je obaveze dihada, tako da kada ena uva svoju ast, imetak i odgaja djecu, dok joj je mu u dihadu, ona sa njim dijeli sevab za to, ona ima pravo da joj mu za dojenje djeteta obezbijedi dojilju, ima svoje zagarantovano pravo u nasljedstvu, ima pravo na mehr i s njime raspolagati kako eli i td. Podsjeam sebe i vas na 14. ajet Sure Lukman, u kojem Allah, subhanehu ve teala, kae: Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim! Meni je povratak. Majka po islamu ima prednost i nad babom i to ne jednom, ve tri puta, kao to stoji u hadisu koji biljei imam Buharija: Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu: Doao je ovjek kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: Allahov Poslanie, ko je najprei da lijepo prema njemu postupam? Ree: Tvoja majka. Upita: Zatim ko? Ree: Tvoja majka. Upita: Zatim ko? Ree: Tvoja majka. Upita: Zatim ko? Ree: Tvoj babo. (Buharija) Dijete je duno da lijepo postupa prema svojim roditeljima, pa makar oni bili i nemuslimani. Na drugoj strani Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas poduava da lijepo postupamo prema svojim enama, pa u hadisu koji biljei imam Tirmizija stoji: Prenosi majka mumina, Aia, radijallahu anha: Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Najbolji od vas je onaj koji je najbolji prema svojim enama, a ja sam najbolji od vas prema mojim enama! (Tirmizija)
33
HUTBA
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obeava dennet onome ko lijepo odgoji tri kerke: Prenosi Ukbe ibn Amir, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko bude imao tri keri, pa bude strpljiv sa njima i bude ih hranio, pojio i oblaio od svoga truda, bie mu zastor od vatre na Sudnjem danu! (Bejhekija) U drugoj predaji stoji da e takvu nagradu postii i onaj ko odgoji dvije kerke, pa i onaj ko odgoji jednu kerku. Prije nekoliko godina je u jednoj arapskoj zemlji bogata porodica izala na obalu mora, kako bi u porodinoj atmosferi provela popodne. U blizini gdje su se stacionirali, vidjeli su staricu koja je sjedila sama, na komadiu hasure i izgledalo je da nekoga eka. Kada je ve mrak poeo padati, prili su joj i pitali je da li je treba negdje odvesti. Ona ree da eka svoga sina, koji e doi po nju. Dok su joj govorili da je kasno i da nije dobro da ostaje tu sama, vidjee u njenoj ruci neki papiri, pa je zamolie da im ga da, mislei da se na istom nalazi broj telefona ili adresa, kako bi mogli kontaktirati njenu porodicu da dou po nju ili da je oni odvezu na odredite. Kada su iz njenih ruku uzeli zguvani papiri, sa suzama u oima su proitali: Ko nae ovu staricu, neka je odmah smjesti u Staraki dom! Esma bint Jezid Ensarijka, medinelijka, koja je dobila nadimak glasnogovnica ena je bila u grupi ena koje su dole dati zavjet na vjernost Poslaniku, sallallallahu alejhi ve sellem, pa je nakon davanja zavjeta rekla: Allahov Poslanie, Allah te je poslao mukarcima i enama, pa smo posvjedoili tvoje poslanstvo i slijedimo te. Nama enama je odreeno mjesto u kuama, ispunjavamo elje naih mueva, uvamo njihove imetke i odgajamo njihovu djecu. Mukarci imaju neke privilegije, kao to je klanjanje dume-namaza, denaze i borbe na Allahovom putu. Kada odu u dihad mi uvamo njihove imetke i odgajamo njihovu djecu, pa hoemo li i mi imati nagradu za djela koja oni ine? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se okrenu svojim licem prema ashabima i upita: Jeste li ikada uli bolje pitanje o svojoj vjeri, od ove ene? Rekoe: Ne, Allahov Poslanie! Ree: Esma, vrati se i reci enama, da ena koja bude posluna svome muu i koja se bude trudila da ispuni njegove elje, da e imati istu nagradu kao i njen mu! Ideja o 8. martu, kao Danu ena pripada Klari Ajzner Cetkin (1857. 1933.), uticajnom njemakom borcu za enska prava. Cetkinovu je veoma interesirala enska politika, ukljuujui borbu za ravnopravnost i pravo glasa za ene. Razvila je socijal-demokratski enski pokret u Njemakoj, a 1907. godine postaje voa novoformirane enske kancelarije u SPD-u. Organizirala je proslavu prvog Meunarodnog dana ena, 8. marta 1911. godine. Klara Cetkin pozivala je sve ene svijeta na: 1. Slobodnu ljubav bez ogranienja. 2. Jednostrano pravo na razvod braka. 3. Pravo na abortus. 4. Obiljeavanje 8. marta, kao Dana ena. Ona kroz ova etiri principa poziva i muslimanke da odbace moralne vrijednosti i priklone se svojim strastima. Prema tome, sve ene koje obiljeavaju 8. mart, prihvataju ponienje i degradaciju ene, kao ljudskog bia, kojem je Allah, subhanehu ve teala, povjerio asnu ulogu majke, koja raa, hrani i odgaja svoju djecu, koja uva svoju ast i ast svojih ukuana i koja zbog toga u potpunosti sa muem dijeli sve sevabe koje on ubira u poslovima za koje je on zaduen. Islam je odredio veliko poasno mjesto eni, i ena muslimanka tokom cijele godine ima svoje dane, u kojima je potovana i u kojima uiva sva svoja prava. Kao muslimani, ako za to imamo mogunost, cvijee moemo donositi svaki dan naim majkama, suprugama, kerima i snahama i tako im ukazivati nau panju. Osmi mart je dan degradacije ene, a nikako dan njene afirmacije, to je dan u kojem se mukarci i drutvo kroz crvenu ruu pokuavaju iskupiti za svoje propuste, u toku cijele godine, to je dan u kojem se organiziraju zabave, iji osnovni sadraj su razni harami i to je dan u kojem se prodaje, kupuje ili daba nudi ensko tijelo, na najprimitivniji nain. Zato potovane sestre prihvatite se islama i odreknite oponaanja nevjernika, budite poslune svojim muevima i traite od njih da budu prema vama pravedni i paljivi! Brao i sestre, budimo posluni naim majka, lijepo postupajmo prema naim enama, odgajajmo nae kerke na istim izvorima islama, natjeimo se u dobru i udimo za dennetima koji su nam obeani! Molim Allaha, delle enuhu, da nas uvrsti na putu islama, da pomogne naoj brai u Palestini, Avganistanu, Iraku, Siriji, Jemenu, Libiji, Egiptu i na svakom mjestu gdje su ugroena njihova prava, da nas ne iskua sa nasiljem nasilnih vladara i sa onim to ne moemo podnijeti, da nas uini od onih koji uvaju prava onih kojima ona pripadaju, da se smiluje naim roditeljima, da nau djecu uini radostima naih oiju i srca i prvacima ummeta, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i da nas u dennetu poasti drutvom poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi! Amin!!!
MALI RJENIK
Mali rjenik
pripremio: Jusuf DAFI
Stosmislenost dijalekta (I) Jedan od jezikih pojmova koji ni dan-danas nije precizno definiran, te time nije prestao biti predmet polemike meum lingvistima je dijalekt. Dijalekt je rije grkog porijekla koja znai govor, razgovor, rijek, nareje. Lingvistiki, dijalekt je jezika jedinica izvjesnog jezika koja podrazumijeva nareje (govor, vernakular) ljudi odreenog podruja ili odreene klase u odreenom vremenu. Tako imamo: dijalekt ljudi odreenog mjesta, kraja, podruja regiolekt ili topolekt; dijalekt ljudi odreene klase, sloja, drutvene (socijalne) grupe sociolekt; dijalekt ljudi u odreenom vremenu, dobu, eri historiolekt. Da bi dijalekt bio dijalekt on mora imati svoj svojstveni rjenik (vokabular), gramatiku i izgovor (ukljuujui prozodiju akcentualni sistem), koji, naravno, u irem smislu ne trebaju da posjeduju ekstremne razlike u odnosu na ostale dijalekte istog jezika, pogotovo u odnosu na standardni knjievni jezik. Ako su u pitanju samo razlike prozodijske naravi, onda nije rije o dijalektu ve o akcentu. Razlike izmeu dijalekata nekog jezika nastaju ili se produbljuju putem brojnih faktora, poput vjerskih, kulturnih, politikih, ideolokih, nacionalnih, etnikih, ekonomskih, klasnih razlika; nedovoljne brige za standardni knjievni jezik; meusobne izolovanosti govornika razliitih dijalekata tog jezika i sl. S druge strane, brojni faktori, takoe, utiu na smanjivanje i nestajanje meudijalektskih razlika, kao to su promovisanje i briga za knjievni jezik u kolama i drugim javnim mjestima, urbanizacija, visok procenat pismenosti itd. Turcizmi: kamara (lat.) 1. hrpa, gomila. Prim. upotrebe: Na dva tri mjesta su bile kamare ruksaka i vrea naih zarobljenih mukaraca. (N.N., Izjave preivjelih svjedoka maskra u Srebrenici) 2. soba, klijet. Prim upotrebe: Od ponoi Mari na kamari:/Ljubo Maro, otvori mi vrata. (Vuk V, 540, VII, 17)
sopa (tur.) motka. < tur. sopa istog znaenja kao kod nas somun, samun m (gr.) okrugli pekarski hljeb u kvasu, lepina; domai hljeb u kvasu. < tur. somun < gr. psomion okrugli hljeb, somun. Prim. upotrebe: Bosanski somuni (lepine) (naslov precepta, www. coolinarika.com/recept/bosanski-somuni-lepine) < tur. kamara < lat. camera soba, odjeljenje, komora. Arhaizmi: bojanik m ratnik, borac, vojnik, bojar, bojnik. bojar ratnik, borac, vojnik, bojanik, bojnik. Prim upotrebe: Nabun je i prije bilo/ i vrlijeh jo bojara (Ivan Gunduli, epski spjev Osman, xvii. pjevanje, stih 145-46) dubrava uma, umarak, dubova (hrastova) uma. < prasl. , (rus. , polj. dbrowa). Prim upotrebe: O Rumenko m ljubljena, / sad na dubju gdi je lis nik / i dubrava sva je zelena, (Ivan Gunduli, epski spjev Osman, vi. pjevanje, stih 86-88) Nauni izrazi: labirint (gr. labyrinthos) mit. golema Minotaurova zgrada s bezbroj soba i isprepletenih hodnika, u kojoj je bio zatvoren Tezej i iz koje se spasio samo pomou Arijadnine niti; otuda: isprepletene staze na kojima se nije lahko snai, zahod (u znaenju labirinta); pren. zamrenost, nejasnost; viestrukost, sloenost, zbrkanost, zapletenost; zamren posao; poloaj u kojemu se teko snai i nai iz njega izlaz; anat. unutranje uho. labirintis (gr. labyrinthos) med. upala uha, osobito labirinta (unutranjeg uha). labirintski (gr. labyrinthos) isprepleten, zamren, zapleten, nejasan, zbrkan, bez poetka i kraja, sloen, viestruk; labirintska voda anat. sluna voda.
34 GLASNIK
35
ALUMNI
ALUMNI
amil Avdi
(1913.-1979.)
Kao ovjek koji je stekao diplome sa tri kontinenta, prirodna stvar da je bio poliglota. Aktivno se koristio arapskim jezikom, kao i mnogim drugim jezicima: francuskim, engleskim, njemakim i turskim.
pie:
Ajla KEsEROVI
amil (Jusuf) Avdi roen je 10. jula 1914. u Plani (Bilea). Osnovno obrazovanje zavrio je u rodnom gradu, a potom i Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Po zavretku iste, upisao je Viu islamsku erijatsku kolu na kojoj diplomira 1939. Prije nego to je otputovao u Kairo radi studiranja, kratko vrijeme je bio nastavnik u Nioj okrunoj medresi u Sarajevu. Na Al-Azharu je diplomirao 1948. na Fakultetu arapskog jezika i knjievnosti u vrijeme kada je rektor Azhara bio Muhammed enavi. Poto se u domovinu nije mogao vratiti zbog politikih prilika, ostao je u Kairu gdje je jedno vrijeme je predavao francuski jezik na College de feunnes Filles Francais. Jo kao student, radio je kao prevodilac u potanskom uredu za bosanske i francuske dokumente. Na poziv bosansko - amerike organizacije Demijjetu-l-hajrije - Muslimansko uzajamno potpomagajue drutvo -osnovano daleke 1906.- Avdi je otputovao u SAD, tanije u ikago, gdje je u svojstvu imama boravio punih dvadeset i pet godina. Odmah po dolasku u ikago, 1954. godine, predano se posvetio poslu. Bio je meu vodeim intelektualcima u Americi u to vrijeme, kao i jedan od pokretaa otvaranja prve damije u ikagu. Nakon pet godina boravka u Americi postao je njenim dravljaninom. Godine 1963. magistrirao je na Rosary koledu u oblasti bibliotekarstva. Zanimljivo je da je svoje diplome stekao sa tri razliita kontinenta. Bio je zaposlen kao univerzitetski bibliotekar na na Northeastern Illinois State univerzitetu, kao i u javnoj biblioteci Winnetka Public Library. Kada je 1972. osnovan Islamski centar u ikagu, Avdi je bio njegov prvi imam i direktor. Na poziv dr. Ahmeda Smajlovia prisustvovao je otvaranju Islamskog teolokog fakulteta u Sarajevu 1977. To je bila njegova prva i posljednja posjeta Bosni i Hercegovini. Kretanje mu je bilo ogranieno i pomno praeno od strane tadanjeg reima. Na ahiret je preselio 2. decembra 1979., u 65. godini ivota. Smrt je uslijedila kao posljedica infarkta. Denazu-namaz ovom velikanu klanjao je njegov prijatelj Egipanin, dr. Ahmed Zaki Hammad. Ukopan je na bonjakom mezarju Skokie. Inae, prve parcele tog mezarja kupljene su 1916. Bio je oenjen Aidom Kulenovi, kerkom Dafer-bega Ku-
lenovia. Poto nije imao djece, imovinu je naslijedila rodbina, a veliki dio imovine je poklonio Islamskoj zajednice u BiH. Gazi Husrev-begovoj biblioteci poklonio je znaajan broj knjiga. amil Avdi bio je prvi bonjaki imam na sjevernoamerikom kontinentu. Bio je od onih intelektualaca koji su iskljuivo slijedili bonjaku nacionalnu politiku i opredjeljenje. Veliki borac za Islam. Podruje njegovog interesa bio je Islam u svim njegovim aspektima. Bio je lider koji je javno isticao nunost dijaloga sa kranima i jevrejima. Smatrao je da se muslimani moraju uklopiti u ameriko drutvo s tim da sauvaju svoj muslimanski identitet. Kao ovjek koji je stekao diplome sa tri kontinenta, prirodna stvar da je bio poliglota. Aktivno se koristio arapskim jezikom, kao i mnogim drugim jezicima: francuskim, engleskim, njemakim i turskim. Pisanjem se bavio od rane mladosti. Nije zaboravljao Bosnu, stoga se bavio njenim problemima, nudei adekvatna rjeenja u svojim tekstovima. Pisao je i svoje radove je objavljivao u mnogim bh listovima i asopisima kao to su Novi Behar, El-Hidaja, Gajret, Narodna uzdanica, Glasnik VIS-a itd Takoer je pisao na engleskom i arapskom jeziku. Meu znaajnija djela na engleskom, ali i uope, ubraja se knjiga Survey of Islamic Doctrine , izdata u ikagu 1979., neposredno nakon njegove smrti. Djelo je posveeno Gazi Husrev-begu, ijeg vakufa je i sam autor bio korisnik. Napisao je i knjigu Bosna u historijskoj perspektivi koja je ocijenjena kao vrijedan i originalan doprinos pojanjenju problema s kojima su se suoavali muslimani Bosne. Knjiga je izdata 1973. Avdi je takoer objavljivao svoje radove na arapskom jeziku u arapskim asopisima kao to su Al-Masry, As-Sakafa itd. Bh useljenici su na poetku esto bili uskraeni za informacije, najee zbog nepoznavanja engleskog jezika. Na inicijativu Avdia 1958. pokrenut je asopis nazvan Glasnik muslimanskog vjerskog i kulturnog doma, ali je vrlo brzo ugaen. amil-efendija pokrenuo je 1976. Glasnik Islamskog Kulturnog Centra koji se objavljuje,
povremeno, i danas. Bio je meu glavnim osnivaima prvog Savjeta imama SAD i Kanade krajem ezdesetih godina prolog vijeka, te urednik njihove slubene publikacije koja je pomagala imamima u tom dijelu svijeta da lake komuniciraju. Oni koji su poznavali efendiju Avdia, opisuju ga kao istinskog vjernika i patriotu. Kau da je bio veliki Bonjak koji je volio svoju domovinu iako je proveo ivot miljama daleko od nje, nije se stidio svoga identiteta, te ga je s ponosom isticao. Rado je saraivao sa muslimanima drugih nacionalnosti, istiui da se muslimani meusobno moraju voljeti i potovati. Bio je ovjek koji se odlino uklopio u zapadno okruenje, te ovjek visokih principa i otrog intelekta. Jedan njegov dematlija i poznanik ovako govori o njemu: Bio je inteligentan i pristojan, ponosan na bonjatvo, bosanski jezik i kulturu, iskren u govoru, ozbiljan, razgovoran, gostoljubiv i gord. Imao je lijep glas i lijepo je uio Kuran. Volio je nauku i knjigu, sport i gimnastiku, tranje i plivanje. Trudio se je da bira drutvo sebi dostojno i da iz diskusija izlazi neporaen. Volio je politiku i o njoj rado raspravljao. Svoj glas je uvijek dizao u odbranu islama i ljudskih prava bez obzira na vjersku pripadnost. Nije volio da kritikuje i ogovara. Umio je lijepo pjevati i svirao je frulu. Da bi se ime i djelo amila Avdia otrgnulo od zaborava, na prijedlog dr. Mustafe Ceria, godine 2000. osnovana je Fondacija amil ef. Avdi. Svake godine se iz te fondacije dodjeljuje nagrada u iznosu od hiljadu dolara najboljem ueniku i uenici svih medresa pod pokroviteljstvom Rijaseta. Takoer, damija u Avdievom rodnom gradu nosi njegovo ime. Njegovom smru otiao je jedan istinski lider koji je kao mladi doao u Sjevernu Ameriku gdje je ostao itav svoj ivot s ciljem da slui vjeri i predstavi Islam na najbolji mogui nain. Njegova djela svjedoe da je uspio u tome.
36 GLASNIK
37
KOLUMNA
KOLUMNA
Diktatura manjine
Ova njihova prljava igra nije nita drugo nego pokazatelj licemjerstva i nemoi kojim ele pridobiti simpatije mase i uvrstit poljuljanu sliku. Budui da su akica u parlamentu oni ele skrenuti panju na sebe predstavljajui se kao zatitnici revolucije i zagovornici prava ehida.
pie: Abdullah KAPO
U ovim sudbonosnim danima egipatske revolucije vidno je da se islamisti openito nalaze izmeu ekia i nakovnja. Rije je o grubom nasrtaju pojedinih struja i figura sekularno-liberalnog profila na sve to ima veze s dolaskom islamista na vlast, poevi od samog rukovodstva te frakcije, preko naroda koji je glasao za njih, pa do trenutano vladajueg Vojnog vijea koji je organizovao posljednje parlamentarne izbore. Istina je da su manjina, ali isto tako, istina je da je njihov glas vrlo glasan i prodoran, ne zbog kredibiliteta kojeg ustvari i nemaju, ve zbog vanjske podrke koja pristie kad god je ona njima potrebna, kao i zbog bogatog sekularnog naslijea koje je iza sebe ostavio Mubarekov antiislamistiki reim. Upravo tako, jer dok se svrgnuta mafija neprekidano bavila proganjanjem islamista te izmiljanjem raznovrsnih naina i metoda kako bi ih suzbila i dokrajila, ova gospoda je uivala velika prava i putem svojih medija blagoslovljavala takvu represiju i partnerski nastojala da ih osakati i diskreditira bez imalo grie savjesti. Zaista je drastina razlika bila u poloaju tih dvaju ideoloko suprotstavljenih kola. Ali emu sada takva nemilosrdna kampanja protiv islamista u kojoj su bahatost i mrnja izraajnija nego ikad? Odgovor je jasan, jer kada su se poele otkrivati crte nove egipatske drave koja inklinira islamskom uenju i tradiciji onda su pojedini sekularni i liberalni protagonisti osjetili da im polahko konci poputaju iz ruku pa su sramno pokazali svoje zube odbacujui svu prethodnu sladunjavu priu o demokratiji. Nisu mogli podnijeti trijumf islamista na parlamentarnim izborima u kojima su ostvarili oko 75% poslanikih mjesta. Oajniki su posmatrali kako
dr. Muhammed Saad Al-Katatni ispred Stranke slobode i pravde, inae politikog krila Muslimanske brae, veinskim brojem glasova presjedava Narodnom skuptinom u prizoru koji se po prvi put deava otkako je ovaj pokret osnovan 1928. godine. I sada umjesto da prihvate rezultate koji su odraz politike volje naroda, oni prkose i patetino optuuju narod da su neznalice tvrdei da su islamisti manipulirali glasovima nepismenog svijeta!! Pa zaista njihovoj drskosti nema kraja. Prije svega, zar nisu isti ti sekularisti do juer probijali nam glavu propovijedajui civiliziranost, svijest i nepovodljivost egipatskog naroda, a sada kada im taj narod nije htio dati onoliko glasova koliko su prieljkivali onda su porekli ranije reeno i sruili im bezbroj uvreda. Da je istina to da je bilo rijei o masovnoj manipulaciji nepismenog svijeta onda bi upravo sekularisti i liberalisti odnijeli najvii broj glasova, jer su oni ti koji dre medije preko kojih danju i nou hukaju narod protiv islamista, oni su ti koji raspolau ogromnim novcem sumnjivog porijekla. A svakako biti nepismen ne znai neizostavno biti naivan, ak nepismena osoba moe nekad biti svjesnija od pismene, a tu tezu je potvrdio obini graanin koji se nije dao povoditi za hukakim porukama sekularnog medija niti potkupiti novcem liberalnog tajkuna. Naprotiv, on moe prepoznati istinu od lai, dobro od loeg, pa je shodno tome i poklonio svoj dragocjeni glas islamistima, a ne njima, imajui na umu da je ideja islamista sastavni dio njega dok je ideja sekularizma i liberalizma neto strano za njegovo podneblje klasificirajui ga kao zapadni model koji ne pije vode u arapskom odnosno islamskom drutvu. I unato svemu tome, zar
nije Mubarekov reim, koji je bio sklon njihovom sekularizmu i njihovom liberalizmu, ustvari glavni krivac za to to uopte postoji danas ijedan jedini nepismeni ovjek u Egiptu?! A ta tek moemo kazati za sindikate ljekara, ininjera, advokata i mnogih drugih gdje su muslimanska braa konkretno ostvarila zavidne rezultate na izborima odranim unutar tih sindikata nakon pada Mubareka. Je li i tu moda krug biraa bio nepismen ili je ipak u pitanju sloj drutva koji je od struke i koji je visoko obrazovan? Mislim da odgovor rui njihove neutemeljene tvrdnje i nudi jasne indikacije da su ljudi s ubjeenjem i svijeu glasali za islamiste. Problem te grupacije jeste to ele monopolizirati revolucionarnom scenom mislei da su jedini kompetentni da vode egipatsku delikatnu situaciju. A jo vei problem jeste to to je njihova samozvana elita toliko otuena od naroda i toliko distancirana da apsolutno nije u dodiru s obinim ovjekom. Njihov domet djelovanja jesu klimatizirani studiji iz kojih pokuavaju nametati svoja vienja i ocrniti selefije i ihvanije, ali skoro odrani izbori su pokazali da to nije dovoljno efikasno, tako da e morati kad tad spustiti se meu ljude i neposredno raditi s njima, a kada se opredijele za takvo neto onda e tek da vide u kojoj oni sferi plutaju, a u kojoj ti ljudi. Ovih dana se da uoiti da se pomenuta manjina upustila u novi vid trgovine: trgovina krvlju ehida! Naime, oni sebe prezentuju kao ekskluzivne zastupnike nepravedno ubijenih ljudi, dok su se,
prema njima, drugi odrekli istih u korist linih interesa i ciljeva. ak su neki njihovi parlamentarci poeli trajk glau (mada mislim da se dobro napucaju fula i tamije egipatsak narodna jela, kada se osame). Ova njihova prljava igra nije nita drugo nego pokazatelj licemjerstva i nemoi kojim ele pridobiti simpatije mase i uvrstit poljuljanu sliku. Budui da su akica u parlamentu oni ele skrenuti panju na sebe predstavljajui se kao zatitnici revolucije i zagovornici prava ehida. Istovremeno lansiraju lai o oportunizmu islamista nabacujui im optube za izdajnitvo revolucije i postizanju vlastitih interesa kao i sklapanju tajnih sporazuma s Vojnim vijeem. Naravno, ako uzmemo u obzir da su ovakve optube pristigle od strane gubitnika onda nam postaje jasno zato su one izreene. U takvoj kakofoniji istovremenog osjeaja animoziteta i neumornog vrebanja i napadanja od strane sekularno-liberalne grupacije s jedne strane, i osjeaja satisfakcije i podrke ireg spektra egipatske populacije s druge strane, islamisti e na elu s muslimanskom braom izai kao pobjednici i ostati dosljedni principima i naelima baziranim na umjerenom tumaenju i razumijevanju islama. U takvoj oluji izuzetne grmljavine i putanji prepunoj opstrukcije, islamistika laa e vrsto da plovi ne obazirui se na optube nepravednih, uvrede neotesanih i smicalice smutljivih, osvjetljavajui obzorja svima bez bilo kojeg vida eliminacije ili diskriminacije kako bi pristala u sigurnu luku.
38 GLASNIK
39
KOLUMNA
KOLUMNA
Eho brae bombaa ili eho izraelskih mafijaa

Ukratko, terorizam, u teoretskom djelu, je krenuo iz pomenutih zemalja i one su se valjano pobrinule da zaivi u praksi, primjenjujui ga, izvravajui ga i na kraju optuujui muslimane da stoje iza svega.
pie: Halid BALI, prof.
Hvala pripada Allahu, Slava pripada Njemu, na Zemlji i na Sedam nebesa, Gospodaru Ara, Milostivom, Samilosnom, koji kanjava koga On hoe a prata onom kome On hoe. Znalcu vidljivog i nevidljivog. Jedan Jedini osim koga nema drugog boga. Silni i Mudri, onaj koji uzdie i koji sputa koga On hoe. Neka je hvaljen i slavljen Onaj koji je iz milosti svoje Poslanika poslao, nek je na njega salavat i mir. O, Gospodaru, dovom te molimo, uniti one koji ele tvoje svjetlo da utue, uniti one koji se zakonu tvome suprostavljaju i za strastima svojim se povode. Amin! Posljednje desetljee proteklo je u znaku terora. Najprije su odraeni teorijski djelovi u kojima se terorizam definisao razliito, obzirom ko ga je posmatrao i kako ga je posmatrao. Posmatran je kao dvostruka pojava, kao taktika i kao strategija, kao kriminal i kao sveta dunost ili zadaa, kao opravdana reakcija na tlaenje i kao neoprostiv zloin. Oito je da ovisi iz kojeg ugla je to predstavljano. Terorizam je najesce bivao efektivna taktika za slabiju stranu u sukobu. Tako Ministarstvo odrane SAD definise terorizam kao: Planirano koritenje nezakonitog nasilja ili prijatenja nezakonitom silom da se ulije strah; namjenjeno da prinudi ili da zastrai vlade ili drutva, teei za ciljevima koji su generalno politiki, vjerski ili ideoloki. U ovoj definiciji imamo tri kljuna elementa terorizma a to su nasilje, strah i zastraivanje. Takode imamo i tri kljuna cilja u koje svrhe se terorizam koristi a to su razlozi politike, vjerske i ideoloke prirode. O ovome emo neto kasnije govoriti malo detaljnije kad budemo poredili
i prepoznavali kako je teoriski dio odlino protkan kroz praktini dio terorizma. FBI koristi ovu definiciju: Terorizam je nezakonita upotreba sile ili nasilja protiv lica ili imovine da zastrai ili prinudi vladu, civilno stanovnitvo ili bilo koji segnemt od toga, u cilju podrke politikim ili drutvenim ciljevima. Stejt departmen definie terorizam da je: Smiljeno, politiki motivirano nasilje, izvreno protv amilitarnih ciljeva, koga su poinile subnacionalne grupe, tajni agenti, obino namjenjen za influenciju masa. Van amerike vlade ima mnogo vie razliith crta terorizma naglaenih u defincijama. Tako su 1992. godine Ujedinjene nacije proizvele ovu definiciju: Brino inspirisana metoda ponovoljene nasilne akcije, koju su proveli (polu)prekriveni individualci, grupe ili dravni predstavnici, za idiosinkrazijske, kriminalne ili politike razloge, pri emu, za razliku od ubistva, direktini ciljevi nasilja nisu i glavni ciljevi. Ovo je najrairenija definicija u ovoj oblasti. Definicija britanske vlade iz 1974. godine glasi: Koritenje nasilja u politike ciljeve, a ukljuuje i bilo kakvo koritenje nasilja u svrhu stavljanja javnosti ili jednog djela javnosti u strah. Terorizam je znai kriminalni akt koji utie na mase daleko od neposredne rtve. Strategija terorista je da izvre akte nasilja koji e privui panju lokalnog stanovnitva, vlade i svijeta. Teroristi planiraju svoje napade da bi zadobli maksimalan publicitet birajui mete svojih napada koje simboliziraju ono emu se oni suprostavljaju. Efekat lai teroristikog djela nije u samom teroristikom djelu ve u reakciji
javnosti ili vlade dotine zemlje na djelo. Praktini dio terorizma nije nita drugo do refleksija mnotva definicija za iju inplementaciju su se brino pobrinuli gore navedeni teoretiari, Otac Velika Britanija, Majka Amerika i njihovo kopile poznato pod imenom Izrael. Dugogodinje svoenje medu ovim zemljama je ujedno prijetnja ouvanju svjetskog mira te globalnoj politikoj saradnji meu dravama. Teoretiari su se pobrinuli za radanje tzv. islamskog terorizma mnogo prije septembra (11.09.2001.g.) jos dok je bio u utrobi, dok su ga gajili i dok su o njegovim reijama svakodnevno krojili planove za Novi svjetski poredak. Dok govorimo o septembru bitno je spomenuti teroristiku organizaciju koja po njemu nosi ime, a to je Crno-Septembarska organizacija (Black September organization). Ista organizacija se pominje 1972. g. na Minhenskim olimpijskim igrama koja je ubila 11 izraelaca. Izraelci su bili neposredne rtve, a prava meta ovog teroristikog djela je procjena da 1 milion ljudi gleda ovaj debakl. Crno-Septembarska organizacija je iskoristila visoku gledanost ovog olimpijskog dogaaja, te pokuala da ostvari nekoliko ciljeva na politikoj sceni, a to su: Izrael je rtva nasilja palestinaca Opravdanje za masovna ubijanja palestinskog naroda Opravdanje za smiljen progon palestinaca iz njihove maticne drave Predstavljanje arapa kao terorista. Evo to je ta oraganizacija koja je postojala, djelovala i provodila svoja nedjela prije 2001.g. jo dok je Osama bin Laden tek lagahno stasao u mladia. ija je to organizacija? Kome u prilog su ila sva njena nedjela? iju politiku zastraivanja je provodila? iju politiku je pravdala? iju vjeru je pokuavala da ocrni? Naravno da je odgovor vie ve oit, pa muslimane koga drugog bi u crno umotala. Dobar primjer iskoritavanja u politike i ideoloke svrhe samog terorizma jest uspjena preobrazba na panskoj politickoj sceni. Poznato je svima da se panska vlada nije slagala s napadima na Afganistan i nije vjerovala da je iza napada na Svjetski trgovniski centar Al-Kaida. Medutim idovski lobi u svom stilu podbacio je samo jednu eksploziju na pansku eljeznicu i na taj nain potresao javnost panije, te je primorao vladu da mjenja svoj stav. Jos jednom prepoznajemo kljune elemente pomenute gore u teoreskom djelu u ovom aktu, a to su: nasilje, strah i zastraivanje. Kao sto prepoznajemo nje-
gove ciljeve koji su: Politike, Vjerske i Ideoloke prirode (Pomenuti gore u definiciji). Ukratko terorizam, u teoretskom djelu je krenuo iz pomenutih zemalja i one su se valjano pobrinule da zaivi u praksi primjenjujui ga, izvravajui ga i na kraju optuujui muslimane da stoje iza svega. Terorizam je zapadna teorija, praksa i IDEOLOGIJA koja se prije njenog zvaninog datuma roenja koristila u borbi protiv islama i muslimana irom svijeta. One koji oni nazivaju teroristima, ljude koji stoje na rubovima islamskih zemalja, branei svoju vjeru, ivote svoje, porodicu svoju, imetke svoje i ast svoju mi dosljedno nazivamo braom, braniteljma, smatramo ih legalnim borcima, mada mnogi svojim potezima udovoljavaju ovim teoreticarima. Vrjedi spomenuti da na poznatim web portalima nijedan video u kojem musliamni zadaju poten, estit i teak udarac neprijatelju ne zadrava se vise od 30 minuta nakon ega bude obrisan. Jednostavno, javnost ne smije znati da su muslimani legalni borci za svoja prava, jer ako se ona probudi za idove e nastupit strava! Strava i uas mnotva medijskih obmana i prekrivanja tlaenja i unitavanja muslimana u Palestini. Mnostvo granatiranja i bobardiranja nekonvencionalnim orujem i bombama. Medijska utnja i odbijanje objavljivanja slika ubijene i zlostavljane palestinske djece u kojima prednjai CNN. A sad, ono to se zbilo neki dan u Indiji gdje se ula jedna eksplozija ispred izraelske ambasade, potovani itaoci, ostavljam vama da se pitate da li je eksplozija EHO BRAE BOMAA ILI EHO IDOVSKIH MAFIJAA? To je samo jedan eho, dolutao iz Gaze jo od 2008.g. od fosfornih bombi, od silnih eha koji putuju svijetom i pitanje je asa kad ce se obiti o glavu nekog izraelskog konzulata. Ako hoes da se eho tebi ne vrati, ne bacaj svoju bombu ve je u magacin vrati. Neka je hvala Allahu, Gospodaru ara, Velikom, Stvoritelju vidljivog i nevidljivog svijeta, Jednom i Jedinom osim koga nema drugog boga, Vladaru Sudnjeg dana, Vladaru svih vladara, Kojem se sve na nebesima i na zemlji pokorava milom ili silom. Neka ja salavat i selam na posljednjeg poslanika Muhameda. Amin. Molim Allaha.dz.s. da pomogne bracu diljem svijeta, te da im trud njihov upise medu djela koja se iskljuivo ine za lice Gospodara. Amin. Gospodaru uini raun na dan kad cemo stati pred Tebe lahkim, prei preko naih hravih dijela i uvedi nas u najvee bae sa Poslanicima, Pravovjernima, ehidima (da mi za zlo ne uzme naelnik optine Tuzla to ih ovako nazivam) i dobrima. Amin.
40 GLASNIK
41
KOLUMNA
gumilskim vjernicima obavljala je posebna organizacija, koju hrianski izvori zovu Crkva bosanska. Od kraja XII pa sve do polovine XV vijeka, kada je bosanska feudalna drava propala u borbi sa Turskom, u krugovima katolike crkve Bosna se tretirala heretikom zemljom, i zbog toga se organizuju krstaki pohodi protiv nje. Prvi jai pritisak izven je ve 1203. godine, kada je papin legat na Bilinom polju kod Zenice diktirao banu Kulinu i drugim bogumilskim prvacima izjavu odricanja od hereze. U sluaju pokajanja, predviena je globa od 1.000 maraka srebra, od ega pola papi, a pola maarskom kralju. Poslije sporazuma na Bilinom polju, maarska drava bila je izloena unutarnjim i spoljnim tekoama zbog kojih nije mogla vojniki osigurati njegovo sprovoenje. Zato su bosanski vlastodrci raskinuli sporazum, a bogumilstvo nastavlja da se iri pod njihovom zatitom. Otporom bogumilski fedualaca i Crkve bosanske, katoliki biskup je protjeran 1252. godine i on svoje sjedite premjeta u akovo. Iz slinih razloga premjeteno je sjedite pravoslavne episkopije iz Stona u Raku. Ve za vrijeme Tvrtka turski feudalci su se zalijetali u Bosnu, a poslije Kosovske bitke 1389. godine njihove jake snage nalazile se neposredno na granicama Bosne. S druge strane, maarski feudalci ponovo oivljavaju ideju krstakog rata poetkom XV vijeka. Lokalni feudalci oslonjeni na turske feudalce, otkazuju poslunost maarskim i nanose im vojni poraz 1415. godine kod Usore. Ovaj maarski poraz predstavlja vaan datum u istoriji Bosne. Ovom pobjedom izbijaju Turci u prvi plan. Maari poinju prelaziti u odbranu. Nasljednik Stjepana Tomaa, Stjepan Tomaevi, produuju politiku oslonca na Maare. Zato turski feudalci odluuju na unitenje bosanske drave 1463. godine; oni pobjeuju kod Jajaca vojsku bosanskog kralja i unitavaju nezavisnost bosanske drave. Bosanska drava je postojala od druge polovine XI vijeka do 1463.godine, dakle blizu 400 godina. Od 16 njenih vladara, est je ispovjedalo ili simpatisalo bogumilstvo za itavo vrijeme svoje vladavine, ostali banovi pripadali su u raznim fazama vladavine jednoj i drugoj religiji. Moe se pretpostaviti da je bogumilstvo bila vladajua religija dobru polovicu vremena postojanja bosanske drave. Prema Popisu zabluda bosanskih heretika. koji je sastavila katolika crkva oko 1375. godine, njihovo vjerovanje se sastojalo: - Postoje dva tvoraca, stariji bog koji je stvorio duhovni, pravedni svijet, i mlai, avo, koji je stvorio hravi, materijani svijet. - Hrist je prividno uzeo oblik ovjeka, a njegova smrt i uskrsnue nisu stvarni, ve prividna zbivanja.
KOLUMNA
- Tijelo ne moe uskrsnuti, nego samo duh. - Smrtna kazna je grijeh. - Zabranjeno je ubijati ivotinje radi ishrane. - U vjerske zajednice se primaju odrasli, sposobni da rasuuju, bez obzira na pol, a ne djeca, po naslijeu. - Nije vana funkcija u religijskoh hijerarhiji, ve kvalitet onoga koji je vri, svi lanovi bogumilske zajednice su jednaki meusobno. - Starjeina bogumila je nasljednik svetog Petra. -Odjea sveenika je obina. - Kod oblika religioznog ispovjedanja nema krsta, krtenja niti ikona. - Postoji obred zajednikog lomljenja hljeba - Obred se obavlja u obinoj kui za stanovanje - Grijesi se oprataju javnim priznanjem, poslije ega skup vjernika odluuje hoe li ih oprostiti. - Postoje dvije vrste vjernika idealni (voe) i pridrueni, koji mogu ponekad i pogrijeiti. Na elu vjerske organizacije stajao je djed koji nema stalno sjedite. Njemu su potinjeni strojnici, koji se dijele na goste i starce, a jedni i drugi su uitelji i propagatori vjere koji vre nadzor na domovima pravih vjernika. Smatra se da je odsustvo jaeg uticaja Zapadne i Istone hrianske crkve, stvorilo osnovne povoljne uslove za irenje i jaanje bogumilskog pokreta. Na to su dijelovali geografski poloaj Bosne, konfiguracija njenog tla, saobraajna izolovanost. To bi svakako mogli biti osnovni razlozi. Kao glavni unutarnji razlog uspjeha bogumulstva u Bosni, najee se navodi otpor feudalaca i kmetova protiv nameta desetine koji je uvela katolika crkva. irenje hrianske religije u Bosni podravali su feudalni vladaoci okolnih zemalja - srpskih, hrvatski i maarskih, prilikom zauzimanja pojedinih dijelova bosanske teritorije. Zato je bogumilstvo moglo biti prihvaeno i kao vjera otpora politikim pretenzijama okolnih feudalaca. Bogumili su ostvarila saradnju sa bosanskim banom i lokalnim feudalcima. Progoni bogomila pod katolikim kraljevima svakako su smanjili njihov broj , kao to je on povean u period prevlasti bogumilskih. Najvei efekat tih progona morao je biti u period posljednjih bosanskih kraljeva Stjepana Tomaa i Stjepan Tomaevia. Sredinom XV vijeka bogumili progonjeni od bosanskih kraljeva, koncentrisali su se na podruju Hercegovine i na teritorije koje su ve tada u Bosni drali turski feudalci. Osim monumentalnih nadgrobnih spomenika steaka, danas nema mnogo spomenika o bogumilstvu u naim krajevima koji bi poticali od samih bogumila. Zna se da su njihovi vjerski funkcioneri bili pismeni. Najvie saznanja o bogumilima ima iz dokumenta suparnike Zapadne hrianske crkve, pa je slika koju smo o njima dobili neputpuna i neobjektivna.
(Dio referata izloenog povodom 1. marta)
HISTORIJA BOSNE (I DIO)
Oni koji zaboravljaju prolost, osueni su na istu ili ponovnu propast, a ako ne govore i ne piu o tome, drugi e, uistinu, za njih urediti historiju kako njima pae.
pie: Edin Ljutovi, lan diplomatskog kora Ambasade BiH u Egiptu
Bosna se pominje prvi put u X vijeku u spisu Konstantina Porfirogenita De administrando imperio, kao mala oblast u dananjem njenom centralnom dijelu. Po Hronici popa Dukljanina, ona je ve u drugoj polovini X vijeka posebno upravno podruje. Smatra se da Bosna poinje ivjeti samostalno od vladavine bana Kulina (1180-1204). U toku postajanja srednjovjekovne bosanske drave sve do pada pod Tursku, 1463. godine, u njen sastav ulaze povremeno, pored sarajevskog: tuzlansko-dobojsko podruje, neretvanskotrebinjsko, jajako, imotsko, livanjsko, srednjedalmatinsko, dubrovako-makarsko, bokokotorsko i limsko. Openito o bogumilstvu Ve u III vijeku Perzijanac Manije razvija uenje koje kritikuje stavove zvanine Crkve. Dobivi dozvolu od bizantskog kralja Sapura, Manije je sa svojim pristalicama propagirao svoju vjeru u provicijama Bizantskog Carstva i oblinjim zemljama. Kada su Arapi osvojili Perziju, garantirali su manihejcima ista prava kakvi su imali jevreji i krani. U VIII vijeku Bizantijci preseljavaju heretike poktere iz istonih oblasti drave (gdje su bili nepouzdani zbog napada Arapa) na podruje dananje Bugarske. Na ovom podruju heretici su zatekli duboko nezadovoljstvo stanovnitava zbog bizantskog nametanja crkvene i drutvene organizacije. To je bilo plodno tlo za njihovu aktivnost, u kojoj se, prema Besjedi (vrlo vaan dokument za prouavanje bogumilstva na Balkanu sveenika Kozme iz X vijeka) istie pop Bogumil. Prema sveeniku Kozmi, bogumili su prijazni, skromni i utljivi, ne govore prazne rijei, ne smiju se raskalaeno, ne zabavljaju se prostakim alama, nastoje da ne upa-
daju u oi. Kozma pie kako bogumili odbacuju liturgiju i crkvene sakramente, te napadaju sveenike radi lijenosti i pijanstva. Bogumili odbacuju ikone. Oni paze ta rade. Mole se pet puta dnevno,ali u molitvi se nikada ne prekrste. Padaju na koljena izraavajui poniznost Bogu. Svojim skromnim ivotom i prijaznim ophoenjem s ljudima upadno su se razlikovali od prosjenog sveenika Bugarske crkve. Bogumili ue svoje pristalice da se ne pokoravaju vlastima. Iz Bugarske, bogumilski pokret se irio u Makednoniju, Srbiju i Bosnu. Njihovo prihvatanje Islama nije trebalo velike modifikacije. Bogumilstvo u Bosni i Hercegovini Najvei uspjeh imalo je bogumilsko uenje u srednjovijekovnoj Bosni. Tu je bogumilski pokret za izvjesno vrijeme drao vladajue pozicije u crkvenoj i dravnoj hijerarhiji; zato je Bosna postala njegova metropola, glavno uporite heretikih pokreta na balkansko apeninskom podruju. Dalji njegov prodor na zapad sprijeila je akcija Rimske crkve. Zna se da je u poetnim akcijama na hristijaniziranju bosanskog stanovnitva uestvovala Zapadna hrianska crkva, preko splitske biskupije. Izvrivi svoju osnovnu misiju pokrtavanja, sveenici su se povukli ostavljajui hrianske vjernike u Bosni na staranje domaim, na brzinu obuenim sveenicima. Katolika biskupija sa sjeditem u Bosni uspostavljena je izmeu 1081. i 1088. godine, a pravoslavna, sa uticajem na podruju dananje Hercegovine, u istom periodu. Bogumili u Bosni pominju se ve 1199. godine u pismu zetskog bana Vukana rimskom papi. Te godine bogumilstvo je prihvatio i bosanski feudalni sizeren, ban Kulin, sa rodbinom i velikijm brojem naroda. Starjeinstvo nad bo-
42 GLASNIK
43
KOLUMNA
KOLUMNA
Pravno-historijski poloaj Bosne i Hercegovine

Naime, nijedna od ostalih junoslavenskih zemalja se ne moe pohvaliti da posjeduje i objedinjuje pet injenica koje objedinjuje Bosna u svojim dravnim karakteristikama, a to su: stalnost imena, stalnost teritorija, svojstven jezik i pismo, zasebna religija i kontinuitet samouprave, odnosno dravnosti.
pie: Muhammed MAKI
ROMAN U ARAPSKOME SVIJETU. MAHFOUZ KAO ZAETNIK ARAPSKOGA MODERNOG ROMANA (II dio)
Egipat i Mesopotamija imali su velike civilizacije jo u vrijeme kad je Grka bila divlja planinska pustinja.
pie: mr. Medina DANBEGOVI
Bosna i Hercegovina je tokom svoje historije konstantno bivala metom napada svojih komija i susjeda. Te komije i susjedi su u svakoj prilici pokuali da opovrgnu dravnost Bosne, kao i nacionalnost bonjakog naroda. Slabost tih napada jest u tome to su oni lieni svakog naunog i ivotnog dokaza i argumenta, te to su zasnovani na vlastitim eljama pojedinih ideologa nastranih filozofija ivota. Apsurdan je podatak da je ba Bosna, kao zemlja s najjaim dravnim i narodnim specifinostima, u posljednjem stoljeu bila metom dravno-etnikih ataka ostalih jugoslavenskih zemalja, s ime predstavlja apsolutni historijski izuzetak. Naime, nijedna od ostalih junoslavenskih zemalja se ne moe pohvaliti da posjeduje i objedinjuje pet injenica koje objedinjuje Bosna u svojim dravnim karakteristikama, a to su: stalnost imena, stalnost teritorija, svojstven jezik i pismo, zasebna religija i kontinuitet samouprave, odnosno dravnosti. 1. Dok se Srbija prvobitno zvala Raka, Hrvatska imala nekoliko razliitih naziva, Slovenija bila Karantanija, Crna Gora se kao novi pojam javlja u 16. stoljeu, Bosna je od svog prvog pominjanja (949. Horion Bosna) pa do danas imala jedinstven naziv. 2. Dok je geopolitiki centar Srbije (Rake) bio u sjeverozapadu dananje Makedonije, Hrvatske u dananjoj Dalmaciji, Slovenije (Karantanije) u danasnjoj Austriji, Makedonije oko Soluna, Albanije oko Prizrena, bosanski geopolitiki centar je uvijek bila sarajevsko-zenika kotlina. 3. Jezik kao osnovni element kulture jednog naroda u Bo-
sni je prisutan od njenog samog poetka. To se jasno vidi u Povelji Kulina bana, kao materijalnom dokazu, u kojoj je naglaeno da je izreena narodnim bosanskim jezikom i napisana bosanskim pismom - bosanicom. 4. Dok su Hrvatska, Slovenija i Maarska,Crna Gora (Crna Gora postaje pravoslavna zemlja u 16. stoljeu), bile pod vjerskim utjecajem katolikog Rima, i dok su Srbija, i Makedonija bile pod utjecajem pravoslavnog Bizanta, Bosna je meila izmeu te dvije religijske velesile svojom zasebnom i unikatnom religijom Crkvom bosanskom. Prihvatanjem islama Bonjaci su nastavili tradiciju vjerske zasebnosti unutar junoslavenskih naroda, a samim tim i posebnog bonjakog identiteta. 5. Najjaa komponenta bosanske dravnosti jeste upavo njezin kontinuitet autonomnosti, odnosno samouprave. Poevi od Bosanske srednjovjekovne drave, bosanskog sandaka, a kasnije i bosanskog ejaleta (koji e naknadno biti preimenovan u bosanski paaluk, te na posljetku u vilajet) u osmanskom periodu, corpus separatum-a u austro-ugarskoj upravi, samouprave Vidovdanskog ustava u Kraljevini SHS, narodne republike u Jugoslaviji, te sa samostalnou i nezavisnou BiH 1.marta 1992. godine, moemo rei da je Bosna u svojoj pravnoj historiji oduvijek predstavljala jedinstvenu i zasebnu pravno-politiku cjelinu, koja je uvijek egzistirala na autonomnom pricipu, bilo na ovaj ili onaj nain. Bosno i Hercegovino, hiljadugodinja dravo i moja domovino, sretan ti 20. roendan tvoje moderne nezavisnosti!
Kao to ree John Bayley svako ko pie roman mora imati jasne i stroge ideje o onome ta je u ivotu dobro, a ta loe. Vrijeme nije puka sukcesija, ni kvantifikacija, nego sutinska odrednica bia i mjera njegove ljudske situacije. U antici, gdje ve nalazimo prve tragove romana, vrijeme kao bitni element, shvatano je dijelom vjenosti , periodom koji se redovito ponavlja. To je vrijeme proticalo mimo zbivanja i sukoba ljudske sudbine. Jednostavno, kao apstraktna matematika jedinica (Nikola Kova). Dok se mitovi ulanavaju u mitologije, koje integriraju raznoliku grau o kojoj govore tako to je stavljaju u svojevrsno beskonano kretanje i Displacement (premjetanje, pogledati Bitijev
Pojmovnik suvremene knjievne teorije) pripovijedanja, romani ne uvaavaju bitnu Opposition (opreka), koja determinira mitski nain miljenja i oblikovanja, razliku izmeu svetoga i profanoga. Prema Solaru cjelokupna mitologija (je) integrirajui inilac svekolike mitske grae, to upuuje da pojedini mitovi zbog toga nemaju ni pravog poetka ni pravog kraja, nego se produuju, nastavljaju, uslonjavaju i variraju u beskonanost. Sigurno je da se razvoj mitologije prekida jedino izvana (npr. izumiranjem naroda ili propau njegove osobene kulture) i ne moe se zaokruiti po nekome unutarnjem naelu principa sadranome u samom mitskom oblikovanju. Roman, ta velika matura svake knjievnosti, naelno se ne ulanava i ne postoji neto poput sustava svih romana, nego postoje samo pojedinani romani (ili ciklusi romana) koji naelno integracije raznorodne grae nose sami u sebi (Solar). U mitologiji (ali prije svega helenskoj) roman i dobija i gubi svoj temelj i odatle proizlazi njegov fiktivni i ironijski karakter, kakav je direktno suprotstavljen naelu zbiljske i ozbiljne sakralnosti mita, kao istinite, svete prie. Dakle, ako roman i skuplja neke ostatke mitske grae iz folklora, epa i uope itavoga ansambla kratkih knjievnih vrsta, on preuzima samo krhotine nekoga mitskog iskustva, obine, izblijedjele fragmente, pars pro toto neega, to vie nije ono to je zapravo bilo, da bi iz svega toga gradio novu cjelinu i novu strukturu. Takvom strukturom domi45
44 GLASNIK
KOLUMNA
KOLUMNA
nira slobodni individualitet, umjesto mitskoga reprezenta naroda i njegove apsolutne, obavezne, svete povijesti. Shvaanje odnosa mita i romana odreuje cijeli raspon prouavanja tematike u knjievnosti, odnosno itav metodoloki obrat i knjievne teorije od dvadesetstoljetne tematologije do tekue mitoloke kritike danas. Mit i roman kao nosioci vrijednosti pojavljuju se u vremenu, odnosno u dijahroniji. Naravno, mit je mnogo raniji, a roman kasniji oblik sintetiziranja iskustva. Oni se pojavljuju, kao i prie: jedan oblik prie prije, drugi poslije. Ova hipoteza daje bitna obiljeja i mitu i romanu, jer pokazuje da je pria unaprijed odreena kao strukturiranje zbilje. Mo pripovijedanja se kroz historiju nastavlja u romanu kao razrada mitske prie ili teme, arhetipa ili mitskoga motiva. I dok je mit za Fryea modus knjievnosti, a ne knjievna vrsta u stereotipnome smislu rijei, Claude LeviStrauss u treem dijelu Mitologika usporeuje mit sa romanom i zanimljivo zakljuuje da je roman roen iz oslabljenoga mita i da nije nita drugo do sve usporenija trka za strukturom, unaprijed osuena na neuspjeh . Govorei na nivou kompozicije, roman poznaje prstenastu i paralelnu konstrukciju siea. U svakome smislu, posmatrano (opet) kompoziciono, sloeniji je od mita. Andre Jolles mit svrstava u jednostavne oblike, upravo zbog takve jednostavnosti. Naravno, roman drugaije pripovijeda (knjievnoteorijske kategorije duljine ili kratkoe ovdje pri tome nisu presudne). Kao i svaka knjievna vrsta (ne filozofija, nauka, religija ili politika), moderni roman i objanjava, tumai, ui, objavljuje, prenosi i oblikuje knjievna iskustva; kazalo bi se, vri sve uloge zajedno ak i van knjievnih iskustava. U svome nadovezivanju, moderni roman se moe priama sustavno preplitati. On nije dio sistema i ne prihvaa se uvijek, a zapravo ve kao takav postaje knjievnost. Danas, svaki savremeni moderni roman funkcionira tako to je ustvari ukljuen u sistem dananjega svijeta i ivota - ne mora u pojedinosti ii sa razradom, a ne mora imati ni za cjelinu ivota znaenje kakvo je imao roman prolih vremena. Savremeni mit, podsjea Susan Sontag , lii nekoj teoriji, a ne toliko prii, koja bi bila element strukture romana. U starome Egiptu, kao to znamo, mitovi se jesu vrlo rano pojavili, ali je ipak ostala nerazvijena mitologija. Roman, kao
epska knjievna vrsta, uobiajeno se javlja prevladavanjem epa. Dugo odsustvo romana u pojedinim knjievnostima, pa i u arapskoj, polazi od odsustva epa , premda su mnoga popularna djela narodne epike imala svoj temelj u historiji, ali taj je temelj redovito bio prilino klimav. Uostalom, povijest romana obiljeena je diskontuitetom. Stoljea i ratovi bili su smijeani u prie. Poslije neslavnih poetaka i u helenskoj knjievnosti roman je stoljeima bio zaboravljena pojava, a samim time i nevana. U Aristotelovoj Poetici pjesnitvo se teorijski obrauje opisivanjem pjesnikih vrsta i pronalaenjem zakonitosti oblikovanja to bi odgovaralo ostvarivanju ljepote, ali tu se o poetici romana nema ta nai i govoriti. U antikoj knjievnosti starih Grka, pa i Rimljana, najslabije razvijeni knjievni rod bila je proza. Grki romani, koji se javljaju na samome zavretku klasine ere, odnosno na pragu bizantijskoga doba: Ephesiaka (Ksenofont), Aithiopika (Heliodor), Dafnis i Hloja (Longo), u kojima je traena napeta radnja i izriito fabularna proza, ljubavni su i avanturistiki. Poredei roman i ep, Lukacs je uvjeren da se ove dvije forme razlikuju po historijsko-filozofskim datostima oblikovanja. U svojoj Teoriji romana on pie da je roman epopeja jednoga vremena u kome je smisao imanentan ivotu postao problematian. Razliito od epova, koji oblikuju totalitet sam po sebi dovren, roman tei oblikovati skriveni totalitet ivota (Lukacs). Govorei o nejednakom razvitku raznih oblika kulture i umjetnosti, Karl Marx polazi od odnosa obrazovanosti. Naime, u umjetnosti je poznato da odreena doba procvata nikako ne stoje u srazmjeri prema opem razvitku drutva, odnosno prema materijalnoj osnovici kao kosturu njegove organizacije. Tako o izvjesnim oblicima umjetnosti priznato je da se nikada ne mogu proizvoditi u svjetsko-epohalnome, nekome klasinom vidu, im nastane umjetnika proizvodnja kao takva. Zakljuak bi bio da su u oblasti umjetnosti izvjesni oblici mogui samo na nerazvijenome stupnju razvitka umjetnosti, kao to su neki drugi mogui upravo na progresivnome. Isto tako egipanska mitologija nije nikada mogla biti tlo ili materinsko krilo grke umjetnosti . Takoer, grka umjetnost i ep vezani su za izvjesne oblike drutvenoga razvitka. Staroegipatska je knjievnost u toku tri hiljade
godina razvoja stvorila djela epske i lirske poezije i pripovjedake proze. Dramska se forma nije pojavila, ali pokuaji su dati u dijalokim pjesmama iz Ozirisovoga kulta. Pratei knjievnost i umjetnost u orijentalnim despotijama, vidimo da su drave, podmirivi svoje civilne i vojne trokove, raspolagale izvjesnim vikom ivotnih namirnica koji su mogli troiti na sjajna i korisna djela (Marx i Engels O umjetnosti). Komanda i iskljuivo pravo monarha i sveenstva u raspolaganju tim vikom pruila im je sredstva za podizanje onih velikih spomenika. Za pokretanje tako ogromnih statua, iji transport izaziva divljenje, rasipniki je upotrebljavan ljudski rad, iako je svaki individualni ulaga siuan, slab i neugledan, ali njihov broj ini njihovu snagu, kao to vlast koja njima upravlja daje ivot tim dinovskim djelima. Takva su preduzea bila omoguena time to su dohoci, od kojih su radnici iveli, bili koncentrirani u jednoj ili u malo ruku. Marx podvlai da je vlast azijskih i egipatskih kraljeva ili etrurskih teokrata prela u modernome drutvu na kapitaliste. Slinu usporedbu daje i Mahfouz kada faraonsko doba aktualizira u politikim zbivanjima XX stoljea. Podsjetimo se i na to, da su Ilijada i Odiseja za Helene predstavljali svete knjige. Isto tako je razbijena europska, kranska dogma o grkoj kulturi kao kolijevci svjetske kulture. Egipat i
Mesopotamija imali su velike civilizacije jo u vrijeme kad je Grka bila divlja planinska pustinja. (Tvrtko Kulenovi) Arapi su razvili pjesnitvo. Poznata prijeislamska poezija: Muallaqat (zlatnim slovima ispisane pjesme i objeene na hramu Kabi u Mekki) stvorila je glavnu pjesniku formu te poezije, kasidu, pjesmu sa ciljem. Za Muallaqat se obino uzima sedam pjesama iji su autori: Imru-l-Kays, Zuhayr, Nabiga, AlAsha, Labid, Amr ibn Kultum i Tarafa. Ali, kako broj pjesama i pjesnika varira, u kasnijim antologijama se dodaju Al-Harit ibn Hilliza i Antarah. Poezija se prenosila usmenim putem recitatora (rawi), koji su uili i znali napamet silne stotine i hiljade stihova nekoga epa, s obzirom da je mo pamenja bila daleko razvijenija nego u savremenoga ovjeka. Znali su govoriti u rimi, izmiljati u dahu; radovali su se nadmudrivanju, okupljali, igrali i takmiili u pitalicama po trgovima... Uenje Kurana je donekle zamijenilo epsko (nacionalno) pjevanje. Primanjem islama poinje razvijanje pismenosti, na emu se izuzetno zalagao posljednji Boiji Poslanik, Muhammed. Iako je lino bio nepismen, svakome je zarobljeniku nudio slobodu, ako opismeni deset muslimana. Po predaji, krasila ga je otroumnost i izuzetna rjeitost. Kraj drugoga dijela. Nastavlja se...
46 GLASNIK
47
KOLUMNA 1.) Ogranienja palestinskog prava na slobodu kretanja rezultat su: a.) izraelske kontrole prelaza i kontrolnih taaka (na kontrolnim takama kvari se hrana, umiru pacijenti, a djeca ne stiu na vrijeme ili uope u kolu. Svjetska banka okrivila je kontrolne take i barikade za guenje palestinske ekonomije.) Trenutno se smatra da ih u Palestini ima preko 700 od kojih su neke fiksne, a odreen broj su pokretne gdje izraelska vojska kad god eli postavi kontrolnu taku i maltrerira Palastince. Sati ekanja hiljada ljudi zbijenih jedni uz druge, dovode do toga da mnogi kada dou na red bivaju vraeni samo zato to se tako odreenom vojniku svia. Mnogi gube radna mjesta zbog kanjenja na posao. Jedni znaju ekati od ranih jutarnjih sati i opet neki ne uspiju jer se treba prei po nekoliko kontrolnih punktova. Svi punktovi su opremljeni radarskom i drugom sofisticiranom opremom koju obezbjeuje firma Motorola i stoga se poziva na bojkot navedene kompanije. b.) mree odvojenih cesta (odvojeni prometni sistem na Zapadnoj Obali, gdje kvalitetne ceste bez ogranienja i zapreka koriste iskljuivo idovski doseljenici koji protuzakonito ive na okupiranom podruju dok su Palestinci prisiljeni dugo i teko putovati preko breuljaka i dolina, esto po uskim zemljanim putevima. Palestinci se ne mogu voziti u Izraelskim javnim prevoznim sredstvima. To je namjenjeno samo za Setlere izraelske jevrejske doseljenike. Jo jedan element aparthejda jesu ute registarske tablice za doseljenike, a za Palestince zelene . One ceste koje Palestinci ne smiju koristiti vojska naziva sterilne ceste, a vojnici imaju strah da budu fotografisani jer znaju da su kontrolne take na kojima dre strau u suprotnosti sa meunarodnim pravom) c.) opstruktivnih i sveobuhvatnih sistema dozvola i identifikacijskih dokumenata koji se primjenjuju samo na Palestince. Palestinci koji ive na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze ne smiju posjetiti onaj drugi dio teritorija i nije im doputeno da ulaze u Istoni Jeruzalem. Isto je sa stanovnicima Jeruzalema Kudsa moraju dobiti specijalne dozvole ukoliko rade na Zapadnoj obali. d.) prepreka koju je stvorio Zid i prijelazne take u Zidu predstavljaju poseban elemenat segregacije koji nije poznat u Junoj Africi. Trasa Zida ide du ilegalnih granica Jeruzalema (ukljuujui Istoni Jeruzalem) i anektirane dijelove Zapadne obale i Gaze. Zid je podijelio sela, porodice, onemoguio kolovanje mnogima, produio vrijeme kretanja jer se kontrolne take nalaze samo na odreenim mjestima, onemoguio obradu zemlje. Izrael je tako oteo ogromnu koliinu
KOLUMNA palestinske zemlje koja je ostala u tzv. Zelenoj linijitj. meunarodno priznatoj granici Izraela prije nego je 1967. okupirao Zapadnu Obalu i Gazu, a koju e Izrael konfiskovati, te da ne govorimo o psiholokim posljedicamma koje se manifestiraju imajui u vidu da je zid visok 8 metara, dug preko 700 kilometara i ovih dana poinje njegova izgradnja i prema Jordanu. Cilj je cijelu Zapadnu obalu, a Gaza to ve jeste izolirati Zidom od teritorija tzv. drave Izrael i uspostaviti potpunu odvojenost ne samo Palestinaca i Jevreja ve i palestinskih zajednica i samim tim dokazati da drava Palestina teritorijalno ne postoji. e.) diskriminatornih zakona gdje jedna pravila vae za Palestince a druga za Izraelce. Prmjer su sprjeavanje palestinskih suprunika da ive zajedno ovisno o kraju okupiranih palestinskih podruja iz kojeg potjeu, tako da Gazanac ukoliko ivi u Zapadnoj obali moe biti uhapen jer je tu ilegalno. f.) Palestincima je uskraeno njihovo pravo da napuste svoju zemlju i da se u svoju zemlju vrate. Palestinske izbjeglice koje su 1948. godine raseljene s teritorija koji se sada nalazi u Izraelu, a koje sada ive na okupiranim palestinskim podrujima (oko 1,8 milijuna ljudi ukljuujui potomke) ne smiju se vratiti u mjesta u kojima su prije ivjeli. Slino tome, stotinama hiljada Palestinaca koji su raseljeni u okolne drave iz Zapadne obale i Pojasa Gaze 1967. godine onemoguen je povratak na okupirana palestinska podruja. 2. ) Izraelska politika na okupiranim palestinskim podrujima takoer efektivno Palestincima uskrauje njihovo pravo na nacionalnost opstruirajui ostvarivanje palestinskog prava na samoodreenje kroz stvaranje palestinske drave na Zapadnoj obali (ukljuujui Istoni Jeruzalem) i u Pojasu Gaze. 3.) Palestincima je ogranieno pravo na rad i diskriminacja u radu kroz izraelsku politiku koja znatno sputava palestinsku poljoprivredu i industrijsku proizvodnju na okupiranim palestinskim podrujima, ograniava izvoz i uvoz i namee sveprisutne prepreke kretanju u unutranjosti zbog ega je otean pristup poljoprivrednom zemljitu i radnim mjestima i smanjene su mogunosti poslovnih putovanja. Pored toga Palestincima je dozvoljeno raditi samo u odreenim oblastim u Izraelu kao to je graevinarstvo i jako mali broj Palestinaca radi u Jeruzalemu bez obzira na stepen obrazovanja. Jevrejski poslodavci mogu u oglasu navesti Samo za Jevreje. Porez nije isti za Palestince i Jevreje, ustvari dva puta je vei za Palestince. 4.) Palestinski sindikati postoje, ali ih izraelska vlada ni Histadrut (glavni izraelski trgovinski sindikat) ne priznaju, i ne mogu uinkovito predstavljati Palestince koji rade za izraelske poslodavce i tvrtke.
Sedmica izraelskog aparthejda

Sedmica izraelskog aparthejda (Israeli Apartheid Week) koja se odrava ve osmu godinu zaredom, je meunarodni niz dogaaja odranih u gradovima i univerzitetima irom svijeta. Obiljeava se u februaru i martu, a ukljuuje predavanja, multimedijalne dogaaje, kulturne performanse, filmske projekcije, demonstarcije i druge aktivnosti. Cilj Sedmice izraelskog aparthejda je educirati ljude o prirodi Izraela kao drave aparthejda i izgraditi BDS kampanju kao dio rastueg globalnog BDS pokreta. Ve drugu godinu u obiljeavanju ovog dogaaja pridruila je se i Bosna i Hercegovina, tanije aktivisti i simpatizeri UdruenjaSolidarnost. U nastavku teksta slijedi objanjenje ta je to aparthejd i kako se manifestira u Palestini, ta predstavlja BDS pokret kao i to na koji e nain naa drava uestvovati u obiljeavanju Sedmice izraelskog aparthejda te kako mi kao pojedinci moemo dati svoj doprinos. Termin aparthejd bukvalno znai odvojenost i zvanino se upotrebljavao kao naziv junoafrikog sistema rasne segregacije (razdvajanja ljudi na osnovu razliitih kriterija koji se u pravilu kose sa naelima ljudskih prava i sloboda). Meunarodna konvencija o suzbijanju i kanjavanju zloina aparthejda je definisala zloin aparthejda kao nehumane akte uinjene u cilju ustanovljavanja i odravanja dominacije jedne rasne grupe osoba nad drugom rasnom grupom i u cilju sistematskog ugnjevetavanja te grupe. Sistem aparthej-
pie: sara MAI, studentica Pravnog fakulteta u Bihau, lan udruenja solidarnost Biha
da sruen je u Junoj Africi prije svega djelovanjem uvenog borca za ljudska prava Nelsona Mendele i pritiska meunarodnih organizacija za ljudska prava koje su pozivale na bojkot poduzea iz June Afrike. Pored toga elementi aparthejda vieni su i u Americi u odnosima bijele prema crnoj rasi, gdje je crncima bilo zabranjeno voziti se u javnom prevozu i poznata revolucija Freedom riders iz 1961. godine. Danas se najgori blik aparthejda provodi na okupiranim palestinskim podrujima od strane Izraela. Izrael kao okupatorska sila upravlja stranom teritorijom i narodom pod reimom ratne okupacije, no nema mnogo razlike imeu Izraela i Junoafrike Republike koja je bila pod reimom aparthejda jer iako su razliiti, u praksi oba reima karakterizira, ili je karakterizirala diskriminacija, represija i komadanje teritorije (oduzimanje zemljita). Istraivako vijee za humanistike znanosti u Junoj Africi (Human sciences Research Council of South Afirca HSRC) je u maju 2009. objavilo studiju Occupation, Colonialism, Apartheid? A re-assessment of Israels practices in the occupied Palestinian territories under international law u kojoj stoji da Izrael na okupiranim palestinskim podrujima provodi kolonijalizam i aparthejd. Studiju je na traenje HSRC-a izradio meunarodni tim naunika i advokata iz June Afrike, Ujedinjenog kraljevstva, Izraela, te Zapadne obale. Iz saetka studije emo izdvojiti nekoliko primjera koji govore o provoenju aparthejda u Palestini :
48 GLASNIK
49
KOLUMNA 5.) Pravo Palestinaca na obrazovanje nije izravno na udaru izraelske politike, jer Izrael ne upravlja kolskim sistemom na okupiranim palestinskim podrujima, ali vojna vladavina ozbiljno oteava obrazovanje. Dakle potpuna odvojenost kolstva gdje palestinsko djete ne smije ii u dobro opremljene izraelske kole. U KudsuJeruzalemu kole su male, pretrpane i neopremljene, a na Zapadnoj obali esta su zatvaranja kola, izravni napadi na kole, stroga ogranienja kretanja, te uhienja i pritvor profesora i studenata. Izrael je odbio stotinama studenata izdati dozvolu da napuste Pojas Gaze i na taj im nain onemoguio da nastave svoje obrazovanje u inozemstvu. Diskriminacija u obrazovanju je upadljiva u Istonom Jeruzalemu. Na Zapadnoj obali postoji odvojeni kolski sistem jer Palestincima nije doputeno da pohaaju kole koje financira vlada u idovskim naseljima, dakle namjenjene su iskljuivo za Setlere doseljenike koji esto maltretiraju palestinsku djecu koja nekad idu pod pratnjom vojnika u kolu ali i tad bivaju meta napada. 6.) Pravo Palestinaca na slobodu misli i izraavanja uvelike je ogranieno zakonima o cenzuri koje provode vojne vlasti i podupire Visoki sud pravde. Novinarima se redovito onemoguava da uu u Pojas Gaze, a palestinski su novinari rtve obrazaca uznemiravanja, pritvaranja, konfiskacije materijala, pa ak i ubijanja. 7.) Palestinsko pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja zaprijeeno je vojnim naredbama. Vojni zakoni zabranjuju javna okupljanja 10 ili vie osoba bez doputenja izraelskog vojnog zapovjednika. Izraelska vojska redovito nenasilne proteste svladava bojevim streljivom, gumom presvuenim elinim metcima, suzavcem, neispravnom uporabom projektila poput patrona sa suzavcem, te uhiuje sudionike protesta. esti su sluajevi trovanja suzavcima ili ubistava na mirnim okupljanjima gdje su ivot izgubili neki meunarodni aktivisti. Jedini sluaj koji e biti sudski procesuiran jeste sluaj amerikog meunarodnog akiviste Tristen Sendersena koji je pogoen direktno u glavu i posljedica je potpuno oteenje i trajni invaliditet istog. Za smrt palestinskih prosvjednika, niko nikad nije procesuiran. 8.) Veina palestinskih politikih stranaka je proglaena protuzakonitima, a institucije povezane s tim strankama, poput dobrotvornih drutava i kulturnih organizacija, redovito su zatvarane i izloene napadima. 9.) Uhienja, zatvaranje, zabrane putovanja i ciljanje palestinskih parlamentarnih zastupnika, politikih voa i aktivista za ljudska prava, te zatvaranje povezanih organizacija od strane Izraela predstavlja progon zbog protivljenja sistemu izraelske dominacije na okupiranim palestinskim podrujima 10.) Redoviti vojni napadi na Pojas Gaze i potpuna blokada Gaze ve tri godine, gdje je zabranjen ulazak hrane i svega drugog normalnim tokvima. Izrael kontrolira sve ulaze u Gazu osim Rafaha koji kontrolira Egipat. Iako Izrael to porie, stanovnitvo Pojasa Gaze proivljava neprekidnu i teku humanitarnu krizu. 11.) Izrael je Zapadnu obalu podijelio na rezervate ili kantone u kojima su pravo na prebivalite i ulazak odreeni skupnim identitetom pojedinca. Ulaz jedne skupine u zonu druge skupine zabranjen je bez dozvole. Zid i njegova infrastruktura vrata i trajnih kontrolnih taaka ukazuju na politiku koja nastoji trajno podijeliti Zapadnu obalu na rasne kantone. Ministarstva izraelske vlade, Svjetska cionistika organizacija i druge idovske nacionalne institucije djeluju kao agencije koje je ovlastila drava i planiraju, financiraju i provode izgradnju naselja i infrastrukture koji su namijenjeni iskljuivo za idove na Zapadnoj obali. 12.) Izrael je prisvojio velike povrine palestinske zemlje na okupiranim palestinskim podrujima za iskljuivo idovsku upotrebu. Zemlja u palestinskom privatnom vlasnitvu ini oko 30% zemlje koja je protuzakonito prisvojena za idovska naselja na Zapadnoj obali. Trenutno Palestinci uope ne mogu koristiti 38% podruja Zapadne obale, a i u veini preostalog dijela tog teritorija nametnuta su im znatna ogranienja. 13.) Primjena stroih zakona i drugaijih sudova za Palestince na okupiranim podrujima od onih namijenjenih idovskim kolonistima, 14.) Izraelski vojni sudski sustav na okupiranim palestinskim podrujima ne zadovoljava meunarodne standarde koji se odnose na pravian postupak i djelovanje pravosua, i administrativni pritvor kao poseban elemenat krenja ljudskih prava - omoguavanje proizvoljnog uhienja i pritvora bez podizanja optunice, zahvaljujui emu Palestinci esto budu zatvoreni godinama. Poznat je sluaj Khader Adnana palestinskog aktiviste koji je trajkom glau od 66 dana i uz pritisak meunarodnih aktivista izborio oslobaanje u koje e se desiti u aprilu ove godine. Krajnji cilj Sedmice izraelskog aparthejda jeste borba za punu ravnopravnost arapsko-palestinskih graana Izraela, kraj zauzimanja i kolonizacije svih arapskih zemalja- ukljuujui i Golansku visoravan, na Zapadnoj obali u Istonom Jeruzalemu i pojasu Gaze, demontaa Zida i zatita palestinskih izbjeglica, prava na povratak u svoje domove i imovinu kao to je navedeno u rezoluciji UN-a 194. Isto tako jedan od ciljeva koji se eli postii obiljeavanjem Sedmice Izraelskog aparthejda jeste i promoviranje BDS-a. BDS (Boycott, divestment and sankctions) Bojkot, Ukidanje i Sankcije kampanju, je osnovala koalicija od preko 100 palestinskih organizacija u julu 2005. godine. Oni su pozvali sve savjesne ljude irom svijeta da pokrenu bojkot i inicijative za prekid ekonomske saradnje sa Izraelom, slino kao sa Junom Afrikom u vrijeme aparthejda. Bojkot obuhvaa : 1.) Izraelske proizvode i usluge, i firme koje novano podravaju dravu Izrael i obavljaju poslove u Izraelu, najpoznatije su Caterpiler, Motorola, Coca-cola, Ahava itd.; 2.) akademski bojkot predavaa, profesora i drugih strunjaka Izraela, osim ako se ne radi o njihovom antirasistikom djelovanju; 3.) kulturni bojkot, promoviranja Izaela kao zemlje turizma, mira, gostovanja glumaca, pjevaa iz Izraela u Izraelu ili u naoj zemlji; 4.) bojkot sportskih dogaaja koje organizira Izrael ali i uee Izraelskih sportista jer Izrael ne priznaje sportsko djelovanje Palestincima; 5.) bojkot ekonomskih institucija bojkot suradnje sa izraelskim tvrtkama, bankama itd. Sindikati, profesionalna udruenja i civilno drutvo pozivaju se da divestiraju iz Izraela, a vlade drava da prekinu vojnu trgovinu s Izraelom kako prvi korak u uvoenju totalnih sankcija protiv te zemlje. Ostvaren je ogroman uspjeh za ovo kratko djelovanja BDS-kao pokreta koji poziva na bojkot, povlaenje firmi i sankcije prema Izraelu ali i primjenu svih meu-
KOLUMNA narodnih normi prema istom. Irski sindikati bojkotuju Izraelske firme, uvoz njihovih proizvoda, graani bojkotuju proizvode, studentski kampovi su bojkotovakli proizvode Caterpiler firme a najvei uspjeh desio se ove godine kad je britanski parlament odbio priznati Izraelski nacionalni fond kao humanitarnu organizaciju u Britaniji. Izraelski nacionalni fond je veinski vlasnik otete palestinske zemlje, organizacija koja je glavni izvor finansiranja jevrejskih doseljenikih naselja i procenat od proizvoda firmi koje podravaju Izrael ide upravo u Izraelski nacionalni fond. Kao to smo ve naveli, Bosna i Hercegovina je takoer obiljeila ovu Sedmicu. Aktivisti Udruenja Solidarnost su od 25.-31. marta odradili niz aktivnosti kao to su dijeljenje letaka sa istinom o aparthejdu u Palestini, tih dana je se nosile majice sa logom borbe protiv aparthejda, te 31. marta u centru Bihaa odran je performans koji je imao za cilj prikazati kontolne take i odnos prema Palestincima. Nakon performansa zajedno sa graanima Bihaa napravljena je mirna etnja gradom u znak solidarnosti sa palestinskim narodom nosei transparente sa prukama elemenata apartheida, pored toga putem medija, internet portala i nae web stranice www.solidarnost-bosnia.com, informisati emo nau javnost o svarnim elementima i posljedicama aparthejda u Palestini. Moemo pomoi narodu Palestine znajui stvarnu istinu, irei priu dalje i bojkotujui poduzea koja podravaju dravu Izrael. Postanite i vi lan velikog BDS pokreta.
50 GLASNIK
51
KOLUMNA
sec, jer kandidatura za fotelju i utrka politike jedan Bosne i Hercegovine uskoro poinje! Uvjeravat e nas da e nas voditi u Evropu, da emo biti najzad drava za ovjeka. Ako je drava za ovjeka, ona bez vjerskog odgajanja nae djece u kolama, za mene je to sve samo ne za ovjeka, ili ona koja e hapsiti, maltretirati ljude koji su bili tu kad je bilo najtee, nae borce, i mrtve i ive. Jedne su protjerivali na Gvantanamo dodvoravajui se vioj politici, drugima ulaze u kue, ni u kasnim godinama ivota ne mogu da ive u skromnoj demobilisanoj penziji. Mrtvima ukidaju i spomen da su bili ehidi, sada su dobili nova imena, a njihov mezar se vie ni ne zove mezar jer to drava za ovjeka ne moe u svojoj koncepciji sadravati. Ali zato moe imati ovoliku cifru ljudi koji su joj okrenuli lea. Na ast ti, dravo za ovjeka. Pa ni ovi koji hoe u bolju budunost, dodvoravajui se na svaki nain velikosrpskoj i velikohrvatskoj politici, kao da ne shvataju da je to kaldrma iza koje se krije rupa bez dna. Ali kakva god da sva gospoda bila, treba da uzmu pouku da narod ne moe sve njihove igre, strasti, hirove trpiti! Narod arapskih zemalja je to trpio dugo vremena, ali su se probudili. Probudit emo se i mi, najzamreniji ljudi na svijetu, moda vam se ini da ne primjeujemo sve stvari oko nas, ali i prije smo bili ovakvi, kasno smo se probudili ali ne i prekasno, zato smo se i odbranili, ali danas uz Boiju pomo probudit emo se na vrijeme. Uenjem emo izgraditi reputaciju nae drave, kroz meureligijsku slobodu koju su nai preci uvali pokazat emo lice Bosne, multikuluturalnost je naa odlika, jer
KOLUMNA
jedina drava koja na Balkanu kroz cijelu svoju historiju ima autohtono ime smo mi, a opet s druge strane jedina drava na Balkanu kojoj se osporava postojanje smo mi. Na kraju, pobogu i mi smo za to zasluni, oko osnova se ne smije polemisati, kao to ne smijemo polemisati da je veliki problem ovih ljudi koji odlaze i ne osjeaju se vie Bosancima problem svih nas. Nae institucije koje bi trebale raditi na ovome, ako ih uopte ima, i ako nisu stranaki podijeljene, trebaju da se suoe sa problemima oi u oi. Ostavljanje problema po strani, ne znai rjeavanje nego samo nagomilavanje. Zapitajmo se zbog ega ljudi odlaze? Jesu li to financijski razlozi, sigurnosni, obrazovni, ili sasvim neto drugo, ali injenica je da mora biti debeo razlog da se odrekne svoga dravljanstva kojeg su tebi uvali tvoji preci. Neka rjeenje pronau oni koji su za ove stvari i plaeni, probudite se, prethodno sam najavio vau utrku ovog ljeta, fini je ve postavljen na stazama oktobarskih dana. Dok oni budu radili, daj Boe da bude tako, hajdemo mi raditi na sebi. Neka svako od nas popravi sebe, neka ne bude zavidan svom bratu koji uspijeva, neka podri svoga komiju, odgoji svoje dijete, jer samo odgojeno dijete nee se odrei svoje vjere, zemlje, tradicije. Doista, Uzvieni Allah nam je u Kuranu davno zacrtao granice koje ne smijemo prelaziti, budemo li ih uvali, bdjeli nad njima, radili po njihovim uputama, uspjet emo! On Uzvieni je u stanju sve ovo promijeniti, ali Allah nee promijeniti stanje jednog naroda sve dok se taj narod sam ne promijeni!
Zemljo mojih predaka...

Mrtvima ukidaju i spomen da su bili ehidi, sada su dobili nova imena, a njihov mezar se vie ni ne zove mezar jer to drava za ovjeka ne moe u svojoj koncepciji sadravati. Ali zato moe imati ovoliku cifru ljudi koji su joj okrenuli lea. Na ast ti, dravo za ovjeka.
pie: Asmir BEKRI
Iako sam u prethodnom broju Glasnika ve najavio svoju narednu temu, a ona bi bila: u najkraim crtama pojasniti islamski nain ureenja obrazovanja, a time i drutva. Ali pred samo pisanje iste teme, itajui vijesti iz daleke, ali srcu veoma bliske domovine, promijenio sam plan i raspored tema. Naime, kada bilo koji Bosanac i Hercegovac, a posebno Bonjak uje podatak, onakav kakvog ga je najitaniji bosanskohercegovaki list Dnevni avaz prenio, mora stati i razmisliti o uzrocima i posljedicama dogaaja kojeg je podatak u svom sadraju nagovijestio. O emu se zapravo radi? Prole godine je ak 3.367 osoba izbrisano s evidencije bh. dravljana! Toliko ih se, naime, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, odreklo bh. dravljanstva. Toliko ljudi formalno se, kao to mi kaemo, crno na bijelo, odreklo nae domovine. Pametan e rei da odabir koliko god bio bitan i nije najbitniji, nego je ipak bitnije ta smo to nauili nakon tog odabira, tanog ili netanog. U naoj dravi, autohtonoj domovini Bonjaka, zemlji meureligijskog dijaloga, meukuluturalnog spoja, zemlji bosanske majke i njenih dimija, bosanske sinije i boe , tevsije demirlije i bakrenog abdesnog ibrika i uguma, nanine sehare, avlije i kue ardaklije svaki odabir je od velike vanosti. To je naa stanica, sa svojim peroni-
ma, tijesnim efteli sokacima i osunanim cvijetnim, miomirisnim, bosanskim arijama, koja od ranog sabaha prima ljude koji su ustali za hljebom, ali nee odbaci niti one kojima je i to mrsko. U toj ariji, toj dravi nai e svako neto za sebe, jer ona je ipak, naa bosanska dimenzija, na ukras i biser, ouvano blago, ostalo od naih pradjedova, dobrih Bonjana, sauvano kroz deset genocida, kojeg su oni kome se danas divimo samo mirno gledali i posmatrali zemlju krvi i meda. Na podatke iz prole godine, zbrojimo li i podatke iz prethodnih godina, dolazimo do frapantnog podatka, trenutne injenice, koja veli da je od poetka 1996. do kraja 2011. s popisa bh. dravljana izbrisano ak 55.214 osoba. Prema podacima Ministarstva, usamljeni primjeri odricanja koji su evidentirani u prvim poratnim godinama, naglo su poveani u 2001. godini , kada se brojka poela mjeriti u hiljadama. Najvie zahtjeva za odricanje bilo je 2003. godine - ak 9.070. U posljednjih nekoliko godina, broj ispisa je konstantan - tri hiljade i nekoliko stotina. Preko 50.000 ljudi kada napusti, crno na bijelo, svoje dravljanstvo, valjda treba biti dovoljan alarm za gospodu foteljae, koji e se iz medinog sna probuditi za koji mje-
52 GLASNIK
53
PRIJEVOD
PRIJEVOD
koji se odnosi na perzijsko-indijsku, domovinu evropskih predaka, i semitskog loeg Orijenta, koji je degenerirao i nazadan, i time treba biti ostavljen iza sebe. Bez da je drutvo toga svjesno, dananja islamofobija se poziva na te stare ideje. Okida za nove interese prema Orijentu je, generalno, Napoleonov pohod na Egipat 1797-1798. Historiar umjetnosti Sussan Babaie (Mnchen) u svom izlaganju je predstavila da su u Evropi ve ranije u opticaju bile stereotipne predstave orijentalne prirode. Kao primjer je navela Skicu jedne historijske arhitekture, sa kojom je barokni arhitekt Johann Bernhard Fischer von Erlach 1721. godine predstavio prvi pokuaj univerzalne povijesti arhitekture, u kojoj su ukljueni orijentalni gradovi Istanbul i iranski Isfahan. Ilustrirane graevine su odabrane prema onome to su suvremeni promatrai mislili da je karakteristika orijentalnog. Perzijske i turske graevine su time prezentovane kao neto neevropsko, to je ostavilo jasne tragove na svijest Evropejaca. Slino navedenom, oblikovanju evropske slike Orijenta za novinara i prevodioca Stefana Weidera iz Klna, doprinjela je i arapska poezija koja je prvi put na njemaki jezik prevedena krajem 18. stoljea. Prevodioci, kao to je Johann Gottfried Herder, su kroz poseban izbor davali utisak da je poezija Orijenta sastavljena iskljuivo iz ljubavnih pjesama. Tako je Herder, kao i Goethe sa svojim zapadno-istonim Divanom, potvrdio dobar ugled orijentalne poezije, ali takoer je pospijeio jednostrane koncepcije Orijenta. Takve predrasude su ve tada bile uspostavljene u drutvu, kako je Heide Volkening na osnovu djela Fridriha legela pokazao. Dotini je pretpostavio da navodnu ispovijest lijenosti i legende o blagu samo oni u Orijentu razumiju, i u tome je vidio suprotan model prosvijeenog drutva. legelova oekivanja da Orijent dri najvei stupanj romantike, nisu se ostvarila u stvarnom ivotu. I romani iz 19. i 20. stoljea stiliziraju orijentalizam kao alternativni drutveni model, to i knjievni teoretiar Barbara Vinken izlae na osnovu romana Dorda Eliota Daniel Deronda. Taj roman je nakon izlaska iz tampe 1876. izazvao negodovanje. On je opisao jednu vrstu iskonskog jevrejsko-cionistikog nacionalizma i pri tome ni
na koji nain nije bio osloboen antisemitskih osobina, koji su vrlo slini dananjim predrasudama protiv islama. Prema Vinkenu, autor je htio na prvom mjestu stvoriti kontra model, prema ustavu opisanog, besklasnog francuskog drutva. UPOZORENJE OD ZAPADA Da se, u suprotnom smijeru, arapski svijet posluio izmiljenim konceptom Orijenta, pokazuje naunik islama Andreas Kaplony (Mnchen). Razliiti arapski autori su od 19.stoljea donosili opise evropskog ivota koje su postavljali naspram orijentalnog. Tako su stvorili jedan vlastiti, u ovom sluaju pozitivno preobraeni, orijentalni identitet. Vrlo slino i danas rade islamski propovjednici koji upozoravaju na utjecaj Zapada. Amir Hamid (Zrich) je ukazao na primjer egipatskog vjerskog uenjaka Jusufa Al-Karadavija, koji se, prije nekoliko mjeseci, nakon tridesetogodinjeg egzila, vratio u svoju domovinu. Al-Karadavi je pokuao kroz objavljivanje takozvanih islamskih knjiga da pridobije irok spektar javnosti. On u knjigama, koje se pod njegovim imenom od strane tima autora objavljuju, zauzima poziciju mudraca koji itaocima propisuje kako da se ponaaju i upozorava na nemuslimansko ponaanje. Generalno gledajui, na konstrukciji drugih, kao neizostavnom dijelu nacionalistikih teorija, nita se nije promijenilo, kako tvrdi sociolog Sara R. Farris (Konstanz). Postoji skala neprijatelja na ijem su vrhu, trenutno, muslimani. To ima za posljedicu da su u novije vrijeme upravo desniarske stranke uvrstile elemente feminizma u svoj tradicionalno-antifeministiki dnevni red. Islam se u tim krugovima predstavlja kao fundamentalno neprijateljski prema enama. Pri tome se posee za starim predrasudama o narodima sa nazadnom seksualnom politikom, ropstvom i haremima ena. Farris je podsjetila da tako vie ne razmilja samo nekolicina nemonih usijanih glava. Desniarske stranke koje su dio holandske i italijanske vlade su, primjera radi, ve poduzele konkretne mjere da sprijee fenomen mjeovitih brakova. Izvor: Sddeutsche Zeitung
KONFERENCIJA O ISLAMOFOBIJI: ODAKLE POTIU PREDRASUDE O ISLAMU?

Polazite za izlaganja je bila kontroverzna ali i dalje utjecajna teorija Edward Saida prema kojoj je Zapad izumio Istok, kako bi se odrala kulturna i intelektualna superiornost nad islamskim svijetom.
autor: Marius Nobach preveo s njemakog: Dino MAKsUMI, prof.
Istok i Zapad, stara igra ljubavi i mrnje. Odakle zapravo dolaze skoro stoljeima stare predrasude? Jedna konferencija je pokuala odgonetnuti prvobitne korijene dananje islamofobije, ali i suprotnu rezerviranost naspram Zapada. Ako se u evropskom drutvu priziva slika stranca, arapsko-islamski svijet ovih dana skoro uvijek mora za to plaati. Kritiari islama upozoravaju na prevlast strane dominacije, desniarsko opredijeljeni politiari zahtijevaju zaustavljanje imigracije doseljenika iz muslimanskih drava, ili su u zemljama u kojim imaju uea u vlasti, ve poduzeli mjere kako bi ograniili imigraciju. Kao razlog se uvijek navodi navodna nespojivost evropske i muslimanske tradicije, posebno nakon 11. septembra 2001., od kojeg se iri strah od islamistikog terora. Sa druge strane, fundamentalisti u muslimanskom svijetu Zapad smatraju sotonskim neprijateljem islama. Bilo bi podcijenjeno trenutni odnos Zapada i Istoka opisati kao teak. Da ove razlike nikako nisu nove, nego se djelimi54 GLASNIK
no vraaju na stoljeima stare predrasude, predstavljalo je temu jedne konferencije u Mnchenu sa naslovom Istok i Zapad u svjetlu drugih, koju je ugostio Flaubert centar, njemako-francuski institut za naune tekstove sa sjeditem na Ludwig-Maximilians Univerzitetu. Polazite za izlaganja bila je kontroverzna, ali i dalje utjecajna teorija Edward Saida, prema kojoj je Zapad izumio Istok, kako bi se odrala kulturna i intelektualna superiornost nad islamskim svijetom. U svojoj kritici Said se osvrnuo na orijentalnu renesansu u 19. stoljeu,kada je Evropa ponovno otkrila neobian svijet Orijenta kao kolijevku svoje kulture. Izraz Orijent pri tome nije obuhvatao samo osmanski, arapski i perzijski svijet, nego i Indiju, Kinu i Japan, i slui generalno kao ifra za sve to je egzotino. DOBAR ORIJENT, LO ORIJENT U okviru ove iroke definicije, ipak je napravljena razlika, kako je izjavila Barbara Vinken, direktor Centra Flober i to izmeu dobrog Orijenta,
55
PRIJEVOD
Riznice u sunnetu Treasures in the sunnah

NAUNI PRISTUP
5. nastavak
PRIJEVOD
A SCIENTIFIC APPROACH_PART 1
autor:
ZEGLUL EL-NEDDAR
prijevod s engleskog:
Jusuf DAFI
.
va svjetlost nije zaklonjena. Stoga, pomraenje se ne zbiva. Zato su pomraenja Sunca veoma rijetka. Ponekad se za vrijeme pomraenja Sunca Mjesec nalazi na sredini izmeu Zemlje i Sunca, te se vidljivo Sunce suava na tanki polumjesec, pa se korona5 pojavljuje. Tik prije totaliteta6 , bljetave take svjetlosti, zvane Bejlijeve (Baily) perle7 , sjevnu. Kada se deava potpuno pomraenje, nebo postaje posve mrano a zvijezde postaju vidljive usred dana. Tako u nekoliko minuta, jasna dnevna svjetlost se pretvara u ono to izgleda kao no, to prouzrokuje osjeaj panike i depresije, ne samo za ljudska bia, ve za zva stvorenja. Ptice se sklanjaju u svoja gnijezda, a ivotinje se kriju u svojim jazbinama ili dolaze u stanje opreznog mira. Glede pomraenja Mjeseca, ono se odigrava kada Zemlja, bivajui izmeu Sunca i Mjesesa, baca dugu, kupastu sjenku, zvanu umbra, sa podrujem djelimine sjenke oko nje, zvane penumbra. Ovo je fenomen koji moe da se posmatra sa svih dijelova Zemlje. Tokom veine mjeseci Mjesec prolazi iznad ili ispod umbre, kupaste sjenke zemlje, i ne ulazi u nju. Tako, pomraenje Mjeseca se ne dogaa. Tokom pomraenja Sunca, suneva energija koja dopire do Zemlje se smanjuje, te stoga temperatura Zemlje pada. Meutim, za vrijeme pomraenja Mjeseca, suneva energija, koja dopire do Zemlje se poveava, prouzrokujui da se Zemljina temperatura odnosno povea nekoliko minuta. Poto su ovi fenomeni veoma tano predvieni, Zemlja je izloena estokim opasnostima za koje Allah samo zna koliko su teke. Zbog toga je Vjerovjesnik, s.a.v.s., zatraio od muslimana da spominju Svemogueg Allaha, da Ga veliaju, uzvikuju Allah je najvei i slave ga. tavie, Vjerovjesnik je zatraio od muslimana da klanjaju i da daju milostinju, klanjajui da bi Allah zatitio Zemlju i njene stanovnike od ovih opasnosti. To je razlog zato je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao u drugoj predaji istog hadisa Pohitajte ka namazu, a u drugoj predaji je rekao: Ovi znakovi, poslati od Allaha, ne zbivaju se zbog neijeg ivota ili smrti, ve Allah njima plai Svoje tovatelje. Tako kada vidite ijednog od njih, pourite da spominjite Allaha, da Mu se klanjate i da traite oprost od Njega. Pojedinac se ne moe nauditi kako je Vjerovjesnik, s.a.v.s., mogao dostii tako tane naune injenice, prije vie od etrnaest stoljea, u vrijeme kada su ljudi bili do uiju u sujevjerju i mitovima. To je zaista izriit dokaz Vjerovjesnikove boanske poslanice.
Naunici su onda kazali kako je ovo putovanje dokazalo naunu injenicu, koju ako bi nekoliko puta potroili koliko su potroili ubjeujui ljude u nju, niko im ne bi vjerovao. Ova injenica je da je Mjesec davno bio podijeljen i sastavljen, te da na povrini Mjeseca ima dosta opipljivih dokaza da dokau to. Gospodin Pidkok je onda rekao: Kad sam uo ovo, skoio sam iz svoje stolice, te rekao to je udo koje se odigralo etrnaest stotina godina prije da bi podralo Muhammeda, a Kuran pria o njemu na takav iscrpan nain.
5. hadis Pomraenje: Znamenje Allahove moi Ebu Mesud pria da je Allahov poslanik, s.a.v.s., rekao: Sunce i Mjesec se ne pomrauju ni zbog neije smrti, ve su to dva znamenja meu Allahovim znamenjima. Kada god viditi ova pomraenja spominjite Allaha, veliajte Ga, uzviknite Allah je najvei i dajite milostinju.1 Aia, r.a., prenosi da je bilo pomraenje sunca tokom ivota Allahovog poslanika, s.a.v.s. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je predvodio ljude u namazu, te je na stajanju dugo uio. Zatim se poklonio due vremena (uinio je dugi ruku). Ponovo je ustao i dugo uio, ali je ovaj put stajanje (kijam) bilo krae nego prvi put. Ponovo se poklonio due vremena, ali ovaj put krae nego prvi put (ruku), zatim je pao niice i oduio seddu. Na drugom rekatu je uradio isto kao na prvom pa je onda zavrio namaz. Do tada Sunce (pomraenje) se rasistilo. Odrao je hutbu (propovijed), te nakon zahvale i velianja Allaha rekao: Sunce i Mjesec su dva znamenja meu Allahovim znamenjima. Oni se ne pomrauju zbog iije smrti ili roenja. Stoga, kada god vidite pomraenje, spominjite Allaha i izgovarajte tekbir (uzviknite Allah je najvei), klanjajte i dajite sadaku (milostinju). Pojanjenje hadisa Pomraenje Sunca se zbiva kada Mjesec proe izmeu Sunca i Zemlje, to prouzrokuje potpuno ili djelimino pomraenje Sunca. Potpuno pomraenje se deava u ogranienoj oblasti na toj strani Zemlje koja izravno gleda na Sunce, na kojoj se suneva svjetlost zamrauje, te nalikuje mjeseevoj svjetlosti unutar nekoliko minuta. Sjeverno i juno od ovog pojasa ili oblasti, djelimino pomraenje se odigrava. Dio Sunca koji se pomrauje biva sve manji kako se udaljavamo od pojasa potpunog pomraenja ka pravcu dva pola. Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae u ovom hadisu: Sunce i Mjesec se ne pomrauju zbog neije smrti ili ivota (tj. roenja), ve su to dva znamenja meu Allahovim znamenjima. To znai da su oni dva svemirska fenomena2 , koja se esto dogaaju, bez obzira na smrt ili ivot (tj. roenje) ikoga, suprotno onome to su neki ljudi na Arabijskom poluotoku i drugim dijelovima svijeta smatrali. Oni su povezivali pojavu ova dva svemirska fenomena sa roenjem ili smru znamene osobe. Vjerovjesnik, s.a.v.s., u ovom hadisu potpuno porie sva ova sujevjerja i jami da su oni svemirski fenomeni koji se esto ponavljaju. Nauka je dokazala da je Mjesec praen kupastom sjenom, zvanom umbra3 , poto sprijeava sunane zrake. U svom kretanju oko Zemlje, mjeseeva kupasta sjena prolazi zajedno s njim. U vrijeme konjunkcije4 , koja se odigrava jednom svakog mjeseevog mjeseca, Mjesec se nalazi tano na sredini izmeu Sunca i Zemlje, tako zaklanjajui njegovu svjetlost potpuno ili djelimino. Ipak, tokom veine mjeseevih mjeseci, mjeseeva sjenka ne dopire do Zemlje, dok prolazi izmeu nje i Sunca, te tako sune-
6. hadis Mjesec rascjepljen na pola Enes ibn Malik, r.a., prenosi da su Mekkelije zatraile od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da im pokae, pa im ga je pokazao rascjepljujui Mjesec na dva posebna dijela, da su ak vidjeli planinu Hira izmeu njih. 8 Pojanjenje hadisa Ovaj dogaaj je preneen od mnotva Vjerovjesnikovih drugova, meu kojima su: Abdullah ibn Omer, Abdulllah ibn Abbas i drugi. Indijski i kineski kalendari su zabiljeili dogaaj raspoluivanja Mjeseca. Nekoliko godina ranije, dok sam drao predavanje na Medicinskom fakultetu na Kardifskom (Cardiff) univerzitetu u Velsu, jedan musliman mi je postavio pitanje o ajetima na poetku sure El-Kamer (Mjesec), vezano za dijeljenje Mjeseca, te da li se smatra jednim od naunih znakova koji su spomenuti u Kuranu, i je li ima ijedan otkriveni nauni dokaz da objasni ovaj dogaaj. Moj odgovor je bio da se ovaj dogaaj smatra jednim od najopipljivijih uda, koja su se odigrala da potpomognu Vjerovjesnika, s.a.v.s., kada su ga politeisti i nevjernici Kureja izazvali da im pokae udo da bi dokazao da je Allahov poslanik. U svakom sluaju, uda se zbivaju kao neobini dogaaji koji rue sve ureene
56 GLASNIK
57
PRIJEVOD
zakone prirode. Dakle, uobiajena nauka nije sposobna da objasni kako se uda dogaaju, i da nisu bila spomenuta u Kuranu i u Vjerovjesnikovom sunnetu, mi ne bismo bili duni da vjerujemo u njih. Stoga, mi vjerujemo da se dogaaj dijeljenja Mjeseca odigrao upravo onako kako rijei Allaha, neka je slavljen, govore: as se pribliio, i Mjesec se na pola raspolutio. A ako vide znak oni se udalje i kau: Ovo je neprestana arolija. Oni proturijee (ovom Kuranu) i slijede svoje vlastite strasti. A svaka stvar e biti ureena (prema vrsti dijela za inioca dobrih djela, njegova djela e ga odvesti do Denneta, a slino e loa djela njihove poionioce do Dehennema). Ta, zaista, dole su do njih vijesti (u ovome Kuranu), u kojima ima (dovoljno upozorenja) da pregledate (ih od zla), Savrena mudrost (ovog Kurana), ali (propovijedi) opominjai im ne koriste. (El-Kamer, 1-5) Kada sam zavrio moj govor, jedan Britanac iz publike po imenu Davud Musa Pidkok (Dawud Musa Pidcock), voa britanske muslimanske partije, pitao me je da doda neke stvari na moj odgovor. On je rekao: Upravo ovi ajeti, na poetku sure El-Kamer, su me naveli da primim islam u kasnim 70-im. Ovo se desilo dok je bio radio opirno istraivanje iz komparativnh religijama, te mu je jedan musliman dao primjerak prijevoda znaenja Kurana. Kada je otvorio ovaj primjerak po prvi put, doao je do sure El-Kamer i proitao ajete na poetku sure, te nije mogao da vjeruje da se Mjeses bio raspolutio na dva posebna dijela, pa su sastavljena, tako daje zatvorio primjerak prijevoda i ostavio ga postrani. Gospodinu Pidkoku je bilo sueno da 1978. godine, Allahovom voljom, gleda program o svemirskim putovanjima u kojem je dobro poznati britanski spiker Dejms Burk (James Burke) ugostio trojicu amerikih svemirskih znanstvenika. Tokom debate, spiker je ustrajno kritikovao neumjereno troenje NASA-e (milioni dolara) na svemirske projekte, dok postoje milioni ljudi na zemlji koji pate od gladi, bolesti i nemara. Odgovor svemirskih strunjaka je potvrdio da su upravo ova putovanja omoguila ostvarljivim razvijanje vanih tehnologija, primjenjenih u medicinskoj dijagnostici i tretman, industriji, poljoprivredi i mnogim drugim poljima. Tokom ove debate, oni su spomenuli prvi put kad se ljudsko bie spustilo na povrinu Mjeseca, te kako je ovo putovanje kotalo vie nego 100 miliona dolara. Naunici su onda kazali kako je ovo putovanje dokazalo naunu injenicu, koju ako bi nekoliko puta potroili koliko su potroili ubjeujui ljude u nju, niko im ne bi vjerovao. Ova injenica je da je Mjesec davno bio podijeljen i sastavljen, te da na povrini Mjeseca ima dosta opipljivih dokaza da dokau to. Gospodin Pidkok je onda rekao: Kad sam uo ovo, skoio sam iz svoje stolice, te rekao to je udo koje se odigralo etrnaest stotina godina prije da bi podralo Muhammeda, a Kuran pria o njemu na takav iscrpan nain. Poslije ovog dugog razdoblja, u dobu nauke i tehnologije, Allah je upotrijebio ljude (nemuslimane), koji su potroili sav ovaj novac nizata, osim da dokau da se ovo udo stvarno dogodilo. Potom, rekao sam sebi, to mora da bude istinita vjera, te sam se vratio prijevodu znaenja Kurana, proitavi ga eljno. Bili su to ovi ajeti na poetku sure El-Kamer koji lee iza mog vraanja islamu. To se desilo u vremenu kada su neki muslimani tvrdili da se dijeljenje Mjeseca jo nije odigralo, te da je to jedan od znakova drugog svijeta, kao to poetak sure kae: as se pribliio. Oni su nesvjesni injenica da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekoa u hadisu kojeg prenosi imam Muslim, preko Sehla ibn Sad, r.a., da je Sehl rekao: uo sam da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ja i Sudnji dan smo (blizu jedan drugom) poput ovog (pa je pokazao spajanjem svoga kairpsta, (onog) pored palca i srednjeg prsta (zajedno)). Oni koji nijeu dogaaj dijeljenja Mjeseca, koriste netane dokaze da podre svoje miljenje, kao to koriste ovaj ajet iz sure El-Isra: I nita Nas ne spreava da poaljemo injenice (dokaze, znakove), ali to je narod davnanji porekao. (El-Isra, 59) Ovaj ajet se ne upotrebljava u pravom kontekstu, poto su se mnogi osjetilni znakovi i udesa zbila tokom plemenitog ivota Vjerovjesnika, s.a.v.s. Neka je Allahov mir i blagoslov na peat vjerovjesnika, s.a.v.s., za koga je Allah uinio da se Mjesec raspoluti na dva dijela, dvaput, kao poast njemu i neka ga uzdigne na njegovo mjesto, te podupre njegovu poruku (meu njegovim narodom). Takoe, ostavio je za nas opipljive dokaze da dokaemo da se ovo raspoluivanje zapravo desilo.
PRIJEVOD
Propis prodaje mushafa

autor Abdunnasir ibn Hidr Milad
preveo s arapskog: Kenan OsI
Iz djela: El-bujuul-muharreme wel-munehha anha 455-457. str.

U ime Allaha Milostivog, Samilosnog Rekao je dr. Abdunnasir ibn Hidr Milad u svojoj doktorskoj disertaciji koja tretira pitanja trgovine u islamu: Propis prodaje mushafa Hanefijski mezheb: Nisam naao jasan tekst hanefija koji pojanjava propis prodaje mushafa, osim to smatram da oni dozvoljavaju trgovinu njime, zato to je u djelu Bedaiu-s-sanaia dolo: Zato, ako bi prodao mushaf, ono to je uz njega, ulazi u predmet trgovine... (El-Kasani: Bedaiu-s-sanaia 1/34), zato to njegove rijei: ...ako bi prodao mushaf, ono to je uz njega, ulazi u predmet trgovine... podrazumijeva da je prodaja dozvoljena, jer ulazak onog to je uz njega upuuje na dozvolu trgovine, jer ako trgovina njime nije dozvoljena, ne bi ono to je spojeno s njim ulo u propis zbog neispravnosti trgovine. Malikijski mezheb: Smatraju prodaju mushafa dozvoljenom bez ikakve smetnje, jer se to odvijalo za vrijeme ashaba u Medini, a nisu to negirali. Dolo je u djelu Mevahibul-delil: Dozvoljeno je iznajmiti mushaf, jer ga je dozvoljeno i prodati. Njegovu prodaju su dozvolili mnogi tabiini... (El-Hattab: Mevahibul-delil 5/423). U djelu ElMudevvene stoji: Nema smetnje u tome. Ljudi su u Medini prodavali mushafe, a ashabi su tome svjedoili i nisu im negirali. (Predaja Suhnun ibn Seid et-Tenuhija 11/408). afijski mezheb: Pokueno je prodavati mushaf, ako za tim nema potrebe. U Nihajetul-muhtad je zapisano: ...i pokuena je prodaja mushafa bez potrebe, za razliku od kupovine... (Er-Remli: Nihajetul-muhtad 3/389) . Hanbelijski mezheb: Razile su se predaje hanbelijskog mezheba oko prodaje mushafa, a ispravna predaja je da nije dozvoljeno prodavati mushaf. Od imama Ahmeda je preneseno da je rekao: Ne znam nikakvu olakicu (ruhsu) za prodaju mushafa. Druga predaja unutar mezheba je da je prodaja mushafa dozvoljena, ali pokuena. I kae se da postoji trea predaja koja je dozvoljava bez pokude. U Insafu stoji: Oko prodaje mushafa imamo dvije predaje: Prva: Nije dozvoljeno, i prodaja nije ispravna i ovo je odabrani stav u (hanbelijskom) mezhebu. Imam Ahmed je rekao: Ne znam da u trgovini njime ima kakva olakica. Druga: Dozvoljeno je, ali pokueno. Od njega se prenosi i trei stav: Da je dozvoljeno bez ikakve pokude. (El-Merdavi: 4/266-267) Iz iznesenih stavova islamskih pravnika vidimo da se oko prodaje mushafa razilaze na tri stava (mezheba): Prvi: Dozvola i to je stav hanefija, malikija i trea predaja kod hanbelija. Drugi: Potpuna zabrana i to je odabran stav kod hanbelija. Trei: Trgovina njime je pokuena, kao to kau afije i druga predaja od hanbelija. Dokazi: Prvi mezheb svoj stav dokazuje time to je predmet prodaje papir, tinta i korice, ako je ukorien, te ukrasi, ako je ukraen, a samo znanje se ne prodaje, jer znanje nije materijalno. Takoer, mushaf je ist, podloan koritenju poput ostalog imetka kojim je dozvoljeno trgovati, tako da ulazi u Njegove rijei: A Allah je dozvolio trgovinu. (El-Bekare, 275) Zagovornici drugog stava zabranu dokazuju sljedeim: 1. Da je Omer, radijallahu anhu, prolazei pored onih koji su prodavali mushafe i govorio: Loe li trgovine. (Dad u Musnedu 1/328, Abdurrezak 8/114, Bejheki u Sunenu 6/16. i Ibn ebi Davud u El-Mesahif, 159. str.) 2. Od ibn Omera, radijallahu anhu, se prenosi da je bio otar po ovom pitanju, rekavi: Poelio sam da se ruke otkidaju zbog prodaje mushafa. (Seid ibn Mensur u Sunenu 2/358, a putem njega i Bejheki u Sunenu 6/16, Ibn ebi Davud u El-Mesahif 180, Ibn ebi ejbe 6/26, br. 255) 3. Jer sadri zapisan Allahov govor, pa je nuno da ga sauvamo od kupovine i cjenkanja. Trei mezheb dokazuje sljedeim dokazima: 1. Onim to se prenosi od nekih ashaba, kao to je Ebu Musa el-Eari, da su ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prodaju mushafa smatrali pokuenom. (Ibn ebi ejbe u Musannefu 7/4) 2. Od ibn Mesuda, radijallahu anhu, se prenosi da je kudio kupovinu i prodaju mushafa. (afija u El-Umm 7/176, Abdurrezak 8/110, Bejheki 6/16) Ono to kod mene prevaguje je stav onih koji prodaju mushafa smatraju dozvoljenom, jer ovo pomae njegovom irenju i distribuiranju u emu se ogleda korist za muslimane, a prodaja proizilazi iz ulaganja u tampu mushafa, papir, tintu, trokove tampe i korienje, a svima je poznato da tamparija ima svoju cijenu i to su stvari koje se prodaju, a ne sami mushaf, odnosno Allahove rijei koje se ne mjere novcem, niti cijenom. A Allah najbolje zna.
______________________________________________________
1 - Zabiljeio imam Buhari, Knjiga dume (molitve petkom), hadis br. 986. 2 - Engleska rije phenomenon, pl. phenomena ima dosta znaenja u naem jeziku: zbivanje koje se zamjeuje ulima, pojava; rijetka pojava, neto znamenito, neobian sluaj i sl. U ovom sluaju sam se odluio da je prevedem naim grecizmom (rijeju grkog porijekla) fenomen iz dva razloga: kako bi prijevod bio to podudarniji sa izvornikom, te zbog toga to je rije fenomen kod nas umnogome odomaila, pogotovo glede astrononskih termina, kao to je ovaj. (o.p.) 3 - Latinski izraz, doslovice sjena, sjenka. (o.p.) 4 - Konjunkcija u astronomiji predstavlja poloaj Sunca, Mjeseca ili planete kada se nalaze na istom pravcu. (o.p.) 5 - Astronomski korona, izmeu ostalog, oznaava vanjske slojeve Suneve atmosfer e. (o.p.) 6 - Totalitet, odnosno potpuno pomraenje. (o.p.) 7 - Poto Mjesec prekriva Sunce tokom sunevog pomraenja, mjeseeva povrina svojim hrapavim ivicama omoguava djeliima suneve svjetlosti da privremeno zasvjetle na nekim mjestima. Ta pojava je dobila ime Bejlijeve perle u ast Francisa Bejlija koji je prvi dao tano objanjenje tog fenomena 1836. godine. (o.p.) 8 - Zabiljeio imam Buhari, Knjiga vrlina, hadis br. 3365, 3579.
58 GLASNIK
59
PRIJEVOD
PRIJEVOD
TI SI KAO CVIJET U PUSTINJI

Sa noenjem hidaba ti si izabrala da uvijek bude u ibadetu. Svaka sekunda koju muslimanka provede dok nosi hidab je sekunda ibadeta.
preveo s arapskog: Hasan sTRANJAC Potovana sestro, kad izabere da nosi hidab kao znak pokornosti svom Gospodaru, a ne zato to ti to mu ili otac nareuju, i kad sa svim ponosom izabere da ivi kao prava muslimanka, tada si iznijela najvei dokaz za svoj iman (vjerovanje). Potovana sestro, kad se pridrava islamskih propisa za oblaenje onda drugima postane nemogue da te tretiraju kao komad mesa i ne preostaje im druga opcija nego da te ocijenjuju na osnovu tvoje sposobnosti, inteligencije i tvojih kvaliteta, a ne na osnovu tvog tijela i izgleda. Tebi pripada ogromna ast, ti si kao cvijet u pustinji, kao dga u noi, onda kad se svojim pridravanjem Allahovih propisa razlikuje od drugih koji ih se ne pridravaju. Mogu u ime svih muslimana rei da si ti sa svojom ednosti, moralom i islamskim izgledom svjetlo u naim tamnim danima. Ti si sa svojom elinom voljom i vrstim ubjeenjem krenula istim putem kao i ene Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i svih ostalih vjernica iz njegovog doba. Ti si se otrgla i oslobodila od miljenja drugih, jedino ta je za tebe vano jeste zadovoljstvo tvog Gospodara. Jedino ta tebe brine jeste kakvom e mene Allah smatrati, jesam li ispunila Njegove naredbe? Ti si izuzetna u svom pridravanju islamskih propisa. Ti si sebi postavila samo jedan cilj, a to je najvea dereda u Dennetu; Dennetu-l-Firdevs. Ti si svijetlo koje osvjetljava put drugima. Ti uvijek nosi dobrotu sa sobom i njen sjaj prelazi na druge. Tvoj hidab, potovana sestro, nije simbol potlaenosti i ugnjetavanja, nego simbol slobode, slobode, i opet kaem slobode! Noenjem hidaba ti si izabrala da ne bude potlaena zbog ideja i pretpostavki koje nam nameu smrtnici kao to smo ti i ja. Sa noenjem hidaba ti si izabrala da odreuje svoj nain ivota u skladu sa Allahovim propisima. Ti si izabrala da ne bude vie robinja ljudima nego samo Allahu, Gospodaru ljudi. Sa noenjem hidaba ti si izabrala da uvijek bude u ibadetu. Svaka sekunda koju muslimanka provede dok nosi hidab je sekunda ibadeta. I potovana sestro, Islam je taj koji te potuje i cijeni. Ovo dolazi do izraaja u nainu na kojim se bdije nad tvojim dostojanstvom i tvojom enstvenosti. Islam je taj koji se kao bedem ispreio na putu onih koji ele da te kao jeftinu robu iskoriste za punjenje linog depa. Islam je taj koji te titi zatvarajui vrata svakom ko ima kao cilj samo da te iskoristi i zloupotrijebi za svoj uitak i razonodu. Potovana sestro, najvea nepravda koja ti se ini jeste kad se iskrivljuje istina i kad ti predoavaju da su ednost i bogobojaznost znakovi zaostalosti i ugnjetavanja, dok nemoralnost, runa djela i pokvarenost predstavljaju kao znakove prosvijetljenja i napretka. Tako je to danas, ako se ena pridrava islamskih propisa za odijevanje onda je smatraju zaostalom, a kad se skine i naga hoda po ulici, onda je to u njihovom pogledu znak emancipacije i napretka. I sestro, ako te neki mrze zbog tvoje ednosti, zbog tvog pridravanja Allahovih propisa, zbog tvog hidaba, znaj onda da Allah, Gospodar ovih ljudi, Svoje blagoslove na tebe alje. I znaj da su iritacije i mrnja koje oni u svojim srcima osjeaju zbog tvog morala razlog da se tebi poveaju derede u Dennetu. Znai ako oni osjeaju mrnju prema tebi zato to se ti pridrava islamskih propisa za oblaenje onda je to razlog da se tvoj poloaj kod Allaha, subhanehu ve teala, stalno povea. Ti si nada ovog ummeta! Ti si ki Hatide, Aie, Hafse i Havle koje su ule u povijest. Znai, potovana sestro, ne dopusti da te izigravaju. Allah, subhanehu ve teala, ti je ukazao ast i dao ti visok poloaj i On bdije nad tvojom ednosti i zato je propisao te propise, zato ti je propisao hidab. I ako se ti toga pridrava, znaj da e zaraditi Allahovo, subhanehu ve teala, zadovoljstvo i da e moi biti od onih koji e zaraditi Dennet.
Unija uleme osuuje cionistiki pokolj u pojasu Gaze

preveo s arapskog: Abdullah KAPO
Svjetska unija islamskih uenjaka pomno prati posljednja deavanja u Palestini, naroito u pojasu Gaze, gdje je cionistiko - uzurpatorska tvorevina poinila masakr nad civilnim stanovnitvom. Tim inom ranjeno je i ivota lieno desetine Palestinaca koju su stacionirani na zemlji dihada i otpora, a meu stradalima je bio i generalni sekretar Narodnih otpornih komiteta, ejh Zuhejr el-Kajsi. U svjetlu ove izraelske nepopustljivosti i kontinuiranog ugnjetavanja nae brae u Gazi, ali i na cijelom palestinskom tlu, Svjetska unija islamskih uenjaka proglaava slijedee: Prvo: Unija ponovo istie punu solidarnost sa nepokolebljivim narodom ponosne Gaze, te izraava suut i utjehu porodicama ehida i ranjenika koji su stradali u nasilnikom cionistikom napadu na pojas Gaze. Uzvi-
eni Allah kae: Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga. (Ali Imran, 169) A u drugom ajetu stoji: Njih nee zadesiti ni e, ni umor, ni glad na Allahovu putu, niti e stupiti na neko mjesto koje e nevjernike naljutiti, niti e ikakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da im to sve nee kao dobro djelo upisano biti. (Et-Tevba, 120) Drugo: Unija osuuje cionistiku tiransku tvorevinu, kao i njena zlodjela i barbarstvo koje sprovodi nad golorukim palestinskim narodom. Unija takoer prebacuje punu odgovornost na tvorevinu podsjeajui je da je Boije obeanje za pobjedu muslimana zasigurno na pomolu i da je mit o njihovoj nepobjedivoj snazi na putu nestanka, a s njim i tvorevina zla i nepravde. Tree: Unija apeluje na sve arapske i islamske zemlje, humanitarne organizacije i organizacije za ljudska prava da izvre svoje obaveze prema palestinskom napaenom narodu koji trai povrat svoje otete teritorije, legitimna prava i ljudsko dostojanstvo. Unija poziva meunarodnu zajednicu i sve savjesne ljude svijeta, te organizacije i institucije civilnog drutva da ispune svoje obaveze i odgovornost prema palestinskom pitanju. etvrto: Unija upuuje apel vladama i narodima arapskih zemalja, koji su revolucijama arapskog proljea sruili kumire nasilnikih vladara, da prue potporu narodu Palestine i stanu na njihovu stranu kako bi zatitili stanovnike Gaze i sva sveta mjesta Palestine, a naroito asni Kuds. A mnogoboci e sigurno saznati u kakvu e se muku uvaliti (E-uara, 227), stoji u saopenju kojeg je izdala Svjetska unija islamskih uenjaka a kojeg potpisuju generalni sekretar Unije prof. dr. Ali el-Karadagi i predsjednik Unije prof. dr. Jusuf el-Karadavi.
60 GLASNIK
61
FOTOREPORTAA
HAN HALILI
Fotografisao: Kenan osi
LOKACIJA: Centar starog Kaira.

62 GLASNIK
9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU GLASNIK, APRIL 2012. GODINE
63
UIMO ARAPsKI Za sve nae itaoce, koji ele da putem Glasnika ue ili obnove svoje znanje iz arapskog jezika, od ovog broja poinjemo sa novom rubrikom Uimo zajedno arapski jezik. Rubriku pie i ureuje studentica Azra Mehremi-Pepi.
dvije muslimanke, dva muslimana (dvojina), muslimani (mnoina), muslimanke.
UIMO ARAPsKI
odreena drugom imenicom u genitivu, imenice odreene vokativom i imenice sa odreenim lanom (.) Promjenljive imenice (izvedenice): Npr: - Nepromjenljive (nepotpune) imenice: Npr. U sljedeem broju emo, ako Bog da, obraivati svaku vrstu posebno, kada zavrimo sa imenicama, prei emo na glagole, a poslije toga na estice.
Formiranje i razvijanje gramatike arapskog jezika
Imenice sa odreenim lanom i neodreene imenice: Imenice sa odreenim lanom: (ova knjiga- ovo pero)- Neodreene: ( - knjiga, bilo koja - pero, bilo koje) U odreene imenice spadaju: line zamjenice, vlastita imena, pokazne zamjenice, odnosne zamjenice, imenica
Tako je Ebul-Esved poeo dopunjavati gramatika pravila sve dok nije sastavio veliki dio gramatike kakva je poznata danas. Ibn Selam o njemu kae: On je prvi koji je oblikovao arapski jezik, otvorio je njegova vrata, razjasnio njegov put i postavio njegova pravila.
pie: Azra MEHREMI-PEPI
Gramatika arapskog jezika nastala je i usavrila se u Basri. Prenosi se da su Arapi, mijeanjem sa Perzijancima, Bizantijcima, Abesincima i drugim narodima za vrijeme ratova i islamskih osvajanja, donijeli islam u te zemlje, iji je narod prelazio na islam, te su poeli uiti arapski jezik bez tenosti i preciznosti, pri emu su nastale greke i nepravilnosti u govoru. Greke u govoru su se pojavile jo za vrijeme Poslanika, s.a.v.s. Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., uo ovjeka kako grijei u govoru pa je rekao: Uputite vaeg brata, zaista je zalutao. Takoer se prenosi od Ebul-Esweda ed-Duelija da je jednog dana uao kod Alije radijallahu anhu i u njegovim rukama je vidio riku ( je vrsta arapskog pisma - komad koe na kojem je pisano) ispisanu crnim slovima, pa je upitao Aliju o njoj, na to mu je Alija, r.a., odgovorio: Razmatrao sam govor Arapa i vidio sam da je lo, pa sam elio napisati neto emu bi se vratili. Zatim je dao rukopis Ebul-Eswedu, a na njemu je pisalo: Govor se sastoji od imenice, glagola i estice Zatim mu je Alija, r.a., rekao: Osloni se na ovo i dodaj to je neophodno. Tako je Ebul-Eswed poeo dopunjavati gramatika pravila sve dok nije sastavio veliki dio gramatike kakva je poznata danas. Ibn Selam o njemu kae: On je prvi koji je oblikovao arapski jezik, otvorio je njegova vrata, razjasnio njegov put i postavio njegova pravila. Faze formiranja gramatike arapskog jezika: Prva faza je faza osnivanja (lingvisti iz Basre). Druga faza je faza razvoja (lingvisti iz Basre i Kufe). Trea faza je faza sazrijevanja i usavravanja (lingvisti iz Basre i Kufe). etvrta, zavrna faza, je faza prioriteta (lingvisti iz Bagdada).
Knjiga kae: : gola i estice. Govor se sastoji od imenice, gla-
Imenica, kao npr. to znai ovjek. Glagol, kao npr. to znai doao. estica, kao npr. ... to znai u, iz ili od... (ovjek je doao iz Basre). Imenice Podjela imenica u arapskom jeziku : Po rodu: Imenice mukog i imenice enskog roda, kao npr: ( - ovjek kamila knjiga) imenice mukog roda. ( - djevojka krava boca). U imenice enskog roda takoer spadaju imenice koje se zavravaju na kratki elif ( ) koji se zove i ne pri pada korijenu rijei ( radosna vijest, uspomena). Takoer, imenice koje zavravaju na dugi elif ( ) koji se zove i ne pripada korijenu rijei ( pustinja, - mrnja). I trea vrsta imenica koje spadaju u imenice enskog roda su one imenice koje zavravaju na okruglo ili zatvoreno t ( )npr: (- vrt, drava). Po broju: Jednina, dvojina i mnoina:
Poznati alim iz Basre, Sibevejhi, u svojoj knjizi pod nazivom
musliman ( jednina), muslimanka,
64 GLASNIK
65
KAIRsKE DAMIJE
KAIRsKE DAMIJE
RIFAIJEVA DAMIJA (1869-1911)

Uprkos upotrebi islamskih ukrasnih elemenata i u enterijeru i u eksterijeru, damija svojim dizajnom podsjea na evropske arhitektonske trendova tog doba.
pie: sedin OMERBAI
Rifaijeva damija, koju od velike Sultan Hasanove damije dijeli nekoliko metara uskog prolaza, smjetena je ispod Salahudinove tvrave u Kairu i spada meu najznaajnija islamska zdanja modernog Egipta. Ova damija je sagraena na inicijativu Hujar Hanim, Ibrahim-paine supruge i ujedno majke hidiv Ismailpae. Gradnja je zapoeta 1869. i trajala je 40 godina, da bi bila dovrena 1911. godine, a u funkciju putena idue 1912. godine. Velik broj tadanjih priznatih egipatskih i ino arhitekata je uestvovao u tom poduhvatu, tako da je ulogu projektanta preuzeo Husejn Hilmi-paa, a nakon njegove smrti damija je dovrena pod palicom austrougarskog arhitekte Maks Herc-pae, poznatog po upravljanju Komitetom za ouvanje nacionalne batine, vladine organizacije osnovane 1882. u svrhu ou66 GLASNIK
vanja islamskih arhitektonskih monumenata na podruju Egipta. Ova damija je podignuta na prvobitnom mezarju dvojice evlija i to: ejha Ali Ebu ubbaka er-Rifaija (unuka Ahmeda er-Rifaija, osnivaa sufijskog tarikata) i Jahja el-Ensarija, ashaba iz doba Poslanika, da bi ta 2 mezarja danas bila preureena u turbeta. Uprkos upotrebi islamskih ukrasnih elemenata i u enterijeru i u eksterijeru, damija svojim dizajnom podsjea na evropske arhitektonske trendova tog doba. Egipatska kraljevska grobnica Sama unutranjost damije obiluje velikim brojem mauzoleja posljednje egipatske dinastije Muhamed Ali-pae, poev od mezara Hujar Hanim, idejnog pokretaa izgrad-
nje damije, potom mezara njenog sina hidiv Ismail-pae i njegovih 4 ena. Dalje, damija slui kao poivalite i sultanu Husejn Kamilu, prvom od dvojice egipatskih sultana 20. vijeka, a uz njegov naao se i poploan mezar njegove ene sultane Melek. etajuci kroz damijske odaje, dolazimo do prostorije u kojoj se izdiu mramorni mauzoleji dvojice egipatskih kraljeva: Fuada I (umro 1936.) i Faruka I (umro u egzilu u Rimu 1965., nakon to je abdicirao u korist svog malodobnog sina Fuada II, koji nakon ruenja kraljevske porodice danas ivi u vicarskoj). U susjednoj prostoriji ispod iranske zastave obloen maslinastim mermerom visoke kvalitete nalazi se grob posljednjeg iranskog aha Reze Pehlavija (umro 1980. u Kai-
ru), zbaenog tokom Iranske revolucije 1979., a kojem je azil ponudio tadanji egipatski predsjednik Enver Sadat. Vrlo esto posjetioci vrijeme izgradnje ove damije stavljaju u isti ko sa datumom izgradnje susjedne Sultan Hasanove damije to, istini za volju, i nije nerazumna pretpostavka, budui da slian arhitektonski stil dviju damija ne otkriva pet i po stoljea razlike u datumu izgradnje (Sultan Hasanova damija je sagraena u 14. vijeku, odnosno u periodu 1356-1362. godine). Iako mezar Ahmeda er-Rifaija, ejha sufijskog reda, se ne nalazi u ovoj damiji, niti u Egiptu uope (nego u Iraku), ipak veliki broj posjetitelja svake godine dolazi tu slavei roendan ejha rifaijskog tarikata.
67
IZMEU DVA BROJA
IZMEU DVA BROJA

Damija Bosna i Hercegovina Ovu damiju je podigao hadija Salah el-Fejjumi s namjerom pribliavanja Uzvienom i Slavljenom Bogu, te kao spomen na borbu muslimana za povraaj Republike Bosne i Hercegovine od neprijatelja. Neka im Allaha upotpuni pobjedu. Prvi namaz u dematu je klanjan petka 1. zul-kadea 1413. hidretske godine to odgovara 23. aprilu 1993. godine nove ere. Neka nas i vas Allah uini od onih koji grade Allahove kue. O svom pronalasku Dino Maksumi je zvanino obavijestio bosanske studente 10. februara 2012. godine, na sastanku Redakcije Glasnika, lista bosanskohercegovakih studenata u Egiptu. O ovome, za nae studente i nau Asocijaciju, kolumbovskom otkriu, bilo je rijei 10. marta ove godine, na jednom od sastanaka Redakcije Glasnika. Tom prilikom, lino sam predloio da nastupajueg petka (16.3.) zijaretimo pronaenu damiju i u njoj klanjamo dumu namaz. Moj prijedlog je prihvaen kao dobra ideja, s obzirom da se 15. marta 2012. godine navravalo ravno tri godine kako su bosanskohercegovaki studenti u Egitpu formirali asocijaciju studenata. Glavno breme organizovanja i razrade zvanine posjete Asocijacije preuzeo je Hasib Hadi, predsjednik Asocijacije studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu. Tako se zvanina delegacija nae Asocijacije, na elu sa predsjednikom Hasibom Hadiem, u 10 sahati ujutru u petak, 16. marta, povodom 3. godinjice Asocijacije, zaputila ka damiji Bosna i Hercegovina. Delegaciji se usput pridruio i uvaeni gospodin Muhamed engi, ministar-savjetnik u bh. ambasadi u Egiptu, trenutni prvi ovjek nae ambasade u Egiptu, kako bi zijaret damiji Bosna i Hercegovina bio to sveanijeg karaktera. Ispred damije Bosna i Hercegovina konano stiemo petnaestak minuta prije poetka dume-namaza. Na trenutak niko nije bio siguran da smo na pravom mjestu, iako smo ve na drugoj strani ulice uoili na damiji jednu od dvije table, na kojoj je na jasnom arapskom jezikom, krupnim slovima, bilo napisano: Damija Bosna i Hercegovina. Tu, ispred damije sluajno upoznasmo i ejha Demala Kutba, jednog od uenjaka Azhara, koji je upravo tada izlazio iz zgrade koja je nad damijom. Iz kratkog razgovora sa ejhom, potvrdili smo da ova damija ispred nas nosi ime Bosna i Hecegovina, te da je to ime dobila po naoj dravi Bosni i Hercegovini. Takoe smo saznali da je upravo on zaduen za damiju, no da, naalost, trenutno nema vremena da detaljnije razgovara s nama o njoj, poto se uri kako bi na vrijeme stigao u oblinju damiju, gdje dri hutbe. Naime, dumanske hutbe u damiji Bosna i Hercegovina dri drugi hatib. Stoga smo razmijenili kontakte, napravili zajedniku fotografiju sa ejhom Kutbom, te rastali s obostranom eljom da se u skorije vrijeme mahsus sastanemo kako bi porazgovarali o damiji. Nakon kratkog razgovora sa Demalom Kutbom, preostalo vrijeme do poetka dume potroili smo u razgledanju damije spolja i iznutra. Prvi dumanski ezan prouio je mujezin Abdussemi Ahmed, a drugi dumanski ezan je prouio mujezin Muhammed Abdulhadi. Hatib damije Alaudin Faruk je u ovosedminoj hutbi, zaista sadrajnoj i zanimljivoj, govorio je na temu Dobroinstvo prema roditeljima. U prvom djelu hutbe (prvoj hutbi) govorio je openito o dobroinstvu prema roditeljima, te o dobroinstvu prema roditeljima koji su jo ivi, dok je u drugom djelu hutbe (drugoj hutbi) govorio o dobroinstvu prema roditeljima koji su preselili na Ahiret. Nakon dume namaza, nakratko smo porazgovarali s dematlijama, koji nisu krili svoju radost zbog nae posjete. Hatib Alaudin Faruk, koji je bio vidljivo obradovan naim zijaretom, u svom razgovoru s nama je istakao, kako je o Bosni i
ZIJARET ASBIH DAMIJI BOSNA I HERCEGOVINA I NJENIM DEMATLIJAMA
U ime Allaha Milostivog Samilosnog/Damija Bosna i Hercegovina/Ovu damiju je podigao hadija Salah el-Fejjumi s namjerom pribliavanja Uzvienom i Slavljenom Bogu, te kao spomen na borbu muslimana za povraaj Republike Bosne i Hercegovine od neprijatelja./ Neka im Allaha upotpuni pobjedu./Prvi namaz u dematu je klanjan petka 1. zul-kadea 1413. hidretske godine to odgovara 23. aprilu 1993. godine nove ere./ Neka nas i vas Allah uini od onih koji grade Allahove kue
Pie: Jusuf DAFI Nije bezrazlono Egipat, a naroito Kairo nazvan Majkom svijeta (Ummu-d-dunja). Dovoljno je pogledati bogatu burnu vietisuljetnu povijest Egipta i njegovih Egipana, poglavito povijest Kaira, te se uvjeriti u istinitost ovih izjava. Pored nadimka Majka dunjaluka, Kairo krasi jo jedan lijepi, takoe opravdan injeninim stanjem, nadimak Grad hiljadu munara. Doista, nema putnika, namjernika ili nenamjernika, koji je bio u Kairu, a da njegove oi nisu zamjetile te tolike munare (brojka je mnogo vea od hiljadu), a o sveukupnom broju damija (ukljuujui i one bez munare) da i ne priamo. Meu tim nebrojenim kairskim damijama nala se i damija koja nosi ime nae drave damija Bosna i Hercegovina. Lijepo ime, ali iroj javnosti i u Egiptu i u Bosni nepoznata damija nikada o njoj nije lanak ni u jednim novinama, nikada nijedan radijski niti televizijski medij nije izvjetavao o njoj, nikada je niko iz Bosne nije posjetio. Ukratko reeno, damija Bosna i Hercegovina je bila nepoznata, skrovita damija, potpuni anonimus. Zanimljivo je kako ova damija dijeli sudbinu drave Bosne i Hercegovine po kojoj je dobila ime, s obzirom da je slabo ko van Balkana upoznat sa Bosnom i Hercegovinom, to je posljedica nemara veine naih politiara koji trebali da rade na promovisanju Bosne i Hercegovine, umjesto to promoviu svoje niske stranake interese. Izuzetak je moda posljednja agresija na Bosnu i Hercegovinu za koju su irom svijeta, pa i u Egiptu neto nauli. Meutim, na svu sreu, damija Bosna i Hercegovina, je otrgnuta od zaborava, zahvaljujui istraivanju Dine ef. Maksumia, prof., studenta na postdiplomskim studijama na Kairskom univerzitetu. Naime, dotini student je januara ove godine otkrio ovu damiju, nakon to je ona graanima Bosne i Hercegovine bila nepoznanica. Inae, damija je oktrivena kao rezultat internet potrage dotinog studenta za objektima u Kairu koji bi se mogli dovesti u vezu sa Bosnom. Damija Bosna i Hercegovina se nalazi u ulici Isra el-Muallimin, u naselju Muhendisin, nedaleko od Libanskog trga, u novijem dijelu grada. Nalazi se u Gizi, dijelu Kaira koji je inae iroj svjetskoj javnosti poznat po starim egipatskim piramidama. Udaljena je od ambasade BiH u Egiptu jedno 5 km. Smjetena je u suterenu viespratnice, te time spada u mesdide, poto ne predstavlja samostalan graevinski objekt. Uprkos tome to se nalazi u suterenu stambene zgrade, damiju krase tri minijaturne munare koje se nalaze spolja, nedaleko od damijskog ulaza. Damija, po egipatskim mjerilima, spada u manje kairske damije. Ako uzmemo u obzir bosanska mjerila, onda damija Bosna i Hercegovina spada u damije srednje veliine. Damija je napravljena poetkom 1993. godine. Otvorena je 23. aprila 1993. godine. Vakif damije je hadija Salah Fejjumi. Ideja za ime Bosna i Hercegovina je dola od ejha Demala Kutba, koji je kao izaslanik rahmetli ejhu-l-azhara Dadu-l-Hakka posjetio Bosnu tokom rata, te svojim oima vidio proljevanje nevine krvi i herojski otpor bosanskih muslimana. Demal Kutb je sastavio i spomen plou koja se nalazi u unutranjosti damije na zidu, nedaleko od vrata, a koja vjedoi o egipatskoj solidarnosti s Bonjacima: U ime Allaha Milostivog Samilosnog
68 GLASNIK
69
AKTUELNO
njenim muslimanima uo samo rijei hvale. Abdussemi Ahmed, mujezin damije, je jedan od najstarijih dematlija i po godinama, a i po tome koliko je dematlija damije Bosna i Hercegovina, poto u njoj spominje Uzvienog Allaha od 1996. godine. Ono ta ga ini posebnim je to to je slijep. Zamolili smo mudrog dematliju da uputi poruku, savjet muslimanima Bosne. Stari dematlija je poruio muslimanima Bosne da budu ustrajni u klanjanju namaza u damijama, jer je namaz spominjanje Uzvienog Boga i duhovna hrana, ali pomae i u rasporeivanju vremena. Poruio je i da ne zaboravimo da uimo Allahovu knjigu, makar 15-30 minuta dnevno, te da donosimo salavate na poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Naalost, taj dan nismo imali ast upoznati vakifa damije, koji je nakon dume imao neodloan posao, ali nam je u telefonskom razgovoru poruio e mu biti ast da ga posjetitmo sutra u prijepodnevne sate, te poruio da je nadjevanje damiji imena po Bosni i Hercegovini najmanje to su mogli da uine za muslimane Bosne. Safvet Muhammed, jedan od dematlija, pozvao nas je da u toplini njegovog doma promuhabetimo po koju rije. Njegov ljubazan poziv nismo mogli da odbijemo. Tako smo uz topli aj, neizostavan pratilac tog arapskomuslimanskog gostoprimstva, probesjedili s naim gostoljubivim domainom na razliite teme, s posebnim osvrtom na teme vezane za Bosnu i Egipat. Treba spomenuti da je naa posjeta bila neoekivana, te da nas Safvet Muhammed vidi po prvi put u ivotu, no to ga nije spreilo da nam ak daruje skormne hedije, s obzirom da meumuslimansko bratstvo i prijateljstvo ne poznaje granice. Nismo propustili priliku, a da tokom razgovora ne zamolimo naeg domaina da nam iz egipatskog ugla prokomentarie poreenja sadanjih nesretnih deavanja u Siriji sa ratnim deavanjima u Bosni. Na ugostitelj, priznavi da odreene slinosti postoje, spomenuo je i neke bitne razlike. Jedna od glavnih razlika koje je spomenuo je injenica da je humanitarna pomo Egipta Siriji kudikamo manjeg intenziteta od intenziteta pomoi koja je upuena ka Bosni tokom agresije. Kao uzrok za manji obim humanitarne pomoi Siriji naspram Bosne, na domain je naveo sljedee: slabije materijalno stanje egipatskog naroda, koje je inae bilo bolje poetkom devedesetih nego sad; nepovjerenje naroda prema egipatskoj vlasti, pogotovo sada u ovoj burnoj prelaznoj epohi; te moda najvaniji razlog fakat da je sukob u Bosni bio sukob meunarodnog karaktera, odnosno strana agresija na suverenu Bosnu i Hercegovinu, dok sukob u Siriji ima karakter graanskog rata, odnosno, kako je dematlija Safvet istakao, nepostojanje jo uvijek iskristalizovanih strana, naravno nepodcjenjujui elju graana Sirije da skinu tiranina. Svemu dobrom mora doi kraj, pa tako i naem druenju sa ovim prijaznim dematlijom, kome smo obeali da emo doi ponovo u posjetu im se ukae prilika. Time se i na zijaret toga dana okonao. Sutradan, zvanina delegacija Asocijacije, u slinom sastavu, zajedno sa uvaenim gospodinom Muhamedom engiem, posjetila je hadiju Salaha Fejjumija, vakifa damije Bosna i Hercegovina, koji stanuje u prizemlju iznad damije. S vakifom smo popriali o historiji damije Bosna i Hercegovina, od njenog osnivanja do dananjih dana. Damija je izgraena poetkom 1993. godine. Tada jo nije imala ime. Ideja za ime Bosna i Hercegovina dola je od ejha Demala Kutba, u to vrijeme glasnogovornika tadanjeg ejhul-azhara Dadu-l-Hakka. Naime, ejhu-l-azhar Dadu-l-Hakk je poslao Demala Kutba u Bosnu, kako bi ga obavijestio o ratu u Bosni i stanju muslimana. Demal Kutb je u Bosni vidio strahote i herojski otpor njenih stanovnika. Po povratku je bio dovoljno ubjedljiv, pa je vakif Salah Fejjumi nazvao damiju imenom nae drave, kao spomen na borbu Bonjaka za odbranu Republike Bosnu i Hercegovinu. Hadija Salah nam je ispriao kako mu je Demal Kutb priao o pobonosti bosanskih muslimana, kako ginu za svoju vjeru, o ulozi zelene boje kao muslimanske boje kod nas i jo mnogo to ta, to je u njemu razvilo ljubav prema naoj Bosni. Stoga ne treba da udi da mu je posjeta Bosni jedna od neispunjenih elja. Hadija Salah nam je i pripovjedao o skupu u Azharovoj damiji, uprilienom povodom stradanja muslimana u Bosni, ba kao to se danas organizuju skupovi o Palestini. Tu je govorila znamenita ulema. Hadija Salah je bio prisutan na tom skupu. Tu je pored Azharove uleme bila i opozicija, kao npr. Ihvanu-l-muslimin, pripadnici Stranke rada, odnosno svi oni koji nisu podravali Mubarakov reim (Mubarak nije podravao borbu Bosne i Hercegovine protiv agresorskih snaga). Skup je bio itekako dirljiv, posebno govor rahmetli ejha Muhammeda Gazalija, koji je govorio o Bosni, uprkos svoj starosti i bolesti. U prii sa naim hadijom, saznali smo da smo mi prva zvanina posjeta Bosanaca ikada, te da smo nakon jednog naeg studenta, koji je posjetio njega i damiju prije tri dana, prvi koji su to uinili. Utom je bilo vrijeme za podne namaz, te smo naalost morali na razgovor privesti kraju. Na putu ka damiji hadija Salah nam je, izmeu ostalog, rekao: Glavni razlog nae ljubavi prema Bosni je Demal Kutb koji je bio u Bosni. On je u nama probudio ljubav prema Bosni, prema muslimanskom narodu koji ivi okruen neprijateljima. Na student Abdullah Kapo, apsolvent na erijatskom-pravnom fakultetu, imao je ast da proui ezan i ikamet, a Dino Maksumi, student na postdiplomskim studijama na Kairskom univerzitetu, onaj koji je i prvi pronaao damiju, imao je ast da prvi meu Bosancima imami u damiji Bosna i Hercegovina. Nakon namaza Abdullah Kapo je prouio aare iz Kurana na zahtjev hadije Salaha Fejjumija. Nakon prouenog aareta oprostili smo se i poselamili sa s vakifom hadi-Salahom Fejjumijem, uz obeanje da emo uspostavljeni kontakt odravati.
EGIPTOM KROZ GRADOVE
ALEKSANDRIJA
U novoj rubrici naeg lista, od ovog broja predstavljati emo vam po jedan grad u Egiptu. Nadamo se da e vam se svaki odabrani i dopasti, te da e vam to biti razlog vie da posjetite ovu zemlju u kojoj su se smjenjivale razliite kulture i civilizacije.
Pie: Hamdija IsLAMOVI
U ovom broju kratko emo vam predstaviti Aleksandriju. Alesandrija je grad smjeten na Sjeveru Egipta. Obalu Aleksandrije, koja se prostire na preko trideset kilometara, zapljuskuje Sredomzeno more, dok je broj stanovnika u ovom gradu preko etiri miliona. U ovom gradu je smjetena najvea luka u Egiptu. Pored toga Aleksandrija obiluje brojnim turistikim znamenitostima. Aleksandrija je najpoznatija je po tome to se u njoj nalazila najvea biblioteka na svijetu u antikom dobu, te svjetionik, kao jedno od sedam svjetskih uda. Naalost, kamene zidove ove antike ostavtine, danas, ne grije mediteransko sunce, jer biblioteka je nakon brojnih ruenja i obnavljanja, potpuno unitena 391. godine, kada je dekretom kopta Teofila, aleksandrijskog patrijarha, uniteno skoro svo antiko nasljee
Aleksandrije, koje je Crkva smatrala sotonskim. Danas postoji moderna aleksandrijska bibilioteka, koja svojim atraktivnim izgledom privlai zaljubljenike znanosti i brojne turiste. Ulaz u bibilioteku se plaa, ali je i opravdano. Predivno je vidjeti stare maine koje su kroz historiju koritenje za tampu, te bezbroj predivno osvjetljenih i lijepo rasporeenih redova punih knjiga. Svjetionik na poluotoku Farosu, takoer nije preivio zemljotres u srednjem vijeku, tako da kasnije nikada vie nije obnovljen. Na njegovom mjestu danas se nalazi utvrda koja je izgraena za vrijeme egipatskog sultana Memluka. U gradnji ove utvrde koriteni su graevinski ostatci ovog svjetionika. Pogled sa ove tvrave na more i grad je predivan, to ete i sami zakljuiti sa fotografija koje sam napravio prilikom svoje posjete Aleksandriji. Pored tvrave, vano je istai i veliku damiju Ibrahima Terbane koja zasluuje da se posjeti.
71
70 GLASNIK
EGIPTOM KROZ GRADOVE
KALIGRAFIJA
Damiju je sagradio poznati marokanski trgovac koji je bio nastanjen u Aleksandriji krajem 17. stoljea. Specifinostost ove damije je to se molitveni prostor nalazi na gornjem spratu, dok je prizemlje namjenjeno za poslovne prostore. Poslije toga ova damija je sluila kao urnek za ostale damije koje su napravljene u to vrijeme. Sve damije ovog tipa su nosile naziv Terbanije, upravo zbog ove damije Ibrahima Terbane. U gradu postoji i mali bazar nedaleko od gradskog trga, gdje moete za malo novca kupiti predivne stvari. Naravno, potrebno je umjee pregovaranja, jer trgovci ovdje diu cijene, raunajui na lahkovjernost turista. Predivno je doekati zalazak sunca etajui uz obalu, dok vas valovi sa otvorenog mora lagahno zapljuskuju na obali. to se tie prevoza, taksi je veoma jeftin. Tak-
sisti rijetko koriste taksimetre, pokuavajui da prevare turiste. Prilikom izlaska iz hotela pitajte recepcionara koliko okvirno kota vonja koju planirate da obavite, te nagodite se za cijenu prije ulaska u taksi. Najbolji prevoz iz Kaira za Aleksandriju je voz. Nema saobraajnih guvi, a mnogo je sigurniji od mikro-buseva koje Egipani najvie koriste kao prevozno sredstvo. Povratna vozna karta iz Kaira, za prvu klasu, kota 140 funti (17 eura). Cijenja opravdava ponudu, jer imate komforno sjedite i klimatiziran prostor. Vonja traje oko tri sahata koja ete provesti u predivnim predjelima Egipta na obalama Nila. U Aleksandriji malo ima turista, mnogi dolaze samo na izlet u sklopu aranmana iz Kaira. Ukoliko vam se ukae prilika da posjetite Egipat, obavezno trebate posjetiti Aleksandriju, najmanje dva dana. Hoteli nisu skupi, za desetak eura moete nai ugodan smjetaj.
nas na student Ammar opelj upoznati sa ovom naukom i njenim najpoznatijim uiteljima. A kao posebno iznenaenje prilikom svakog broja donosimo vam i po neku levhu, koju je napisao autor ove rubrike uei pred kairskim alimima.
jedan od najboljih jeste i Biografije najpoznatijih kaligrafa kroz koju e kaligrafa svih vremena Jedna od novih rubrika ovog broja Glasnika,
Ono to je posebno bitno naglasiti jeste da je mesk, odnosno vjebanicu, preao pred Bonjak Osman-efendijom, kako se navodi u arapskoj literaturi
Pie: Amar OPELJ
SAMI EFENDI
Sami Efendi se smatra jednim od najboljih kaligrafa svih vremena. Roen je u Istanbulu 1837. godine. Pravila i umijee kaligrafije stjecao je pred raznim uiteljima. Zabiljeeno je da je pismo talik uio pred Kajsar-zadeom, a najtei stil pisanja u kaligrafiji zvani sulus pred Hajdar-zadeom. Ono to je posebno bitno naglasiti jeste da je mesk, odnosno vjebanicu, preao pred Bonjak Osman-efendijom, kako se navodi u arapskoj literaturi. Naalost, vie nita se ne spominje o ovom, zasigurno velikom kaligrafu. U svoje vrijeme Sami Efendi je bio predvodnik kaligrafskog zanata. Mnoge da-
mije su ukraene njegovim levhama i radovima koji i danas oduzimaju dah svakom ljubitelju ove prelijepe umjetnosti i ne ostavljaju ravnodunim kaligrafe, bez obzira bili oni poetnici ili ve poznati i priznati svjetski majstori. Ono po emu se posebno izdvajao Sami Efendi jeste njegova sposobnost u iznalaenju novih oblika i formi prilikom pisanja levha, a najvie se biti upamen po jaini i ljepoti harfova u levhama ispisanim kaligrafskim pismom zvanim sulus-deli. Na Ahiret je preselio 1911. godine. Molim Allaha, d.., da mu oprosti njegove grijehe.
Neke levhe koje je napisao Sami Efendi
Sami Efendi
72 GLASNIK
73
BOsANsKA KUHINJA
POEZIJA
EVAPI
NA IVOT - TO JE BOSNA (Prisjeanja...) Pie: Medina Danbegovi-Mohamed, mr. knjievnohistorijskih nauka I. Ja pjevam za budui svoj izmiljeni lik I zrelost od koje tjenje mi biva Prvo se pomolim, Pa onda piem O zori bez obrisa, O smrznutim ruama bez postelje, O mome repu bez sunca O mjeseevoj rijeci koju u jednom umjeti da preem! Ja pjevam o jednom bratu Koga elim vidjeti Kao svaki petak novu subotu. Tu misao teko gutam - kao slinu usred prehlade sa kiselinom. Pjevam o jednoj mami I jednom ocu Dok u daljini vojnici dorukuju smrt. Nestaju grubo Kao predmeti na crteu u svai vodenih bojica. U daljini nazirem dugu Raa se novi dan I ja pjevam.
Dragi nai itaoci, u ovom broju Glasnika s vama dijelimo recept za domae evape. S obzirom da smo daleko od onih sarajevskih i travnikih, evo savjeta kako ih uvrstiti u jelovnik ak u dalekoj Africi.
Sastojci za lepine: 1 kg brana dvije supene kaike kvasca 250 ml mlijeka supena kaika eera ajna kaika soli Nain pripreme Kvasac, eer i kaiku brana pomijeati sa malo toplog mlijeka, te ostaviti da nakvasa. Branu dodati so te zakuhati sa nakvasalim kvascem i preostalim mlijekom, napraviti glatko i mekano tijesto. Ostaviti tijesto da se udvostrui, zatim ga prekuhati i ponovo ostaviti na toplom mjestu oko pola sahata. Na pobranjenu povrinu izvaditi tijesto i podijeliti ga na jednake dijelove (loptice) te ih razviti shodno elji, koliko elite da vam budu velike, ostaviti ih malo da se podiu. Vlanim noem napraviti rombove na lepini. Ukoliko elite, moete da lepine pospete sjemenkama po vaoj elji.
pripremila: Naila DURAKOVI
Rernu zagrijati na 250C, te na zagrijan pleh staviti lepine i pei 5-6 min. Kada se lepine napuu znak je da su gotove. Sastojci za evape: Meso Crveni i bijeli luk Biber, so Kisela ili mineralna voda Soda ili praak za pecivo Nain pripreme: U 1 kg fairanog mesa, dodati 200 ml kisele vode, 2 male kaike bibera, 2 male kaike sode, 2 male kaike soli, 2 velike kaike mljevenog bijelog luka i 3 kaike mljevenog crvenog luka. Smjesu dobro izmijeati. Od ove smjese formirati evape. Moete ih formirati runo, a moete ih staviti u pricu za lag i tako ih oblikovati. Najbolje je praviti evape od smjese koja je prenoila u friideru.
74 GLASNIK
75
POEZIJA
II. Moj otac svako jutro ustaje prije pet. Vjetar mu otvara plua I on se umiva na avlijskoj pumpi. Mirie na zemlju i kukuruz. Moja se mama uprskala mlijekom I brie lice blijedom keceljom. Moja mama mijesi hljeb A niko ne pjeva na njenim nekada cvjetnim prozorima! Skriva suze uzimajui abdest, Pokriva se i klanja sa ocem. Ujutro se moj brat raduje rosi. Bratovo dijete se budi Crteom smijeha istkano. Moja se mama zaboravi, Pa hoe izai na cestu da me eka. Moj otac traga Za zanesenim pogledom sluaja, Kao i moj brat, Mamu utjei, pa ode na dumu.
VAA PIsMA
VAA PISMA I KOMENTARI

Prva objava Poslaniku bila je: UI. Tako u se i nadovezati na temu Vanost obrazovanja za BONJAKE. U tom kontekstu elim citirati rijei rahmetli predsjednika Alije Izetbegovia u govoru nakon dodjele nagrade u Kairu za knjigu Islam izmeu istoka i zapada, u kojem kae: Stari, a i mladi ljudi kau da je loe i sve je mrak u BiH. Predsjednik nastavlja: Moda i jeste negdje mrak, ali treba ustati do utinice i upaliti svjetlo, ako nema svjetla, onda treba ustati i upaliti svijeu. Svjetlo je u naim rukama, a to je obrazovanje; ustanimo i radimo na tome kako nam ne bi bio mrak negdje, rekao
Ugroenost od tri prsta Otvoreno pismo institucijama OHR, PIC ,BiH, ... Jo od ranije razmiljao sam napisati neto o ugroenosti, a sluajnost je da to zapisujem upravo u danu (1.februar 2012.) kada se na televiziji Beograda prikazuje debata izmeu edomira Jovanovia, lidera Liberalno demokratske partije (LDP) u Srbiji i Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika srpska (RS) u Bosni i Hercegovini (BiH). Jovanovi tvrdi, a Dodik osporava da je Republika srpska nastala na genocidu, podrava Biljanu Plavi koja je i sama priznala zloin za koji je presuena, kao i Radovana Karadia kojem se upravo sudi u Hagu na Sudu za ratne zloine, pri emu negira genocid, ali i opstojnost BiH i sve to gleda kao atak na entitet RS. Ne vidi ili nee da vidi da to nije atak na RS, ve da je to atak na sutinu tog entiteta u ijem stvaranju su Srbi izgubili obraz. Jovanovi upravo pokuava da povrati obraz Srbima i Srbiji, i iniciranjem debate eli povratak na demokratsku i antifaistiku putanju svoje zemlje. Dayton je istroen, kae Jovanovi i vizionarski gleda u budunost, dok je Dodik za sadanjost i oportunistiki se vraa na prolost. A kakva je prolost? O blioj prolosti i traginoj sudbini Jugoslavije i kataklizmi Bosne i Hercegovine, ako se poteno gleda, sve se vidjelo i sve se zna. I sve je poelo od ugroenosti. Danas, kao graani, svjedoci smo dokle nas je pria o ugroenosti dovela. Postali smo robovi stanja koje traje ve vie od dvije decenije. ovjek se robovanja (engl. rob: poharan, opljakan) oslobodi revolucijom (egzaktan primjer francuske i amerike revolucije), ali kako se osloboditi ugroenosti koja je kao teka bolest. Kao suvremenik dogaanja pitao sam se je li ugroenost samo fenomen Balkana? Kako je analizirati? Nesporna injenica u proteklom vremenu je sveprisutna simbolika, slika i retorika koja se medijski puno eksploatisala: govoriti da si ugroena vrsta i prepoznavati se po dizanju tri prsta. Poeo sam istraivanjem fenomena tri prsta. Informacije o tome na internetu su zaista frapantne (www.wikipedia.org). Tri prsta su simbol nacista-faista koji su poinili zloine nepojmljive ljudskom umu. Koristili su ga Hitlerovi sljedbenici (nacisti) koji su zavrili holokaustom miliona Jevreja, Pavelievi sljedbenici (faisti) koji su zavrili istrebljenjem stotina hiljada Srba, Miloevievi sljedbenici (socijalisti) koji su zavrili genocidom desetina hiljada Bonjaka. To su injenice i povijesna istina, a istina je samo jedna. Ne moe biti vie istina. Zato je edomir Jovanovi , iako ne ivi u BiH, zaista u pravu. Ne radi se u Bosni i Hercegovini o zavaenosti tri naroda, ve se radi o faizmu sa tri prsta. Narodima se samo ma-
III.
Pjevam i sanjam! Ja vidim brda: Sikolu, Ove i Borik, Kue i ljude, Misurie, ojluk i Zoljevo, Svoga brata Koji nita puno ne pita Nego samo brie vlastite tragove. Moj brat je veliki ovjek! Ruke se pruaju kao munara. Moj otac hvata rijetku pticu. Mama se nasmijala u plau Pa na namazu Cvjetnim kljuem postojanja Moli smrt Da ostane sita I brani Ono malo hljeba na dlanu.
76 GLASNIK
77
VAA PIsMA
nipulie. To je uvijek tako. Ali lijek se nae za sve. Demokratska Evropa, Rusija i Amerika su uvijek bile jedna koalicija na strani antifaizma i faizam nije mogao proi. (I sada je Amerika nepokolebljiva na tom putu, Evropa je po obiaju inertna sa svojom birokratijom, a Rusija je iz dnevno-politikog pragmatizma dopustila da je Srbija dri za suflera). No, antifaizam nema alternativu. Njemaka je danas vodea demokratija antifaistike Evrope i motor ujedinjenja Evropske Unije. Hrvatska se upravo pridruuje. Srbija mora skinuti masku, osloboditi se licemjerstva i vratiti se svojim korijenima. Faizam nee proi: No pasaran! Ili kako to svi na Balkanu dobro razumijemo: Smrt faizmu-sloboda narodu! Liberalu iz Srbije pozdrav od liberala iz Bosne. Konjic, 1.2.2012. (nastavit e se...) Hajrudin Sarajli, profesor iz Konjica
Mudrosnice
Temelji jesu klimavi, ali ostatak graevine puca od vrstine. Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar ovjek. Vilijam ekspir Kako je ponekad teko radovati se tuem uspjehu! F. alda Prijatelje stvara srea, a provjerava nesrea. Imao je tako veliku duu da je hiljade ljudi nosio na njoj. ovjek koji ne pravi greke obino ne radi nita. Filips Uz velikog ovjeka esto idu i velike greke. Nije sramota pasti, sramota je ne dii se. Najbra kokoka je ona koja uspije da protri kroz Etiopiju i ostane iva! Ima ljudi koji govore, govore i govore sve dok neto ne kau. Lud je samo onaj ija se ludost ne poklapa sa ludou veine. Semjuel Beket Nitko nije beskoristan. Svako moe posluiti kao lo primjer.
MUDROsNICE
pripremio:
sedin OMERBAI
Ne izazivaj zmiju, ako nema namjeru i mo da joj odsijee glavu. Sadam Husein Zbog jedne rijei ovjeka esto smatraju mudrim, a zbog jedne rijei esto ga smatraju glupim. Uistinu, mora mo dobro paziti ta govorimo. Konfuije
Nikad ovjek ne moe da kae toliko mudrosti koliko moe da preuti ludosti. Jovan Dui
Selam, sve pohvale za Glasnik, konstantno napredujete i ustrajni ste u tome. Sve najbolje, Elvedin Kozarevic, dipl. ing. el., Network & Web Administrator, Graphic Designer Behram-begova medresa u Tuzli Behram-begova 1, 75000 Tuzla Phone: +387 35 281 151 Mobile: +387 61 659 848
Ne postoji osoba koja nije sposobna da uradi vie od onoga to misli da moe. Henri Ford
Mudar ovjek s podjednakom mirnoom prima pohvale i podnosi uvrede. Konfuije
Ne mogu vam dati recept za uspjeh, mogu vam dati recept za neuspjeh: ugaajte svakome!
Historija je tek neto malo vie od popisa ludosti, zloina i nesrea ljudskog roda. Ne prepiri se s budalom, ljudi moda nee uoiti razliku! uvaj se ovjeka koji je proitao samo jednu knjigu.
78 GLASNIK
79
IZ ARHIVA El-Hidaje, god. VIII, 1944/1945, br. 7-8, str. 246-251.

Ostavi sumnju, a pristupi onome u to ne sumnja, jer istina donosi smirenost, a la sumnju. Ko upuuje na dobro je kao i onaj ko ga ini. Moliti Allaha znai robovati mu. Dvolinjak na ovome svijetu e doi na Sudnji dan sa dva lica od vatre. Jedan dan uvati muslimansku granicu bolje je nego cijeli svijet i sve to je na njemu; koliko prut mjesta u Dennetu je bolje nego cijeli svijet i sve to je na njemu; jedno prije podne ili jedno poslije podne boriti se na Allahovom putu je bolje nego cijeli ovaj svijet i sve to je na njemu. Allahovo zadovoljstvo je u zadovoljstvu roditelja, a Njegova srdba je u srdbi roditelja. Sedmoricu e Allah staviti u Svoj hlad kada nee biti hlada sem Njegovog : a) pravedna vladara, b) mladia koji odraste u ibadetu Allahu, d.. c) ovjeka ije je srce vezano za damiju d) dvojicu ljudi koji se vole samo u ime Allaha na tom se sastaju i rastaju e) ovejeka koji se sjeti Allaha pa mu oi zasuze f) ovjeka koga na blud pozove ugledna i lijepa ena a on kae: Ja se Allaha bojim, i g) ovjeka koji dijeli sadaku da mu ne zna lijevica ta daje desnica. Ja u se na Sudnjem danu zauzimati za velike grijenike izmeu mojih sljedbenika. Postite, biti ete zdravi. Namaz u dematu bolji je od namaza za 27 stepeni. Spavanje jutrom sprjeava nafaku. Sadaka siromahu je milostinja, a roaku je i sadaka i ugledanje. Sadaka uva od rune smrti. Svaka je nagodba meu muslimanima dozvoljena osim nagodbe koja ini dozvoljenim ono to je zabranjeno ili zabranjeno ono to je dozvoljeno. Namaz je stup vjere. Post je pola strpljivosti. Obilaznik bolesnika ide po dennetskoj bai sve dok se ne vrati. Dvoje oi vatra nee dohvatiti: oi koje su plakale od bojazni pred Allahom d.. i oi koje su nou straarile na Allahovom putu. Uenjaci su nasljednici Allahovih poslanika. Srce starca je mlado u dvome: u ljubavi za ivotom i i za imetkom. Va Gospodar je propisao Sebi prije nego to je stvorio stvorenja: Moja milost je pretekla moju srdbu. Svi sinovi Ademovi grijee, a izmeu grijenika najbolji su oni koji se kaju. Na svaki ljudski zglob duguje se sadaka svaki dan. Kada meu dvojicom pravedno postupi i to je sadaka, kada nekome pomogne da neto natovari na jahalicu ili mu neto doda i to je sadaka, lijepa rije je sadaka; svaki korak to ga korai radi namaza i to je sadaka, pokazati put i to je sadaka; ukloniti s puta to smeta i to je sadaka. Sve to opija je zabranjeno! Svi ste vi pastiri i svako je odgovoran za svoje stado: ovjek u svojoj kui je pastir i i bit e pitan za svoje stado, ena je pastir u kui svoga mua i ona e biti pitana za svoje stado, sluga je pastir u imetku svoga gospodara i on e biti pitan za svoje stado, ovjek je pastir u imetku svoga oca i bit e pitan za svoje stado. Svak od vas je pastir i bit e pitan za svoje stado. Budi na ovom svijetu kao stranac ili putnik. Pametan je onaj koji sam sebe poziva na odgovornost i koji radi za poslije smrti, a slabi je onaj koji se povede sa prohtjevima, a opet se nada i od Allaha eli razne elje. Allah se vie veseli pokajanju svoga roba nego li jedan od vas kad nae decu koju je bio izgubio u pustinji.
IZ ARHIVA
Sva prava ete predati onome kome pripadaju na Sudnjem danu; ak e se ispraviti ulavoj ovci koju je ubola rogata ovca. Allah je prokleo onoga ko daje mito i ko ga uzima i ko izmeu njih posreduje. Allah je prokleo onoga ko uzima kamatu, ko je daje i ko za nju svjedoi i ko je zapisuje. Kada bi znali ono to ja znam, malo bi ste se smijali a mnogo bi plakali. Da znate kakva je pronja, ne bi jedan od vas otiao drugom da ta zamoli. Nije junak onaj ko druge u hrvanju obara, nego je junak onaj ko se savladava u srdbi. Ne sastoji se bogatstvo u bogatstvu imetka, nego je bogatstvo u bogatstvu due. Nije pravi musliman onaj ko je sit, a pokraj njega susjed gladan. Nije vjernik onaj od ijeg zla nije suguran njegov susjed. Ko nas vara, nije od nas. Nije od nas ko nije milostiv prema naim mlaim i ko ne potuje nae starije. Ni dva gladna vuka, koja se puste u ovce ne mogu nanijeti tete, kao to moe nanijeti tetu vjeri pohlepa za imetkom i au. Nije osiromaio ko je umjereno troio. Ko uznemiri jednog nemuslimana, tienika islamske drava, ja sam mu tuitelj, a iji sam ja tuitelj na Sudnjem danutaj e izgubiti. Ko proviri u neiju kuu bez dozvole ukuana, dozvoljeno im je da mu oko iskopaju u tom momentu. Ko pogine branei svoj imetak taj je ehid; ko pogine branei svoj ivot taj je ehid; ko pogine branei svoju vjeru, taj je ehid; ko pogine branei svoju porodicu on je ehid. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, nek ini dobro svome susjedu; ko vjeruju Allaha i Sudnji dan, neka poasti svoga gosta; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, nek govori to je dobro ili nek uti. Ko nije zahvalan ljudima, taj nije zahvalan ni Allahu. Kome Allah hoe dobro podui ga vjeri. Musliman je ogledalo muslimanu. Musliman prema muslimanu je kao dijelovi zgrade koji se meusobno dre. Musliman je onaj od ijih ruku i jezika su sigurni muslimani, a muhadir je onaj ko napusti ono to je Allah zabranio. Svi su muslimani braa i nijedan nema prednosti nad drugim osim po pobonosti i bogobojaznosti. Do Sudnjeg dana e jedna skupina mojih sljedbenika ostati na istini. Nikome stvorenom se ne treba pokoravati ako e prema Allahu zgrijeiti. Zasijedanja ljudi trebaju biti sa povjerenjem. Sudbinu ne moe promijeniti nita sem dove, a ivot ne moe produljiti nita sem dobroinstva. Olakavajte a ne oteavajte; obradujte a ne odbijajte. Allahu moj, ja te molim da da da dobro radim, da runa djela napustim, da siromahe volim, a kada htjedne ljude ljude u kunju staviti, uzmi me Sebi dok jo u kunju nisam baen. Allahu moj, daj nam dobre posljedice u svim poslovima i zakloni nas ponienja na ovom i kazne na buduem svijetu! Allahu se utiem od zla koje sam uradio i od zla koje nisam uradio.
100 kratkih hadisa

Ovo su hadisi koje je na veliki uenjak Mehmed ef. ostavio u rukopisu iza sebe, a objavljeni su u El-Hidaji br. 7-8, str. 246 251. Moj rad se sastojao u pripremi ovog plemenitog rada i u eventualnoj dopuni hadisa kao i jezikom prilagoivanju savremenom bosanskom jeziku. Veina ovih hadisa su sahih, a ima i drugih, te bi kritiko ispitivanje vjerodostojnosti svih ovih hadisa, samo po sebi bio cilj vrijedan truda, a to ostavljamo u emanet drugima ina-Allah i za druge prilike, a do tada, Allaha molim da se okoristimo od ovih hadisa i da ih sprovedemo u svome ivotu. mr. Esmir Halilovi
autor: Mehmed ef. Handi pripremila: REDAKCIJA GLAsNIKA
Od Boijeg poslanika, s.a.v.s., sauvano je mnotvo izreka, koje su, pod imenom hadisa, islamski uenjaci pomno sabrali i kritiki ispitivali njihovu vjerodostojnost, te tako sauvali Sunnet Allahova poslanika s.a.v.s., da moe sluiti kao vjerski izvor u svim pitanjima, kojih se dotie nauavanje islama. Neke su rijei Allahova poslanika, a.s., posebno mudre izreke, koje u malo rijei sadravaju more znaenja. Uzevi u obzir naroito ove, mi emo ovdje iznijeti stotinu hadisa Allahova poslanika, da poslue kao primjer njegova stila, mudrosti i nauke: Djela se vrjednuju prema namjerama. Ljudi su naslijedili od nauke ranijih Boijih poslanika: Ako se ne stidi, radi ta hoe. Poslat sam da upotpunim plemenite udi. Ljubav prema neemu ini ovjeka slijepim i gluhim. Dennet je pod nogama majki. Stid je dio vjere. Milostivima milost ukazuje Milostivi. Sretan je onaj ko od drugoga pouku crpi. Traiti nauku je dunost svakom muslimanu (i muslimanki p.a.). Reci istinu pa makar bila i gorka. Ni jedan od vas nee biti pravi vjernik, dok ne bude volio svome bratu ono to voli sebi. Allahu najmra dozvoljena stvar je razvod braka. Boj se Allaha gdje god bude; iza runa djela uradi dobro, pa e ga izbrisati; s ljudima saobraaj na najljepi nain. Od svih dobrih poslova Allahu je najmiliji onaj posao na kome se ustraje, pa makar bio i mali. Mene je odgojio moj Gospodar, pa me je dobro odgojio. Najvea borba je rei istinu kod vladara nasilnika. Najvei su grijesi: Allahu nekoga smatrati ravnog, ubiti ovjeka, biti nepokoran roditeljima i krivo svjedoiti. Najbolji su vjernici oni koji su najljepeg ahlaka. Allah prata i voli pratanje. Allah voli svog roba vjernika, koji se bavi nekim zanatom. Strpljivost je (posebno vana p.a.) kod prvog udarca. Kada ljudi vide nasilnika i ne sprijee ga, moe ih Allah naskoro sviju kazniti svojom tekom kaznom. Pomozi svome bratu i kada ini nasilje i kada mu se ini nasilje: ako je nasilnik, odvrati ga od nasilja a ako mu se nasilje ini, pomozi mu! Koji god musliman odjene potrebna muslimana, Allah e ga odjenuti zelenom dennetskom odjeom; koji god musliman nahra-
ni gladna muslimana, Allah e ga na Sudnjem danu nahraniti dennetskim plodovima; koji god musliman napoji edna muslimana, Allah e ga napojiti na Sudnjem danu, dennetskim piem. Kome Allah da neku nauku, pa je on sakrije, Allah e ga zauzdati vatrenom uzdom na Sudnjem danu. Pravo dobroinstvo je da robuje Allahu kao da ga vidi, jer ako ti Njega ne vidi On tebe vidi. inite dobro svojim roditeljima, pa e i vama dobro initi vaa djeca; budite edni i poteni, pa e vam biti edne i potene i vae ene. Dobro djelo nee propasti; grijeh nee biti zaboravljen, a Onaj pred kim e se raun polagati nee umrijeti. Radi ta hoe; kako zaslui tako e biti i nagraen. Znaj za Allaha kada ti je lahko, a On e znati za tebe kada si u tegobi. Ko se kaje od grijeha je kao onaj ko grijeha nema. Kod koga se nau tri svojstva, taj je osjetio slast vjerovanja: da mu Allah i Njegov poslanik budu drai od svega ostalog, da voli nekoga ne radi ega drugog nego samo radi Allaha i da mrzi da se povrati u navjerstvo nakon to ga je Allah od njeg spasio, kao to mrzi da bude baen u vatru. Tri svojstva spadaju kod Allaha u plemenite udi: da oprosti onome ko ti nasilje uini, da udjeli onom ko tebi uskrati i da zijareti i onu rodbinu koja s tobom rodbinske veze prekida. Allah je podijelio svoju milost na stotinu dijelova; kod sebe je zadrao devedeset i devet, a jedan je dio spustio na Zemlju; od tog dijela Allahova stvorenja pokazuju milost jedno prema drugom, pa i kada kobila digne nogu da ne udari svoje drijebe. Dehennem je okruen strastima, a Dennet tegobama. Zavist jede dobra djela kao vatra drva, sadaka niti pogreke kao voda vatru, namaz je svjetlo muslimana, a post je tit od vatre. Zakletva pomae da se roba proda, ali unitava bereket. Propao i strado je onaj kome Allah u srce nije dao milosti prema ljudima. Najbolji od vas su oni koji naue Kuran i koji ga pouavaju. Najbolja kua meu muslimanima je ona kua, u kojoj ima siroe prema kome se lijepo postupa, a najgora kua je ona u kojoj ima siroe prema kome se runo postupa; ja i onaj koji odgaja siroe biti emo u Dennetu jedan s drugim kao dva prsta. Najbolji od vas je onaj ko ne zapusti svoj budui ivot radi ovog ivota, niti ovaj ivot radi onog ivota i koji nije na teretu ljudima. Dobra je mnogo, ali je malo onih koji ga ine.
Obrada: www.islam-iman.com
80 GLASNIK
81
Lijepe lai ne pomau, a gorke istine mogu biti ljekovite!

Alija Izetbegovi

Glasnik 9

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glasnik 9

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KOLUMNE

Zemljo mojih predaka

prof. Uzeir Kobilica

Formiranje i razvijanje gramatike arapskog jezika

CILJEVI ERIJATA EGIPTOM KROZ GRADOVE:

IZMEU DVA BROJA

INTERVJU: Uzeir Kobilica

NAA TEMA: Osnovni ciljevi erijata

ALUMNI: amil Avdi

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

pie: Hamdija IsLAMOVI

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

IZMEU DVA BROJA

IZMEU DVA BROJA

DAN NEZAVISNOSTI BiH OBILJEEN I U EGIPTU

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

IZMEU DVA BROJA

IZMEU DVA BROJA

Fetva o deavanjima u SIRIJI

El-Azhar: Sajam knjige za pomo narodu Sirije

pie: Asmir BEKRI

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

IZMEU DVA BROJA

IZMEU DVA BROJA

Predstavljanje BiH na meunarodnoj manifestaciji sedmica kulture

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

IZMEU DVA BROJA

IZMEU DVA BROJA

SIRIJSKI REIM INI NAJVEA ZLODJELA PROTIV SVOG NARODA

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

razgovarao: Asmir BEKRI

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

Safvet (Mustafa) Halilovi

pie: REDAKCIJA GLAsNIKA

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

A VOJSKE GOSPODARA TVOGA SAMO ON ZNA

OSNOVNI CILJEVI ERIJATA (islamskog vjerozakona)

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

MUDROSTI ZABRANE KONZUMIRANJA SVINJETINE

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

PRAVILA ISLAMSKOG PRAVA (II dio)

pripremio: Dino MAKsUMI, prof.

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

SAVREMENO MUSLIMANSKO DRUTVO I IDEJA PANISLAMIZMA

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

ivotopis Muhammeda, a.s.

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

GLASNIK, APRIL 2012. GODINE

DIJALOG CIVILIZACIJA (B.Jill Caroll)

9 LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU