LaoTzu Tao Te Cing HR

1.
http://www.geocities.com/Athens/Troy/9892/gntao.html?200816
Tao Te ing
(Knjiga o apsolutnom putu i vrlinama)
I. DIO - Tao ing (Knjiga o apsolutnom putu) II. DIO - Te ing (Knjiga o vrlinama)
I. DIO
TAO ING
(KNJIGA O APSOLUTNOM PUTU)
1. TAO: APSOLUTNO, RELATIVNO I JEDINSTVO
Tao o kojem se moe govoriti nije apsolutni Tao. Imena kojima se moe imenovati nisu apsolutna imena.
Bezimeno je izvor neba i zemlje. Imenovano je majka svih stvari. Stoga: Umirenog duha sagledajmo njegovu nemanifestiranu tajnu.
1 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Pobuenog duha promatrajmo njegove manifestirane forme.
To dvoje je isto u izvoru, a drugaije u izrazu. To to su isti je tajna, tajna nad tajnama, vrata od svih tajni.
2. RELATIVNO: POLJE SUPROTNOSTI
Time to ljudi odreuju lijepo, odreeno je i runo. Time to ljudi odreuju dobro, odreeno je i zlo.
Tako: Imati i nemati dolaze skupa. Teko i lako se upotpunjavaju. Iz dugog se izvodi kratko. Visoko i nisko poivaju jedno na drugome. Zvuk i glas se harmoniziraju. Lice i nalije se slijede.
Stoga mudrac: Upravlja svojim akcijama iz polja nedjelovanja, iri svoje uenje o neaktivnosti. Stvari dolaze, a on ih ne odbija; oivljava, ali ne uzima; pomae, ali ne trai; prima, ali ne zadrava.
Upravo zbog toga to ne zadrava,

2 of 62 16.6.2008 18:46
1.
nitko mu ne moe uzeti punou.
3. PRAVILNO DJELOVANJE
Ne uzdii ljude i sprijeit e nadmetanje; ne cijeni vrijedno, i sprijeit e krau; ne pokazuj eljeno, i sprijeit e uznemirenje ljudskog srca.
Stoga mudrac vlada: smirujui duh, punei trbuh, smanjujui ambicije, tako da ljudi budu bezazlenog duha i osloboeni od robovanja eljama.
Tako da znalci budu osloboeni od akcije. Akcijom bez akcije stvara se red.
4. APSOLUTNO: JEDINSTVO SUPROTNOSTI
Tao je prazan, ali ga nita ne moe prazniti! Bez dna, praizvor svih stvari!
3 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Otupljuje sve otrice. Razreuje sve vorove. Ublauje bljetavilo. Smiruje uznemireno.
Skriven u dubini tame, ali vjean izvor svjetla, ne zna ije je dijete. On je zajedniki predak svemu, otac svih stvari.
5. PRIRODA APSOLUTNOG I RELATIVNOG
Priroda nije blaga. Njoj su sve stvari poput slamnate lutke. Mudrac nije blag. On postupa s ljudima kao sa slamnatim lutkama.
Prostor izmeu neba i zemlje je poput mijeha. Izgledom prazan, ali nita mu ne manjka. Ispunjava se pranjenjem.
Tako i Tao: Ni mnogo rijei ga ne moe spoznati. Potrai ga radije u sebi!
6.
4 of 62 16.6.2008 18:46
1.
O STVARANJU
Dua i dolina nikad ne umiru. To se naziva vjeno majinstvo.
Vrata vjenog majinstva su korijen neba i zemlje. Kao da ga nema, ali ti slui s lakoom.
7. EVOLUCIJA INDIVIDUALNOSTI
Nebo i zemlja su trajni. Razlog njihove trajnosti je to ne ive samo za sebe. Stoga dugo ive.
Tako i mudrac: Gubei sebe, dobiva sebe. Gubei sebe, osvaja sebe. Predajui sebe, odrava sebe.
8. O MUDRACU
Istinska dobrota je poput vode. Voda podrava sve stvari bez nadmetanja. Boravi na naputenim mjestima.
5 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Stoga je slina Taou.
Stoga mudrac: U izboru boravita dri se temelja. U kultiviranju duha uranja u dubinu. U susretu je blag i ljubazan. U govoru je iskren. U upravljanju odrava red. U poslovima je djelotvoran. U akcijama izabire pravo vrijeme.
Vjebajui te vrline oslobaa se patnje.
9. O SUPROTNOSTIMA
Ne pretjeruj, zaustavi se na vrijeme!
Velika otrina otrica nee biti trajna. Veliko bogatstvo nee biti dugo sigurno. Nezadriva udnja za posjedom i slavom ukazuje na sjeme nesree.
Kada je zadatak ostvaren, povui se to je Tao stvaranja.
6 of 62
16.6.2008 18:46
1.
10. SAVRENSTVA
Potpuno povlaenje vodi do jedinstva sa svim i daje Tao. Potpuna kontrola daha daje njenost i senzibilnost poput novoroenog djeteta.
Potpuno proienje unutarnje vizije daje savrenstvo. Potpuna ljubav prema ljudima daje upravljanje bez upravljanja. Potpuno prihvaanje sudbine kao dara neba daje kreativnost. Potpuno prosvjetljenje daje sve znanje.
Stvaranje bez napora, primanje bez posjedovanja, djelovanje bez oekivanja, voenje bez vladanja to se naziva skrivena vrlina.
11. UPOTREBNA VRIJEDNOST APSOLUTNOG
7 of 62
16.6.2008 18:46
1.
Trideset se bica sjedinjuje u glavini, no tek praznina ini toak korisnim.
Iz gline se oblikuje posuda, no tek je praznina ini korisnom.
Iz zidova, u kojima su vrata i prozori, sastoji se kua, no tek je praznina ini korisnom.
Tako: Iz postojeeg se odreuje izgled. Iz nepostojeeg se stie korist.
12. O OSJETILIMA
arke boje zasljepljuju oko. Glasni zvuci zagluuju uho. Snani zaini otupljuju okus. estoke strasti zaluuju duh. Velike udnje vode na stranputicu.
Stoga mudrac: Odrava svoje jastvo, a ne ja. On ide k sebi i naputa vanjsko.
8 of 62
16.6.2008 18:46
1.
13. O SUPROTNOSTIMA
Naklonost i nemilost uzrokuju tjeskobu. Ono to cijenimo i ono ega se bojimo je u nama.
to znai: Naklonost i nemilost uzrokuju tjeskobu? Oni koji stiu naklonost viih potiteni su u primanju, potiteni su u gubljenju.
to znai: Ono to cijenimo i ono ega se bojimo je u nama? Bojimo se jer imamo ja. Kad napustimo ja nema vie straha.
Stoga: Onaj koji sebe nae stie razmak od svijeta. Onaj koji sebe ivi stoji izvan svijeta.
14. O PARADOKSIMA
Gledaj, ali ga ne moe vidjeti. On je bez oblika. Sluaj, ali ga ne moe uti. On je bez zvuka.
9 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Hvataj, ali ga ne moe dohvatiti. On je bez tijela.
To trojstvo je nerazdvojivo i ini jedno. Otkriven nije svijetao, sakriven nije taman. Beskrajan, bestjelesan, ne moe ga se imenovati. Ideja bez sadraja. Da bi ga naao, mora sebe izgubiti. U susretu mu ne vidi poetak. U slijeenju mu ne vidi kraj.
Uvren u Taou postaje majstor ivota, spoznaje prapoetak svih stvari. Tao povezuje prolost i budunost.
15. OSOBINE MUDRACA
Prastari majstori Taoa posjedovali su mnoge vrline. Vrline koje se ne mogu razumjeti ni sagledati. Ja u ih pokuati opisati: Oprezni, kao pri prijelazu rijeke u zimi. Budni, kao okrueni neprijateljima. Suzdrani, kao gosti. Popustljivi, kao led koji se topi.
10 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Jednostavni, kao neobraeno drvo. Otvoreni, kao dolina. Neprozirni, kao mutna voda.
Tko je u stanju proistiti mutno? U miru postaje isto. Tko je u stanju pokrenuti mirno? Aktivnou se vraa u svijet.
Tko prihvaa Tao nije nikad zavren. Kako nije zavren, moe se obnavljati.
16. PUT I CILJ
Ostvari stanje krajnje praznine, ostvari stanje potpunog mira, stanje iz kojeg se sve stvari oblikuju, stanje u koje se sve stvari vraaju. One rastu i napreduju u svijetu, a zatim se vraaju praizvoru.
Povratak i praizvor znai mir, znai vratiti se svojoj vjenoj sudbini. Preuzeti svoju vjenu sudbinu znai prosvjetljenje. Tko ne zna svoju vjenu sudbinu boravi u mraku.
11 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Prosvjetljenje znai razumijevanje, razumjevanje znai velikodunost, velikodunost znai sveprisutnost, sveprisutnost znai ivjeti u skladu s prirodom. Biti u skladu s prirodom znai biti u skladu s Taom. Biti u skladu s Taom znai besmrtnost. Za takvog nema vie patnje.
17. O UPRAVLJANJU
Savrene upravljae ljudi ne primjeuju, manje savrene oni vole i hvale, nesavrenih se boje, najnesavrenije preziru.
Tek kada se ima povjerenje u vieg dolazi do rasta povjerenja kod ljudi.
On ne upotrebljava lako rijei, svako mu djelo vodi u ispunjenje. A ljudi kau: Mi smo to sami uinili!
18. GUBITAK KONTAKTA S TAOM

12 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Gubitak je veze s velikim Taom doveo do nastanka obiaja i zakona. Tada se pojavilo znanje i domiljatost, dolo je do velikih lai. Tada je nestala harmonija u obitelji, pojavila se dunost i obaveza. Tada je u zemlji nastao kaos i nered, pojavila se potreba za vladarima.
Tamo gdje je Tao, postoji i ravnotea. Gubitkom Taoa, istie se razlika.
19. VRLINA I JASTVO
Odbaci znanje, napusti domiljatost! Dobrobit zajednice e se ustostruiti. Odbaci obiaje i napusti zakone! Obiteljska ljubav e se povratiti. Odbaci lukavstvo, napusti udnju! Lopovi i razbojnici e nestati.
To troje dodiruje vanjsko i nije dovoljno, stoga im treba pretpostaviti vii princip. Otkrij svoje neukraeno jastvo, zagrli svoj praizvor, suzdri svoj egoizam, budi jednostavan.
13 of 62 16.6.2008 18:46
1.
20. MUDRAC I SVIJET
Intelekt ograniava ivot. Kakva je razlika izmeu da i ne? Kakva je razlika izmeu dobrog i zla? Biti kao veina, djelovati kao drugi? O, daleko je jo buenje. Veina je puna povrnih radosti, kao da sudjeluju u rtvenim gozbama, kao da su na proljetnoj terasi. a ja sam tih, uvren u izvoru osjeaja poput novoroenog djeteta koje se jo ne zna smijati, nevezan, poput ovjeka bez doma. Veina ima vie nego dovoljno, a ja, izgleda, nemam nita, moj duh je bezuman - prazan. Veina zna, a ja sam neznalica, zbunjen. Veina je otroumna, a ja sam tup, strpljiv poput mora, noen, prividno, bez cilja. Veina ima svrhu, a ja izgledam nepraktian i neuglaen.
Ja sam sebi drugaiji od veine,

14 of 62 16.6.2008 18:46
1.
a najvie u tome to traim podrku od majke.
21. SVEPRISUTNOST TAOA
Izrazi velikih vrlina izviru samo iz Taoa.
Djelovanje Taoa je neodreeno, neuhvatljivo. Neodreeno, neuhvatljivo ali latentno u svim oblicima. Neodreeno, neuhvatljivo ali latentno u svim predmetima. Suptilno, nevidljivo ali latentno u ivotnoj sili. ivotna sila je istina u njoj je skrivena potvrda.
Od pradavnih dana do danas nije izgubio svoje bezimeno ime. Pomou njega moemo sagledati oca svih stvari. Kako to znam? Iz samog sebe.
22. O MUDRACU
15 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Biti skroman znai biti uzvien, biti savitljiv znai biti ojaan, biti prazan znai biti pun, biti star znai biti obnovljen. Imaj malo i stei e. Imaj mnogo i bit e uznemiren.
Stoga mudrac prihvaa jedno i postaje uzor svijetu. On se ne otkriva i stoga svijetli. On se ne hvali i stoga je slavan. On se ne umilja i stoga je zasluan. On se ne uzdie i stoga je prvi. I stoga jer se ne natjee nitko u svijetu ga ne moe nadmaiti.
Tako se potvruje prastara izreka: Biti skroman znai biti uzvien. Na taj nain je prosvijetljeni uzvien.
23. DJELOVANJE U SKLADU S PRIRODNIM ZAKONIMA
Biti u skladu s prirodom

16 of 62 16.6.2008 18:46
1.
daje spontano djelovanje.
Oluja ne traje itavo jutro. Pljusak ne traje itav dan. A ije je to stvaranje? Prirode! Netrajno je stvaranje prirode, jo netrajnije je stvaranje ljudi.
Stoga: Djelovati s Taom znai sjediniti se s Taom. Slijediti vrline znai sjediniti se s vrlinama. Napustiti isprazno znai sjediniti se s praznim. Sjedinjen s Taom: Tao ga privlai i podrava djelovanje. Sjedinjen s vrlinama: Vrline ga privlae i daju snagu. Sjedinjen s praznim: Praznina ga privlai i daje punou.
Tko je bez povjerenja nee stei povjerenje.
24. PRVENSTVO TAOA

17 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Tko na prstima stoji nije stabilan. Tko raskreenih nogu hoda, ne napreduje. Tko svijetliti eli, nije prosvijetljen. Tko hvaljen eli biti, nije slavan. Tko se umilja, nije zasluan. Tko se uzdie, nije prvi.
U odnosu na Tao to je nitavno i nedostojno. Talozi i tumori vrlina, ovjek s Taom ih odbacuje.
25. VELIKI TAO
Roeno prije neba i zemlje postoji neto, nejasno, ali potpuno, tiho, prazno uvijek isto, u svim promjenama vjeno se mjenjajui, uvijek isto. Moe se promatrati kao majka svih stvari. Ja ne znam njegovo ime i zovem ga Tao. U odsustvu bolje rijei zovem ga veliki. Veliki: to znai beskonaan. Beskonaan: to znai sveobuhvatan. Sveobuhvatan: to znai vratiti se na poetak.
18 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Stoga: Tao je velik. Nebo je veliko. Zemlja je velika. ovjek je velik. U postojanju su etiri velike stvari a ovjek je jedna od njih.
ovjek slijedi zemlju, zemlja slijedi nebo, nebo slijedi Tao, Tao slijedi vlastitu prirodu.
26. MIR I AKTIVNOST
Dubina je osnova povrine. Mir je osnova kretanja.
Stoga mudrac: U svom se djelovanju ne odvaja od dubine. U svom je kretanju nepokretan. On boravi u sebi.
Tako i veliki vladar: On ne upravlja lakomisleno. On se ne kree lakomisleno.

19 of 62 16.6.2008 18:46
1.
U nepromiljenom se kretanju gubi centar mira. U nepromiljenom se upravljanju gubi dubina.
Pravilna aktivnost ne ostavlja traga Pravilan govor ne uzrokuje zbunjenost. Pravilna promiljenost ne treba proraunatost. Pravilno zatvorena vrata nemaju bravu ni zasun, no nitko ih ne moe otvoriti. Pravilno vezan vor ne treba konopac, no nitko ga ne moe odrijeiti.
Stoga: Mudrac se brine o svim ljudima. Nitko nije zapostavljen. On podrava sve stvari. Nita nije zaboravljeno. To znai slijediti svjetlo.
Takvo djelovanje ima dvostruku vrijednost: Prosvijetljeni prosvjeuje neprosvijetljenog. Neprosvijetljeni su nadahnue prosvijetljenih. Onaj koji: Ne potuje prosvijetljenog niti cijeni nadahnue iako prividno pametan, izgubljen je.
20 of 62 16.6.2008 18:46
1.
To je sutina tajne.
Onaj tko je svjestan svoje volje, ali postojan u receptivnosti, postaje centar svijeta, centar svih tokova postojanja. Postajui centar svijetova ne kri vie zakone i ponovno se vraa u prvotno stanje bezazlenosti.
Onaj tko je svjestan svog svjetla, ali postojan u ulozi tame, postaje uzor svijetu, sutina svog postojanja. Postajui uzor svijetu s njim su svi zakoni, za njega nema vie greke i ponovno se vraa u prvotnu punou.
Onaj koji je svjestan svoje vrijednosti, ali postojan u skromnosti, postaje izvor svijetu, dubina sveg postojanja. Postajui izvor svijetu
21 of 62 16.6.2008 18:46
1.
ivi punou ivota u skladu sa zakonima. I ponovno se vraa u prvotni integritet cjeline.
Razdjeljujui, dijelei, komadajui prvotnu cjelinu mudrac stvara upotrebne instrumente postajui upravlja i vladar.
Tako i najvee dijeljenje ne razdvaja.
29. O SILI
Srediti svijet silom, iskustvo pokazuje, ne uspijeva. Svijet je voen prirodnim zakonima kojima ne moe sila upravljati. Prisilno sreivanje vodi u nered, prisilno zadravanje vodi u gubitak jer svaka akcija uzrokuje reakciju.
Tako postoji vrijeme za napredovanje i vrijeme za nazadovanje, vrijeme za smirenje i vrijeme za uznemirenje, vrijeme za rad i vrijeme za nerad,
22 of 62 16.6.2008 18:46
1.
vrijeme za dobitak i vrijeme za gubitak.
Stoga mudrac: Izbjegava neumjerenost. Izbjegava neuravnoteenost. Izbjegava ekstreme.
30. O SILI
Vladati uz pomo Taoa znai vladati bez sile, jer u prirodi sile je da raa silu. Trnje raste gdje je prola vojska. Mrave godine slijede ratno doba.
Stoga dobar voa ne treba sile. Ostvaruje svoj cilj a ne zastrauje. Ostvaruje svoj cilj a ne uznosi se. Ostvaruje svoj cilj a ne hvasta se. Ostvaruje svoj cilj jer je to prirodno. Ostvaruje svoj cilj ali ne voli nasilje. Sve preko toga uzrokuje rasulo, to je protiv Taoa. A sve to je protiv Taoa nije trajno.
23 of 62
16.6.2008 18:46
1.
31. O SILI
Sila ne postoji u Taou. Sila izaziva protusilu. Plemeniti izbjegava upotrebu sile. Oruje je orue zla, oruje nije orue plemenitog. No prisiljen okolnostima on ga upotrebljava jer samo mir je blizak njegovu srcu.
On ne uiva u pobjedi. Tko uiva u pobjedi uiva u krvoproliu. Za onoga tko uiva u krvoproliu nema ovdje napretka.
Kod radosnih dogaaja povoljna je lijeva strana, kod tunih desna. Kod proslave pobjede podreeni je lijevo, nadreeni desno. To znai pobjeda je tuan dogaaj. Krvoprolie treba oplakivati. Pobjeda pomou sile je tuan dogaaj.
32. HARMONIJA POMOU TAOA
Tao je uvijek bez imena.

24 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Iako tih u svojoj jednostavnosti, vei je od svih stvari u svijetu. Kada bi ga vladari uspjeli prihvatiti itav bi svijet prihvatio njihovo vodstvo. Nebo i zemlja se sjedinjuju i tee nebeska rosa i ukidaju se sve granice.
S diferencijacijom prvotne jednostavnosti pojavila su se imena. Sve imenovano ima isti uzrok. Znanje o zajednikom uzroku uklanja zbunjenost. Tao je cilj svih tokova ivota kao to je ocean cilj svih vodenih tokova.
33. REDOSLIJED VRIJEDNOSTI
Upoznati druge je pametno, upoznati sebe je mudrost. Upravljati drugima zahtijeva silu, upravljati sobom zahtijeva prosvjetljenje.
Imati - znai bogatstvo. Napustiti samoga sebe - znai ispunjenje. Ne zadravati prolazno - znai vjenost. Ostati i nakon smrti - znai besmrtnost.
25 of 62
16.6.2008 18:46
1.
34. O APSOLUTNOM
Veliki Tao je sveprisutan za njega nema ljevo i desno. Sve stvari izlaze iz njega, poivaju u njemu i dobivaju njega dio. On tiho ispunjava svoju svrhu i ne postavlja uvijete. Hrani i oblai sve stvari ali nije njihov gospodar. Bez duha i strasti moe biti nazvan malim. On je dom svih stvari moe biti nazvan velikim. Ne tei za veliinom, veliina ga ispunjava.
35. O APSOLUTNOM
Tko dri veliki simbol, taj privlai sve stvari svijeta. One ga slijede, bez tete. I ivi u zdravlju, miru i srei.
26 of 62
16.6.2008 18:46
1.
Ponudi jelo i pie i putnik e ostati. Tao je bez okusa. Tko ga gleda, ne vidi ge. Tko ga slua, ne uje ga. Proet njime postaje nepresuan.
36. RITMIKA PRIRODA IVOTA
Prije nego to se moe umanjiti najprije se mora uveati. Prije nego to se moe oslabiti najprije se mora ojaati. Prije nego to se moe uniziti najprije se mora uzvisiti. Prije nego to se moe primiti najprije se mora dati.
U tome lei suptilna mudrost ivota. Meko i nejako nadvladavaju tvrdo i jako.
Kao to riba ne moe ivjeti bez vode, tako i ovjek ne moe ivjeti bez jednog.
37. TAO I HARMONIJA

27 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Tao ne djeluje, ali je on uzrok svih akcija.
Ako bi vladari slijedili Tao, sve bi se samo sredilo, ali svatko sreuje za sebe.
Ja se drim vrsto svoje jednostavnosti, bezazlenosti, koja zaboravlja sve. Zaboraviti sebe znai biti bez elje. To donosi mir meni i svijetu.
II. DIO
TE ING
(KNJIGA O VRLINAMA)
28 of 62
16.6.2008 18:46
1.
38. TAO I VRLINE
ovjek nadmonih vrlina je bez vrlina i stoga u skladu s vrlinama. ovjek podreenih vrlina je pun vrlina i stoga nikad u skladu s vrlinama.
ovjek nadmonih vrlina nikad ne djeluje, ali nita nije neuinjeno. ovjek podreenih vrlina stalno djeluje, ali nita nije potpuno uinjeno.
ovjek nadmone dobrote djeluje zaboravljajui sebe. ovjek nadmone pravednosti djeluje ne zaboravljajui sebe.
Kada ovjek nadmonih obiaja djeluje, ali nema odjeka, upotrebljava silu.
Stoga: Gubitkom Taoa prevladavaju vrline, gubitkom vrlina prevladava dobrota, gubitkom dobrote prevladava pravednost, gubitkom pravednosti prevladavaju obiaji. No obiaji su prazan sjaj, zavaravanje i poetak kaosa.
Predznanje je cvjetanje Taoa i poetak gluposti. Stoga plemeniti boravi u poetku

29 of 62 16.6.2008 18:46
1.
a ne na kraju, on boravi u plodu a ne u cvijetu. Ulazi u sebe i naputa vanjsko.
39. JEDINSTVO SUPROTNOSTI
U stara vremena slijedee je ostvarilo jedinstvo: Nebo, pomou jednoga, je postalo svijetlo. Zemlja, pomou jednoga, je postala stabilna. Duh, pomou jednoga, je postao svjestan. Prostor, pomou jednoga, je postao pun. Sva bia, pomou jednoga, su oivljena. Vladari, pomou jednoga, su pravilno upravljali. Pomou jednoga.
Bez svjetla nebo bi bilo tamno, bez stabilnosti zemlja bi se raspala, bez svijesti ugasnuo bi duh, bez sadraja nestala bi prostornost, bez ivota ne bi postojala bia, bez pravilnog upravljanja iskvarila bi se vladavina jer u bazi vladanja je sluenje, visoko poiva na niskom.
Vladar se osjea kao orue, usamljen, podvrgnut vjenom redu,

30 of 62 16.6.2008 18:46
1.
posrednik, ovisan o viem i niem.
Istina je, prava slava ne zahtijeva pohvalu. Umjesto da sjaji kao dragulj budi postojan kao stijena.
40. OD APSOLUTNOG DO APSOLUTNOG JE PUT RELATIVNOG
Kretanje Taoa je povratak. Mirovanje je nain djelovanja Taoa.
Sve stvari svijeta su roene od tjelesnog a tjelesno je roeno od netjelesnog.
41. TAO I LJUDI
Kada najvii ovjek uje o Taou on marljivo vjeba. Kada osrednji ovjek uje o Taou on malo vjeba. Kada najnii ovjek uje o Taou on se glasno smije.
Ako se takav ne bi smijao, Tao ne bi bio Tao.

31 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Izreka jednog mudraca kae: Put prosvjetljenja izgleda zamagljen. Put napretka izgleda nazadak. Lagan put izgleda teak. Nadmona vrlina izgleda prazna. Najvea bistrina izgleda kao zbunjenost. Velika vrlina izgleda kao izgubljenost. Snana vrlina izgleda kao slabost.
Nepromjenjivo je udrueno sa stalnim promjenama. Beskrajna kvadratinost nema kuteva. Beskrajan prostor se teko puni. Beskrajni zvuk je jedva ujan. Beskrajna slika nema oblika.
A Tao je skriven, bez imena, Ali samo Tao moe dati i ispuniti.
42. STUPNJEVI MANIFESTACIJE TAOA
Iz Taoa se raa jedno iz jednog - dvoje iz dvoje - troje a troje raa sve stvari. Sve stvari nose yin i grle yang. Kroz sjedinjenje tih vitalnih energija ostvaruju jedinstvo.
32 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Veina se boji onoga to pojedini ive: usamljenosti, osirotjelosti, siromatva. Ali vladari se sami oznauju time jer stvari su uveane oduzimanjem a smanjene dodavanjem.
Drugi su poduavali isto to i ja: Siloviti umiru nasilnom smru. To treba biti osnova mog djelovanja.
43. MIR I AKTIVNOST
Najfinija tvar na svijetu prolazi i kroz najgrublju. Ono bez oblika proima sve oblike. Tako ja znam prednosti poduzimanja akcije iz polja ne akcije, poduavanja ne akcije. Dobrobit akcije iz mira nema premca u svijetu.
44. JASTVO I SVIJET

33 of 62 16.6.2008 18:46
1.
to je blie: jastvo ili slava? to je vanije: jastvo ili posjed? to je vee zlo: dobitak ili gubitak?
Stoga: Tko najvie voli, najvie i pati. Tko najvie skuplja, najvie i gubi. Zadovoljan ovjek nije razoaran. Onaj tko zna stati, ne susree opasnost. Tako ostvaruje neprolaznost.
45. SAVRENSTVO TAOA
Najvee savrenstvo izgleda kao nesavrenstvo a u svojoj upotrebi je neogranieno. Najvee obilje izgleda kao siromatvo a u svojoj upotrebi je nepresuivo. Najvea pravednost izgleda kao nepravednost. Najvea vjetina izgleda kao nespretnost. Najvea izraajnost izgleda kao mucanje. Aktivnost savlauje pasivnost. Mirovanje savlauje uznemirenost.
Tko je miran i tih postaje uzor svijetu.
34 of 62
16.6.2008 18:46
1.
46. TAO I HARMONIJA
Ako Tao vlada u zemlji, vojniki konji pomau kod oranja. Kad Tao nestane u zemlji, konjica gazi polja.
Nema veeg prokletstva od udnje za moi. Nema veeg zla od udnje za posjedovanjem. Nema veeg nedostatka od manjka skromnosti. Tek skromnost omoguava ispunjenje.
47. SAVRENSTVA
Bez izlaenja iz kue moe upoznati itav svijet. Bez gledanja kroz prozor moe vidjeti Tao neba.
to dalje ide manje zna.

35 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Stoga mudrac: Saznaje bez putovanja, vidi bez gledanja, ostvaruje bez djelovanja.
48. ZNANJE I TAO
Tko trai znanje, uveava. Tko trai Tao, umanjuje. Stalnim smanjenjem ostvaruje stanje neaktivnosti neaktivnou se sve ostvaruje. Da bi dobio svijet, mora ga ostaviti. Ako ga ne moe ostaviti, nikada ga nee osvojiti.
49. O MUDRACU
Mudrac nema svog ja,

36 of 62 16.6.2008 18:46
1.
u njemu se zrcale jastva drugih ljudi.
Prema dobrima sam dobar, prema loima sam takoer dobar jer vrlina daje dobrotu. Vjerujem potenima vjerujem takoer i nepotenima jer vrlina daje vjeru.
Tako mudrac boravi u svijetu pun mira, harmonije, jedinstva. Mnotvo mu se divi a on ga promatra kao svoju djecu.
50. IVOT I SMRT
Stupiti u ivot znai poeti umirati. Tri od deset su robovi udnje za ivotom. Tri od deset su robovi straha od smrti. Tri od deset ele produiti ivot. Ali su ipak ogranieni predstavom smrti. Zato? Jer se dre ovog ivota.
No jedan koji zna ivjeti ivot ide kroz ivot bez straha od nosoroga i tigra. Ide kroz bojno polje a oruje ga ne moe povrijediti.
37 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Nosorogov rog za njega nema snage, tigrove kane mu ne mogu nita, vojnikovo oruje ne moe prodrijeti u njega. Zato? Jer ivi izvan ovoga ivota.
51. TAO I TE
Tao im daje ivot, Te ih njeguje. Materijalni svijet im daje oblik, okolina ih usavrava.
Stoga: Sve stvari svijeta oboavaju Tao i uzdiu Te. Tao se oboava a Te uzdie ne po zapovijedi ve stoga to je to prirodno.
Zato im Tao daje ivot, Te ih njeguje, oblikuje, usavrava, udomljuje, osigurava, brine o njima i hrani ih. Upravlja a nije njihov upravitelj,
38 of 62 16.6.2008 18:46
1.
djeluje a nije djelatelj, sreuje a nije kontrolor. To je tajnovita vrlina.
52. VANJSKI I UNUTARNJI SMJER
Sve u svijetu ima zajedniki poetak a moemo ga nazvati majkom svijeta. Znamo li majku moemo znati i njenu djecu. Kad smo upoznali djecu vratimo se majci. Drati se majke znai vjean ivot. Kad tijelo nestane, on nee nestati.
Zatvori njegove otvore, zatvori njegova vrata i itav e ivot biti bez borbe.
Otvori njegove otvore, umnoi njegove aktivnosti i itav e ivot biti bespomoan.
39 of 62
16.6.2008 18:46
1.
Tko vidi siuno razborit je, tko se dri blagosti snaan je. Upotrijebi razboritost da bi se vratio na poetak, da bi izbjegao unitenje. To znai ostvari apsolutno.
53. STRANPUTICE
Kada bih posjedovao i zrno mudrosti napredujui po glavnom putu ja bih izbjegao stranputice. Po glavnom je putu lako napredovati ali ljudi vole zastranjivati.
Tamo gdje su bljetave palae polja su zarasla korovom, itnice su prazne, ali obuene u raskonu odjeu, opasane sjajnim orujem, pretrpane jelom i piem, preoptereene bogatstvom i posjedom. To vodi u razbojstvo a udaljuje od Taoa.
40 of 62
16.6.2008 18:46
1.
54. TAO I VRLINE
To to je dobro zasaeno ne moe se iskorijeniti. To to je vrsto uhvaeno ne moe pobjei. To to ue u srce potomaka dugo e trajati.
Tako i Tao: Kultiviran u pojedincu daje nepatvorenu vrlinu, kultiviran u obitelji daje obilje vrlina, kultiviran u zajednici daje trajnost vrline, kultiviran u zemlji daje napredovanje vrline, kultiviran u svijetu daje univerzalnu vrlinu.
Stoga: Prema nepatvorenoj vrlini, ocjenjuj pojedinca. Prema obilju vrline, ocjenjuj obitelj. Prema trajnosti vrline, ocjenjuj zajednicu. Prema napredovanju vrline, ocjenjuj zemlju. Prema univerzalnosti vrline, ocjenjuj svijet.
Otkud znam da je svijet takav? Iz samoga sebe.
41 of 62
16.6.2008 18:46
1.
55. IDEALNI POJEDINAC
Tko je bogat vrlinama poput novoroenog je djeteta. Ne bodu ga otrovni insekti, ne napadaju ga divlje zvijeri, ne nadlijeu ga ptice grabljivice. Njegove kosti su meke, njegove ile njene, ali njegov zahvat je snaan. Ne zna za sjedinjenje mukog i enskog, ali raste u cjelovitosti jer njegova vitalnost je integrirana. itav dan moe vikati, a da mu glas ne promukne jer njegova harmonija je savrena. Ostvariti harmoniju znai ostvariti vjeno. Ostvariti vjeno znai prosvjetljenje.
Uznemirenost vodi u zlo. Kontrolirati dah snagom volje trai naprezanje. Sve preko toga uzrokuje rasulo. To je protiv Taoa. A sve to je protiv Taoa nije trajno.
56. DUH I TAO
Onaj tko zna ne govori.

42 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Onaj tko govori ne zna. Zaepi njegove otvore, zatvori njegova vrata, otupi njegovu otrinu, razmrsi njegove vorove, ublai njegovo bljetavilo, umiri uznemirenost.
To je tajanstveno jedinstvo.
Tada ga ni ljubav ni mrnja ne mogu dodirnuti, dobitak ni gubitak ga ne mogu dosei, slava ni sramota ga ne mogu promijeniti. Stoga je najvii na svijetu.
57. UPRAVLJANJE SA RAZINE APSOLUTNOG
Upravljaj zemljom uobiajenom pravednou, vodi rat neuobiajenom taktikom, ali svijet e osvojiti djelujui iz stanja nedjelovanja.
Kako ja to znam?
Tako jer: to je vie zabrana to je vie prekraja. to je vie pravila to je vei kaos u zemlji.
43 of 62 16.6.2008 18:46
1.
to je vie vjetine to je vie neuobiajenih stvari. to je vie zakona to je vie lopova i razbojnika.
Stoga mudrac kae: Ja ne djelujem, a ljudi sami po sebi ine dobro. Ja volim mir, a ljudi sami po sebi uvode red. Ja se ne mijeam, a ljudi se sami po sebi obogauju. Ja sam slobodan od elja, a ljudi su sami po sebi poteni.
Kada upravljai upravljaju iz polja nedjelovanja ljudi su sretni i napreduju. Kada upravljai upravljaju snagom volje ljudi su nezadovoljni i nemirni.
I na nesrei poiva srea i pod sreom lei nesrea. Ali tko odreuje to e pobijediti? Zar ne postoji pravednost? Ili se uobiajeno (pravednost) pretvara ponovo u neuobiajeno (taktiku), a pravednost u nepravednost? O, dugo li ovjeanstvo luta!
Stoga mudrac:
44 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Upravlja bez upravljanja. Oblikuje bez ranjavanja. Ispravlja bez prisile. Blijeti bez zasljepljivanja.
Upravljanje ljudima, sluenje nebu najuspjenije je iz polja nedjelovanja.
Stoga jer djeluje iz nedjelovanja za upravitelja se moe rei da slijedi Tao od poetka.
Slijedei Tao od poetka on skuplja obilje vrlina. Kad je skupio obilje vrlina, nema nieg to ne bi mogao prevladati. Kako nema niega to ne bi mogao prevladati, nitko ne zna njegove granice. Kako nitko ne zna njegove granice, sposoban je upravljati zemljom. Kada posjeduje majku zemlje, to mu omoguuje vjeno trajanje. To znai biti duboko uvren i ukorijenjen u Tao, tajnu besmrtnosti i trajne vizije.
45 of 62
16.6.2008 18:46
1.
Upravljaj velikom zemljom kao da pee malu ribu.
Tko upravlja svijetom u skladu s Taom vidjet e da njezini demoni gube snagu. Nije tako da demoni gube snagu ve prestaju tetiti ljudima. Ne samo da oni prestaju tetiti ljudima ve i mudrac ne teti ljudima. Kada nitko ne teti nikome ostvarena je izvorna vrlina.
61. NADMONA SNAGA PREDANOSTI
Velika zemlja lei nisko poput delte rijeke i tako postaje utoite svijeta i ensko svijeta. ensko pridobiva muko uslijed predanosti, uslijed predanosti postaje utoite.
Tako velika zemlja osvaja malu pomou predanosti, a mala zemlja osvaja veliku pomou predanosti.
46 of 62
16.6.2008 18:46
1.
Stoga se neki predaju da bi osvojili. Nekima je u prirodi da se predaju i da osvajaju. Velika zemlja eli da uzme pod okrilje malu, a mala zemlja eli biti zatiena. Da bi obje ostvarile eljeno velika zemlja treba zauzeti nii poloaj.
62. NADMO TAOA
Tao je izvor svih stvari: Dobrom ovjeku blago, loem ovjeku utoite. Lijepe rijei ostvaruju mnogo. Lijepa djela uzdiu ovjeka iznad drugih. Pa ako ovjek i nije dobar, zato bi trebao biti odbaen?
Stoga kod ustolienje vladara i kad su odreeni pomonici vrednije od danka dragog kamenja i konja primanje je, u predanosti, Taoa. Zato je starima bio taj Tao najvii? Jer pomou njega se ostvaruje eljeno a grenici se mogu osloboditi. Stoga je Tao najvee blago svijeta.
47 of 62
16.6.2008 18:46
1.
63. DJELOVANJE S TIHIH RAZINA SVIJESTI
Djeluj ne djelujui. Djeluj bez napora. Osjeti neosjetljivo. Uzdigni nisko. Umnoi jedno. Vrlinom odgovori na manu. Savrenim se bavi dok je jo jednostavno. Ostvari veliko u malim stvarima.
Tekim stvarima svijeta treba se baviti dok su jo lake. Velikim stvarima svijeta treba se baviti dok su jo male. Stoga se mudrac nikada ne bavi tekim i velikim a ostvaruje teko i veliko.
Tko mnogo obeava malo ostvaruje. Tko uzima stvari neozbiljno susree mnoge potekoe. Stoga mudrac promatra stvari ozbiljno i zato nikada ne susree potekoe.
48 of 62
16.6.2008 18:46
1.
64. DJELOVANJE SA TIHIH RAZINA SVIJESTI
Ono to je mirno lako se zadrava. Ono to je fiksirano lako je predvidjeti. Ono to je krhko lako je lomljivo. Ono to je malo lako se raspri.
Bavi se predmetom prije nego se pojavi. Uspostavi red prije nego nastupi nered.
ak i najvee drvo poinje iz malog sjemena. ak i najvea kula poinje iz grude zemlje. ak i najdui put poinje prvim korakom.
Onaj koji djeluje, grijei. Onaj koji zadrava, gubi. Kako mudrac ne djeluje, ne grijei. Kako ne zadrava, ne gubi.
U svojim poduhvatima ljudi esto grijee na domaku cilja. Budi oprezan na kraju kao i na poetku i greka je izbjegnuta. Stoga mudrac eli ono to je bez elje i ne cijeni ono do ega je teko doi, ui da bude bez znanja. Upotrebljava ono to je veina izgubila
49 of 62 16.6.2008 18:46
1.
kako bi pomogao svima da nau svoju vlastitu prirodu ali ih ne vodi za ruku.
65. MUDROST I PAMET
Stari koji su znali za Tao nisu davali znanje mnotvu ve su ga drali u bezazlenosti. Ljudima je teko da ive u miru ako posjeduju previe znanja. Oni koji ele upravljati zemljom pomou znanja zla su kob nacije. Oni koji ele upravljati zemljom pomou bezazlenosti blagoslov su nacije.
Tko zna ta dva naina, ima uzor. Tko taj uzor ostvari ostvario je tajanstvenu vrlinu. Kada tajanstvena vrlina postane jasna, sveobuhvatna i kada se stvari vrate natrag tada, i samo tada, otkriva se velika harmonija.
66.
50 of 62 16.6.2008 18:46
1.
NADMONA SNAGA SKROMNOSTI
to ini da more postane gospodar velikih rijeka? To to se istie u niskom. Stoga je u stanju da postane gospodar velikih rijeka.
Da bi postao prvi meu ljudima u svom govoru treba biti skroman. Da bi postao voa u svom napredovanju treba biti zadnji.
Tako mudrac stoji iznad a ljudi ne osjeaju njegovu teinu. Napreduje prvi a ljudi ne vide njegovo prvenstvo. Tada ga itav svijet zauvijek podrava.
Kako se ne namee nitko se u svijetu ne moe s njim nadmetati.
67. NADMONA SNAGA LJUBAVI
Svi kau da je moj Tao velik. Nita slino ne postoji na svijetu. Zbog toga to je velik nije slian bilo emu. Da je iemu slian, ve bi odavno nestao.
51 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Ja imam tri blaga koja cijenim i uvam: Prvo je ljubav, drugo je umjerenost, tree je nikada biti prvi na svijetu. Uslijed ljubavi, nema straha. Uslijed umjerenosti, postoji rezerva snage. Nikada ne biti prvi, omoguuje vlastiti razvoj.
Tko se: Liava ljubavi i hrabrosti, liava umjerenosti i rezerve snage, liava zadnjeg mjesta da bi bio prvi izgubljen je.
Jer ljubav je pobjedonosna u napadu i nepovrediva u obrani. Koga nebo naorua ljubavlju taj uiva vjenu podrku.
52 of 62
16.6.2008 18:46
1.
68. NADMONA SNAGA KREATIVNOG
Hrabar vojnik nije estok. Dobar borac ne gubi kontrolu. Veliki osvaja se ne bori. Savren vladar se postavlja ispod drugih. To se naziva vrlina nadmetanja. To se naziva sposobnost koritenja napora drugih. To se naziva nadmonost udruenja s nebom.
69. NADMONA SNAGA NENASILJA
Jedan stari vojnik je rekao: Ne usuujem se napadati ve sam radije napadnut. Ne usuujem se napredovati ni za pedalj ve radije nazadujem za stopu.
To znai:
53 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Napredovati bez kretanja. Ne pokazivati snagu. Izbjegavati sukob. Naoruati se bez oruja.
Nema vee katastrofe od potcjenjivanja neprijatelja. Potcjenjivanje neprijatelja moe uzrokovati gubitak mog blaga. Stoga kada dvoje upotrijebe silu popustljiviji pobjeuje.
70. O MUDRACU
Moje je uenje vrlo lako razumjeti i lako slijediti ali ga mnotvo teko razumije i teko slijedi.
Moje rijei imaju uzrok u mom porijeklu. Moje rijei poivaju u mom odreenju. To dvoje ne zna mnotvo stoga ne zna ni mene. Malo ih je koji me znaju. Ja sam drugaiji.
Tako mudrac prema vani izgleda neugledan a u grudima nosi neprocjenjivo blago.
54 of 62
16.6.2008 18:46
1.
71. MUDROST I PAMET
Tko zna da ne zna - najvii je. Tko misli da zna - ogranien je.
Tko prepoznaje svoju ogranienost nema granica.
Mudrac nije ogranien kako prepoznaje svoju ogranienost. Stoga nema granica.
72. EVOLUCIONARNA TENJA IVOTA
Kada ljudi ne prihvaaju kreativnu mo ivot im se pokazuje u stranoj zbilji. Ne ograuj njihov ivotni prostor!
55 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Ne ograniavaj njihov nain ivljenja! Ako ih ne ograniava, nee ni sam biti ogranien.
Tako mudrac zna sebe, ali ga ne pokazuje. Voli sebe, ali ga ne istie. Stoga on ide k sebi i naputa vanjsko.
73. IVOT BEZ BORBE
Tko je bez straha u hrabrosti, gubi. Tko je bez straha u plahosti, dobiva. U tome ima neto dobro i neto loe. ak je i nebo nesklono nekim ljudima. No tko zna zato? To i mudrac smatra tekim pitanjem.
Nain neba je pobjeda bez borbe, nagrada bez objanjenja, privlaenje bez poziva, ostvarenje bez planiranja.
Nebeska mrea je velika. Iako krupno tkana, nita ne proputa.
56 of 62
16.6.2008 18:46
1.
74. IVOT BEZ STRAHA
Ako se ljudi ne boje smrti zato im onda prijetiti smru? Nauiti ih bojati se smrti i kanjavati prestupnike smru tko moe preuzeti takvu odgovornost budui da ve postoji izvritelj koji odluuje o ivotu i smrti? A tko umjesto njega eli odluivati slii nepozvanom koji vodi sjekiru majstora tesara. Tko vodi sjekiru majstora tesara ne moe izbjei povrede iz vlastitih ruku.
75. OTUENO DJELOVANJE
Kada su ljudi gladni znai da njihovi vladari previe trae i odatle nezadovoljstvo.
57 of 62 16.6.2008 18:46
1.
Kada se s ljudima ne moe upravljati znai da njihovi vladari previe upravljaju i odatle otpor. Kada ljudi prihvaaju smrt neozbiljno znai da njihovi vladari previe cijene ivot i odatle prezasienost.
No mudri su oni koji nisu zaokupljeni uicima ivota. Oni istinski krase ivot.
76. NADMONA SNAGA NJENOSTI
Mekan i popustljiv ovjek je roen. Mrtav je ovjek krut i tvrd.
Meke i popustljive su ive biljke. Po smrti one su krute i tvrde.
Stoga su krutost i tvrdoa pratioci smrti a mekoa i popustljivost pratioci ivota.
Nepopustljiva e armija izgubiti bitku. Kruto e drvo slomiti vjetar.
Kruto i tvrdo je dolje. Meko i popustljivo je gore.

58 of 62 16.6.2008 18:46
1.
77. OBILJE I SIROMATVO
Nain neba, zar nije slian zatezanju luka? Vrh se sputa, a dno uzdie. Suvino se skrauje, a nedovoljno produuje.
Nain neba, uzima od preobilja, daje pomanjkanju.
Takav nije ljudski ivot. On uzima potrebnim, daje imunim.
Tko ima u izobilju da da itavom svijetu? Samo onaj koji ima Tao?
Stoga mudrac: Daje i ne zadrava, ostvaruje a ne trai zahvalnost budui da ne pokuava izgledati nadmoan.
59 of 62
16.6.2008 18:46
1.
78. NADMONA SNAGA POPUSTLJIVOSTI
Nita na svijetu nije tako mekano i popustljivo kao voda. Ali nita nije nadmonije u svladavanju tvrdog i krutog. U tome je nita ne moe zamijeniti! Meko savladava tvrdo, popustljivo savladava kruto. Svi to znaju, ali nitko ne slijedi.
Stoga mudrac kae: Tko preuzima nepravdu svijeta stvarni je voa. Tko preuzima breme svijeta pravi je vladar.
Prave rijei izgledaju zbunjujue.
79. NADMONA SNAGA VRLINA
Nakon svake svae ostaje neto gorine. to se tu moe uiniti?
Stoga se mudrac dri svoga i ne optuuje druge.

60 of 62 16.6.2008 18:46
1.
ovjek s vrlinama preuzima na sebe. Zao ovjek prebacuje na druge.
Ali Tao neba ne poznaje podijeljenost. Uvijek je na strani ispravnog.
80. IDEALNO DRUTVO
Zamislimo malu zemlju s malim brojem stanovnika s izobiljem svega, vie nego to mogu upotrijebiti. Neka prihvaaju smrt ozbiljno i prema tome ive vjerni svojoj rodnoj grudi. Brodovi i kola, iako prisutni, se ne koriste. Oklopi i oruja, iako prisutni, se ne upotrebljavaju. Povratak bezazlenosti! Neka ponovo vezuju vorove umjesto da piu. Neka uivaju u hrani, ukrauju odjeu, budu zadovoljni s domom, raduju se nainu ivota.
Susjedna naselja neka budu bliska tako da dopire lave pasa i kukurijekanje pijetla i da ljudi doive duboku starost u zajednitvu ali, da svatko ivi svoj ivot.
61 of 62
16.6.2008 18:46
1.
81. NADMONA SNAGA MUDRACA
Istinite rijei nisu uvijek lijepe. Lijepe rijei nisu uvijek istinite. Dobre rijei nisu uvijek uvjerljive. Uvjerljive rijei nisu uvijek dobre. Mudar nije uvijek uen. Uen nije uvijek mudar.
Mudrac ne gomila stvari. Davanjem stie. to vie daje, vie ima.
Tao neba je: Primanje bez oduzimanja.
Tao mudraca je: Ostvarenje bez napora.
62 of 62
16.6.2008 18:46
Yahoo! GeoCities
http://www.geocities.com/js_source/tab04.html
1 of 1
16.6.2008 18:46
Yahoo! GeoCities
http://www.geocities.com/js_source/adframe07.html
SPONSORED LINKS Sell Online with Yahoo! Save $50 Easy-to-use web site builder and shopping cart solution. Free 24-7 support. smallbusiness.yahoo.com Yahoo! Web Hosting Free Domain $25 setup waived, up to 20GB disk space, 1,000 email accounts, & 24-7 support webhosting.yahoo.com Domain Names from Yahoo! Free Web Page Only $9.95/yr. Includes 24-7 support, free web page & domain forwarding. domains.yahoo.com Yahoo! Resource Center for Small Businesses Get daily information, services, and advice for your small business. smallbusiness.yahoo.com See your message here... Search the Web:
Search
Get a free web site or business web hosting with Yahoo!
1 of 1
16.6.2008 18:46

LaoTzu Tao Te Cing HR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

LaoTzu Tao Te Cing HR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

1. TAO: APSOLUTNO, RELATIVNO I JEDINSTVO

Pobuenog duha promatrajmo njegove manifestirane forme.

2. RELATIVNO: POLJE SUPROTNOSTI

Upravo zbog toga to ne zadrava,

nitko mu ne moe uzeti punou.

4. APSOLUTNO: JEDINSTVO SUPROTNOSTI

5. PRIRODA APSOLUTNOG I RELATIVNOG

Tako i Tao: Ni mnogo rijei ga ne moe spoznati. Potrai ga radije u sebi!

Dua i dolina nikad ne umiru. To se naziva vjeno majinstvo.

Stoga je slina Taou.

Vjebajui te vrline oslobaa se patnje.

Ne pretjeruj, zaustavi se na vrijeme!

Kada je zadatak ostvaren, povui se to je Tao stvaranja.

11. UPOTREBNA VRIJEDNOST APSOLUTNOG

Trideset se bica sjedinjuje u glavini, no tek praznina ini toak korisnim.

Iz gline se oblikuje posuda, no tek je praznina ini korisnom.

Tako: Iz postojeeg se odreuje izgled. Iz nepostojeeg se stie korist.

Hvataj, ali ga ne moe dohvatiti. On je bez tijela.

15. OSOBINE MUDRACA

16. PUT I CILJ

18. GUBITAK KONTAKTA S TAOM

Tamo gdje je Tao, postoji i ravnotea. Gubitkom Taoa, istie se razlika.

19. VRLINA I JASTVO

20. MUDRAC I SVIJET

Ja sam sebi drugaiji od veine,

a najvie u tome to traim podrku od majke.

21. SVEPRISUTNOST TAOA

Izrazi velikih vrlina izviru samo iz Taoa.

23. DJELOVANJE U SKLADU S PRIRODNIM ZAKONIMA

Biti u skladu s prirodom

daje spontano djelovanje.

Tko je bez povjerenja nee stei povjerenje.

24. PRVENSTVO TAOA

25. VELIKI TAO

26. MIR I AKTIVNOST

Dubina je osnova povrine. Mir je osnova kretanja.

Tako i veliki vladar: On ne upravlja lakomisleno. On se ne kree lakomisleno.

U nepromiljenom se kretanju gubi centar mira. U nepromiljenom se upravljanju gubi dubina.

27. PRAVILNO DJELOVANJE

28. PRAVILNO DJELOVANJE

Tako i najvee dijeljenje ne razdvaja.

vrijeme za dobitak i vrijeme za gubitak.

Stoga mudrac: Izbjegava neumjerenost. Izbjegava neuravnoteenost. Izbjegava ekstreme.

32. HARMONIJA POMOU TAOA

Tao je uvijek bez imena.

33. REDOSLIJED VRIJEDNOSTI

36. RITMIKA PRIRODA IVOTA

37. TAO I HARMONIJA

Tao ne djeluje, ali je on uzrok svih akcija.

38. TAO I VRLINE

Predznanje je cvjetanje Taoa i poetak gluposti. Stoga plemeniti boravi u poetku

a ne na kraju, on boravi u plodu a ne u cvijetu. Ulazi u sebe i naputa vanjsko.

39. JEDINSTVO SUPROTNOSTI

Vladar se osjea kao orue, usamljen, podvrgnut vjenom redu,

posrednik, ovisan o viem i niem.

40. OD APSOLUTNOG DO APSOLUTNOG JE PUT RELATIVNOG

Kretanje Taoa je povratak. Mirovanje je nain djelovanja Taoa.

Sve stvari svijeta su roene od tjelesnog a tjelesno je roeno od netjelesnog.

41. TAO I LJUDI

Ako se takav ne bi smijao, Tao ne bi bio Tao.

42. STUPNJEVI MANIFESTACIJE TAOA

43. MIR I AKTIVNOST