Ekstremne Aktivnosti Kao Novi Turistički Proizvod

SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
EKSTREMNE AKTIVNOSTI KAO NOVI TURISTIKI PROIZVOD
Mentor: Prof. dr. sc. elimir Duli
Student: Ante Vii VI. stupanj
Split, travanj 2008
SADRAJ
1.UVOD...............................................................................................................................................................1 2. TURIZAM I UPRAVLJANJE TURIZMOM.................................................................................................2 3. Resursna osnova razvoja turizma....................................................................................................................9 Sukladno opoj definiciji resursa kao dragocjenih izvora, sredstava, zaliha, sirovina, onoga to je temelj bogatstva, privreivanja, pod zajedniki se nazivnik turistikih resursa mogu svrstati ona sredstva koja su na raspolaganju razvoju nekoga turistikoga podruja, odnosno destinacije. To su prirodna i antropogena (ljudskim djelovanjem stvorena) dobra koja se mogu gospodarski koristiti.......................................................9 Turistike resurse Kuen dijeli na temeljne (turistiku atrakcijsku osnovu), ostale izravne i neizravne (slika 2)..........................................................................................................................................................................9 Temeljne turistike resurse, odnosno turistiku atrakcijsku osnovu ine one realne atrakcije zbog kojih turisti posjeuju neku destinaciju, odnosno potencijalne, dakle jo nevalorizirane, neiskoritene atrakcije koje bi u budunosti mogle privlaiti vie ili druge skupine turista...................................................................................9 U ostale izravne turistike resurse Kuen svrstava sve potrebne smjetajne i druge objekte i sadraje potrebne za udoban boravak u destinaciji i njezinoj okolini, te turistike kadrove bez kojih sve to ne bi bilo mogue.. .9 Neizravni turistiki resursi proizali su, kako kae Kuen iz "organiziranoga djelovanja lokalnoga stanovnitva u okviru zadovoljavanja svojih ivotnih i radnih potreba." Ukratko, dobro ureena komunalna infrastruktura, dobra organizacija i upravljanje, koje omoguuje kvalitetan ivot lokalnomu stanovnitvu, velika je prednost u razvoju turizma u toj destinaciji..........................................................................................9 U strunoj se i znanstvenoj literaturi esto koriste izrazi resursi i atrakcije bez njihove sustavne razlikovne distinkcije i definicije. ......................................................................................................................................11 Duli propituje prirodnu osnovu razvoja turizma, prirodne resurse, njihovu raspoloivost i uvjete njihova efikasnoga koritenja, te ih dijeli na:.................................................................................................................11 prirodna dobra koja imaju znaaj slobodnih dobara i formiraju osnovne elemente okolia, ...........................11 vlasniki ograniena slobodna dobra (ili elemente okolia),.............................................................................11 rijetka prirodna dobra, spomenike prirode, dobra javnoga znaaja prirodno i vlasniki ograniena, ..............11 prostor kao temeljno prirodno dobro ogranienih kapaciteta u privatnom i javnom vlasnitvu.......................11 TURISTIKI.....................................................................................................................................................11 Kuen preferira turistiku atrakcijsku osnovu i turistiku resursnu osnovu. U toj je podjeli turistika resursna osnova iri pojam. Sve (turistike) atrakcije ujedno su i (turistiki) resursi, meutim svi resursi nisu nuno i atrakcije. Slika 2 prikazuje poloaj turistike atrakcijske osnove u strukturi cjelokupne gospodarske i turistike resursne osnove..................................................................................................................................11 U odreenu turistiku destinaciju, mjesto, kraj, turisti ne dolaze (samo) radi hotela ili restorana, iako i uveni hotel ili restoran mogu pripadati skupini atrakcija (zbog kvalitete, imida, imena i branda ili posebne ponude). Turisti destinaciju posjeuju zbog njezinih atrakcija. Kuen ih dijeli na realne (one koje ve privlae) i potencijalne (one koje bi u budunosti mogle privui turiste), te na prirodne, kulturno-povijesne atrakcije i atraktivnu turistiku suprastrukturu..................................................................................................12 U ekonomici turizma tri su osnovna faktora turistike ponude: atraktivni, komunikativni i receptivni. Dakle, destinacija mora neim privui turiste (atrakcije), mora biti dostupna (komunikacije) i turistima mora ponuditi smjetaj (receptivni element). ............................................................................................................12 Jadranska odredita, tako, uz sunce i more imaju i svoje povijesne atrakcije. Dubrovnik, na primjer, privlai turiste ouvanom starogradskom jezgrom, Split Dioklecijanovom palaom, Pula Arenom, Pore Eufrazijevom bazilikom. Na Platak i Bjelolasicu odlazi se skijati, a Plitvika su jezera jednako atraktivna ljeti, kada se u njima moe plivati i zimi, kada se zaledi veliki slap.................................................................12
Sva se ta mjesta, meutim, ne bi mogla nazvati turistikim destinacijama ako, uz atrakcijski, ne bi zadovoljavala i ostala dva elementa one su dostupne i u njima je mogu dui boravak................................12 Kada bi se neto dogodilo i te atrakcije nestale (kao posljedica prirodnih katastrofa ili ljudskoga djelovanja, oneienja), bi li ta mjesta izgubila svoj imid turistike destinacije? Zasigurno bi. To se ve dogodilo Bakru (koksara), Katelanskomu zaljevu (kemijska i cementna industrija) i dijelom Saloni (zatrpano arheoloko nalazite zbog izgradnje splitske obilaznice). ................................................................................12 Kuen atrakcije naziva "sirovinom" turistike industrije, koju treba tititi propisima (jo nepostojeim zakonom o turizmu), jednako kao to Zakon o rudarstvu RH propisuje zatitu svoga rudnoga blaga - dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Isti autor smatra kako bi "osvijeteni turizam" bio najbolja pomo u zatiti prirodne i kulturne batine. ...............................................................................................................................12 Problem zatite atrakcija ne pripada samo turistikoj djelatnosti, jer ona i nije iskljuivi njihov vlasnik. "Sirovine", turistika atrakcijska osnova, u zajednikome su vlasnitvu razliitih djelatnosti, pa i u tome treba traiti razlog loemu gospodarenju, unitavanju, propadanju ili potpunomu nestanku pojedinih atrakcija. ...........................................................................................................................................................................12 Zatitu turistike atrakcijske osnove trebalo bi razvijati u nekoliko smjerova:................................................13 donoenjem posebnih propisa o zatiti turistikih atrakcija,.............................................................................14 stvaranjem katastra i atlasa turistikih atrakcija,...............................................................................................14 poticanjem znanstvenih i strunih istraivanja fenomena turistikih atrakcija,................................................14 izradom odgovarajuih razvojnih i marketinkih planova turizma,..................................................................14 ciljanim osvjetavanjem turistikoga gospodarstva,.........................................................................................14 razvijanjem destinacijskoga menadmenta.......................................................................................................14 4. Utjecaj turizma na gospodarski razvoj Hrvatske...........................................................................................15 5. EKSTREMNE AKTIVNOSTI KAO NOVI TURISTIKI PROIZVOD..................................................25 6. Popularne ekstremne aktivnosti..................................................................................................................30 7. POTENCIJALI PUSTOLOVNOG TURIZMA U HRVATSKOJ ...............................................................43 LITERATURA..................................................................................................................................................48
1.UVOD
Hrvatska je tradicionalno turistiki orijentirana zemlja. itavo podruje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i ouvan prirodni i kulturni turistiki potencijal, to je dragocjena ostavtina koju se mora ouvati i zatititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma. Turizam mora postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja i u podrujima u kojima je do sada bio marginaliziran. Rast turistikog prometa posljednjih godina potvruje da je Hrvatska na putu da turizam postane aktivni generator razvoja gospodarstva. Kako bi se poveale ekonomske koristi od turizma, neophodno je usvojiti i implementirati strategiju turizma usmjerenu na odrivi razvoj sa orijentacijom na one oblike turizma koji e stvarati koristi svim sudionicima. Posljednjih godina na tritu potranje raste preferencija turista za specifinim vrstama turizma. Povijesna batina, predivna priroda i ugodna klima okvir su koji e uz razvoj visokokvalitetnog smjetaja, bogate ponude sadraja i zabave te vrhunske usluge omoguiti Hrvatskoj da bude privlana za suvremene turiste. Potrebno je naglasiti ogroman znaaj ekstremnih aktivnosti u kontekstu pustolovnog turizma kao vrijedan dio promidbe mnogih turistikih zemalja u predstavljanju svojih prirodnih ljepota. Skoro da i ne postoji turistika zemlja koja u nastojanju praenja novih trendova i borbi s konkurencijom nije posegnula za to jaom prezentacijom svojih rajskih prirodnih odredita i "outdoor adventure" ponudom. Ekstremne aktivnosti u posljednjih desetak godina zaista osvajaju svijet. Bez obzira na njihove razliitosti, svi imaju zajednike karakteristike.Radi se uglavnom o primarno nenatjecateljskim sportovima koji su okrenuti prema ovjeku.Njihova je bit uivanje u samome sportu i prirodi u kojoj ovjek boravi. Njihova velika vanost pridodaje se u promoviranju zdravog naina ivota jer svaki od njih naglaava povratak ovjeka prirodi bilo kroz rekreativni ili profesionalni pristup to se savreno uklapa u suvremene tokove odrivog razvoja turizma.
2. TURIZAM I UPRAVLJANJE TURIZMOM

2.1. Definicija pojma turizam, putnik, turist Turizam kao drutvena i ekonomska pojava zahtjeva kompleksno izuavanje. To znai da pri tom treba koristiti i rezultate razvoja veeg broja znanstvenih oblasti i disciplina. Meutim, odmah treba naglasiti kako znanstvena misao u podruju izuavanja turizma znatno zaostaje za ostalom znanou. Takoer treba istaknuti i to da sadanji nivo razvoja turizma, napose u svjetskim razmjerima, imperativno zahtijeva da se daljnji razvoj turizma temelji na znanstvenoj osnovi.1 Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost. Uobiajeno je da se kae "svaki turist je putnik", elei upravo potencirati da promjena mjesta lei u osnovi razvoja turizma, kao i da "svaki putnik nije turist''. Ima i onih kategorija putnika koji u poduzimanju putovanja nisu motivirani razlozima odmora, zabave i rekreacije, te ih kao takve ne moemo smatrati turistima. Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanje jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.
2.2. Iskustveno i znanstveno poimanje turizma Malo je pojmova koji su danas u upotrebi tako esto kao turist i turizam. Rabe ih svakodnevno milijuni ljudi diljem svijeta. Nema sumnje da veina ljudi razumije znaenja tih rijei ovisno o njegovu iskustvu i/ili kulturnom okruju u kojemu se rijei turizam i turist koriste.
Petri, L.: Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003., str.6.
Razlike u poimanju rijei turist i turizam, s obzirom da nastaju iz razlike u iskustvima, realne su i istinite, jer su vjerni iskaz doivljenog. Turizam se stoga moe poimati i kao skup raznolikih individualnih iskustava o odnosima koji nastaju povodom zadovoljenja ovjekovih potreba, a koje uobiavamo nazivati turistikim potrebama. Ovisno o poziciji ovjeka u tim odnosima, tj. da li je turist ili djelatnik u turistikom servisu, formira se i njegovo iskustvo, odnosno percepcija turizma, a time i poimanje turizma. U literaturi se esto istie da su jednu od najprihvatljivijih definicija turizma dali vicarski autori Hunziker i Krapf, koju je usvojilo i Meunarodno udruenje znanstvenih turistikih eksperata (AIEST). Valja uoiti daje naglasak i u toj definiciji turizma na odnosima koji se uspostavljaju izmeu brojnih aktera i ukupnog okruja, a glasi:2 "Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost." Oko pojmova turist i turizam vlada prilina semantika zbrka, a u literaturi se mogu proitati brojne definicije. Gotovo svaki pisac turizam definira prema svom poimanju. Sve je to odraz mnogobrojnih i raznolikih iskustava koja se nastoje opisati i generalizirati. Kada se prijee s razine opisa iskustva na razinu objanjenja biti pojave, tada smo na podruju znanstvenog objanjenja. Poimanje turizma tada nije tako jednostavno i svima razumljivo, jer se prelazi iz razine doivljenog i praktinog na razinu bitnog ili onog stoje zakonitost pojave. Znanstveno objanjenje turizma tei spoznaji zakonitosti razvoja ili fenomenologiji pojave.
Petri, L.; Duli, A.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, 2001., str.3.
2.3. Etimologija turizma Istraivanjem podrijetla rijei turist i turizam, i njezina srodstva s drugim rijeima, znaajno je za spoznaju povijesnog razvoja pojave. Tako je iz literature poznato da su se rijei turizam i turist pojavile oko 1800. godine. AIfier istie daje rije "turizam" upotrijebljena 1811. godine u listu "Sporting Magazin" za opis zbivanja na jednoj sportskoj manifestaciji. Oko 1800. godine rije turizam upotrebljava se u anegdotskoj literaturi, a aljivima se poimaju putnici, turisti, koji putuju bez odreenog poslovnog razloga. Potkraj 19. st. u francuskoj putopisnoj literaturi rije turist oznaava "novu vrstu putnika". Razliita iskustva ljudi vezana uz turizam uzrok su razlika u razumijevanju rijeci turist i turizam. Moe se rei da postoji svojevrsna narodna etimologija tih rijei ili nestruno poimanje njihova znaenja.3 Iz podrijetla rijei i njegove prigodne upotrebe ne moe se izvlaiti znanstvena definicija pojave. Dobar primjer razdvojenosti termina od njegova znaenja vidimo u znaenju rijei "kultura" koja jedno znaci u agronomiji, a sasvim drugo u sociologiji. To pokazuje da je termin stvar konvencije, pa njegovo nastajanje daje elemente za izuavanje povijesti pojave, ali samu pojavu ne definira, odnosno znanstveno ne objanjava.
2.4. Razine pojma turizma Svako znanstveno odreenje pojma, pa tako i pojma turist i turizam, nastaje kao skup istovjetnih elemenata ljudskih iskustava, koji nastaju u odreenim uvjetima, a vezuju se i obiljeavaju odreenom rijei ili terminom. Pojam je misao o biti pojave ili o onom to se smatra biti s obzirom na razinu spoznaje. Pojave koje su dinamine, koje se neprestano mijenjaju, kao stoje to turizam, esto ne doputaju akumulaciju iskustva iz kojeg se moe precizno izvesti definicija pojma i pojava. Profesor Alfier e, citirajui Lai-nea rei daje "jedina konstanta turizma njegova neprestana mijena". Stoga su i ljudska iskustva i spoznaje o pojavi, kojaje u stalnoj mijeni, razliita i promjenjiva. Turizam, kao i svaki drutveni pojam, moemo preciznije definirati prema njegovim pojedinanim, posebnim i openitim aspektima.
3
Pojedinani aspekt pojma turizma polazi od ovjeka putnika, kojeg se prema nekom kriteriju, dok putuje i boravi izvan svog domicila, naziva i poima turistom. Posebno odreenje pojma "turizam" definira se na razini nekog posebnog, specifinog oblika, takoer izdvojenog prema nekom kriteriju, npr. domai, inozemni, banjski, nautiki itd. turizam. Openitost znai poimanje turizma kao globalnog fenomena, ije su dimenzije danas takvih razmjera da daju bitno obiljeje suvremenim civilizacijskim tokovima, tj. turizam je jedno od opih obiljeja vremena u kojemu ivimo. Turizam se u opem poimanju definira kao sloena drutvena pojava. Moe se rei da na toj razini poimanja postoji opa suglasnost svih koji piu o turizmu. Preciznija odreenja turizma istiu njegovu prostornu, drutvenu i ekonomsku dimenziju. Ipak valja primijetiti, da su sve pojave koje su vezane za ovjeka, drutvene i sloene, a imaju vie ili manje naglaenu prostornu, ekonomsku, kulturnu, ekoloku ili neku drugu dimenziju. Bez obzira koja se razina promatranja turizma naglaava, u istraivanju pojave valja razlikovati njezin pojavni oblik (formu, strukturu) od biti pojave, tj. njezine biti ili zakonitosti razvoja.
2.5. Pojavni oblici i vrste turizma Pojavni oblici turizma vrlo su brojni i u stalnoj su mijeni. Statistike ili empirijske injenice pokazuju da danas ve oko milijardu i tristo milijuna ljudi tijekom godine sudjeluje u raznim oblicima meunarodnog i domaeg turizma. Osim statistikih, o pojavi govore i brojne druge, vie ili manje egzaktne injenice: kvalitativne, prostorne, ekonomske, geografske, psiholoke i sl. prirode.4
Turizam se, prema posebnim pojavnim oblicima ili tipovima, definira s obzirom na izabrani kriterij prema kojemu grupiramo promet turista. Diversifikacija
4
turizma nastaje zbog razlika u materijalnim i kulturnim preferencijama turista. To se u praksi iskazuje u razliitim tipologijama turizma. Postoje s tim uvezi i brojne klasifikacije koje uglavnom nastaju prema interesima i ciljevima istraivanja. Najee se koriste kriteriji grupiranja prema: obliku dolaska, putovanja, kupovnoj snazi, dobi ili nekim drugim osobnim karakteristikama turista. Sloenije tipologije turizma izvode se prema ciljevima putovanja. Tako se razlikuje: rekreativni, kulturni, povijesni, etniki, ekoloki turizam. Interesantna je Cohenova tipologija turizma prema ponaanju turista, iz ega se izvode i vrste turizma, kao to su: rekreacijsko, zabavno, doivljeno, eksperimentalno i egzistencijalno ponaanje turista.5 Suvremeni turizam ima mnogobrojne funkcije koje su, istovremeno, izmeu sebe, u znaajnoj mjeri povezane. Moglo bi se konstatirati da turizam karakterizira polifunkcionalnost, ali i meufunkcionalna povezanost. Drugim rijeima, to znai da turizam uvijek ima iroko djelovanje i to kako na gospodarski, tako i na ukupni drutveni ivot. U literaturi, koja se bavi teorijskim izuavanjem turizma, pa i njegovim imanentnim funkcijama, nema jedinstvenog stava po pitanju sistematizacije ovih funkcija. Za jednu grupu autora, osnovne funkcije turizma su: zdravstvena; tehnika; kulturno-socijalna; politika i gospodarska.
Po drugim tumaenjima, u osnovne funkcije turizma svrstale bi se slijedee:

5
kulturna;
obrazovno-politika; zdravstvena i ekonomska, openito.
Takoer, mogle bi se i dalje redati razliite sistematizacije turizma. ini nam se da je prihvatljivo tumaenje koje sve osnovne funkcije turizma svrstava u nekoliko veih grupa:
-
grupa ekonomskih funkcija; rekreativno-zabavnih funkcija; obrazovno-kulturna funkcija; politika funkcija; zdravstvena funkcija i socijalna funkcija.
Grafiki, to bi se moglo predstaviti kao na slici 1. Slika 1. Funkcije turizma
Izvor: Petri, L.; Duli, A.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, 2001., str.9.
Imajui u vidu spomenute funkcije, one bi se mogle svrstati u dvije osnovne grupe, i to: primarne funkcije (tj. grupa ekonomskih funkcija turizma) i posljedine funkcije (sve ostale pobrojane funkcije, tzv. neekonomske funkcije turizma).
Djelovanje ovih funkcija, koje se proimaju, iskazuje se i u ekonomskoj i u drutvenoj sferi.
injenica je da se mnoge zemlje opredjeljuju za razvoj turizma imajui u vidu njegove ekonomske utjecaje. Istakli smo, ve, da se pretpostavka za razvoj turizma nalazi u injenici raspoloivosti atraktivnih, komunikativnih i receptivnih imbenika. Ako zemlja raspolae ovim imbenicima, posve je logino da jedna od djelatnosti koja tu zemlju moe ukljuiti u meunarodnu razmjenu treba biti i turizam. To se posebno odnosi na razvoj inozemnog turizma. Meutim, isto tako i razvoj domaeg turizma predstavlja osnovu za obnavljanje radom utroene energije zaposlenih i omoguava normalno odvijanje procesa drutvene reprodukcije. Istovremeno, razvoj domaeg turizma i sam proizvodi odreene efekte i predstavlja normalan uvjet za potpunije izraavanje efekata razvoja inozemnog turizma. Takoer, i tzv. neekonomske funkcije turizma (njegov utjecaj u drutvenoj sferi) zasluuju veliku panju u planiranju turistikog razvoja svake zemlje.
3. RESURSNA OSNOVA RAZVOJA TURIZMA

3.1. Turistiki resursi - strukturna podjela, znaajke Sukladno opoj definiciji resursa kao dragocjenih izvora, sredstava, zaliha,
sirovina, onoga to je temelj bogatstva, privreivanja, pod zajedniki se nazivnik turistikih resursa mogu svrstati ona sredstva koja su na raspolaganju razvoju nekoga turistikoga podruja, odnosno destinacije. To su prirodna i antropogena (ljudskim djelovanjem stvorena) dobra koja se mogu gospodarski koristiti. Turistike resurse Kuen dijeli na temeljne (turistiku atrakcijsku osnovu), ostale izravne i neizravne (slika 2). Temeljne turistike resurse, odnosno turistiku atrakcijsku osnovu ine one realne atrakcije zbog kojih turisti posjeuju neku destinaciju, odnosno potencijalne, dakle jo nevalorizirane, neiskoritene atrakcije koje bi u budunosti mogle privlaiti vie ili druge skupine turista. U ostale izravne turistike resurse Kuen svrstava sve potrebne smjetajne i druge objekte i sadraje potrebne za udoban boravak u destinaciji i njezinoj okolini, te turistike kadrove bez kojih sve to ne bi bilo mogue. Neizravni turistiki resursi proizali su, kako kae Kuen iz "organiziranoga djelovanja lokalnoga stanovnitva u okviru zadovoljavanja svojih ivotnih i radnih potreba." Ukratko, dobro ureena komunalna infrastruktura, dobra organizacija i upravljanje, koje omoguuje kvalitetan ivot lokalnomu stanovnitvu, velika je prednost u razvoju turizma u toj destinaciji.6
Kuen, E.: Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002., str. 21.
Tablica 1. Prilog funkcionalnom strukturiranju turistike resursne osnove

A. TEMELJNI TURISTIKI RESURSI (TURISTIKA ATRAKCIJSKA OSNOVA) 1. Potencijalne i realne turistike atrakcije destinacije B. OSTALI IZRAVNI TURISTIKI RESURSI 1. Turistiko-ugostiteljski objekti 2. Pratei turistiki sadraji 3. Turistiki kadrovi 4. Turistike zone (zone komercijalnog turizma) 5. Turistika mjesta 6. Turistike destinacije 7. Turistike agencije 8. Turistika organiziranost (turistike zajednice i sl.) 9. Turistike informacije i promidbeni materijali 10. Sustav turistikog informiranja 11. Turistika educiranost lokalnog stanovnitva 12. Turistika atraktivnost susjednih destinacija C. NEIZRAVNI TURISTIKI RESURSI 1. Ouvani okoli 2. Geoprometni poloaj 3. Prometna povezanost 4. Komunalna infrastruktura i objekti drutvenog standarda 5. Kvaliteta prostorne organizacije 6. Oblikovanje objekata, vanjskih ureaja i zelenih povrina 7. Mirnodopsko stanje i politika stabilnost 8. Ostali resursi
Izvor: Kuen, E.: Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002., str.17.
10
3.2. Resursna i atrakcijska osnova U strunoj se i znanstvenoj literaturi esto koriste izrazi resursi i atrakcije bez njihove sustavne razlikovne distinkcije i definicije. Duli propituje prirodnu osnovu razvoja turizma, prirodne resurse, njihovu raspoloivost i uvjete njihova efikasnoga koritenja, te ih dijeli na: prirodna dobra koja imaju znaaj slobodnih dobara i formiraju osnovne elemente okolia, vlasniki ograniena slobodna dobra (ili elemente okolia), rijetka prirodna dobra, spomenike prirode, dobra javnoga znaaja prirodno i vlasniki ograniena, prostor kao temeljno prirodno dobro ogranienih kapaciteta u privatnom i javnom vlasnitvu. Slika 2. Poloaj turistike atrakcijske osnove u strukturi cjelokupne gospodarske resursne osnove GOSPODARSKA RESURSNA OSNOVA
TURISTIKA RESURSNA OSNOVA
TURISTIKA ATRAKCIJSKA OSNOVA
OSTALI IZRAVNI TURISTIKI RESURSI
NEIZRAVNI TURISTIKI RESURSI
Kuen preferira turistiku atrakcijsku osnovu i turistiku resursnu osnovu. U toj je podjeli turistika resursna osnova iri pojam. Sve (turistike) atrakcije ujedno su i (turistiki) resursi, meutim svi resursi nisu nuno i atrakcije. Slika 2 prikazuje poloaj turistike atrakcijske osnove u strukturi cjelokupne gospodarske i turistike resursne osnove.
11
3.3. Klasifikacija atrakcijske osnove, valorizacija i zatita U odreenu turistiku destinaciju, mjesto, kraj, turisti ne dolaze (samo) radi hotela ili restorana, iako i uveni hotel ili restoran mogu pripadati skupini atrakcija (zbog kvalitete, imida, imena i branda ili posebne ponude). Turisti destinaciju posjeuju zbog njezinih atrakcija. Kuen ih dijeli na realne (one koje ve privlae) i potencijalne (one koje bi u budunosti mogle privui turiste), te na prirodne, kulturno-povijesne atrakcije i atraktivnu turistiku suprastrukturu. U ekonomici turizma tri su osnovna faktora turistike ponude: atraktivni, komunikativni i receptivni. Dakle, destinacija mora neim privui turiste (atrakcije), mora biti dostupna (komunikacije) i turistima mora ponuditi smjetaj (receptivni element). Jadranska odredita, tako, uz sunce i more imaju i svoje povijesne atrakcije. Dubrovnik, na primjer, privlai turiste ouvanom starogradskom jezgrom, Split Dioklecijanovom palaom, Pula Arenom, Pore Eufrazijevom bazilikom. Na Platak i Bjelolasicu odlazi se skijati, a Plitvika su jezera jednako atraktivna ljeti, kada se u njima moe plivati i zimi, kada se zaledi veliki slap. Sva se ta mjesta, meutim, ne bi mogla nazvati turistikim destinacijama ako, uz atrakcijski, ne bi zadovoljavala i ostala dva elementa one su dostupne i u njima je mogu dui boravak. Kada bi se neto dogodilo i te atrakcije nestale (kao posljedica prirodnih katastrofa ili ljudskoga djelovanja, oneienja), bi li ta mjesta izgubila svoj imid turistike destinacije? Zasigurno bi. To se ve dogodilo Bakru (koksara), Katelanskomu zaljevu (kemijska i cementna industrija) i dijelom Saloni (zatrpano arheoloko nalazite zbog izgradnje splitske obilaznice). Kuen atrakcije naziva "sirovinom" turistike industrije, koju treba tititi propisima (jo nepostojeim zakonom o turizmu), jednako kao to Zakon o rudarstvu RH propisuje zatitu svoga rudnoga blaga - dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Isti autor smatra kako bi "osvijeteni turizam" bio najbolja pomo u zatiti prirodne i kulturne batine.7 Problem zatite atrakcija ne pripada samo turistikoj djelatnosti, jer ona i nije iskljuivi njihov vlasnik. "Sirovine", turistika atrakcijska osnova, u zajednikome
7
Kuen, E.: Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002., str.19.
12
su vlasnitvu razliitih djelatnosti, pa i u tome treba traiti razlog loemu gospodarenju, unitavanju, propadanju ili potpunomu nestanku pojedinih atrakcija. Tablica 2: Pregled uobiajenih vrsta turistikih atrakcija
1. PRIRODNE ATRAKCIJE 1.1. Geoloke znaajke spilje planine nizine pustinje otoci stijene vidikovci kanjoni/klanci paleontoloki lokaliteti 1.2. Klima mediteranska klima planinska klima 1.3. Voda more rijeke jezera vodopadi morska obala plae kupalita 1.4. Biljni svijet ume botaniki vrtovi 1.5. ivotinjski svijet divlja zooloki vrtovi lovita ribolovna podruja 1.6. Prirodna batina nacionalni parkovi parkovi prirode prirodni rezervati zatiena movarna podruja park-ume spomenici vrtne arhitekture zatiene biljne i ivotinjske vrste zatiena pojedinana stabla 2. KULTURNO-POVIJESNE ATRAKCIJE 2.1. Kulturno-povijesna batina spomenici kulture arheoloka nalazita zatiene urbane cjeline stari gradovi dvorci crkve 2.2. Kulturne i vjerske ustanove muzeji kazalita hodoasnika sredita 2.3. Manifestacije festivali predstave 2.4. Znameniti ljudi i dogaaji 2.5. Kultura ivota i rada gastronomija nain ivota lokalnog stanovnitva etninost folklor i tradicija rukotvorstvo 3. ATRAKTIVNA TURISTIKA SUPRASTRUKTURA 3.1. Sportsko-rekreacijski objekti sportski dogaaji sportsko-rekreacijski tereni i igralita skijalita planinarski domovi 3.2. Ljeilini objekti i ustanove toplice 3.3. Atrakcije zbog atrakcija casino
Zatitu turistike atrakcijske osnove trebalo bi razvijati u nekoliko smjerova:8

8
Kuen, E.: Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002., str.236.
13
donoenjem posebnih propisa o zatiti turistikih atrakcija,
stvaranjem katastra i atlasa turistikih atrakcija,

poticanjem znanstvenih i strunih istraivanja fenomena turistikih atrakcija, izradom odgovarajuih razvojnih i marketinkih planova turizma, ciljanim osvjetavanjem turistikoga gospodarstva, razvijanjem destinacijskoga menadmenta.
14
4. UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE

4.1. Povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj Poeci turizma u Hrvatskoj seu u 19. stoljee kada je Hrvatska bila u sastavu Austro-Ugarske i kad su sagraeni prvi hoteli. Intenzivnije se turizam poinje razvijati pedesetih godina 20. stoljea, a ezdesetih godina Hrvatska ve konkurira turistikim zemljama Sredozemlja. Razdoblje humanizma i renesanse donijelo je i na hrvatsko tlo, vie od bilo kojeg ranijeg razdoblja, pojave koje bismo mogli oznaiti kao pretee turizma. U Dubrovniku se sve do 1543. godine subvencioniraju gostionice u kojima je osiguran smjetaj za goste-putnike, a te je godine uz sam Kneev dvor otvoreno konaite za Turke.9 Prvi takav hospicij na Hvaru spominje se 1543, odnosno 1561. godine kao konaite gospoe Goje Kliinovi. Goste se na hrvatskom tlu cijeni i prua im se sva mogua gostoljubivost, ne samo na obali, ve osobito u kontinentalnom dijelu hrvatskoga prostora, gdje u to vrijeme djeluje niz gostionicasvratita u gotovo svim veim naseljima. Dugogodinja vlast Habsburgovaca i vlast Mletake Republike donijele su u nae primorske krajeve primjenu ne samo tuega jezika i karakteristinih dravnih institucija ve i neke druge obiaje, meu kojima i organiziranu brigu za goste. Primjer takve brige je izgradnja ladanjskih kua, poput prostranog ljetnikovca Tvrdalj, koji je sagradio plemi i pjesnik Petar Hektorovi na svom obiteljskom imanju u Starom Gradu na Hvaru poetkom XVI. stoljea. Razdoblje nakon Napoleonovih ratova moe se obiljeiti kao zavretak jednoga i poetak drugoga, po svemu naprednijega razvojnog ciklusa, barem u dijelu hrvatskih krajeva. Ope politike i gospodarske prilike u Europi se stabiliziraju, zavrava dugotrajni postupak formiranja dravnih cjelina u Europi, grade se cestovne komunikacije, a urbanizacija na prostoru gotovo cijelog europskog kontinenta napreduje do tada nesluenim koracima. Stvaraju se uvjeti za nastanak jedne nove pojave, pojave koja je obiljeila dvadeseto stoljee - turizma. Zanimljivo je da ti poeci turizma u Hrvatskoj nisu obiljeeni kasnijim sinonimom za pojavu turizma (kupanjem u moru) kao ni njegovom drugom karakteristikom
9
Vukoni, Boris: Povijest hrvatskog turizma, Prometej & HAZU, Zagreb. 2005., str.27.
15
(boravkom u ljeilitu nekih toplica) ve odlaskom u svjetsku metropolu. Rezultat je to dugogodinje prisutnosti Austro-Ugarske u svijesti hrvatskih ljudi i znaenja koje je Be imao za prosjenog hrvatskog stanovnika, ali ujedno i snanoga trgovako-poduzetnikog, a kasnije i industrijskog razvoja, koji je stvorio gradska sredita Zagreb, Karlovac, Rijeku, Split, Makarsku i ibenik. Rezultat je to, osobito, uvoenja eljeznike mree, bez koje bi u to vrijeme bilo gotovo nezamislivo raunati na organiziranje putovanja veega broja putnika, to je svakako jedna od oznaka pojave turizma. Naravno, tada u kontinentalnom dijelu zemlje nije bilo prometnog sredstva s veim kapacitetom od eljeznice, kao ni primjerenije cestovne infrastrukture koja bi omoguavala masovnije kretanje ljudi i roba. Drugim rijeima, opa situacija i stanje u infrastrukturi bili su jo predaleko da bi mogli pruiti ozbiljniju potporu razvoju turizma u hrvatskim krajevima.10 Biva je Jugoslavija imala zapaeno mjesto u razvoju meunarodnog turizma. Tako je u 1988. godini ostvarila ukupni turistiki promet od oko 20 milijuna turista s 100,3 milijuna noenja. Od ukupnog turistikog prometa inozemni je inio 42,2 %, s ostvarenih 49% noenja. Devizni je priliv od turizma, u 1989. godini iznosio 2.230 milijuna dolara, ne raunajui privatni kliring. Po svim osnovama prihod je, u 1989., godini bio preko 2,5 milijarde dolara. S ovakvim rezultatima (biva) Jugoslavija svrstavala se meu 25 vodeih turistikih zemalja u svijetu. U 1989. godini Jugoslavija je raspolagala s 1,4 milijuna smjetajnih jedinica (leajeva) u svim vrstama smjetaja, od ega samo u hotelima 262.000 smjetajnih jedinica, a u kunoj radinosti (termin koji se tada upotrebljavao) bilo je 455.000 leajeva. To je vie za 120% nego to je imala leajeva npr. Grka, ili 20% vie nego je leajeva imala Austrija. Struktura smjetajnih jedinica nije bila povoljna jer je znatno manje leajeva u tzv. osnovnim smjetajnim kapacitetima (u to spadaju hoteli, moteli, turistika naselja, pansioni i sl.), a da je znatno vei broj leajeva u tzv. komplementarnim kapacitetima (u to spadaju kuna radinost, kampovi, odmaralita i sl.). U razvijenim turistikim zemljama susjednih Jugoslaviji, i inae, omjer je obrnut, odnosno korisniji sa stajalita turistikog gospodarstva. Hrvatska je u sklopu bive Jugoslavije imala ak 65% smjetajnih kapaciteta. Evidentno je da je Hrvatska, po navedenim osnovama bila najrazvijenija republika
10
Vukoni, Boris: Povijest hrvatskog turizma, Prometej & HAZU, Zagreb. 2005., str.32.
16
i to s oko 60% uea u ukupnom turistikom prometu tadanje drave. Od svih turista, ak 80% Hrvatska je apsorbirala inozemnog turistikog prometa. Dok je Hrvatska apsorbirala oko 80% inozemnog turistikog prometa, u domaem je taj odnos upola manji od uea u ostvarenom inozemnom turistikom prometu. Ali taj pokazatelj ima izuzetnu vrijednost kad se istakne da inozemni turistiki promet predstavlja, zapravo izvoznu djelatnost i da se preko njega ostvarivao najznaajniji dio deviznog priliva u zemlju.
4.2. Razvoj turizma u Hrvatskoj nakon domovinskog rata Razdoblje nakon 1991. godine je razdoblje u kojem se najvie pisalo o turizmu, pa smo raspolagali s najvie grae upravo o tom, posljednjem razvojnom razdoblju hrvatskoga turizma, ali i s najvie (s povijesnoga gledita) manje vane grae, iako je esto teko prosuditi koliko e ta graa ili njezini dijelovi u buduoj povijesti, pogotovo globalnoj, biti relevantni. Sa zahuktavanjem jugoslavenske krize potkraj osamdesetih godina, sve je vie bilo zagovornika teze da su demokratsko drutvo i gospodarski napredak Hrvatske mogui jedino izvan jugoslavenske zajednice. Dana 8. listopada 1991. Sabor je raskinuo sve dravnopravne veze sa SFRJ i tijelima bive zajednike drave oduzeo legitimitet i legalitet da na bilo koji nain predstavljaju Hrvatsku. Meunarodno priznanje stizalo je neto sporije. Nakon to su Hrvatsku 15. sijenja 1992. priznale zemlje EZ-a, a zatim i veina ostalih pa i velike sile, Hrvatska je primljena u UN. Naalost, situacija je dovela do rata, s ciljem osporavanja suvereniteta Hrvatske, odnosno vraanja Hrvatske u jugoslavensku zajednicu, na elu sa Srbijom. Prvih pet godina svoje samostalnosti Hrvatska je provela u obrambenom ratu. Rat je trajao od 1991, do kolovoza 1995. godine i u tom je vremenu prekinut sav uobiajeni drutveni i gospodarski ivot, a razvoj turizma bio je gotovo potpuno zaustavljen na najveem dijelu hrvatskoga teritorija.11
Stanje u nacionalnoj ekonomiji nakon 1996. godine bilo je ponajvie odraz "pomanjkanja cjelovito formulirane globalne gospodarske strategije, te politike gospodarskog razvoja, sa okvirnim makro ekonomskim prognozama", bez kojih
11
Vukoni, Boris: Povijest hrvatskog turizma, Prometej & HAZU, Zagreb. 2005., str.179, 180.
17
"postoji realna opasnost da se ta politika supstituira parcijalnim srednjoronim i dugoronim strategijama odnosno politikama. Tako se moe desiti da se na osnovi vrlo arbitrarnih globalnih ocjena mogunosti ekonomskog razvoja izrade vrlo detaljni operativni programi, koji tako grade implicitnu globalnu politiku, koja nuno zanemaruje osnovna gospodarska pitanja"12. Upravo na takvim osnovama formulirala se hrvatska politika turizma, koja se nerijetko nazivala strategijom. Posebno je karakteristian bio posvemanji nedostatak bilo kakve koordinacije meu gospodarskim sektorima, bez koje je nemogue zamisliti bilo kakav, pogotovo ambiciozniji razvoj turizma (prometna infrastruktura, odreena industrijska proizvodnja i sl.). esto su se odluke ekonomske politike tumaile posljedicama rata. Treba napomenuti da se oporavak hrvatskog turizma nakon zavretka rata moe smatrati ak i brzim, na temelju indeksa godinjih poveanja turistikog prometa u tim godinama, koji bi takvi bili i da je opa situacija bila posve "normalna". Naime, ve 1996. godine zabiljeen je porast turistikog prometa za priblino 14,5%. Do kraja stoljea ukupni broj turista porastao je do 6,5 milijuna, s priblino 5,5 milijuna odnosno 85% inozemnih turista.13 Kod ostvarenih je noenja inozemni postotak jo vei - 89%. Najprije su se "vratili" turisti iz istonoeuropskih zemalja, to je dokaz njihove tradicionalne privrenosti hrvatskoj jadranskoj obali i njezinim ljepotama. Obnova smjetajnih kapaciteta odvijala se usporeno, pogotovo u prvim godinama nakon rata, pa je Hrvatska krajem stoljea imala oko 760.000 postelja u svim vrstama smjetaja, pri emu se u najkvalitetnijim (odnosno osnovnim) smjetajnim kapacitetima nalazilo tek oko 200.000 postelja.
Hrvatski je turizam doekao novi milenij s velikim optimizmom i uvjerenjem da su osnovne tekoe prevladane te da se opa gospodarska situacija u svijetu stabilizirala, naroito u zemljama iz kojih je Hrvatska mogla oekivati ei dolazak turista. To je trebala biti garancija jo veeg udjela turizma u nacionalnom
12 13
Sirotkovi, Jakov: Hrvatsko gospodarstvo, HAZU i Golden marketing, Zagreb, 1996., str.239. Vukoni, Boris: Povijest hrvatskog turizma, Prometej & HAZU, Zagreb. 2005., str.194.
18
dohotku. Meutim, oekivanja su se prvenstveno temeljila na situaciji koja je vladala na meunarodnom planu, a ne na dogaanjima u zemlji. Prvi put nakon deset godina hrvatski su poduzetnici 2001. godine iskazali veu dobit od gubitaka. Ipak u situaciji estpostotnoga porasta industrijske proizvodnje u odnosu na 2000. godinu, zalihe su poveane 0,4%, to je bio znak da trite jo uvijek nije u cijelosti prihvatilo ponuenu robu. Osim toga, usporen je plasman na inozemna trita, to je jo vie istaknulo dobre rezultate turizma. Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, od 1. sijenja 2001. godine poela je primjena stope od 0 posto na usluge organiziranog boravka koji se plaa doznakama iz inozemstva, a odnosi se na smjetaj s dorukom, polupansion ili puni pansion u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata, usluge agencijske provizije na navedene usluge, ture, transfere autobusima i plovilima. Bio je to potez Vlade koji se dugo oekivao, a njime su posebno profitirale putnike agencije, ali i domai organizirani turistiki promet, jer su agencije zbog PDV-a forsirale poslovanje s inozemnim partnerima.14 Osim toga, dolo je do poskupljenja usluga hotelijerstva za domae goste. Turizam je poetkom dvadesetprvoga stoljea jo uvijek, u hrvatskim
dokumentima o razvoju, kljuan oslonac dugorone razvojne strategije. U strunim i znanstvenim analizama i dokumentima s poetka dvadesetprvoga stoljea istie se prije svega dvojna uloga turizma u razvoju Hrvatske:15 a) da bude stabilizator platno-bilannih odnosa, odnosno faktor dovoenja u ravnoteu ekonomskih odnosa nacionalnog gospodarstva s inozemstvom i b) da participira u stabilizaciji nacionalnog trita radne snage, odnosno da se prikrivena nezaposlenost u ostalim sektorima, koja je procesom restrukturiranja gospodarstva postala otvorena nezaposlenost, djelomino rjeava novim zapoljavanjem u turizmu. Teoretiari su upozoravali da ogranienom zapoljavanju u temeljnim turistikim uslunim djelatnostima, koje je mogue realno prognozirati, treba dodati zapoljavanje u dopunskim turistikim djelatnostima, kao to su zdravstvo, sport, kultura, aktivna rekreacija. Hrvatska je ve dokazala koristi propagiranja aktivnog provoenja odmora. Uostalom, veina sredozemnih turistikih destinacija krenula je upravo tim putem, s vie nego zadovoljavajuim dosadanjim rezultatima. Kako
14 15
Vukoni, B.: Povijest hrvatskog turizma, Prometej & HAZU, Zagreb. 2005., str.199. Drui, I.: Ratna elastinost turistike potranje i rekonstruiranje hrvatskog gospodarstva, Acta turistica br.1., 1998., str.39.
19
e se takva politika razvoja odraziti na budunost hrvatskoga turizma - pokazat e budunost.
4.3. Analiza ponude Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama i vrijednom kulturnom batinom, to predstavlja konkurentne prednosti na kojima se treba temeljiti turistika ponuda. Meutim ovdje navedene prednosti nisu dovoljne da bi zadovoljile sve zahtjevnijeg zapadno-europskog stranog gosta. Stoga je potrebno uz sve prirodne prednosti turistiku ponudu Hrvatske to vie planski obogaivati u smislu stalne inovacije turistikog proizvoda, kao i u kontinuiranom poboljanju kvalitete svih njegovih komponenti, te je dovesti na razinu visoko razvijenih turistikih zemalja u svijetu.
4.3.1. Atraktivni elementi ponude kao osnovica turizma u Hrvatskoj Najvaniji turistiki potencijal Hrvatske je Jadransko more. Jedinstvene
karakteristike mora (kristalna bistrina i istoa) i obale (ukupne duine 5.835 km, od ega na kopneni dio otpada 1.777 km, a na otoke 4.058 km) koja je relativno rijetko naseljena (preko tisuu otoka od kojih je tek 66 naseljenih) uz vrlo ugodnu klimu, ve su odavno prepoznate i koritene kao glavna komparativna prednost hrvatskog turizma. Izrazito razvedena obala sa otokim arhipelagom jedinstvenim na Mediteranu, s nizom slikovitih mjesta bogate kulturno-povijesne batine nudi idealne preduvjete za kupalini turizam (''sunce i more''), ali isto tako za ekskluzivniji nautiki turizam te za ulazak u trine nie na podruju sporta, kulture, doivljaja itd. Istraivanje TOMAS je pokazalo da je osnovni motiv dolaska u Hrvatsku sunce i more preko 90% gostiju. Bitno je napomenuti da relativno malo turista dolazi u Hrvatsku zbog njenih ostalih atraktivnosti i sadraja, poput kulture ili ronjenja, to potvruje nunost njihovog definiranja, oblikovanja i adekvatne promocije. Neke kulturne znamenitosti koje imaju meunarodno priznanje, tek su djelomino iskoritene kao jedinstvene prodajne vrijednosti (''Unique Selling Points''), kao npr. Dubrovnik (stari grad), Pula (Arena), Split (Dioklecijanova palaa). Oni hrvatskoj
20
turistikoj ponudi daju identitet po kojem se razlikuje od ostalih Sredozemnih konkurenata. Unutranjost Hrvatske je turistiki jo uvijek nedovoljno ili loe iskoritena, iako ne nedostaje potencijalnih turistikih atrakcija. Spomenimo npr. gradove vrlo zanimljive povijesti i arhitekture; svetita; izvore termalne vode ljekovitih svojstava; rijeke; skijalita od regionalnog znaenja; stare spomenike i panoramske ceste; vinske ceste, nacionalne parkove i ostala zatiena podruja. Za dinaminiji razvoj turizma u kontinentalnim podrujima potrebna je izgradnja adekvatne turistike infrastrukture. Turizam moe postati jedan od osnovnih pokretaa razvoja i u podrujima u kojima je do sada bio marginaliziran, ukoliko postoji turistiki potencijal. Svaka regija se mora usredotoiti na razvoj takvih turistikih ponuda koje e imati najvei utjecaj na rast domaeg brutoproizvoda i zaposlenosti, koje su atraktivne investitorima, te koje iskoritavaju neki jedinstveni lokalni potencijal.
4.3.2. Komunikacijski imbenici turistike ponude Hrvatske U svim lukama promet funkcionira, uz tek manje zastoje u danima vrnih optereenja. U meunarodnom prometu broj linija ostaje na nivou iz 2005. uz napomenu da su uvedene nove linije Chioggia Split (Enermar, Italija), brza meunarodna linija Zadar Ancona (SNAV,Italija). U domaem prometu poveana je frekvencija pojedinih linija u odnosu na prolu sezonu, uspostavljena je upanijska linija Split Supetar. Openito je uoeno poveanje prometa na domaim linijama u odnosu na prolu godinu.
S ciljem osiguranja sigurnosti plovidbe, provedeni su inspekcijski pregledi morskih luka, pomorskog dobra, plovnih puteva i objekata sigurnosti plovidbe, inspekcijski pregledi pomorskih objekata (svih putnikih brodova na redovitim i izletnikim linijama), nadzor nad uplovljavanjem i isplovljavanjem brodova. Nacionalna sredinjica za usklaivanje traganja i spaavanja na moru MRCC Rijeka izradila je plan i scenarije izvoenja vjebi traganja i spaavanja. Nadalje, uspostavljeno je
21
stalno pasivno, a po potrebi i aktivno 24-satno deurstvo u dravnim i upanijskim lukim upravama te 24 satno aktivno deurstvo u svim lukim kapetanijama. Osim toga, plovila lukih kapetanija obavljaju kontrole na moru, kako samostalno, tako i u zajednikim planiranim akcijama u suradnji s ostalim ministarstvima ukljuenim u Koordinaciju za nadzor i zatitu Jadrana. Uz donoenje novog Pomorskog zakonika i pripadnih podzakonskih akata istovremeno se pristupilo i nadogradnji informacijskog sustava pomorskog prometa u cilju efikasne evidencije dolaska i boravka stranih jahti i brodica, kontrole izmjene osoba na istima te evidencije izmjene posade i putnika na jahtama i brodicama koje se koriste za iznajmljivanje. Cijela Hrvatska je turistika hit-destinacija. Pojaana je konkurencija na domaem tritu, pojaana je i sustavna potpora promociji Dalmacije (otvorenje autoceste prema Dalmaciji odnosno preusmjeravanje prometnih tokova u Hrvatskoj). Od hrvatske obale, Kvarner tek postaje avio-destinacija, sudjelovanje ''low costcarriers'' u turistikom prometu sve je vee, dok slabi autobusni promet. Dvije uzastopne godine intenzivnih ulaganja na Kvarneru, prije svega, u podizanje kvalitete kapaciteta smjetaja, sadraja i info punktova, te u infrastrukturu, a time i kvalitete turistike ponude destinacije u cjelini, nuno dovodi do repozicioniranja regije Kvarner na tritu.
4.3.3. Receptivni elementi ponude Fiziki obujam turistikog prometa se u posljednjih pet godina poveao za oko 18% pa je 2007. godine razina ukupno ostvarenih noenja bila vea nego na razini iz 1990. godine. Pri tome se biljei dinaminiji rast noenja ostvarenih od strane inozemnih turista nego kod domaih turista.
Istodobno se mijenja i struktura inozemnih gostiju prema emitivnim zemljama pa se biljei sve vei rast broja turista npr. iz Francuske, Velike Britanije i SAD-a. Broj smjetajnih kapaciteta, istodobno, raste pa se u 2007. godini raspolae s oko 842 tisue stalnih postelja. Puna iskoritenost kapaciteta u posljednjem
22
petogodinjem razdoblju iznosi oko 58 dana i nema znaajnijih pomaka kao ni kod prosjenog vremena boravka turista, koje se kree na razini od oko 5 dana.
4.4. Turistika potronja u Hrvatskoj i njen utjecaj na BDP Iako je nepristojno gostu zavirivati u novanik i pitati ga koliko e potroiti, ipak je u vrijeme dok se nai smjetajni kapaciteti na Jadranu popunjavaju i zahuktavaju na putu do pune pice sezone taj podatak domainima - najvaniji. Jer, turizam se radi prije svega radi zarade, a ako je vjerovati podacima o "rasipnosti" naih gostiju, najbolje e proi domaini kojima stignu Britanci, jer e oni na odmoru svakog dana potroiti ukupno u prosjeku ak 115 eura, dok e, na primjer, Slovenci na odmoru u Hrvatskoj potroiti tri puta manje, odnosno tek 35 eura! Analizirajui potronju naih gostiju, Institut za turizam je u svojoj studiji TOMAS tako zabiljeio kako su odmah nakon Britanaca najgalantniji na odmoru Francuzi koji troe kod nas 100 eura dnevno, potom Talijani s 55 eura, dok su Nijemci voljni dnevno izdvojiti 52 eura, koliko i Austrijanci. Kako se meu prvih pet "rastronih" turistikih nacija koje stiu na Jadran nalaze i nai najbrojniji gosti iz Njemake, Italije i Austrije, a broj Francuza koji nam dolaze iz godine u godinu dvoznamenkasto raste, dalo bi se pretpostaviti kako bi i zarada od turizma mogla rasti, ako udio "sive ekonomije" ne zavara statistiku.16 Kao i posvuda, gosti koji za smjetaj na odmoru odaberu hotel, potroe u Hrvatskoj najvie - 80,17 eura dnevno, u turistikim naseljima 57 eura dnevno, dok je u privatnom smjetaju njihova prosjena dnevna potronja 45 eura, a u kampovima 34 eura. Po treina dnevne potronje odlazi im na smjetaj (17 eura) i prehranu (15,2 eura), dok na pie troe dnevno pet eura. Sport, izleti i kupovina na vanijim su mjestima veini naih gostiju nego kultura za koju su dnevno spremni izdvojiti skromna 2,5 eura! Naravno, radi se o prosjenoj potronji, to ne znai da u veim gradskim sredinama gdje je ponuda kulturnih sadraja i dogaanja dominantna ne troe i do 10 eura dnevno. Najbolje goste "nagovore" na troak u Dubrovniku gdje dnevno ostave gotovo 97,7 eura, to je dobrim dijelom posljedica visokih cijena boravka u hotelima s etiri i
16
Preuzeto sa: www.iztzg.hr
23
pet zvjezdica, a tek upola tog iznosa potroe nam turisti u Istri (47,8 eura). Na visokom treem mjestu po potronji gostiju na Jadranu je Splitsko-dalmatinska upanija s prosjenom potronjom od 46,4 eura. U ovo doba godine kada se donose posljednje odluke o mjestu odmora, za Hrvatsku nije nevano da u usporedbi s Turskom u svim segmentima usluge i okolia anketirani gosti daju prednost Hrvatskoj, ali smo zato u usporedbi sa panjolskom u zabavi, rekreaciji, kupovini, prometnoj povezanosti - loiji. A najuoljivija razlika u strukturi gostiju u odnosu na predratnu vidi se u njihovoj obrazovanosti: Hrvatsku, naime, posjeuje 60% gostiju s fakultetskom naobrazbom, i to u dobi od 30 do 49 godina. I dok se Hrvatska s pravom hvali iznimnim ljepotama i ouvanou prirode, te kulturno-povijesnim znamenitostima kao glavnim adutima turistike ponude, istraivanja su pokazala kako se strani turisti za Hrvatsku odluuju ponajvie zbog sigurnosti - njih ak 65,5%.
24
5. EKSTREMNE AKTIVNOSTI PROIZVOD
KAO
NOVI
TURISTIKI
5.1. Definicija ekstremnih aktivnosti u turistikom kontekstu Ekstremne aktivnosti u turizmu moemo najjednostavnije definirati kao aktivnosti koje zahtjevaju pojaane psihofizike napore pri zadovoljavanju turistikih potreba. One su tzv .hard varijanta avanturistikog turizma.Ukljuuju visok nivo rizika kao i visoku educiranost i razvijene sposobnosti kako sudionika tako i pruatelja konkretne usluge.Iako su najee karakteristike tih aktivnosti rizik,izazov,uzbuenje,neizvjesnost,kontrastne emocije,strah,krajnost nikako se ne smije zaboraviti da u prvi plan treba staviti sigurnost samih turista jer se najee ne radi o vrhunskim sportaima. esto se vri podjela ekstremnih aktivnosti na one vezane za zemlju (biciklizam,planinarenje,speleologija,paintball..).zrak (bungee jumping,padobranstvo,zmajarenje) i vodu (ronjenje,skijanje na vodi,jedrenje na dasci) ali ona nam ne govori o tome to bi to bi sve trebalo biti obuhvaeno pojmom ekstremnih aktivnosti. Kako se mijenjaju turistiki trendovi tako i turistiki proizvod poinje da obuhvaa do juer nezamislive aktivnosti tako da je teko povui granice u ovom sektoru turizma.Ono to je do juer promatrano s podsmjehom danas je integralni dio turistikog proizvoda koji ostvaruje sve vei udio u masi turistikog prihoda.
5.2. Promjena ponaanja suvremenih turista
Pristup ovjeka prema smislu i nainu ivota, okree se sve vie ka prirodi i otvorenom prostoru (outdoor), ka intenzivnom proivljavanju, iskuavanju i razvijanju vlastitih sposobnosti (u borbi s potekoama i samim sobom). Suvremeni turizam prati tu ljudsku potrebu i sve vie se zasniva na aktivnim sadrajima pri kojem ovjek (turist) vie ne trai i kupuje "robu" ili "uslugu", ve "doivljaj" Posljednja dva desetljea,suvremeno drutvo je svjedok velikih promjena u ponaanju potroaa.Pomak prema zdravijem nainu ivota,razvijenija svijest 25
prema prirodnoj okolini i sve vie educirani potroa su samo neke od promjena koje se dogaaju u suvremenom drutvu.Takve promjene se reflektiraju i na turistikim navikama pojedinca tako da sve vie ljudi danas trai aktivni odmor. Slobodno vrijeme je u dananje vrijeme prepoznato kao vaan dio ovjekove egzistencije u kojem se pojedinac nastoji rijeiti stresa nagomilanog tokom napornog radnog tjedna i svakodnevne rutine. U zapadnim kulturama je sve prisutnija pojava da se radi tokom itavog dana.Posao je postao ne samo nain ostvarenja egzistencijalnih potreba ve i nain ivota.Principi trita sugeriraju da je svaki radnik zamjenjiv te pojedinac je primoran u takvim odnosima snaga posvetiti vie vremena i napora svome poslu da bi opstao na tritu rada. Tokom preostalog slobodnog vremena pojedinac eli nekakav odmak od suvremenog naina ivota i povratak korijenima odnosno prirodi kroz upranjavanje fizike aktivnosti.Te injenice su utjecale na rapidan rast avanturistikog turizma. Dananji turist odudara od nekadanje klasine predodbe turista koji je bio predvidljiv u svojim ukusima te uglavnom odlazio na tople destinacije motiviran prvenstveno suncem i morem. Jedna od glavnih karakteristika suvremenih turista potreba za bijegom od svakodnevnog ivota na takav nain da pronalaze osjeaj ispunjenosti u zadovoljavanju turistikih potreba. 5.3. Ekspanzija ekstremnih aktivnosti
Veliki zamah avanturistikih sportova, zapoet u Sjevernoj Americi te u Australiji i na Novom Zelandu, posljednjih se desetljea proirio i na Europu, mahom Zapadnu. Posljedica je to vie initelja, primjerice zamjetnog trenda doivljajne komponente u turistikim kretanjima, jeftinijih avioaranmana, proirenja internetskog bukinga, pojave specijaliziranih turoperatora i putnikih agencija, uz openito krae no ee odmore itd. Premda su uoene viestruke prednosti takvih aktivnih odmora na otvorenom za produenje sezone te valorizaciju, u prvom redu, prirodnih resursa, to trite jo nije dovoljno iskoristilo povoljnu sigurnosnu situaciju u dananjoj Srednjoj i Istonoj Europi.
26
Pustolovni je turizam u toj regiji ostao dosad prilino nerazvijen, ili, kao to se esto tvrdi, tek "u nastajanju". Vaan adut u prilog poticanja tih aktivnosti jest i njihova ekoloka komponenta jer u pravilu ne zagauju okoli, obogauju ponudu ruralnih podruja, a vrlo su fleksibilne u organizacijskom i uope receptivnom pogledu.Posebno su u ovom dijelu svijeta u tom pogledu atraktivne zemlje koje raspolau dugom morskom obalom za rekreacijsko koritenje, u koje se dakako ubraja i hrvatski Jadran. u Poljskoj tradicionalno dominira planinarenje i kajakatvo, u ekoj kanu i penjanje, Maarskoj vodeni sportovi, u Slovakoj i Sloveniji aktivnosti vezane uz planine i rijeke, slino je i u Bugarskoj, dok Rumunjska potie kombinirane ture s nizom aktivnosti, posebice u Transilvaniji itd.
5.4. Sigurnost i upravljanje rizicima Ekstremne aktivnosti moraju pomiriti vie potreba: - potrebu korisnika ponude za doivljajem i uzbuenjem (adrenalin) uz kontrolirani rizik - njegovu sigurnost i potrebu za zatitom ivota Niska razina sigurnosti moe stvoriti marketinki rizik za izvoaa (organizatora) i za budunost djelatnosti te moe naruiti opu sliku sigurnosti turistike destinacije. Sigurnost i upravljanje rizicima je apsolutni prioritet pri izvoenju pustolovnih dogaanja jer sigurnost nije samo osnovna ljudska potreba ve i najvanija javna potreba i glavni strateki preduvjet pustolovnog turizma. Sigurnost je etiko pitanje (zatita ljudskih ivota i zdravlja). Za destinaciju koja se strateki odredila za razvoj turizma, etiki je neodrivo, a marketinki teko popravljivo kada gosti (i konkurencija) prepoznaju: - nedostatak brige - nedostatak upozorenja - nedostatak pripreme - nedostatak pomoi i zatite Unapreenje sigurnosti je vitalni interes i dugorono najisplativija investicija svake lokalne i nacionalne zajednice.
27
Tragini ishodi rezultiraju ne samo manjim brojem posjetitelja i smanjenjem prihoda (u znaajnim iznosima), nego dugoronim gubitkom reputacije i poloaja na tritu i oteenjem marketinkog sustava ije obnavljanje zahtijeva velike i dugotrajne napora i ulaganja. Specifinost zahtijeva sigurnost u izvoenju pustolovnog turizma izvan urbanih sredina. Radi se najee o prirodnim ambijentima u kojim vladaju odreene elementarne opasnosti. Klijenti najee nemaju iskustva, vjetina ni sposobnosti vanih za preivljavanja u tim uvjetima. Radi s o prostorima izvan gradova i javnih prometnica gdje je pomo tee dostupna. Odgovornost ne poiva samo na pruatelju usluga i korisniku usluga ve i na svim dravnim razinama i turistikoj zajednici. Cilj (misija organizatora) pustolovnog turizma je korisnika uiniti akterom, odgovornom osobom i pridobiti ga da svojim angamanom smanji rizik koji mu neminovno prijeti. Rizik e znaajno biti umanjen ako se planski pristupi mjerama kao to su : - priprema prostora - oznaavanje staza, osiguranje opasnih mjesta - izrada sklonita i toaka za obavjetavanje - putokazi i upozorenja - edukacija populacije koja provodi gospodarske, prometne, turistike i druge aktivnosti na nepristupanim terenima (djelatnika, organizatora i domicilnog stanovnitva) o opasnostima i nainu sprjeavanje nesrea. - priprema korisnika - izrada turistikih karata, propagandno-informativnih letaka - razvoj vodike slube i drugih kadrova za voenje organiziranih grupa
28
5.5. Budunost i tehnoloki napredak
Razvoj i perspektiva ekstremnih aktivnosti je usko vezana za tehnoloki napredak.Ne treba posebno naglaavati utjecaj informatike tehnologije i interneta na razvoj svih grana turizma pa tako i pustolovnog.Razvoj prijevoznih sredstava omoguuje nam put i na najudaljenije destinacije koje postaju sve zanimljivije adrenalinskim ovisnicima.Udaljenost uistinu postaje relativan pojam.ovjek i tehnologija ne poznaju granice tako da i naa sadanjost ve slii na znanstvenu fantastiku. 2001.g. se smatra zaetkom svemirskog turizma.Prvi svemirski turist Denis Tito je platio je 20 milijuna dolara Ruskoj svemirskoj agenciji za desetodnevni aranman koji je ukljuivao put i boravak na internacionalnoj svemirskoj stanici.Godinu poslije ostvareno je jo jedno takvo turistiko putovanje.NASA je u poetku na takav razvoj dogaanja gledala sa skepsom a sad i oni rade na komercijaliziranju takvih putovanja. Smatra se da e cijena takvih putovanja postati pristupana i irim masama za tridesetak godina.Iako to ne izgleda iz naeg ugla sasvim realno, prije desetak godina dananje cijene zrakoplovnih karata takoer su izgledale gotovo nemogue. Razvoj jednostavno ne poznaje granice.
29
6. POPULARNE EKSTREMNE AKTIVNOSTI

Ekstremni sportovi kao turistiki proizvod, svakim danom privlae sve vie ljudi, najvie one koji su ovisni o adrenalinu. U Hrvata su takoer sve popularniji. Alpinizam, planinarenje, sportsko penjanje, paintball, rafting, bungee jumping, paragliding privlae odlune i hrabre, eljne pravog izazova. Danas su neki od njih vrlo popularni i za organizaciju teambuildinga jer se ljudi na taj oslobaaju svakodnevnog stresa i meusobno zbliavaju.
6.1. Bungee jumping Bungee, bungy, bunjee, le benji ili kako ga god zvali, bungee jumping je sport koji se ubrzano iri po cijelom svijetu. Vrste bungee jumpinga: Bungee Jump, Catapult, Twin Tower, Bungee Run i Snow Bungee Canoe.
Potencijalna skakaonica moe biti: kran, most, zgrada, toranj, balon na vrui zrak, helikopter, iara i sl. Vrste skokova: body harness, leg harness, arm harness, swallow dive, back dive, top of cage, bat drop, elevator, pogo, trown, water touchdown, cutaway, tandem, sandbagging. Najvanija oprema u bungee jumping-u je operater. Kad se netko odlui na skok ne vrijedi puno "hi-tech hardware", ako je operater nesiguran, nestruan ili 30
jednostavno neprofesionalan. ''Zezancije'' na site-u mora biti, na kraju krajeva sve je to zabava, ali pri samom skoku profesionalan i struan pristup neophodan je za siguran skok. Sama bungee oprema sastoji se od mnogobrojnih komponenti. Sve komponente viestruko su predimenzionirane i pri projektiranju sustava veza nita se nije preputalo sluaju. Sustav veza projektiran je s faktorom sigurnosti 19 to znai da je 19 puta vri od najveeg mogueg optereenja. Sustav veza sastoji se od 8 karabinera (pojedinane nosivosti 2.4 tone) nekoliko desetaka metara alpinistike gurtne (nosivosti 3.6 tona). Samo bungee ue izraeno je od nekoliko tisua niti prirodnog lateksa. Svako ue kod proizvoaa prolazi rigorozne testove i nama se dostavlja s atestom za 500 skokova. Bez obzira na broj skokova ue se svake godine unitava i nabavlja novo zbog prirodnog procesa starenja gume. Skaka je za vrijeme skoka vezan u tri toke ukupne nosivosti 7.2 tone. Sve ovo govori da je jedina opasnost u bungee jumping-u operater. Profesionalnim i strunim pristupom opremi i eliminacijom ljudskog faktora (viestruke kontrole opreme prije skoka) bungee jumping postaje ono to i je: odlina zabava.
6.2. Paragliding Paragliding je sport koji ispunjava pradavne ljudske elje da se vine u visine poput ptice, da na koi osjeti kako struji zrak. Od svih zrakoplovnih grana samo ovjesno slobodno letenje prua istinski doivljaj ptije perspektive. Paragliding ili parajedriliarstvo, kako se kae kod nas, oblik je slobodnog letenja. Znai da se letjelica u zraku ne odrava pomou nekog pogona, ve slobodno leti, neto kao jedrilica na moru bez pogonskog motora.
Srodne su letjelice zmaj ili delta krilo (hangglider) ili po naem ovjesna jedrilica. Takve vrste letjelica mogu biti tvrdokrilne ili od metalne konstrukcije presvuene najlonskim platnom. 31
Kod nas su paraglideri poeli letjeti krajem 80-ih i tada su bili usamljeni sluajevi. Nai sjeverni susjedi Slovenci bili su znatno bri, pa su s paraglidingom poeli ve sredinom 80-ih, a krajem 80-ih i pokrenuli proizvodnju opreme.
6.3. Paintball Paintball je u zadnjih 15-20 godina najzanimljiviji ekstremni sport koji se igra u prirodnom okruenju i to diljem 40 zemalja cijeloga svijeta. To je sport u kojem su svi ravnopravni, bez obzira na spol, na rasu i na pripadnost u drutvu. Igra je bazirana na adrenalinu i zabavi meu igraima. Ona jaa duh i karakter igraa, ui ih timskom radu, gradi im samopouzdanje i razvija samoinicijativu kod pojedinaca. Za klju uspjeha u igri je najvie bitna inteligencija i timski rad. Snaga nije uope bitna, ve samo dobro taktiziranje i odlunost momadi, a mali postotak igra brzina i spretnost. Rekreativni paintball je kod nas naao svoju najveu primjenu kroz team building programe, gdje kod uposlenika tvrtki potie timski rad i razvija natjecateljski duh, stavljajui ih sve u jednaki poloaj bez obzira na poziciju u tvrtki.
32
Igra se u prirodi ili na airfield terenu, a za pobjedu nije bitna mladost i spol, nego odlunost, samopouzdanje, timski rad, brzo reagiranje. Ova igra se bazira na adrenalinu i zabavi, jaa karakter i potie rad u grupi te oslobaa stresa. Broj igraa nije ogranien. Cilj igre je markerom (laiki reeno, pukom koja pomou CO2 plina izbacuje kuglice punjene bojom) pogoditi (oznaiti) protivnikog igraa i osvojiti zastavu. Paintball se igra tako da se momadi podijele u dva tima s po jednakim brojem igraa. Preporuka je da to bude minimalno tri igraa po timu, makar moe i manje. Na paintball natjecanjima u Hrvatskoj to su timovi od 5 igraa koji igraju po Millennium pravilniku. Broj igraa takoer moe biti i puno vei, 10,15,20....100 kad se igra pretvara u BIG game, ali to ovisi o samoj veliini i tematici terena. Da bi se kvalitetno odvijala igra treba se posjedovati sva potrebna zatitna oprema za bezbrino igranje paintball-a. Potrebne su zatitne maske koje tite lice i dio glave, kape ilterice, zatita za vrat, zatitni prsluci za prsa (slino pancirkama obavezno za ene), zatitna odjela i zatitne rukavice.
33
6.4. Biciklizam
Otkrie bicikla nije vezano za jedno odreeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo vie primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su esto ona bila bitno drugaija od dananjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi voza bicikla je njemaki barun Karl von Drais, koji je 1817. godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine, a koji jo postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Nizozemska. Izmeu 1850. i 1860. godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim uenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom toku. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teko upravljivi i opasni, jer su padovi bili esti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvoenjem upravljaa i pomicanja sjedala u bolji poloaj, meutim pravi napredak je bio uvoenje lananog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najee smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljanje bilo je uvoenje pneumatskih guma, 1888. godine, koje je uveo kot John Boyd Dunlop. Osnovni koncept bicikla do dananjih dana nije se bitno mijenjao, osim to je tehnoloki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su dananji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji. Danas je biciklizam esto koriten u prometu, zatim kao vid zabave te kao sport. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas najrairenije prijevozno sredstvo. Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko 1.000.000.000 bicikala!
34
Najljepi nain za istraivanje malih mjestaca Dalmacije i skrivenih, prelijepih kutaka koje je priroda stvorila je vonjom biciklom. Ovo prijevozno sredstvo omoguiti e lagano krstarenje i razgledanje bez previe muka. Uz izlet koji pristaje fizikim mogunostima izletnika, zabava nee izostati. Za ovakav oblik zabave potrebno je imati biciklu (dakako kvalitetnu, koja moe izdrati sve uvjete vonje, a da se ne desi npr. da pukne lanac i sl.), ruksak, kapu, kremu za sunanje, te fotoaparat s dovoljno filma ili dovoljno velikom memorijskom karticom.
6.5. Planinarenje Moe se rei da je planinarstvo za ovjeka u dananjem vremenu najzdravija fizika aktivnost koja se odvija u prirodi. Termin planinarstvo je samo iri pojam za brojne aktivnosti i sportske discipline koje pripadaju pod planinarstvo, a to su: speleologija, orijentacija, turno skijanje, alpinizam i sportsko penjanje. Po meunarodnim tablicama iz planinarstva su proistekla i tri sporta: alpinizam orijentacijsko tranje slobodno penjanje
Moda bi se ovim sportovima mogli dodati jo neki koji su proistekli iz planinarskih aktivnosti: paragliding zmajarenje brdski biciklizam
Ovi sportovi imaju neto zajedniko, a to je odlazak u planinu da bi se mogao izvesti bar start. Dakle, planinarstvo je samo iri pojam za brojne aktivnosti i sportske discipline koje su uredno razvrstane i potpuno se razlikuju jedna od druge.
35
6.6. Rafting Duga je tradicija splavarenja kao naina vodnog transporta u Hrvatskoj, no moderan pustolovni rafting zapoeo je na divljim vodama tek potkraj osamdesetih godina prolog stoljea i otkrio zapanjujue ljepote hrvatskih rijeka, do tada znanih samo rijetkim pustolovima, kajakaima i ribolovcima. Rafting je sputanje po manje ili vie divljim rijekama u gumenom amcu koji se naziva raft. To je avantura i pravi sportski i turistiki uitak. Rafting izleti su pogodni za svakoga i nije potrebno prethodno znanje iz veslanja. Sve bri tempo ivota (naroito u urbanim sredinama) i unitavanje okolia na lokalnoj i globalnoj razini uinili su boravak u prirodi neophodnim za odravanje zdravlja. Ta je potreba ojaala pozicije eko turizma i pridonijela popularizaciji sportova koji su u uskoj vezi s prirodom. Istaknutu mjesto u sklopu aktivnog odmora zauzima rafting. Osim to je sport i rekreacija, to je i pokret za ouvanje rijeka i prirode uope. Splavarenje divljim vodama ima sve vie pristalica i zbog toga to za aktivno sudjelovanje, ne mora se biti ni sporta ni dobar vesla. Istraivanje rijeka niz koje se nai korisnici usluga nisu prethodno spustili moe biti izvanredno iskustvo. Neke raftere ovakav nain putovanja neodoljivo privlai, kao to i neki putnici radije biraju zabaene lokalne ceste umjesto autoputova. Istraivako sputanje u mnogo emu oznaava vrhunac svih aktivnosti na divljoj vodi, ali i suoava sa nepoznanicama koje e staviti na kunju vjetinu, intelekt i odvanost svakog raftera.
36
6.7. Skijanje na vodi Skijanje na vodi je vrlo zahtjevan sport koji zahtjeva dosta snage, ali zato poveava razinu adrenalina.
Za skijanje na vodi na dvije skije trebati treba imati minimalno motor od 20 ks (ako osoba nije tea od 75kg) i sa samo vozaem u amcu. Budui da zakon trai dvije osobe u amcu koji vue skijaa snaga motora u takvom sluaju je minimalno 25 ks. Ako se eli skijati na jednoj skiji (monoskiji) onda bez motora snage 50 ks ne treba se niti pokuavati. Za skijanje koje e izgledati onako kako bi eljeli trebati imati motor od 75 ks. Skijati na vodi moe se i ako se nema gliser. Vunice za skijanje na vodi postoje danas na mnogim jezerima i morima. U Hrvatskoj postoji vunica za skijanje na vodi u Poreu te u Zagrebu na Jarunskom jezeru. Skijanje na takvoj vunici moe pruiti isti uitak na vodi (po nekima i vei jer nema ispunih plinova motora) za vrlo malo novaca. Takvo skijanje je sve popularnije u svijetu, a naziva se ''Cable waterski''. Jedan elektromotor jae snage pokree sajlu na koju su privreni konopci za vuu skijaa. Vunica vue vie skijaa istovremeno.
37
Takvo skijanje je potpuno ekoloki prihvatljivo a primijeeno je i da pozitivno djeluje na istou i poveanje kisika u jezerskoj vodi. Dodatna prednost vunica je i uglavnom stalno mirna povrina vode to je neophodno za skijanje na vodi.
6.8. Speleologija Jame i pilje obiluju piljskim ukrasima (stalaktiti, stalagmiti, kamenice, heliktiti, kristali ...) Na sjevernom Velebitu u posljednjih nekoliko godina odvijala su se brojna speleoloka istraivanja koncentrirana ponajprije na podruje Hajdukih kukova, Roanskih kukova, Lomske dulibe, Velikog Kozjaka....
Neka od tih istraivanja poluila su izuzetno vrijedne rezultate (Lukina jama - 1392 m, Slovaka jama - 1301 m, Patkov gut - 553 m, Ledena jama - 536 m). Uz iskusne instruktore spelologije, moete upoznati podzemni svijet koji Vas zasigurno nee ostaviti ravnodunim. Speleoloke avanture podijeljene su u dvije kategorije.
38
Turistiki obilasci namijenjeni su ljudima koji nemaju iskustva u podzemnom svijetu. Za takvu vrstu obilaska nije Vam potrebno nikakvo znanje o speleologiji. Izuenim speleolozima nude se vodii koji zbog poznavanja terena i lokaliteta pruaju vane informacije o samim jamama i piljama te opskrbljuju kartama i opremom. Na ovakav nain se upoznaje tajnovita igra prirode, koja je nastajala tisuljeima, daleko od svjetla dana i ovjekova oka...
6.9. Pustolovne utrke U Hrvatskoj se godinje organizira desetak pustolovnih utrka razliitog trajanja i teine od lakih i kratkotrajnih do izuzetno zahtjevnih viednevnih natjecanja. Sportai i rekreativci spremni na ekstremne pothvate otkrivaju divljinu planinskih i umskih predjela, rijeka, otoka i mora ali i njihovu ljepotu. Raznolikost i bogatstvo krajolika i terena daje organizatorima utrka neiscrpne mogunosti u planiranju pustolovnih trasa. Ouvana priroda Hrvatske svojom ljepotom i zamkama prua bezbroj izazova na zemlji i pod zemljom, pod vodom i uz nju. Stoga su pustolovne utrke u Hrvatskoj brzo stekle popularnost meu domaim i inozemnim ekipama.
39
esto se prireuju i rafting, kajak i mountain bike utrke, orijentacijska, paragliding i penjaka natjecanja, maratoni, trijatloni i drugi portski outdoor dogaaji. Oni doprinose irenju znanja o aktivnostima u prirodi, razvijanju vjetina portaa, rekreativaca ali i profesionalnih vodia koji u njima esto sudjeluju kao organizatori ili natjecatelji. Aktivnosti i natjecanja uvode se u lakim oblicima u team building programe i dogaaje u prirodi. Gotovo su neograniene mogunosti za druenje uz kampiranje i logorsku vatru, stoga su team building i incentive putovanja grupna iskustva koja uvruju suradnju, samopouzdanje i prijateljstvo sudionika, i dugo se pamte.
6.10. Ronjenje Ronilaki turizam u Hrvatskoj biljei svoj rast poevi od 1996. godine nakon smirivanja ratnih situacija u Hrvatskoj i Bosni. Godinji porast broja turista iznosio je odo 15 do 20%, a time je rastao i broj profesionalnih ronilakih centara koji su se uz najatraktivnije lokacije na Jadranu organizirali kako bi ronioci iz svih dijelova svijeta mogli pod strunim nadzorom i uz sve sigurnosne uvjete bezbrino prepustiti uivanju u hrvatskom podmorju. Danas je broj registriranih i licenciranih ronilakih centara preko stotinu, od koji je najvei broj u Isti i Kvarneru, te u podruju srednje Dalmacije.
40
Ronilake lokacije koje se u Jadranu najatraktivnije zasigurno su podvodni zidovi i grebeni, podmorske pilje i olupine brodova i zrakoplova. Neposredni kopneni masiv Hrvatske jedan je od posebnih u svijetu: Dalmacija lei na tzv. krasu ili krkom terenu, prepunim procjepa, pilja, jama i kanala. Prema broju pilja koje su pronaene na kopnu, pretpostavlja se da je jo najmanje 1500 pilja i podmorskih jama neotkriveno u Jadranu. Osim specifinih biljnih i ivotinjskih vrsta koje ive samo u Jadranu koje su traene za podvodni foto i video safari, meu najtraenijim lokacijama spadaju oni lokaliteti koji kriju tragove prolih vremena: arheoloki lokaliteti i podmorske olupine. Najstariji lokaliteti koji sadre ostatke potonulih brodova datiraju iz antikih vremena na starim trgovakim pomorskim putovima iz Grke prema sjevernoj Italiji i njihovim usputnim kolonijama na jadranskoj obali: Cavtat (Epidaurus), Mljet (Meleda), Korula (Korkira), Hvar (Pharos), Vis (Issa), Split (Aspalathos / Spalatum), Solin (Salona), Trogir (Tragurium), Rogoznica (Heracleia), sidrita u kornatskom podruju (irje, Lavsa, Murter), ire podruje ibenika i Zadra (Liburnia / Jadera), Pula (Pola), rimske vile na Brijunima i mnoge druge mikrolokacije kojima su se drevni moreplovci sluili za zaklonita i sidrita. Vrijeme srednjeg vijeka jo vie intenzivira trgovinu izmeu Italije i Bliskog istoka, Venecija postaje trgovaka metropola, primorski gradovi na podruju dananje hrvatske obale naglo se razvijaju (Dubrovnik, Split, Zadar, Pula), na ratne pomorske bitke 19. i 20. stoljea ostavljaju svoje tragove na morskom dnu. Mnoge olupine nakon 2. svj. rata izvaene su s morskog dna (posebno uz obalu Istre), ali i danas postoji prilian broj olupina dostupnim sportskim roniocima. Olupine na velikim dubinama jo ekaju svoje vrijeme otkrivanja i razgledavanja. Hrvatska turistika zajednica pridaje posebnu vanost za prepoznatljiv, adekvatno atraktivan i ekskluzivan pristup promociji ronilakog turizma Hrvatske kao specifine, vrlo mlade i perspektivne grane turizma. Pravna regulativa obavljanja podvodnih aktivnosti u Hrvatskoj jo uvijek je u fazi definiranja konanih zakonskih odredbi kako bi se kroz praksu i primjenu propisa na to bolji nain regulirao nain razvoja ronilakog turizma, ali ujedno i ouvanja bogatstva podmorja Jadrana i poveanja sigurnosti ronjenja.
41
Sadanji propisi definiraju da se u Hrvatskoj moe roniti uz posjedovanje vaeih odobrenja (Ronilaka iskaznica koja kota 100 kuna za 365 dana, te individualno Odobrenje za samostalne podvodne aktivnosti od 2400 kuna za 365 dana). Ukoliko se turistiko ronjenje eli obavljati u registriranim ronilakim centrima, tada individualno odobrenje nije potrebno posjedovati. U posebnim zonama nije mogue roniti niti uz posjedovanje individualnog odobrenja. To su zone pod posebnom zatitom Ministarstva kulture i ronjenje je mogue iskljuivo uz pratnju voditelja ronjenja iz ovlatenog ronilakog centra.
42
7. POTENCIJALI PUSTOLOVNOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Snjena Austrija zahvaljujui pustolovnim aranmanima, broji vie prihoda od ljetnog nego li zimskog turizma. Od avanturistike ponude, SAD godinje zaradi vie od 120 milijardi dolara. U zemlji nogometa, Njemakoj, iz koje nam dolazi najvie turista, vie je registriranih slobodnih penjaa nego li nogometaa. I Nijemci su se tako okuali na liticama Nacionalnog parka Paklenice - kultnog okupljalita slobodnih penjaa izadrenalin raznih krajeva svijeta. Uspon bez opreme, slobodno penjanje, pomie granice vlastite izdrljivosti. Iskusni kau kako jami maksimalan adrenalinski doivljaj, a uz pustolovni duh, za ovaj je sport neophodna izuzetna psiholoka stabilnost i fizika kondicija. Izrauni pokazuju kako slobodno penjanje u jedinici vremena ima najvei kalorijski utroak, ba kao i penjanje uza stube. Kako je NP Paklenica meka za slobodne penjae, ondje se odravaju i meunarodna natjecanja u brzinskom penjanju visokim stijenama. Strme litice u proljee i ljeto, ponekad znaju izgledati kao mravinjak, no nisu puste ni zimi, to slobodne penjae kota tek plaena ulaznica u NP. Zbog jedinstvene kombinacije mora i planine, penjai se mogu zatei i na grebenima iznad Trogira, Omia, pentraju se srednjim Velebitom, a vole i Limski kanal, Dvigrad, Moeniku dragu i splitski Marjan. U nas je vrlo popularan alpinizam, usponi na visoke planine po teko pristupanim i strmim stijenama. Posebna pogodnost su planine koje dodiruju more pa su alpinistima ve dobro poznati Ania kuk u Velikoj Paklenici, Klek u Gorskom kotaru, Biokovo... Zainteresirani za alpinizam mogu pohaati alpinistike kole u klubovima i odsjecima unutar planinarskih drutava, a rad koordinira Komisija za alpinizam Hrvatskog planinarskog saveza. Sve popularniji pustolovni sport je i sportsko penjanje. Po strmim se liticama penjai penju bez pomagala, a penjaka oprema i ue slue tek kao osiguranje. Najpopularnija penjalita u nas su Dvigrad u Istri, Golubinjak pokraj Lokava, Gorsko zrcalo na Medvednici, Kalnik.
43
Raste zanimanje i za speleologijom, a Hrvatska iako prepuna spilja i jama, tek je manji dio uredila za turiste. Hrvatska ima 35 pilja duih od tisuu metara, od kojih je sustav ulin ponor - Medvednica najdui - 16.397 metara. Najdublja je Lukina jama na Velebitu koja je deveta po dubini na svijetu sa 1392 metra. U Hrvatskoj je mogue upisati neku od speleolokih kola pri speleoudrugama kojih u Hrvatskoj ima vie od 40. Cerovake peine kod Graaca naa je najvea i najpoznatija turistiki ureena spilja i relativno nedavno ponovno je otvorena. ovjeje ribice mogu se promatrati u jami Baredine kod Porea, a na otoku Krku obnovljena je turistika staza u spilji Biserujki. Speleolozima je dobro poznata i Manita pe u Paklenici, te spilja Vranjaa na obroncima Mosora gdje u dvije dvorane turisti mogu uivati u sigama razliitih dimenzija. Ljubiteljima speleologije i Zagreb ima to za ponuditi: spilju Veternicu na Medvednici s fosilnim ostacima praivotinja i nebrojenim imiima. Najduu neprekinutu turistiku tradiciju ima, pak, Modra spilja na otoku Bievu. U svijetu su veliki trend i pustolovne utrke kojih je u nas sve manje jer puno kotaju i sponzorima su bezrazlono neinteresantne. Rije je o utrkama koje ujedinjuju vie multisportskih disciplina: planinsko tranje - treking, brdski biciklizam, kajak, plivanje, rolanje, sputanje konopom niz stijenu. U tri do pet dana prelazi se tako 300 do 500 kilometara, a kod nas su se odravale gotovo u svim hrvatskim krajevima. Meu ljubiteljima adrenalinskih uitaka, sve je popularnije sputanje padobranom sa strmih brdskih padina i vrhova. U nas se tako leti s vrhova Biokova, Ravne Gore, Japetia, Vidove Gore na Brau, Ivanice, Kleka. Bez dozvole pilota ne smije se letjeti, a u tandemu s iskusnim pilotom mogu ga probati i potpuni laici. In je i brdski biciklizam. Pustolovima je Hrvatska posebno atraktivna ljeti, kad, primjerice, penjai spajaju more i planinu. Postali su im zanimljivi otoci Bra, Cres i Hvar koji grade imid i pustolovnog turizma, a uredili su penjalita i staze za brdski biciklizam. Posebna novost u Hrvatskoj je zmajarenje na vodi, jedan od najuzbudljivijih sportova dananjice, koji se svijetom poeo iriti zadnjih desetak godina. Rije je o glisiranju na valovima uz pomo zmaja. Na maloj dasci, nalik snowboarderskoj, s nogama u vezovima, surfera veliki zmaj vue po povrini vode. Tijelo je jedina
44
veza zmaja i daske koje istovremeno treba kontrolirati - pilotirati zmaja i upravljati daskom po vodenoj povrini. U Hrvatskoj se kajtanje moe nauiti u Bolu na Brau, u Omiu i Ninu kod Zadra, teaj traje tri do pet dana i stoji od 200 do 400 eura. ibenski i dubrovaki most ve su kultna okupljalita skakaa vezanih za gumeno ue. Brzorastua je svjetska zajednica adrenalinskih ovisnika koji esto ne pitaju za cijenu svojih uitaka. U njihovim su redovima menaderi, lijenici, znanstvenici, i ini koji u prirodi lijee stresove, no podosta je i studenata pa i umirovljenika. Uz pustolovni duh i ljubav prema prirodi, obino im je zajedniko - dublji dep. Vodii tvrde da za cijenu ne pitanju kad ih ponese zanos. Talijani uglavnom uivaju u penjanju, Nijemci, Francuzi, esi i Japanci, vole krotiti slapove i brzace tako da im je trenutno najpopularniji rafting na rijeci Cetini. Hrvatska kotira kao raj za pustolovne sportove pa ju tako razne nacije i generacije pustolova, sve vie pohode zadnjih godina. Zbog idealnih prirodnih uvjeta za razne vidove adrenalinskih aktivnosti i Hrvata je sve vie u redovima "adrenalinaca". Skau padobranom s litica, penju se po stijenama, uivaju u paraglidingu, vonji kajaka, skokovima s gumenim uetom s visina, brdskom biciklizmu... Podui bi bio popis to sve priroda u Hrvatskoj nudi i za prohtjeve najekstremnijih. Ipak, turistika brana u nas jo nije prepoznala potencijale pustolovnoga turizma, a promocija hrvatskog pustolovnog turizma u svijetu neopravdano je zanemarena. Ljubitelji avanturistikih aktivnosti, poput slobodnih penjaa esto dolaze samoorganizirani. Mnogi, pak, u inozemnoj turistikoj agenciji uplauju aranman krajevima. Interes za adrenalinskim sportovima je golem - u sjeni rukometa, koarke i nogometa, sportovi u prirodi doivljavaju pravu ekspanziju. No, za zanemarivanje tih sportova odgovorni su i mediji, koji im ne posveuju dovoljno panje. Hrvatska ima izvanredne prirodne potencijale za pustolovni turizam i prava je teta to te bogate bogomdane resurse slabo koristi. Adrenalinski sportovi pruaju niz mogunosti za razvoj turizma, te bi uz kvalitetno razraenu ponudu i dobru reklamu Hrvatska mogla mnogo ostvariti. Naalost, pustolovna turistika ponuda u nas je prilino disperzirana i dezorganizirana, te se svodi na umjenost nekoliko
45
pojedinaca koji svojom domiljatou na raznorazne naine uspijevaju prodati svoje aranmane. Svi ostali preputeni su sluaju.
46
8. ZAKLJUAK
Suvremeni turizam u Republici Hrvatskoj razvija se od druge polovice prolog stoljea sukladno politikim, gospodarskim i kulturnim uvjetima u kojima se nalazila Republika Hrvatska. Zemlje koje rade na razvoju svog turistikog sektora trebaju razmotriti globalne mega trendove u turizmu, kako bi osigurale da se njihova turistika perspektiva uklapa u meunarodnu turistiku perspektivu. Ukusi turista postaju sve vie specifini, sa stalnim porastom zahtjeva u pogledu avanture, odnosno edukacije sa druge strane. Ove dvije suprotnosti ponekad su obuhvaene u jednom zahtjevu. Razvojem specifinih oblika turizma kao to je pustolovni turizam koji ukljuuje mnoge zanimljive ekstremne aktivnosti obogauje se turistika ponuda i smanjuje ovisnost turizma o ogranienim resursima "sunce i more". U razvoju turizma pustolovni turizam s nizom raznolikih ekstremnih aktivnosti e s obzirom na brzinu i snagu ekspanzije postati jedan od najvanijih turistikih oblika. Razvoj takvog oblika ponude u turistikim destinacijama nuan je preduvjet za poveanje iskoritenosti smjetajnih kapaciteta, poveanje prosjene potronje turista i produenje turistike sezone. Za pomak od imida destinacije ''sunce i more'' potrebno je motivirati, inicirati i poduprijeti razvoj takvih oblika turizma koji se baziraju na iskoritavanju postojeih prirodnih potencijala i pridonose ouvanju prirodnih vrijednosti u skladu sa odrivim razvojom. Pustolovni turizam jedan je od vrlo perspektivnih i atraktivnih oblika selektivnog turizma koji Hrvatska moe ponuditi na domacem i inozemnom tritu. Stalno raste broj sudionika u toj vrsti putovanja na inozemnom turistickom tritu. Uspjena strategija razvoja turizma u Hrvatskoj mora izgraditi jasan i atraktivan imid zasnovan na pomenutim trendovima. Potencijal u Hrvatskoj svakako postoji, imajui u vidu izvanrednu prirodnu ljepotu zemlje, jedinstvenost zemljopisnu raznolikost i sve komparativne prednosti koje pogoduju njegovu razvoju.
47
LITERATURA
1. Drui, I.: Ratna elastinost turistike potranje i rekonstruiranje hrvatskog gospodarstva, Acta turistica br.1., 1998. 2. Kuen, E.: Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, 2002. 3. Petri, L.: Osnove turizma, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003. 4. Petri, L.; Duli, A.: Upravljanje razvojem turizma, Mate, 2001. 5. Sirotkovi, Jakov: Hrvatsko gospodarstvo, HAZU i Golden marketing, Zagreb, 1996. 6. Vukoni, Boris: Povijest hrvatskog turizma, Prometej & HAZU, Zagreb. 2005. 7. Swarbrooke, J.; Beard, C.; Leckie, S.;Pomfret, G.: Adventure tourism The new frontier, Oxsfod 2003 8. http://www.croatia.hr 9. http://www.iztzg.hr
10. 11. 12.
http://www.dp-trzic.com http://www.extreme.lantina.hr http://www.tportal.hr
13. http://www.adventuredalmatia.com 14. http://www.croatialink.com 15. http://www.odisej.hr 16. http://hgk.biznet.hr
48

Ekstremne Aktivnosti Kao Novi Turistički Proizvod

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ekstremne Aktivnosti Kao Novi Turistički Proizvod

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET

EKSTREMNE AKTIVNOSTI KAO NOVI TURISTIKI PROIZVOD

Mentor: Prof. dr. sc. elimir Duli

Student: Ante Vii VI. stupanj

Split, travanj 2008

2. TURIZAM I UPRAVLJANJE TURIZMOM

Po drugim tumaenjima, u osnovne funkcije turizma svrstale bi se slijedee:

obrazovno-politika; zdravstvena i ekonomska, openito.

Grafiki, to bi se moglo predstaviti kao na slici 1. Slika 1. Funkcije turizma

Djelovanje ovih funkcija, koje se proimaju, iskazuje se i u ekonomskoj i u drutvenoj sferi.

3. RESURSNA OSNOVA RAZVOJA TURIZMA

Tablica 1. Prilog funkcionalnom strukturiranju turistike resursne osnove

TURISTIKA RESURSNA OSNOVA

TURISTIKA ATRAKCIJSKA OSNOVA

OSTALI IZRAVNI TURISTIKI RESURSI

NEIZRAVNI TURISTIKI RESURSI

Zatitu turistike atrakcijske osnove trebalo bi razvijati u nekoliko smjerova:8

donoenjem posebnih propisa o zatiti turistikih atrakcija,

stvaranjem katastra i atlasa turistikih atrakcija,

4. UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE

e se takva politika razvoja odraziti na budunost hrvatskoga turizma - pokazat e budunost.

Preuzeto sa: www.iztzg.hr

5. EKSTREMNE AKTIVNOSTI PROIZVOD

5.2. Promjena ponaanja suvremenih turista

5.5. Budunost i tehnoloki napredak

6. POPULARNE EKSTREMNE AKTIVNOSTI

7. POTENCIJALI PUSTOLOVNOG TURIZMA U HRVATSKOJ

http://www.dp-trzic.com http://www.extreme.lantina.hr http://www.tportal.hr

13. http://www.adventuredalmatia.com 14. http://www.croatialink.com 15. http://www.odisej.hr 16. http://hgk.biznet.hr

You might also like