PJESNIKE FIGURE

su osnovna stilska sredstva, mogue ih je izdvojiti i posebno oznaiti zahvaljujui odstupanju od uobiajenog naina govora. FIGURE DIKCIJE (GLASOVNE, ZVUNE FIGURE) su figure ije se djelovanje zasniva na uinku odreenih glasova, odnosno zvukova u govoru.
ASONANCA nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja odreena zvukovnog ugoaja ili glasovnih efekata. Primjeri: oko sokolovo, Olovne i teke snove snivaju/oblaci na tamnim gorskim stranama, Mato ALITERACIJA oznaava ponavljanje istih suglasnika ili suglasnikih skupina u reenicama ili stihovima. Primjeri: Vijavica. Vjetar vije/ovjeka ni vuka nije. Jure Katelan ONOMATOPEJA je figura u kojoj se glasovima oponaaju odreeni zvuci iz prirode ili ivotinjsko glasanje. Primjeri: Sitni cvrak sjetno cvri, Mato ANAFORA je figura u kojoj se ponavljaju rijei na poetku stihova. Primjeri: Tamo, tamo da putujem,/tamo, tamo da tugujem. T. Ujevi EPIFORA je figura u kojoj se ponavljaju rijei na kraju stihova. Primjeri: ujem u snu/ Sanjam u snu/ Vidim u snu. J. Katelan SIMPLOKA je ujedinjenje anafore i epifore, tj. ponavljanje i na poetku i na kraju stihova. Primjeri: Otkud zlato koji ruha neima?/otkud zlato koji kruha neima? I. Maurani ANADIPLOZA je figura u kojoj se jedna ili vie rijei s kraja stiha ponavlja na poetku idueg stiha. Primjeri: Vinograd je moj svenuo, neveseo, / Neveseo, i ja venem, Dragutin Tadijanovi

FIGURE RIJEI ILI TROPI nastaju promjenom osnovnog uobiajenog znaenja pojedinih rijei.
METAFORA je skraena poredba; njome se po naelu slinosi prenose pojmovi iz jednog podruja ivota i svijeta u drugi. Primjeri: on je neotesan, ugasiti e, Zato ti je tijelo odjedamput plamen? A. B. imi METONIMIJA je slina metafori, samo to se ovdje znaenje prenosi prema odreenim stvarnim odnosima. Primjeri: itam Kafku, cijela Gimnazija je bila u Zagrebu, moj dom domovina, susjed gori, izgladnjela ih sua nestaica hrane, nemam krova nemam kue PERSONIFIKACIJA je figura u kojoj se stvarima, prirodnim pojavama, ivotinjama ili biljkama daju ljudske osobine. SINEGDOHA je podvrsta metonimije u kojoj se dio uzima za cjelinu.Primjeri: Neu maknuti ni malim prstom, nemam ni kune, zaprosio je ruku njihove keri; Oi plove ulicama u neredu prema rasporedu svojih tijela, Maer EUFEMIZAM je podvrsta metonimije u kojoj se rijei zamjenjuju blaim izrazima. Primjeri: laka ena prostitutka, neastivi avao, otii umrijeti, postariji star, ona bolest rak EPITET je svaki atribut, odnosno dodatak imenici koju poblie objanjava. Stalni epitet pridaje se predmetima ili osobama uvijek, bez obzira na konkretnu situaciju u knjievnom djelu (vjerna ljuba, divni Ahilej, ljepokosa Leta, sjenovite planine, mila majka) ALEGORIJA je produena metafora, upotreba rijei u prenesenom smislu s time da se pravi smisao otkriva tek ako odreene pjesnike slike u cjelini zamijenimo pojmovima, basna. SIMBOL je zamjenjivanje neke rijei, pojave ili pojma njegovom uvjetnom, alegorijskom oznakom. o Stalni simboli emblemi upotrebljavanju se u cjelokupnoj kulturi (kri, srce, vaga) o Pjesniki simboli upuuju na znaenje koje je shvatljivo tek u okviru pojedinog djela ili opusa pojedinog pisca

FIGURE KONSTRUKCIJE (SINTAKTIKE FIGURE) su figure rasporeda ili poretka rijei.

INVERZIJA je obrtanje reda rijei ili dijelova reenice. Primjeri: U dvorani kobnoj, mislima u sivim A. G. Mato RETORIKO PITANJE oznauje posebnu uporabu upitnih reenica koje se rabe bez nakane da stvarno oznae pitanje. Pojaavamo izraz, a ne traimo odgovor. Primjeri: Nije li te sram?, Niste li trebali nauiti?; Tko me ponizio k rijeci / mene koja sam voda? / Tko mi je dao udes izvora i ua? / Tko mi je rekao smrt, / meni, koja sam beskrajna?, V. Krmpoti
Stranica 1

Gimnazija akovec

PJESNIKE FIGURE
ELIPSA nastaje kada se iz reenine cjeline izostavljaju pojedine rijei tako da se smisao cjeline moe razabrati. Primjeri: vatra, voda, poslovice zgusnutost u izraavanju (Mi o vuku, vuk na vrata); Sverazorni e ritam po ulici da ori: / Gori! Gori!, M. Krlea ASINDETON nastaje nizanjem rijei bez njihova gramatikog povezivanja. Primjeri: Topovi, bombe, demije, torpedi, / Sistemi suhi, kumiri od mjedi, / Plemii lani carski svodnici, / Mranjaci tusti, vragu srodnici. A. G. Mato POLISINDETON nastaje nizanjem veznika bez gramatike potrebe. Primjeri: I nema ga sutra, ni prekosutra ne, / I vele da bolestan lei, / I nema ga mjesec, i nema ga dva, / I zima je ve, / I snijei..., D. Cesari

FIGURE MISLI se odnose na iri smisao onoga to je reeno.

POREDBA ili KOMPARACIJA nastaje kada se neto s neim usporeuje na temelju nekih zajednikih osobina koje nisu uvijek neposredno uoljive. Primjeri: A tada je plamen liznuo, / Ko da stenje, ko da gine; / Ko satane preko poda / Strugnule su sjene njime..., V. Vidri ANTITEZA je posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci, odnosno suprotnosti. Antiteza rijei, reenica , slavenska antiteza A, ne A, nego B; Primjeri: Sit gladnu ne vjeruje, Tijesan mi bijae vijek, a velebna mi bijae dua. Kamov, Nebo je crno, a zemlja je bijela, Gautier HIPERBOLA je figura preuveliavanja radi naglaavanja odreenog emocionalnog stava. Primjeri: Rekao sam ti tisuu puta, ekam te cijelu vjenost, brz je ko munja LITOTA je figura suprotna hiperboli; umanjuje, odnosno ublaava jer pravi izraz zamjenjuje slabijim i to negativnim i suprotnim. Od eufemizma se razlikuje po tome to se izraz prividno oslabljuje, a zapravo se eli pojaati i esto se koristi radi postizanja ironinog efekta. Primjeri: otili ste malo predaleko teko ste pogrijeili; nije on budala, uope te ne mrzim,nisam loe jako sam dobro, i mi o tome neto znamo upoznati smo s time; U strahu za ljubav ispitujem srce./to ima za nju? Ima, ima dosta. D. Cesari GRADACIJA nastaje takvim izborom rijei, slika i misli kojim se izaziva postupno pojaavanje ili slabljenje od poetne predodbe. Kimaks, antiklimaks Primjer: naite me,Veite me/Spalite moje sjeanje,/Zakopajte moje sunce/U jezgro najtamnijeg korijenja,/Otvorite moje dlanove od soli/I oduzmite mi taj lik/Koji i ljunak pretvara u ljubav. I. Vrkljan IRONIJA je izraavanje putem suprotnosti, misli se obrnuto od onog to se izravno kae. esta u pojedinim izrazima ili kao itav stil izraavanja s odreenim odnosom prema izraenom. Primjeri: Ti si mi krasan prijatelj, Bio si glavni /kad si polagano koraao /sa deset kinokarata u depu, Majdak o Sarkazam okrutne misli izriu se umilnim rijeima (malo u te pogladiti, Peenja e biti mjete hleba.) PARADOKS je figura u kojoj se izrie neka misao na prvi pogled proturjena, a koja je zapravo duboko istinita i tona. Primjeri: Znam da nita ne znam, Sokrat, Budimo realni, traimo nemogue!, Gospodar je najvei rob. Kome su prijatelji svi, taj nema prijatelja. to gore, to bolje. Oni koji nisu spremni na poraze, nikad nee pobijediti. Humoristi se svemu smiju jer ivot shvaaju suvie ozbiljno. Ja volim sve to se kree jer sve to se kree/ Kree se po zakonima mirovanja i smrti., Miljkovi OKSIMORON je otroumna ludost, posebna vrsta antiteze u kojoj se spajanjem protuslovnih pojmova stvara novi pojam odnosno predodba. Primjeri: mudra ludost, rjeita tiina, strano dobro, zimsko ljetovanje, javna tajna

Gimnazija akovec

Stranica 2