Priprema za 1.

čas Razred:IX

Opomena, A. B. Šimić, lirska misaona/refleksivna pjesma

Nastavna oblast: Književnost

Nastavna jedinica: Opomena, A. B. Šimić

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadržaja

Uvodni dio časa:

 Koliko je za vas prihvatljiva misao da velika djela nastaju od malih - ako ih činimo
ustrajno i dugo. Prokomentirajte ovu misao Majke Tereze:

„Daj svijetu najbolje što imaš. Vjerovatno neće nikada biti dovoljno. Ipak, daj svijetu najbolje
što znaš i imaš!“
-
Glavni dio časa:

Najava teksta
Opomena, Antun Branko Šimić

Interpretativno čitanje teksta:

Emocionalno-intelektualna pauza:
Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu.

ANTUN BRANKO ŠIMIĆ (1898 – 1925) je hrvatski pjesnik i esejist rođen u Drinovcima kod
Gruda. Pohađao je pučku školu u rodnim Grudama, klasičnu gimnaziju Širokom Brijegu i
Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

Izdavao je književne časopise Vijavica, Juriš i Književnik. Godine 1920. objavio je svoju jedinu
kratku zbirku pjesama „Preobraženja“ koja se sastoji se od 48, najvećim dijelom kratkih
pjesama.

Uveo je u svoju poeziju velike teme kao što su Bog, ljubav, smrt i umjetnost. Velik dio
Šimićeva opusa objavljen je poslije njegove smrti, kao što je nekoliko dramskih fragmenata i
nedovršeni roman Dvostruko lice, kada su objavljena njegova Sabrana djela.

Konkretizacija doživljaja:
Na što lirski subjekt upozorava čovjeka?
Kada je čovjek „malen“?

Interpretacija:

 Pjesma je spjevana u slobodnom stihu i sastoji se od četiri pjesničke ili sadržajne

cjeline.

 U prvoj strofi je stilski markiranim vokativom jednine ("Čovječe") naglašena bliskost i

ljubav koju osjeća lirski subjekt prema svakom čovjeku (ljudima).
 Na što ga opominje?  Kako to čini (nježno ili prijetećim tonom)?

 Zvijezda u rječniku tradicionalnih simbola označava prisustvo božanstva i najviše

postignuće. Simbol je i vječnosti, besmrtnosti, a kao sjaj u tami nebeskog svoda
simbolizira i nadu.

 Kako razumijevaš prepuštanje „svjetlosti zvijezda“ u sljedećim stihovima?

„Pusti da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!“

Možda ti u razmišljanju pomogne neki od sljedećih odgovora:

o Kao prepuštanje duhovnoj energiji svemira;

o Kao otvaranje srca za univerzalne vrijednosti;
o Kao pronalaženje smisla života u ljubavi prema drugima...

 U strofi koja slijedi opomena prerasta u upozorenje i podsjećanje na ovozemaljsku

čovjekovu sklonost ka prolaznim vrijednostima.
 Koje su posljedice te sklonosti?
 U kojem trenutku života se čovjek suočava s njima?

„Da ni za čim ne žališ

kad se budeš zadnjim pogledima
rastajao od zvijezda!“
  Svaka strofa završava istom riječju. Ovo ponavljanje kao da s jedne strane
nadomješćuje rimu u pjesmi, a s druge potcrtava neka čovjekova stremljenja.
 Koja je to riječ?
 Koju čovjekovu potrebu prepoznaješ u toj riječi?
 Objasni svoj stav na posljednjoj strofi pjesme:
.
„Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde.“

o Stilska figura koja znači ponavljanje više oblika iste riječi u različitim
gramatičkim oblicima (npr. padežima) zove se poliptoton.
o
 Kojim vrijednostima su odani pjesnici?
 Kako pjesnik „prelazi sav u zvijezde“?
 Prepoznaj jezičko-stilske osobenosti pjesme:
- Gdje se završavaju misaone cjeline u pojedinim strofama?
- Gdje je mjesto predaha, odnosno pauza u izgovoru pojedinih strofa?

 Prisjeti se stilske figure perifraze (perifrazom se jedna pojava slikovito predstavlja) i

prepoznaj kojim je slikovitim iskazom pjesnik predstavio „umiranje“ u sljedećim
stihovima:
„Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajao od zvijezda!“

 Za ovakvu pjesmu kažemo da je napisana u slobodnom stihu. Pojedini dijelovi stiha se

slobodno prenose iz stiha u stih, a da pritom stihovi ne moraju biti jednake dužine.
Ritam u ovakvim pjesmama je čvrsto vezan za pjesnikove emocije i misli. Izdvajanjem
pojedinih rečeničnih dijelova se postiže isticanje pjesničkih sadržaja. Ritam slobodnog
stiha podsjeća na ritam živog govora.

 Lirske pjesme se često svrstavaju prema njihovom osnovnom motivu, te razlikujemo:

ljubavne, rodoljubive (domoljubne ili patriotske), socijalne pjesme,
opisne/deskriptivne pjesme, refleksivne/misaone pjesme, elegije... To su motivi koji
su najčešće, u svakom vremenu, zaokupljali pjesnikovu pažnju i budili u njemu
 osjećajnost.
 Pjesme često u sebi nose i neku misao, snažnu, duboku. Ta misao može prožeti cijelu
pjesmu, svaki stih u njoj. Zovemo ih misaone/refleksivne pjesme.
Misaone/refleksivne pjesme iskazuju životne istine opjevane sa mnogo emotivnosti i
poleta. Svojom sadržinom i pjesničkim porukama snažno utiču na čitaoce.
.
 Perifraza (grčki perifrasis – opisni iskaz) je stilska figura kojom se jedna pojava
slikovito predstavlja drugačijim iskazom.
 Poliptoton (grčki polyptoton) je ponavljanje više oblika iste riječi u različitim
gramatičkim oblicima (npr. padežima: ispoda zvijezda, blaga svjetlost zvijezda, pređi
sav u zvijezde...)

Završni dio časa:

Učenici pišu kritički osvrt o pjesmi.