1.

sat

Arthur Rimbaud, Samoglasnici, Paul Verlaine, Jesenja pjesma

Arthur Rimbaud (1854. – 1891.), Samoglasnici

- francuski pjesnik, preteča simbolizma i nadrealizma

- utjecao na razvoj slobodnoga stiha i avangardnu književnost
- njegova je izjava: „Cilj je umjetnosti prodrijeti u nepoznato.“ – u poeziji pokušava izreći neizrecivo
- zbirke: Iluminacije, fragmenti u prozi i slobodnom stihu; Sezona u paklu, pjesme u prozi; Pijani brod,
poema u kojoj izražava svoju poetiku, kao i u manifestu Pismo vidovnjaku u kojem kritizira tradicionalnu
sentimentalnu poeziju i zalaže se za objektivnu, a u poemi svoju poeziju uspoređuje s pijanim brodom koji
plovi bez kormilara prezirući sigurnost tradicionalne poezije
- Arthur Rimbaud izmislio je boju samoglasnika.

Zadatak
- Odaberi boju i pridruži je određenom samoglasniku.
- Prokomentiraj asocijacije koje povezuješ s tako obojenim samoglasnicima.
- Zapiši samoglasnike i boje uz njih te asocijacije.
A–
E–
I–
U–
O–
- Otvori svoju čitanku i samostalno pročitaj pjesmu Samoglasnici (str. 187.) te uspoređuj boje i asocijacije
koje si pridružila samoglasnicima s bojama i asocijacijama pjesnika Arthura Rimbauda. Dodaj svojim
bojama one koje je odredio Rimbaud i njegove asocijacije. Što zaključuješ?

- samoglasnici simboliziraju koordinate ljudskoga života (str. 188.)

- pjesnik progovara o životnom ciklusu od rođenja do smrti (od alfe do omege)
- tema pjesme: pokušaj razumijevanja tajne života
- dualizam (zemaljsko- duhovno)
- kontrast između pozitivnih i negativnih asocijacija uz pojedine samoglasnike – pronađi
- podudarnost između Baudelairea i Rimbauda vidljiva je i u formi pjesme (Petrarcin sonet) – pronađi
obilježja stiha i strofe
- sinesteziju - pronađi
- zvukovnost i melodioznost
- značenje riječi Njegovih u posljednjem stihu odnosi se na Boga
Zadatak
- U jednoj rečenici izrazi svoje mišljenje o Rimbaudovom viđenju pjesnika na temelju teksta na str. 188.

Paul Verlaine (1844. – 1896.)

- francuski pjesnik, preteča simbolizma i imresionizma

(slikarstvo, imresionizam – Claude Monet (1840. –1926.), Izlazak sunca – pronađi i pogledaj)
- pjesnik melankoličnih ugođaja, ljubavnih boli, uspomena i pejzaža
- zbirke: Saturnijske poeme, Galantne svetkovine, Romance bez riječi…
- izraz mu odlikuje suptilnost, muzikalnost i sugestivnost
- sadržaju pjesme pretpostavlja glazbeni ugođaj, njegova savjet „Glazba prije svega.“ postao kredo
impresionističkih pjesnika
- tal. impressio – dojam – impresionizam – umjetnički pravac u 2. polovici 19. st. koji se prvo javlja u
slikarstvu (Monet), a zatim i u književnosti. Temelji se na fiksiranju trenutnog osobnog dojma. I u slikarstvu
i u književnosti najčešća je tema pejzaž koji postaje slika umjetnikove duše
- impresionističku poeziju karakterizira – obilje osjetilnih senzacija, mnoštvo boja, mirisa, zvukova;
pasivnost; usmjerenost prema imenicama i pridjevima; ne tumače, nego pjevaju o trenutnim utiscima;
onomatopeja, sinestezija, epitet; živ, osjećajan, nabijen jezik
- svoju poetiku Verlaine iznosi u pjesmi Pjesničko umijeće

Paul Verlaine, Pjesničko umijeće

- kontrasta u stihovima „Nebo bje plavo, a nada golema!/ Nebo je sada crno, nade nema"
Zadatak
- Pročitajte pjesmu Pjesničko umijeće i pronađite stihove u kojima uočavate sljedeća obilježja Verlaineove
poezije:
- važnost glazbe u pjesništvu
- tajanstvenost
- nedorečenost
- vječito traganje
- pjesnici opjevavaju trenutak, prolazni doživljaj
- osjećajnost
2. sat

Paul Verlaine, Jesenja pjesma

- bitno obilježje Verlainove poezije jest zabilježiti trenutak poput impresionističkih slikara koji nastoje
oslikati trenutak i dočarati ljepotu, stoga kao motivaciju u interpretaciju pjesme Jesenje pjesme Paula
Verlainea možeš pogledati dvije slike Clauda Moneta – začetnika impresionizma u slikarstvu i uočiti
povezanost pjesništva, likovne umjetnosti i glazbe
Pročitaj pjesmu Jesenja pjesma (str. 189. i 190.).

- misaona lirska pjesma

- tema: jesenji pejzaž i ljudsko raspoloženje
- motivi: zvuk jeseni, zvuk sata, plač, usamljenost, vjetar, lutanje, suhi list
pjesničke slike
↙↘
auditivna vizualna
zvuk jeseni osuđenost na lutanje
- stilska obilježja: - povezivanje motiva iz prirode s pjesnikovim raspoloženjem – dokaži stihom
- muzikalnost izraza – dokaži pronalazeći stil. sredstva, vrstom stiha, rimom…
- prebacivanje i opkoračenje – pronađi
- figure dikcije: asonanca, aliteracija – pronađi
- figure misli: poredba – pronađi
- simbolika: ura – vrijeme; vjetar – život; suh list - pjesnik
- raspoloženje – tuga, bol, težina, mučnina, patnja, nelagoda, neizvjesnost, egzistencijalna mučnina
postojanja, osjećaj prolaznosti, nostalgija, lirski subjekt postaje suhi list – nemoć

Rainer Maria Rilke (1875. – 1926.), Ja živim u kruzima koji se šire

Zadatak
- Istraži i kratko zabilježi u bilježnicu neke važnije podatke o autoru.
- Pročitaj pjesmu Ja živim u kruzima koji se šire.

- misaona lirska pjesma

- tema: život (vječito traganje za smislom postojanja)
- motivi: život, krug, Bog, svijet, pjesma
- dualizam (duhovno – ovozemaljsko)
- život su krugovi koji se šire – šuma znanja, iskustava, ambicija; lirski subjekt želi što više spoznati i
doživjeti, ispunjen i osmišljen život; u 1. strofi optimističan, trudi se ima cilj, a u 2. strofi zbunjen,
neodlučan, gubi tlo pod nogama; snaga mu je poljuljana nad velikim pitanjima ljudske egzistencije;
- Bog – prastari toranj – nedostižan, tajanstven, zagonetan – nemogućnost potpune spoznaje
- iz optimizma do sumnje
- katreni, rima ukrštena
- hiperbola, metafore, simboli – pronađi

Svi odgovori kao i sve gore napisano treba biti i u vašim bilježnicama!

DOMAĆA ZADAĆA (najava sljedeće lektire):

Pitanja za interpretaciju drame Antuna Pavloviča Čehova Tri sestre:
1. Odredi temu, mjesto i vrijeme radnje, dramsku kompoziciju – vanjsku i unutrašnju.
2. Izdvoji i opiši lik koji je prema tvojem mišljenju odlučan u postizanju svojih ciljeva. Obrazloži
odgovor.
3. Što je zajedničko svim trima sestrama? Svoj odgovor potkrijepi citatima.
4. Smatraš li da će povratak u Moskvu riješiti njihove probleme? Obrazloži svoj odgovor.
5. Možeš li na primjeru Čehovljevih likova definirati jezik kao sredstvo komunikacije koje uključuje
govornika i sugovornika?
6. Kako tumačiš završetak drame?
7. Kako Čehov oblikuje ugođaj na sceni. Navedi primjere.
8. Okarakteriziraj Mašu, Irinu, Olgu, Andreja, Čebutikina, Veršinina. Što zaključuješ?
9. Na primjeru Čehovljeve drame izdvoji nekoliko obilježja moderne drame.